Izdvojeno
Direktor OSA-e pušten na slobodu uz mjere zabrane
Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odbio je prijedlog Tužiteljstva BiH da se osumnjičenom Osmanu Mehmedagiću, direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, odredi jednomjesečni pritvor.
"Izlazak Mehmedagića iz pritvorske jedinice očekuje se nakon što se riješe administrativni detalji", potvrdio je branitelj Nermin Mulalić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mulalić je kazao da rješenje još uvijek nije dobio "niti se čuo s branjenikom, budući da je Mehmedagiću oduzet telefon".
Mehmadagiću su određene mjere zabrane, između ostalog i sastajanje s vlasnikom i osnivačem Američkog univerziteta u BiH Denisom Pricićem, koji se sumnjiči da je ilegalno izado diplomu Mehemdagiću, ali i drugim osumnjičenim u aferi "Diploma".
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je zatražilo određivanje jednomjesečnog pritvora Osmanu Mehmedagiću, direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) osumnjičenom za zloupotrebu položaja, krivotvorenje službene isprave i pranje novca, a zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogao ometati istragu, prikrivati dokaze te vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike, kao i zbog uznemirenja javnosti i građana.
Tužilaštvo BiH traži da se pritvor Mehmedagiću odredi dok se ne provede istraga i podigne optužnica.
Tužilac Oleg Čavka rekao je da će u narednih mjesec dana u svojstvu svjedoka saslušati sve studente Američkog univerziteta iz perioda 2008.–2009. godine, kada je i Mehmedagić studirao, te rektora i dekana ovog univerziteta.
“Vještačit ćemo izuzeti materijal i podići optužnicu u narednih mjesec dana”, najavio je Čavka.
On je kazao da je Tužilaštvo došlo do dokaza da su sa Američkog univerziteta u dva navrata premješteni serveri, računari i hard diskovi u dvije vikendice, a da se na njima nalaze dokazi.
Kako je rekao Čavka, postoji registar indeksa u kojem su istrgnute strane i ubačene nove sa imenom Mehmedagića.
“Osnovana sumnja proizilazi iz dokaza koji su dostavljeni Sudu BiH, radi se o 214 dokumenata, imali smo u vidu težinu slučaja i situaciju u kojoj predlažemo pritvor za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije”, kazao je tužilac.
Čavka je rekao da je Mehmedagić 2005. godine upisao Ekonomski fakultet na Univerzitetu poslovnih studija u Banjoj Luci, a da je ta diploma koju je stekao i na osnovu koje se zaposlio poništena od strane prosvjetne inspekcije 2019. godine, a nakon čega je prvi put uložio diplomu Američkog univerziteta u BiH označenu kao “tajni dokument”.
“Oznaka tajnosti je stavljena u cilju sprečavanja otkrivanja krivičnog djela (…) Kada ste vi izdali naredbu da se izuzme personalni dosje Mehmedagića, službe OSA-e su predale, ali nisu predali i diplomu Mehmedagića”, kazao je tužilac objašnjavajući da su time počinjena dva krivična djela od strane Mehmedagića.
“To dokazivanje traje do dan-danas jer diploma nije pronađena”, rekao je Čavka.
Jedan od branitelja Mehmedagića, Nermin Mulalić je kazao da je tužilac izostavio značajnu činjenicu, a koja se odnosi na presudu Okružnog suda u Banjoj Luci kojom se “poništava tvrdnja Tužilaštva BiH”, te akti prosvjetne inspekcije.
“Kako je to utvrdio Okružni sud u Banjoj Luci, moj branjenik nije počinio nikakvu zloupotrebu, jer je završio fakultet u Banjoj Luci”, rekao je Mulalić.
On je kazao da način na koji Tužilaštvo vidi zakon u pogledu oznake tajnosti je suprotan postupanju sigurnosnih agencija.
Braniteljica Senka Nožica rekla je da je “potpuno irelevantna diploma iz Tuzle”, jer je Mehmedagić posao zasnovao na osnovu validne diplome Univerziteta poslovnih studija u Banjoj Luci.
Čavka je na ovom ročištu kazao i da je Mehmedagić u posjedu stana od oko 100 kvadratnih metara u blizini Sarajevo shopping centra za koji još uvijek vraća kredit, stana na Dobrinji, nekretnine u Trnovu i kuće u kojoj trenutno živi.
On je dodao da analiza trošenja novca od 2019. godine do danas, koju je SIPA sprovela, pokazuje da je kuća u kojoj Mehmedagić živi plaćena u kešu.
“Šaćir od kojeg je kupio kuću rekao je da je novac isplaćen u kešu u više dijelova, 10.000 je dao kao polog, te ostatak po oko 30.000 KM”, kazao je Čavka.
On je rekao da privor traže zbog mogućeg izazivanja javnog nemira zbog puštanja na slobodu nakon što je javnost upoznata s djelima koja mu se stvljaju na teret. Čavka je ukazao i na proteste podrške Mehmedagiću koji su organizovani od strane “sumnjivih pojedinaca”, a da je jedan od organizatora Jasmin Mulahusić, kojeg Tužilaštvo povezuje sa terorističkim organizacijama.
Nožica je kazala da je tužilac obrnuo tezu i da zakon propisuje da se pritvor može odrediti ako se smatra da će puštanje na slobodu izazvati remećenje javnog reda i mira.
Ona je napomenula da se protive pritvoru, ali da čak ne mogu reći da ostavljaju na odluku Sudu BiH, jer smatraju da ne postoji djelo koje se branjeniku stavlja na teret.
“Rizikujemo, ali kažemo da nema osnovane sumnje da je naš branjenik počinio krivično djelo”, zaključila je Nožica.
Tužilaštvo je tražilo izuzeće sutkinje Tatjane Kosović u ovom postupku, ali zbog kratkog roka u kojem Sud nije mogao odlučiti o ovome, sutkinja Kosović je pristupila ročištu.
Sud BiH će odluku donijeti u zakonom predviđenom roku.
See all News Updates of the Day
- Steve Herman
SAD : Kina bi trebala pritisnuti Rusiju da okonča rat u Ukrajini
Američki zvaničnici reagovali na zajedničku izjavu Kine i Rusije o ruskom ratu protiv Ukrajine. Saopćenje je izdato u utorak u Moskvi, gdje je kineski predsjednik Xi Jinping održao dvodnevne razgovore sa svojim domaćinom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u utorak je rekao da nema ničega iz razgovora i dogovora između kineskih i ruskih lidera što daje nadu da će se rat u Ukrajini uskoro završiti.
„Ako Kina želi da igra konstruktivnu ulogu ovdje u ovom sukobu, onda bi trebalo da pritisne Rusiju da povuče svoje trupe iz Ukrajine i ukrajinske suverene teritorije”, rekao je Kirbi. „Oni bi trebali pozvati predsjednika Putina da prestane bombardirati gradove, bolnice i škole, zaustaviti ratne zločine i zvjerstva i okončati rat danas.”
Kirby je dodao da, iako se Kina ne bi trebala smatrati neutralnom stranom, Sjedinjene Države nisu vidjele nikakve naznake da su Kinezi spremni da Rusima daju smrtonosno oružje.
Vojska lobista pomogla pri ublažavanju bankarskih propisa
U to vrijeme se činilo kao dobra ideja: demokrate iz crvenih država, koje su naklonjene republikancima, sa slabim šansama za reizbor, udružile su se sa republikancima kako bi ublažile bankarske propise – pokazujući pritom spremnost za saradnju sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom i suprotstavljajući se mnogima u vlastitoj stranci.
Ta neočekivana koalicija glasala je 2018. za poništavanje dijelova zakona iz 2010. namijenjenog sprečavanju buduće finansijske krize. Sada, mnogi krive upravo te promjene za doprinos nedavnom kolapsu Banke Silicijumske doline i Singatur banke, zbog čega je morala reagovati i federalna vlada, a porasla je zabrinutost od šire krize u bankarskom sektoru.
Važnu ulogu pri ublažavanju zakonske regulative imala je lobistička kampanja koja je koštala desetine miliona dolara, te je privukla vojsku od stotina lobista, a pratili su je i obilni doprinosi političkim kampanjama.
Ovaj slučaj još je jedan podsjetnik na moć koju bankari imaju u Vašingtonu, gdje ta industrija troši ogromne sume novca na borbu protiv regulacije i često zapošljava bivše članove Kongresa i njihovo osoblje - kako bi dokazali da nisu izvor rizika za ekonomiju.
"Suština je da bi se te banke suočavale sa strožim nadzornim okvirom prema izvornom zakonu, ali Kongres i Trumpovi regulatori su se tome protivili", kaže Carter Dougherty, portparol lijevo orijentisane organizacije "Amerikanci za finansijsku reformu" koja se bavi praćenjem finansijskog sektora. "Možemo povući direktnu liniju između deregulacije iz vremena Trumpa - koju je podstakao bankarski lobi - i haosa u posljednjih nekoliko sedmica."
Predsjednik Joe Biden zatražio je od Kongresa ovlaštenje za izricanje strožih kazni propalim bankama. Ministarstvo pravosuđa i Komisija za vrijednosne papire započeli su istrage. Kongresne demokrate pozivaju na nova ograničenja za finansijske institucije.
Ipak, za sada nema naznaka da će se u Kongresu formirati još jedna dvostranačka koalicija koja bi ponovno nametnula strožije propise, što bi mogao biti još jedan pokazatelj moći bankarskog biznisa.
Taj uticaj bio je u potpunosti vidljiv kada je bankarski lobi dvije godine radio na razvodnjavanju elemenata Dodd-Frankovog zakona iz 2010. godine. Taj zakon je bankama postavio oštre propise, osmišljene s ciljem smanjenja rizika za potrošače i prisiljavanja institucija da usvoje sigurnije prakse davanja zajmova i investiranja.
Naziv je dobio po članu Predstavničkog doma Barneyjy Franku i senatoru Chrisu Doddu, demokratama koji su predstavili zakon u Kongresu. Zakon je nastao kao odgovor na veliku finansijsku krizu i recesiju, a nastao je na osnovu prijedloga bivšeg predsjednika Baracka Obame.
Republikanci su dugo pokušavali ublažiti posljedice navedenog zakona. Ali umjesto da se zalaže za sveobuhvatnu deregulaciju, senator Mike Crapo, republikanac iz Idaha, koji je vodio senatski odbor za bankarstvo, nadao se da bi uži fokus mogao privući dovoljno podrške od umjerenih demokrata – i time dobiti neophodnih 60 glasova u Senatu.
Crapo je pokrenuo ideju s demokratskim senatorima Jonom Testerom iz Montane, Jeom Donnellyjem iz Indiane i Heidi Heitkamp iz Sjeverne Dakote — koji su se svi borili za reizbor 2018. godine — kao i sa Markom Warnerom iz Virginije. Do jeseni te godine dvostranačka grupa se redovno sastajala, pokazao je Testerov raspored obaveza, objavljen na njegovoj senatskoj web stranici.
Postojala je i strategija lobiranja, s kompanijama i trgovinskim grupama koje izričito spominju da su na Crapov zakonski prijedlog potrošile više od 400 miliona dolara u 2017. i 2018. godini, prema analizi koju je AP napravio na osnovu javno dostupnih podataka o lobiranju.
Zakon je javnosti predstavljen kao oblik regulatorne olakšice za preopterećene lokalne banke, koje su pružale usluge poljoprivrednicima i manjim biznisima. Lokalni bankari iz cijelih SAD su letjeli u Washington u više navrata kako bi se sastajali sa zakonodavcima, uključujući Testera, koji je imao 32 sastanka sa zvaničnicima banke iz Montane. Zvaničnici lokalne banke tražili su podršku od članova svoje kongresne delegacije kada su se vratili kući.
Ipak, zakon je uključivao i odredbe koje su tražile srednje velike banke. Te odredbe su u velikoj mjeri ograničile nadzor nakon što su Federalne rezerve iz vremena Trumpovog mandata završile s pisanjem novih propisa, što je bio neophodan korak nakon usvajanja zakona.
Konkretno, zakon je ukinuo prag za banke koje su se suočavale sa strožijim režimom nadzora, uključujući obavezno testiranje otpornosti na stres finansijskih institucija u slučaju problema.
Taj segment, koji je banke srednje veličine zaštitio od strožih propisa, sada je u centru pažnje u svjetlu neuspjeha Banke Silicijumske doline i Singature banke, čiji su rukovodioci lobirali za ublažavanje regulative 2018. godine.
"Lobisti su bili svuda. Niste se mogli kretati, a da ne naletite na njih", izjavila je prošle sedmice senatorica Elizabeth Warren, demokrata iz Massachusettsa, koja se snažno protivila zakonu.
Podaci nestranačke organizacije koja prati novac u politici "OpenSecrets" (Otvorene tajne) pokazuju da su Heitkamp (357.953 dolara), Tester (302.770 dolara) i Donnelly (265.349 dolara) postali vodeći recipijenti novca iz bankarske industrije tokom izborne kampanje za Senat 2018. godine.
Lider demokrata u Senatu Chuck Schumerdao je slobodu članovima da glasaju za prijedlog zakona, što je bio potez kojim se pokušala ojačati pozicija ranjivih umjerenih demokrata koji su na izborima pokušavali odbraniti svoje mandate. Istovremeno, taj je potez žestoko podijelio demokrate, pri čemu je Warren izdvojila dio stranačkih kolega kao one koji ispunjavaju zahtjeve Wall Streeta.
U satima prije nego što je zakon prošao Senat sa 17 demokratskih glasova, Heitkamp je za senatskom govornicom osudila protivnike zakona, navodeći da su njihove kritike neosnovane. Tester je razgovarao sa rukovodiocima banaka: Banka Amerike, Citigroup, Discover i Wells Fargo, koje su tamo bile u ime Udruženja američkih bankara, pokazao je njegov javno dostupni raspored.
Udruženje američkih bankara, koje je pomoglo u vođenju ovih nastojanja, kasnije je platilo 125.000 dolara za reklamnu kampanju za Testera, u kojoj mu se zahvaljuju na ulozi u usvajanju zakona.
Manje od mjesec dana nakon što je zakon izglasan u Senatu, Tester se sastao sa Gregom Beckerom, izvršnim direktorom sada propale Banke Silicijumske doline. Becker je lobirao kod Kongresa i Federalnih rezervi da zauzmu blaži regulatorni pristup prema bankama te veličine. Lobisti kompanije "Frenklin Square Gropu", koju je unajmila Banka Silicijumske doline, donirali su 10.800 dolara Testerovoj kampanji.
Heitkamp je bila jedina članica grupe pozvana na ceremoniju potpisivanja zakona, uz Trampa. Kasnije, konzervativna grupa "Amerikanci za prosperitet" koju finansiraju milijarderi, braća Kok, objavila je onlajn reklamu u kojoj su hvalili Heitkamp jer je zauzela stav protiv svoje stranke.
U intervjuu, Heitkamp je odbacila navode da je usvojeni zakon direktno odgovoran za kolaps Banke silicijumske doline. Priznala je, međutim, da postoji otvoreno pitanje jesu li nova pravila, koja su nakon usvajanja zakona uvele Federalne rezerve, mogla odigrati ulogu.
"Spremna sam razmotriti argument da je to imalo veze s tim", rekla je Heitkamp. "Mislim da ćete otkriti da su (Federalne rezerve) bile angažovane u određenom nivou nadzora. Zašto to nije funkcionisalo? To je pitanje koje treba riješiti."
U izjavi objavljenoj prošle sedmice, Tester se nije izravno osvrnuo na svoju ulogu u usvajanju zakona, ali je naveo da će "se suočiti sa bilo kim u Washingtonu kako bi osigurao da rukovodioci u tim bankama i regulatori budu pozvani na odgovornost."
Cam Fine, koji je tokom rada na usvajanju zakona vodio trgovinsku grupu "Nezavisni lokalni bankari Amerike", rekao je da je, ukupno gledajući, zakon bio dobar, te da je nudio prijeko potrebno olakšanje lokalnim bankama koje su se suočavale s problemima. Ipak, kao i kod svakog velikog zakona koji prolazi kroz Kongres, konačno usvajanje je zavisilo od široke koalicije interesa - uključujući interese Wall Streeta i banaka srednje veličine.
"Je li to bio savršen zakon? Ne. Ali postoji stara izreka u Washingtonu: Ne možete dopustiti da savršenstvo bude neprijatelj dobrog", naveo je Fine.
Mnogi od umjerenih demokrata koji su podržali tu mjeru nisu dobro prošli na izborima. Od glavne grupe koja je pisala zakon, samo je Tester ponovno izabran. Ostali iz crvenih država, uključujući Claire McCaskill iz Missourija i Billa Nelsona iz Floride, su izgubili izbore.
Tester će ponovno biti na glasačkom listiću 2024. godine. Prošle sedmice je bio na događaju za prikupljanje sredstava za kampanju u Silicijumskoj dolini u Kaliforniji. Jedan od sponzora događaja bio je partner u advokatskoj kancelariji Banke Silicijumske doline.
Blinken: Xijeva posjeta sugerira da Kina ne misli da Moskva treba da odgovara za ratne zločine u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi ove sedmice sugerira da Kina ne misli da bi Kremlj trebao snositi odgovornost za "brojne ratne zločine i druge zločine" koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini, a što je dokumentirano u State Departmentu izvještaju.
State Department je u ponedjeljak predstavio svoje Izvještaje o praksi ljudskih prava za 2022. godinu, u kojima se navode "vjerodostojni izvještaji o pogubljenjima po prijekom postupku, mučenju, silovanju, neselektivnim napadima i napadima namjerno usmjerenim na civile i civilnu infrastrukturu od strane ruskih snaga u Ukrajini, a što predstavlja ratne zločine".
U izvještaju se navodi da su se zločini dogodili nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
"Umjesto da čak i osudi [ruske snage], [Narodna Republika Kina] radije bi pružila diplomatsko pokriće Rusiji da nastavi da čini te zločine", rekao je Blinken novinarima na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Visoki američki diplomata rekao je da Sjedinjene Države očekuju da bi Kina mogla iskoristiti Xijevu posjetu da ponovi pozive na prekid vatre u skladu sa svojim mirovnim prijedlogom.
"Osnovni element svakog plana za okončanje rata u Ukrajini i stvaranje prilagođenog trajnog mira mora biti očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda", rekao je Blinken.
Zvaničnik Bijele kuće John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je u ponedjeljak: "Svaki prekid vatre koji se ne bavi povlačenjem ruskih snaga iz Ukrajine efektivno bi ratifikovao rusko ilegalno osvajanje".
Godišnji izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima također naglašava slučajeve prisilne deportacije civila i djece iz Ukrajine u Rusiju.
Izvještaj dolazi nakon što je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske zvaničnice za prava djece zbog njihove uloge u navodnim ratnim zločinima u vezi s ilegalnim transferima i deportacijama djece sa okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju.
Moskva je saopštila da su nalozi za hapšenje nečuveni i odbacila je mogućnost da Putin ode na suđenje. Rusija ne priznaje jurisdikciju MKS-a.
Američki predsjednik Joe Biden i visoki zvaničnici iz njegove administracije optužili su Rusiju da je počinila ratne zločine i zločine u Ukrajini.
New York se sprema za objavu optužnice protiv Trumpa i nerede u slučaju hapšenja
Radnici su u ponedjeljak podigli barikade oko zgrade suda na Manhattanu dok se New York priprema za objavljivanje optužnice Donalda Trumpa zbog navodne isplate 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels tokom kampanje 2016, kako ne bi javno govorila o seksualnim odnosima sa njim.
To bi bio prvi krivični postupak protiv bilo kog predsjednika SAD. Trump je u subotu pozvao svoje pratioce na društvenim mrežama da protestuju zbog toga što je rekao da se u utorak sprema njegovo hapšenje.
U pozivu na proteste, Trump je rekao da je zabrinut da bi moglo da dođe do sukoba policije sa njegovim pristalicama, kao što se dogodilo 6. januara 2021. na Capitolu. Međutim, kažu analitičari, ekstremni desničari neće se odazvati njegovom pozivu.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da policija prati društvene mreže i pazi na "neprikladne radnje" u gradu. Policijska uprava New Yorka saopštila je da za sada nema vjerodostojnih prijetnji.
Velika porota koja odlučuje o pozidanju optužnice protiv Trumpa u slučaju Stormy Daniels, najavila je da to može da se desi ove nedjelje.
Porotnici su nastavili u ponedjeljak sa saslušavanjem svjedoka i svoj iskaz je dao advokat Robert Costello, svjedok odbrane, koji je svojevremeno bio dio Trumpovog pravnog tima. On je tvrdio da je Michael Cohen, tadašnja Trumpova desna ruka, dao novac porno glumici bez Trumpovog znanja.
"Michael Cohen je sam odlučio - to nam je rekao - da vidi da li može da se pobrine za ovo", rekao je Costello nakon svjedočenja pred velikom porotom na zahtjev Trumpovih advokata.
Cohen, koji je dva puta svedočio pred velikom porotom, javno je rekao da ga je Trump naložio da izvrši isplate u Trumpovo ime. Cohen je priznao svoju krivicu u tom slučaju i bio je u zatvoru.
Trump želi ponovo da se kandiduje za predsjednika 2024, ali bi ova optužnica to mogla da oteža.
Oko 44 odsto republikanaca kaže da bi trebalo da odustane od predsjedničke trke ako bude optužen, prema anketi Reutersa/Ipsosa.
Međutim, njegove kolege, pa i potencijalni protiv kandidati, kritikovali su istragu kao politički motivisanu.
Guverner Floride Ron DeSantis, Trumpov rival za republikansku predsjedničku nominaciju, rekao je da njujorški tužilac Alvin Bragg nameće "političku agendu“ koja je ugrozila vladavinu zakona.
Republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa pokrenuli su istragu o Braggovoj istrazi, tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenja u vezi sa istragom.
Trump i drugi republikanci su također rekli da bi kancelarija okružnog tužioca trebalo više da se fokusira na borbu protiv kriminala.
Istraga u slučaju isplate porno glumici, koju vodi okružni tužilac Manhattana samo je jedna koja se vodi protiv Trumpa.
Trumpovi advokati su u ponedjeljak zatražili od suda u Georgiji da poništi poseban izvještaj velike porote u kojem se navode rezultati istrage o njegovim navodnim pokušajima da promijeni rezultat svog izbornog poraza 2020.
Trumpovi advokati traže i da se tužiteljica okruga Fulton Fani Willis povuče sa slučaja, zbog navodne pristrasnosti na društvenim mrežama.
Trump takođe nastoji da odloži suđenje za finansijske malverzacije, odnosno manipulisanje vrijednošću imovine kako bi dobio bolje uslove od banaka i osiguravajućih kuća.
Trump se suočava sa još jednom privatnom tužbom: kolumnistkinja E.Jean Carroll ga je tužila za klevetu jer je negirao da je silovao.
Bivšeg predsjednika i pretendenta za to mjesto 2024. dva puta je opozvao Predstavnički dom Kongresa - jednom zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom i drugi put zbog upada njegovih pristalica na Capitol. Oba puta je oslobođen u Senatu.
Studija Pentagona: Vojni piloti i posade na zemlji češće oboljevaju od raka
Studija Pentagona je otkrila visoku stopu razboljevanja od raka među vojnim pilotima i po prvi put pokazala da obolijevaju i članovi posada na zemlji, koje dosipaju gorivo, održavaju i lansiraju te letjelice.
Podatke su dugo tražili penzionisani vojni avijatičari koji su godinama upozoravali o velikom broju članova vazdušnih i zemaljskih posada za koje su znali da imaju rak. Govoreno im je da su ranije vojne studije otkrile da nisu izloženi većem riziku od opšte populacije u SAD.
U jednogodišnjoj studiji o skoro 900.000 pripadnika službe koji su letjeli ili radili na vojnim avionima između 1992. i 2017. godine, Pentagon je otkrio da članovi posade imaju 87 odsto veću stopu melanoma i 39 odsto veću stopu raka štitne žlijezde. Muškarci su imali 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka prostate, a žene 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka dojke. Ukupno, avionske posade su imale 24 odsto veću stopu dobijanja raka svih vrsta.
Studija je pokazala da su zemaljske posade imale 19 odsto veću stopu obolijevanja od raka mozga i nervnog sistema, 15 odsto veću stopu raka štitne žlijezde i devet odsto veću stopu raka bubrega, dok su žene imale sedam odsto veću stopu raka dojke. Ukupna stopa karcinoma svih vrsta bila je tri odsto veća.
Izvještaj sadrži i dobre vijesti. Zemaljske i vazdušne posade imale su daleko niže stope raka pluća, a vazdušne posade su takođe imale niže stope raka bešike i debelog cijreva.
Podaci su upoređivali pripadnike vojske sa opštom populacijom SAD, nakon prilagođavanja starosti, pola i rase.
Pentagon je saopštio da je nova studija jedna od najvećih i najsveobuhvatnijih do sada. Ranija studija je posmatrala samo vojne pilote i otkrila neke veće stope raka, dok je ova proučavala sve službe i posade u vazduhu i na kopnu. Čak i sa širim pristupom, Pentagon je upozorio da će stvarni broj slučajeva raka vjerovatno biti još veći zbog nedostataka u podacima, za koje su naveli da će ih otkloniti.
Studija "dokazuje da je odavno prošlo vrijeme da lideri i kreatori politika pređu sa skepticizma na vjerovanje i aktivnu pomoć", rekao je penzionisani pukovnik vazduhoplovnih snaga Vince Alcazar, član Udruženja pilota-lovaca Red River Valley, koje je lobiralo kod Pentagona i u Kongresu za pomoć. Alcazar je član odbora za medicinska pitanja ovog udruženja.
Studiju je zahtijevao Kongres u zakonu o odbrani iz 2021. Sada, pošto su utvrđene veće stope, Pentagon mora da sprovede još veće istraživanje kako bi pokušao da shvati zašto se posade razboljevaju.
Izolovanje potencijalnih uzroka je teško, a Pentagon je naveo da ova studija "ne podrazumijeva da vojna služba u vazduhoplovnoj ili zemaljskoj posadi izaziva rak, jer postoji više potencijalnih zbunjujućih faktora koji se ne mogu kontrolisati u ovoj analizi", kao što su porodične istorije, pušenje ili upotreba alkohola.
Posade su dugo tražile od Pentagona da pažljivo pogleda neke od faktora okruženja čijim su uticajima izloženi, kao što su mlazno gorivo i rastvarači koji se koriste za čišćenje i održavanje dijelova aviona, senzori i njihovi izvora energije u prednjim dijelovima aviona, kao i radarski sistemi na palubama brodova na koje avioni sleću.
Kada bi se mornarički kapetan Jim Seamann vratio kući sa smjene na nosaču aviona, njegova oprema bi zaudarala na avionsko gorivo, kaže njegova udovica Betty Seamann. Pilot A-6 Intrudera umro je 2018. u 61. godini od raka pluća. Beety još uvijek ima njegovu opremu koja i dalje miriše na gorivo, "što volim", rekla je.
Ona i drugi se pitaju da li postoji veza. Rekla je da su članovi posade razgovarati o tome kako čak i sistemi za vodu na brodu mirišu na gorivo.
Također je navela da ona i drugi imaju pomiješana osjećanja o tome da konačno u podacima vide ono što su godinama sumnjali u vezi sa rakom u vazduhoplovstvu, ali što"ima potencijal da učini mnogo dobrog što se tiče rane komunikacije, ranog otkrivanja".
Studija je otkrila da kada članovima posade bude dijagnostikovan rak, veća je vjerovatnoća da će preživjeti nego pripadnici opšte populacije. Prema studiji, razlog je to što im se bolest dijagnostikuje ranije zbog redovnih obaveznih medicinskih pregleda, zbog čega je veća vjerovatnoća da će biti boljeg zdravlja, a zbog zahtijevane vojne fizičke spremnosti.
Pentagon je priznao da studija ima praznine koje su vjerovatno dovele do prikazivanja umanjenog broja slučajeva obolevanja od raka.
Baza podataka vojnog zdravstvenog sistema korištena u studiji nema pouzdane podatke o raku sve do 1990. godine, tako da možda nije uključila pilote koji su u prethodnim decenijama letjeli mlaznjacima rane generacije.
Studija također nije uključila podatke o raku iz Odjeljenja za boračka pitanja ili državnih registara raka, što znači da nije obuhvatila slučajeve bivših članova posade koji su se razboljeli nakon što su napustili vojni medicinski sistem.
"Važno je napomenuti da bi se rezultati studije možda razlikovali da su bili uključeni dodatni stariji bivši pripadnici vojske", navodi se u studiji. Da bi to popravio, Pentagon će sada uzeti podatke iz tih registara kako bi ih dodao ukupnom broju.
Druga faza studije će pokušati da utvrdi uzroke. Prijedlog zakona iz 2021. zahtijeva od Sekretarijata za odbranu ne samo da identifikuje "kancerogene otrovne materije ili opasne materijale povezane sa vojnim letovima", već i da odredi tip aviona i lokacije na kojima su služile posade kod kojih je bolest dijagnostikovana.
Nakon što se njen muž razbolio, Betty Seamann ga je pitala da li bi izabrao drugačije, znajući da je njegovo službovanje možda povezano sa rakom.
"Ja sam otvoreno pitala Jima. A on je, bez oklijevanja, rekao: 'Ipak bih uradio to isto'."
