Željezara i čeličana Azovstal, jedna od najvećih evropskih metalurških fabrika, postala je prikladno apokaliptičko uporište za ukrajinske snage koje su brojčano nadjačane, slabije naoružane i opkoljene sedam nedelja o početka ruske invazije Ukrajine.
Na istoku južne luke razorene tokom nedelja granatiranja, fabrika se nalazi u industrijskoj zoni koja gleda na Azovsko more i pokriva više od 11 kvadratnih kilometara, sa bezbroj zgrada, visokih peći i prugom.
"Fabrika Azovstal je ogroman prostor sa toliko zgrada u kojima Rusi... jednostavno ne mogu da pronađu (ukrajinske snage)", rekao je Oleh Ždanov, vojni analitičar sa sjedištem u Kijevu.
"Zato su oni (Rusi) počeli da pričaju o pokušaju hemijskog napada, to je jedini način da ih istjeraju dimom", rekao je Ždanov.
Ukrajina je saopštila da provjerava navode da je Rusija možda koristila hemijsko oružje u Mariupolju. Separatisti koje podržava Rusija negirali su da su koristili takvo oružje.
U mirnodopsko vrijeme, željezara Azovstal je proizvodila četiri miliona tona čelika godišnje, 3,5 miliona tona vrućeg metala i 1,2 miliona tona valjanog čelika.
Kao i druge gradske Čeličane i železare Illič, Azovstal je u vlasništvu Metinvesta, grupe koju kontroliše milijarder Rinat Ahmetov, najbogatiji čovjek Ukrajine.
Zamjenik komandanta ruskih separatista rekao je u ponedeljak na ruskoj državnoj televiziji da je Moskva zauzela 80 odsto luke, ali da je otpor nastavljen i da su sve ukrajinske snage pokušale da "izađu prema fabrici Azovstal".
Fabriku je opisao kao "tvrđavu u gradu".
Među braniocima grada su ukrajinski marinci, motorizovane brigade, brigada Nacionalne garde i puk Azov, milicija koju su stvorili krajnje desničarski nacionalisti, a koja je kasnije uključena u Nacionalnu gardu.
Upravo je puk Azov, čije je uništenje među ratnim ciljevima Moskve, istaknuto povezan sa Azovstalom, a jedan od njegovih osnivača, Andrij Bilecki, ga je takođe nazvao "tvrđavom Azov".
Ruski predsjednik Vladimir Putin naziva invaziju „specijalnom operacijom“ za "demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine", ali Ukrajina i Zapad kažu da je Rusija pokrenula ničim izazvan agresorski rat.
"Azov je zaista na teritoriji Azovstala... To su ogromne teritorije sa radionicama koje se ne mogu uništiti iz vazduha, zbog čega Rusi koriste teške bombe", rekao je vojni analitičar Sergej Zgurec.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u srijedu da se više od 1.000 vojnika ukrajinske 36. brigade marinaca, uključujući 162 oficira, predalo u Mariupolju, iako Ukrajina to nije potvrdila.
Ukrajinski savjetnik predsjednika Aleksij Arestovič kasnije je rekao da su pripadnici 36. brigade marinaca uspjeli da se probiju u "veoma rizičnom manevru" da bi se pridružili puku Azov.
"36. brigada je izbjegla da bude raskomadana i sada ima ozbiljne dodatne mogućnosti, u suštini dobijajući drugu šansu", rekao je on.
Nedostatak mobilnog prijema i interneta u gradu čini da su informacije oskudne. Ukrajina drži strogu kontrolu nad informacijam kao što je ona o broju vojnika, koje bi mogle da ugroze njihovu odbranu.
Bilecki iz Azova rekao je 20. marta ukrajinskom novinskom sajtu NV da Ukrajina ima ukupno 3.000 boraca koji brane grad od oko 14.000 Rusa.
Teško za zauzimanje
Privatna američka satelitska kompanija Maxar uspjela je u utorak da iz svemira zaviri u bitke koje bjesne.
"Primijećeno je da dim i vatra dolaze iz brojnih zgrada širom zapadnog i istočnog dijela grada, kao i u blizini fabrike gvožđa i čelika Azovstal — mjesta tekućih borbi između ruskih i ukrajinskih snaga", navodi se u saopštenju.
Bezbjednosni izvor iz EU rekao je Reutersu da je teško reći koliko bi Ukrajinci mogli da izdrže, a takođe da je teško Rusiji da zauzme cio grad zbog industrijskih kompleksa. "Ispod čeličane postoje sistemi podzemnih tunela".
"Mariupolj je veoma važan Putinu jer poslije pobjede tamo (i predaje snaga Azova) može da tvrdi da je proces ’denacifikacije‘ uspješan", dodao je izvor.
Pomoćnik gradonačelnika Mariupolja rekao je u srijedu da Rusija planira da slavi pobjedu u gradu 9. maja, na dan kada Moskva obilježava pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu godišnjom paradom na Crvenom trgu.
Ždanov, vojni analitičar, rekao je da vidi male šanse da ukrajinske snage spolja probiju rusku opsadu.
"Koliko zaliha imaju branioci i koliko mogu da izdrže, može se nagađati. Ali nemaju drugog izlaza. Opkoljeni su sa svih strana, moraju da izdrže do kraja. Ako popuste, neće budi pošteđeni", rekao je on.
