Linkovi

Izdvojeno

Direktor OSA-e pušten na slobodu uz mjere zabrane

Arhiv - Osman Mehmedagić, direktor OSA-e BiH, dolazi na Sud BiH.

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odbio je prijedlog Tužiteljstva BiH da se osumnjičenom Osmanu Mehmedagiću, direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, odredi jednomjesečni pritvor.

"Izlazak Mehmedagića iz pritvorske jedinice očekuje se nakon što se riješe administrativni detalji", potvrdio je branitelj Nermin Mulalić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mulalić je kazao da rješenje još uvijek nije dobio "niti se čuo s branjenikom, budući da je Mehmedagiću oduzet telefon".

Mehmadagiću su određene mjere zabrane, između ostalog i sastajanje s vlasnikom i osnivačem Američkog univerziteta u BiH Denisom Pricićem, koji se sumnjiči da je ilegalno izado diplomu Mehemdagiću, ali i drugim osumnjičenim u aferi "Diploma".

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je zatražilo određivanje jednomjesečnog pritvora Osmanu Mehmedagiću, direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) osumnjičenom za zloupotrebu položaja, krivotvorenje službene isprave i pranje novca, a zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogao ometati istragu, prikrivati dokaze te vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike, kao i zbog uznemirenja javnosti i građana.

Tužilaštvo BiH traži da se pritvor Mehmedagiću odredi dok se ne provede istraga i podigne optužnica.

Tužilac Oleg Čavka rekao je da će u narednih mjesec dana u svojstvu svjedoka saslušati sve studente Američkog univerziteta iz perioda 2008.–2009. godine, kada je i Mehmedagić studirao, te rektora i dekana ovog univerziteta.

“Vještačit ćemo izuzeti materijal i podići optužnicu u narednih mjesec dana”, najavio je Čavka.

On je kazao da je Tužilaštvo došlo do dokaza da su sa Američkog univerziteta u dva navrata premješteni serveri, računari i hard diskovi u dvije vikendice, a da se na njima nalaze dokazi.

Kako je rekao Čavka, postoji registar indeksa u kojem su istrgnute strane i ubačene nove sa imenom Mehmedagića.

“Osnovana sumnja proizilazi iz dokaza koji su dostavljeni Sudu BiH, radi se o 214 dokumenata, imali smo u vidu težinu slučaja i situaciju u kojoj predlažemo pritvor za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije”, kazao je tužilac.

Čavka je rekao da je Mehmedagić 2005. godine upisao Ekonomski fakultet na Univerzitetu poslovnih studija u Banjoj Luci, a da je ta diploma koju je stekao i na osnovu koje se zaposlio poništena od strane prosvjetne inspekcije 2019. godine, a nakon čega je prvi put uložio diplomu Američkog univerziteta u BiH označenu kao “tajni dokument”.

“Oznaka tajnosti je stavljena u cilju sprečavanja otkrivanja krivičnog djela (…) Kada ste vi izdali naredbu da se izuzme personalni dosje Mehmedagića, službe OSA-e su predale, ali nisu predali i diplomu Mehmedagića”, kazao je tužilac objašnjavajući da su time počinjena dva krivična djela od strane Mehmedagića.

“To dokazivanje traje do dan-danas jer diploma nije pronađena”, rekao je Čavka.

Jedan od branitelja Mehmedagića, Nermin Mulalić je kazao da je tužilac izostavio značajnu činjenicu, a koja se odnosi na presudu Okružnog suda u Banjoj Luci kojom se “poništava tvrdnja Tužilaštva BiH”, te akti prosvjetne inspekcije.

“Kako je to utvrdio Okružni sud u Banjoj Luci, moj branjenik nije počinio nikakvu zloupotrebu, jer je završio fakultet u Banjoj Luci”, rekao je Mulalić.

On je kazao da način na koji Tužilaštvo vidi zakon u pogledu oznake tajnosti je suprotan postupanju sigurnosnih agencija.

Braniteljica Senka Nožica rekla je da je “potpuno irelevantna diploma iz Tuzle”, jer je Mehmedagić posao zasnovao na osnovu validne diplome Univerziteta poslovnih studija u Banjoj Luci.

Čavka je na ovom ročištu kazao i da je Mehmedagić u posjedu stana od oko 100 kvadratnih metara u blizini Sarajevo shopping centra za koji još uvijek vraća kredit, stana na Dobrinji, nekretnine u Trnovu i kuće u kojoj trenutno živi.

On je dodao da analiza trošenja novca od 2019. godine do danas, koju je SIPA sprovela, pokazuje da je kuća u kojoj Mehmedagić živi plaćena u kešu.

“Šaćir od kojeg je kupio kuću rekao je da je novac isplaćen u kešu u više dijelova, 10.000 je dao kao polog, te ostatak po oko 30.000 KM”, kazao je Čavka.

On je rekao da privor traže zbog mogućeg izazivanja javnog nemira zbog puštanja na slobodu nakon što je javnost upoznata s djelima koja mu se stvljaju na teret. Čavka je ukazao i na proteste podrške Mehmedagiću koji su organizovani od strane “sumnjivih pojedinaca”, a da je jedan od organizatora Jasmin Mulahusić, kojeg Tužilaštvo povezuje sa terorističkim organizacijama.

Nožica je kazala da je tužilac obrnuo tezu i da zakon propisuje da se pritvor može odrediti ako se smatra da će puštanje na slobodu izazvati remećenje javnog reda i mira.

Ona je napomenula da se protive pritvoru, ali da čak ne mogu reći da ostavljaju na odluku Sudu BiH, jer smatraju da ne postoji djelo koje se branjeniku stavlja na teret.

“Rizikujemo, ali kažemo da nema osnovane sumnje da je naš branjenik počinio krivično djelo”, zaključila je Nožica.

Tužilaštvo je tražilo izuzeće sutkinje Tatjane Kosović u ovom postupku, ali zbog kratkog roka u kojem Sud nije mogao odlučiti o ovome, sutkinja Kosović je pristupila ročištu.

Sud BiH će odluku donijeti u zakonom predviđenom roku.

See all News Updates of the Day

Švedska zbog NATO-a šalje diplomate u Tursku

Zastave država koje su članice NATO saveza ispred sjedišta u Briselu

Švedska će poslati diplomate u Tursku kako bi pokušali da prevaziđu primjedbe Ankare na njen plan za pridruživanje NATO savezu, rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist, a zvanična odluka o predaji aplikacije očekuje se u ponedjeljak.

Švedske vladajuće socijaldemokrate su u nedjelju odustale od svog 73-godišnjeg protivljenja ulasku u NATO i nadaju se brzom pristupanju, napuštajući decenije vojnog nesvrstavanja nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.

Finska je u nedjelju takođe potvrdila da će podnijeti zahtjev za pridruživanje atlantskom vojnom savezu.

Međutim, Turska je iznenadila svoje saveznike u NATO rekavši da neće pozitivno gledati na aplikaciju Finske i Švedske, a predsjednik Redžep Tajip Erdogan je rekao da su "skandinavske zemlje gostionice za terorističke organizacije".

"Poslaćemo grupu diplomata da održe razgovore i dijalog sa Turskom kako bismo vidjeli kako to može da se riješi i o čemu se zapravo radi", rekao je ministar odbrane Peter Hultkvist za javni servis SVT.

Turska je rekla da želi da nordijske zemlje zaustave podršku kurdskim militantnim grupama prisutnim na njihovoj teritoriji i ukinu zabranu prodaje nekog oružja Turskoj.

NATO i Sjedinjene Države saopštile su da su uvjerene da Turska neće zadržati članstvo Finske i Švedske.

Svaka odluka o proširenju NATO zahtijeva odobrenje svih 30 članica alijanse i njihovih parlamenata, ali diplomate kažu da će Erdogan biti pod pritiskom da popusti jer bi Finska i Švedska u velikoj mjeri ojačale NATO u Baltičkom moru.

"Uvjeren sam da ćemo moći da odgovorimo na zabrinutost koju je Turska izrazila na način koji ne odlaže članstvo", rekao je u nedjelju generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.

Švedski parlament će u ponedjeljak održati debatu o zahtjevu za članstvo Švedske, što je formalnost jer već postoji velika većina za prijavu. Vlada će donijeti zvaničnu odluku da se prijavi kasnije u toku dana, rekao je Hultkvist.

Rusija: Nećemo jednostavno podnijeti ulazak Finske i Švedske u NATO

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov 

Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio je u ponedjeljak da Finska i Švedska "ne bi trebale gajiti iluzije da će Moskva jednostavno podnijeti njihovo pridruživanje NATO-u", ocjenjujući to pogreškom koja bi imala "dalekosežne posljedice".

"Situacija se naravno radikalno mijenja u svjetlu ovoga što se događa. Oni ne bi trebali gajiti iluzije da ćemo to jednostavno podnijeti. Činjenica je da zbog ove odluke neće biti poboljšana sigurnost Švedske i Finske", rekao je Rjabkov, navodi Reuters prenoseći pisanje agencije Interfax.

Rjabkov je, također, upozorio da bi članstvom Finske i Švedske porasla vojna napetost.

"Šteta je da se zdrav razum žrtvuje nekakvoj fantomskoj odredbi o tome što treba učiniti u ovoj situaciji", naveo je

Ruska agresija na Ukrajinu podstakla je Švedsku i Finsku da preispitaju svoje bezbjednosne potrebe i potraže sigurnost u NATO savezu.

Finski predsjednik i premijerka objavili su 15. maja da će ta zemlja podnijeti kandidaturu za članstvo u NATO, čime se otvara put za proširenje zapadne vojne alijanse od 30 članova u vrijeme ruske invazije na Ukrajinu.

Švedska premijerka Magdalena Anderson najavila je da će 16. maja zatražiti podršku parlamenta, kako bi ta država podnijela kandidaturu za članstvo.

Najava Finske i Švedske o kandidaturi za članstvo u transatlantskom savezu izazvala je prigovore Turske, članice NATO-a.

NATO i Sjedinjene Američke Države izjavile su u nedjelju kako su uvjerene da Turska neće zaustaviti članstvo dviju nordijskih država u zapadnom vojnom savezu.

Biden poziva na nacionalno jedinstvo nakon rasno motivisane pucnjave u Buffalu

Predsjednik Joe Biden govori tokom Memorijalne službe nacionalnih mirovnih oficira na zapadnom frontu Capitola u Washingtonu, u nedjelju, odajući počast policajcima koji su izgubili živote na dužnosti 2021. (AP Photo/ Manuel Balce Ceneta)

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden je 15. maja, nakon pucnjave u Buffalu u kojoj je poginulo deset ljudi, pozvao na nacionalno jedinstvo kao lijek za "mržnju koja ostaje mrlja na duši Amerike".

Vlasti države New York, u kojoj se pucnjava dogodila, apelovali su na akciju vlasti u Washingtonu.

Biden je na ceremoniji u Capitolu, održanoj u čast policajcima koji su poginuli na dužnosti tokom 2021. godine, osudio zločin u Buffalu kojeg je Ninistarstvo pravde opisalo kao "kao zločin iz mržnje i čin rasno motivisanog nasilnog ekstremizma".

Policija je saopštila da je bijeli naoružani 18-godišnji napadač otvorio vatru na kupce i radnike u supermarketu u subotu, ubivši 10 ljudi, uključujući penzionisanog policajca iz Buffala, i ranivši još troje. Većina žrtava su bili crnci.

"Usamljeni revolveraš, naoružan ratnim oružjem i dušom punom mržnje, hladnokrvno je ubio 10 nevinih ljudi", rekao je Biden na 41. godišnjoj komemoraciji pripadnicima Nacionalne mirovne službe.

"Moramo svi zajedno da radimo, kako bismo suzbili mržnju koja predstavlja mrlju na duši Amerike", rekao je Biden.

Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.
Policajci ispred supermarketa TOPS nakon pucnjave, Buffalo.

Američki predsjednik u svom govoru, kako prenosi agencija AP, nije komentarisao pozive guvernerke New Yorka i gradonačelnika Buffala da, nakon posljednjeg čina masovnog nasilja, federalne vlasti snažnije podrže kontrolu oružja.

"Vidjeli smo mnoge masovne pucnjave širom zemlje iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec. I uvijek je isti obrazac. Ljudi izražavaju saučešće i šalju molitve. Zakonodavci u Washingtonu kažu da nešto mora da se uradi", rekao je gradonačelnik Buffala Byron Brown za NBC, prenosi AP.

"A onda postoje neki... koji sprječavaju da se bilo šta uradi. Čini se da ima onih koji vjeruju da je posjedovanje pištolja dragocijenije od svetosti ljudskog života. Tako da mislim da ljudi širom ove zemlje moraju da ustanu. Moraju glasnije i jasnije da govore da u ovoj zemlji mora postojati kontrola oružja. Ovo je jedinstven američki fenomen. Ove masovne pucnjave se ne dešavaju u drugim zemljama širom svijeta", rekao je on.

Brown je rekao da bi volio da vidi "razumnu kontrolu oružja".

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi rekla je da su strožije mjere oružja "veliki prioritet" za demokrate i Bijelu kuću.

Ona je ukazala da je napredak ka usvajanju zakona otežao potreban broj od 60 glasova u Senatu, u kojem su trenutno demokrate i republikanci izjednačeni sa po 50 mjesta, ali je za CNN rekla da "neće otići dok se posao ne završi".

Članice G7 neće tolerirati 'secesionističku politiku Republike Srpske'

Njemačka, 12 maj 2022

Sedam najmoćnijih zemalja svijeta poručilo je da neće tolerirati "secesionističku politiku Republike Srpske, koja ugrožava budućnost Bosne i Hercegovine i stabilnost u regionu".

U zajedničkoj izjavi nakon sastanka ministara vanjskih poslova na imanju starom 400 godina u odmaralištu Weissenhaus na Baltičkom moru u subotu, 14. maja, istaknuto je da su zemlje zabrinute zbog produbljivanja političke krize u BiH, te da osuđuju svaki pokušaj podrivanja jedinstva, suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje.

"Pozivamo na povratak u punu funkcionalnost vlada na svim nivoima da u potpunosti nastave s radom, ostavljajući po strani retoriku koja izaziva podjele i zapaljivanja i izbjegavajući svaki čin koji bi mogao destabilizirati BiH", poručili su u zajedničkoj izjavi i naglasili važnost održavanja izbora na jesen.

Iz entiteta Republika Srpska (RS) već mjesecima najavljuju da će se RS povući iz ključnih državnih institucija, uključujući pravosudni sistem BiH, poresku upravu i oružane snage.

Blokada državnih institucija započela je nakon što je bivši visoki predstavnih u BiH Valentin Inzko donio izmjene i dopune Krivičnog zakona kojima se kriminalizira negiranje genocida i drugih pesuda o ratnim zločinima. Ovu odluku ne prihvataju lideri u RS-u.

Članice grupe, Kanada, Njemačka, Francuska, Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Države, navele su da u potpunosti podržavaju mandate visokog predstavnika Christiana Schmidta, i misije EUFOR-a u BiH.

Pozvale su Kosovo i Srbiju "da se konstruktivno angažiraju u dijalogu uz posredovanje EU, da u potpunosti implementiraju sve prethodne sporazume bez odlaganja i da normaliziraju svoje odnose kroz sveobuhvatan i pravno obavezujući sporazum, koji će omogućiti realizaciju njihovih europskih perspektiva, doprinose regionalnoj stabilnosti i koristi svim ljudima u regionu".

Naglašeno je da ostaju posvećeni europskoj perspektivi šest zemalja Zapadnog Balkana "kako bismo osigurali sigurnost, stabilnost i prosperitet regiona".

Ministri vanjskih poslova G7 pozdravili su i ujedinjenje Zapadnog Balkana u osudi invazije Rusije u Ukrajini.

"Pohvaljujemo Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju za potpuno usklađivanje svoje vanjske politike sa EU, uključujući sankcije i njihovu implementaciju", stoji u zajedničkoj izjavi u kojoj članice pozivaju Srbiju da učini isto.

Održana komemoracija velikanu bh. fudbala Ivici Osimu u Sarajevu

Bosnia-Herzegovina - Ivica Osim, Committee for the normalization of the Football Federation of BiH, 22Apr2011

U Narodnom pozorištu Sarajevo 14. maja je održana komemoracija povodom smrti Ivice Osima.

Velikan bosanskohercegovačkog fudbala i trener Ivica Osim preminuo je 1. maja u 81. godini.

Na komemoraciji su se obratile brojne fudbalske ličnosti iz Bosne i Hercegovine i regije, kao i druge osobe iz političkog i javnog života.

"Danas se opraštamo od jednog od najboljih među nama, simbola našeg grada i države. Bio si najbolji građanin svijeta u Sarajevu i najbolji Sarajlija diljem Planete. Sve gradove svijeta je volio, ali svoje Sarajevo najviše. Veliki čovječe, ostajemo u tugi, ali te nikada nećemo zaboraviti", poručila je gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić.

Bosnia-Herzegovina - Journalist Kemal Kurspahic (l) and socer coach Ivica Osim, Sarajevo, 1990
Bosnia-Herzegovina - Journalist Kemal Kurspahic (l) and socer coach Ivica Osim, Sarajevo, 1990

Mehmed Baždarević, kojeg je Ivica Osim vodio u sarajevskom fudbalskom klubu Željezničar i reprezentaciji Jugoslavije, kazao je da "imam veliku tremu, jer je riječ o čovjeku s kojim sam živio 40 godina".

"Osim je obilježio naše živote, naše karijere, svog Želju, ovaj grad i sve sredine u kojima je radio. Bio je veliki trener, otac, učitelj. Znao je da pobjeđuje, gubi, ali uvijek sa dostojanstvom. Bio je iznad svih, vizionar, ispred svog vremena. Znao je da voli, najviše je volio svoju Asimu [supruga Ivice Osima]. Vjerovao je u prijateljstvo i u ljude", rekao je Baždarević.

Poznati igrač beogradskog fudbalskog kluba Partizan Nenad Bjeković je rekao da će "sve proći osim dobra što si učinio".

"Obišao si svijet i svugdje si ostavio veliki trag. Činio si stvari koje će ostati upamćene za sva vremena. Hvala Sarajevu te stvorilo i Bosni što te ima. Svojim rezultatima ušao si u red besmrtnika", kazao je Bjeković.

Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, football trainer talking with journalist Kemal Kurspahic, 1990
Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, football trainer talking with journalist Kemal Kurspahic, 1990

Emotivan govor imao je i čuveni fudbaler kluba Sarajevo Faruk Hadžibegić.

"U najtežim trenucima za našu zemlju Osim nije zaboravio gdje su naši ljudi, šta rade. Njegovo djelo mi samo možemo nastaviti, da napravimo jedinstvo, da nastavimo razmišljati kao što je on razmišljao, to će biti najveći izraz poštovanja prema njemu", riječi su Hadžibegića, kapitena reprezentacije Jugoslavije koju je vodio Osim.

Predsjednik Željezničara Oro Ibrišimović kazao je prisutnima da je Ivica Osim "od glave do pete bio Željovac, Sarajlija i Bosanac".

"Željo ne bi bio Željo da nije bilo Osima. Dragi Švabo [nadimak Ivice Osima], tvoji Željovci te nikada neće zaboraviti", dodao je Ibrišimović.

Poznati hrvatski fudbaler Zvonimir Boban rekao je da je Ivica Osim "prije svega, bio iznimno ljudsko biće".

"Osim je bio moj selektor u Jugoslaviji. Nas mlade je njegova prirodnost opuštala. Sve tadašnje 'desetke' naučio je trčati više i pametnije i respektirati one koji to rade stalno. Ta filozofija je napravila od nas bolje ljude i nogometaše", rekao je Boban.

Od Ivice Osima oprostio se i tehnički direktor reprezentacije Japana, Yasuharu Sorimachi.

"Za nas je bilo čudno da ste Vi došli u Japan. Za japanski fudbal i japansku sportsku zajednicu bilo je bogatstvo imati vas. Žalosno je da ste morali napustiti Japan na sredini svoje karijere, žao nam je što niste vodili Japan na Svjetskom prvenstvu. Japanski igrači i treneri su naučili mnogo od vas", rekao je Sorimachi.

Ivica Osim sahranjen je 14. maja u Aleji velikana na sarajevskom Gradskom groblju Bare.

Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, coach; Second Conference on the Prevention of Violence at sports competitions in B&H; The organizers are the Security Ministry of B&H and Football Association, Sarajevo, 07Mar2012.
Bosnia and Herzegovina - Ivica Osim, coach; Second Conference on the Prevention of Violence at sports competitions in B&H; The organizers are the Security Ministry of B&H and Football Association, Sarajevo, 07Mar2012.

O Ivici Osimu - ukratko

Ivica Osim je rođen u Sarajevu 1941. godine, a aktivno je počeo trenirati fudbal u klubu Željezničar.

Po izlasku iz juniora, počeo je igrati za prvi tim u sezoni 1959/1960., a za klub je nastupao ukupno 11 godina i za to vrijeme je sakupio 250 zvaničnih nastupa i postigao 75 golova.

Bio je poznat po nadimcima Švabo [Nijemac] i Štraus [Johann Strauss, austrijski kompozitor] zbog plave kose i tehnički dotjerane igre. Bio je prilično visok za fudbalera u to doba, imao je karakterističan dugi korak i dobar dribling.

Osim je igračku karijeru okončao 1978. godine, nakon čega se uspješno počeo baviti trenerskim poslom.

Vodio je Željezničar od 1978. do 1986. Bio je još selektor reprezentacije Jugoslavije, trener fudbalskih klubova Partizan, Panathinaikos, Sturm, JEF United, da bi posljednji trenerski angažman imao kao selektor Japana.

Osim je predvodio Željezničar do najvećeg uspjeha u klupskoj historiji, stigavši do polufinala Kupa UEFA.

Na mjestu izbornika Japana naslijedio je poznatog Zica 2006. godine. Krajem 2007. doživio je moždani udar, desetak dana nije bio pri svijesti. Potom ga je na klupi zamijenio Takeshi Okada.

Godine 2011. FIFA ga je imenovala na čelo Odbora za normalizaciju Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine.

Ivica Osim je pomogao da se normalizuje situacija i da bosanskohercegovački fudbal krene naprijed.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG