Više od 450 ukrajinskih vojnika je ove nedelje u Velikoj Britaniji završilo obuku za novo oružje, među kojima su višecevni raketni sistemi (MLRS) koji se smatraju ključnim za susprostavljanje ruskoj artiljeriji.
“Ti sistemi mogu da prate metu što će im pružiti veću mobilnost i pomoći im da opstanu”, rekao je kapetan britanske armije Džejms Olifant.
Britanija i Sjedinjene Države poslali su nekolko MLRS sistema Ukrajini, pored drugog teškog naoružanja - haubica, oklopnih transportera, dronova kao i sistema za protivvazdušnu i raketnu odbranu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao NATO liderima da mu je hitno potrebno još savremenog naoružanja.
“Ako nam date takvo oružje, možete u potpunosti da razbijete rusku taktiku uništenja gradova i terorisanja ukrajinskih civila”, rekao je Zelenski.
Međutim, sam NATO ne šalje teško naoružanje Ukrajini.
“NATO kao institucija ne šalje to oružje jer ga nema. Ali saveznice ga imaju. Stoga NATO podržava ideju da članice daju pomoć ako mogu. Takođe je potrebna i pravovremena obuka koja je u toku", rekao je bivši zamjenik pomoćnika američkog sekretara za odbranu Džim Taunsend.
Uprkos tim ograničenjima, nekoliko NATO članica je na samitu u Madridu obećalo novo oružje Kijevu.
Predsjednik Joe Biden je rekao da je dodatnih 800 miliona dolara vojne pomoći na putu za Ukrajinu – pored više od sedam milijardi dolara koje je administracija do sada obećala.
“Uključujući nove zapadne sisteme za vazdušnu odbranu za Ukrajinu, više artiljerije i municije, radare, dodatnu municiju za višestruke raketne sisteme HIMARS, koje smo već poslali Ukrajini. I druge zemlje šalju HIMARS”, rekao je Biden.
Britanija je obećala dodatnih 1,3 milijardi dolara vojne pomoći, ukupno 2,8 milijardi od početka ruske invazije.
Francuska je saopštila da planira da pošalje šest dodatnih dugometnih raketnih sistema “Cezar” - ukupno je poslala 18. Ukrajina je razmjestila te sisteme na obali Crnog mora blizu Zmijskog ostrva- koje su ruske snage napustile u četvrtak.
Njemačka je obećala da će dostaviti 15 protivavionskih tenkova u julu, dok Španija razmatra slanje oko 40 tenkova njemačke proizvodnje – mada u tome Berlin ima posljednju riječ.
I dok rat ulazi u 5 mjesec, Zapad još uvek nije snabdio Ukrajinu teškim naoružanjem u mjeri u kojoj Kijevu to treba.
“Postoji politička računica da bi trebalo da damo malo više, ali ne toliko da bi to izazvalo eskalaciju i otelo se kontroli. Na neki način razumijem tu računicu, ali mislim da je pogrešna, jer u suštini to znači da tražimo od Zelenskog da se bori jednom rukom”, ocijenio je bivši zvaničnik NATO-a Fabris Potije.
Ukrajina procjenjuje da joj je potrebno desetostruko povećanje zaliha oružja da bi se suprostavila ruskom artiljerijskom arsenalu.
