Linkovi

Izdvojeno

Direktor OSA-e pušten na slobodu uz mjere zabrane

Arhiv - Osman Mehmedagić, direktor OSA-e BiH, dolazi na Sud BiH.

Sud Bosne i Hercegovine (BiH) odbio je prijedlog Tužiteljstva BiH da se osumnjičenom Osmanu Mehmedagiću, direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, odredi jednomjesečni pritvor.

"Izlazak Mehmedagića iz pritvorske jedinice očekuje se nakon što se riješe administrativni detalji", potvrdio je branitelj Nermin Mulalić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Mulalić je kazao da rješenje još uvijek nije dobio "niti se čuo s branjenikom, budući da je Mehmedagiću oduzet telefon".

Mehmadagiću su određene mjere zabrane, između ostalog i sastajanje s vlasnikom i osnivačem Američkog univerziteta u BiH Denisom Pricićem, koji se sumnjiči da je ilegalno izado diplomu Mehemdagiću, ali i drugim osumnjičenim u aferi "Diploma".

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je zatražilo određivanje jednomjesečnog pritvora Osmanu Mehmedagiću, direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) osumnjičenom za zloupotrebu položaja, krivotvorenje službene isprave i pranje novca, a zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogao ometati istragu, prikrivati dokaze te vršiti utjecaj na svjedoke ili saučesnike, kao i zbog uznemirenja javnosti i građana.

Tužilaštvo BiH traži da se pritvor Mehmedagiću odredi dok se ne provede istraga i podigne optužnica.

Tužilac Oleg Čavka rekao je da će u narednih mjesec dana u svojstvu svjedoka saslušati sve studente Američkog univerziteta iz perioda 2008.–2009. godine, kada je i Mehmedagić studirao, te rektora i dekana ovog univerziteta.

“Vještačit ćemo izuzeti materijal i podići optužnicu u narednih mjesec dana”, najavio je Čavka.

On je kazao da je Tužilaštvo došlo do dokaza da su sa Američkog univerziteta u dva navrata premješteni serveri, računari i hard diskovi u dvije vikendice, a da se na njima nalaze dokazi.

Kako je rekao Čavka, postoji registar indeksa u kojem su istrgnute strane i ubačene nove sa imenom Mehmedagića.

“Osnovana sumnja proizilazi iz dokaza koji su dostavljeni Sudu BiH, radi se o 214 dokumenata, imali smo u vidu težinu slučaja i situaciju u kojoj predlažemo pritvor za direktora Obavještajno-sigurnosne agencije”, kazao je tužilac.

Čavka je rekao da je Mehmedagić 2005. godine upisao Ekonomski fakultet na Univerzitetu poslovnih studija u Banjoj Luci, a da je ta diploma koju je stekao i na osnovu koje se zaposlio poništena od strane prosvjetne inspekcije 2019. godine, a nakon čega je prvi put uložio diplomu Američkog univerziteta u BiH označenu kao “tajni dokument”.

“Oznaka tajnosti je stavljena u cilju sprečavanja otkrivanja krivičnog djela (…) Kada ste vi izdali naredbu da se izuzme personalni dosje Mehmedagića, službe OSA-e su predale, ali nisu predali i diplomu Mehmedagića”, kazao je tužilac objašnjavajući da su time počinjena dva krivična djela od strane Mehmedagića.

“To dokazivanje traje do dan-danas jer diploma nije pronađena”, rekao je Čavka.

Jedan od branitelja Mehmedagića, Nermin Mulalić je kazao da je tužilac izostavio značajnu činjenicu, a koja se odnosi na presudu Okružnog suda u Banjoj Luci kojom se “poništava tvrdnja Tužilaštva BiH”, te akti prosvjetne inspekcije.

“Kako je to utvrdio Okružni sud u Banjoj Luci, moj branjenik nije počinio nikakvu zloupotrebu, jer je završio fakultet u Banjoj Luci”, rekao je Mulalić.

On je kazao da način na koji Tužilaštvo vidi zakon u pogledu oznake tajnosti je suprotan postupanju sigurnosnih agencija.

Braniteljica Senka Nožica rekla je da je “potpuno irelevantna diploma iz Tuzle”, jer je Mehmedagić posao zasnovao na osnovu validne diplome Univerziteta poslovnih studija u Banjoj Luci.

Čavka je na ovom ročištu kazao i da je Mehmedagić u posjedu stana od oko 100 kvadratnih metara u blizini Sarajevo shopping centra za koji još uvijek vraća kredit, stana na Dobrinji, nekretnine u Trnovu i kuće u kojoj trenutno živi.

On je dodao da analiza trošenja novca od 2019. godine do danas, koju je SIPA sprovela, pokazuje da je kuća u kojoj Mehmedagić živi plaćena u kešu.

“Šaćir od kojeg je kupio kuću rekao je da je novac isplaćen u kešu u više dijelova, 10.000 je dao kao polog, te ostatak po oko 30.000 KM”, kazao je Čavka.

On je rekao da privor traže zbog mogućeg izazivanja javnog nemira zbog puštanja na slobodu nakon što je javnost upoznata s djelima koja mu se stvljaju na teret. Čavka je ukazao i na proteste podrške Mehmedagiću koji su organizovani od strane “sumnjivih pojedinaca”, a da je jedan od organizatora Jasmin Mulahusić, kojeg Tužilaštvo povezuje sa terorističkim organizacijama.

Nožica je kazala da je tužilac obrnuo tezu i da zakon propisuje da se pritvor može odrediti ako se smatra da će puštanje na slobodu izazvati remećenje javnog reda i mira.

Ona je napomenula da se protive pritvoru, ali da čak ne mogu reći da ostavljaju na odluku Sudu BiH, jer smatraju da ne postoji djelo koje se branjeniku stavlja na teret.

“Rizikujemo, ali kažemo da nema osnovane sumnje da je naš branjenik počinio krivično djelo”, zaključila je Nožica.

Tužilaštvo je tražilo izuzeće sutkinje Tatjane Kosović u ovom postupku, ali zbog kratkog roka u kojem Sud nije mogao odlučiti o ovome, sutkinja Kosović je pristupila ročištu.

Sud BiH će odluku donijeti u zakonom predviđenom roku.

See all News Updates of the Day

BIRN BiH: Šta trebate znati o posljednjim nametnutim izmjenama Izbornog zakona

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 

U izbornoj noći dok su počeli pristizati prvi rezultati glasanja visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametnuo je odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona i Ustava Federacije za kojeg najavljuje da će spriječiti blokiranje formiranja vlasti.

Sinoćnje izmjene načina formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji druge su koje je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca napravio visoki predstavnik.

U julu ove godine kroz “Paket transparentnosti” Christian Schmidt je nametnuo izmjene koje su se odnosile na kontrolu biračkih odbora, većih ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) i zloupotrebe javnih resursa, najavljujući da su to samo neke izmjene koje Zakon treba doživjeti.

On je tada najavio da će – ukoliko se predstavnici političkih partija ne dogovore i ne izmijene Zakon – sam to uraditi, kako bi osigurao izborni process koji ne diskriminira nijedan narod u BiH, te koji građanima pruža i osigurava fer i poštene izbore.

Nakon informacija u javnosti da će visoki predstavnik nametnuti izmjene koje će se ticati načina izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u domove naroda, u Sarajevu su održavani protesti, nakon čega je Schmidt odgodio svoju odluku.

U izbornoj noći, 2. oktobra, objavio je prvo pismo u kojem je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene, a potome i cjelovitu Odluku u kojoj su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, nazivajući to sada “Paket funkcionalnosti”.

“Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”, naveo je visoki predstavnik.

Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.

U nedjelju navečer, tokom očekivanja izbornih rezultata, za stručnjake i političare je ostalo nejasno da li se izmjene primjenjuju odmah ili tek od narednih izbora.

Iz Ureda Visokog predstavnika BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali kako će se donesene izmjene primijeniti odmah, odnosno od preuzimanja mandata iz izbornog procesa 2022. godine.

Vehid Šehić ispred Koalicije „Pod lupom“ smatra kako su se ove izmjene zakona mogle očekivati, jer je Schmidt najavio nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona u julu da će donijeti i nove, a sve kako bi BiH bila funkcionalnija i uređena tako da spriječi institucionalne blokade, naročito u formiranju vlasti u Federaciji i rada Ustavnog suda.

„Iz razloga jer političari od 2011. godine nisu ništa učinili kad je bila formirana prva parlamentarna grupa za implementaciju Sejdić Finci, pa onda dvije radne grupe koje nikad nisu izašle sa konkretnim prijedlozima kako bi trebalo izmjeniti Izborni zakon BiH. Ovo su iznuđene odluke Visokog predstavnika. Da su naši pokazali odgovornost, on ne bi morao nametati zakon“, kaže Šehić.

Predstavnici političkih stranaka koje su na konferencijama za medije predstavljali rezultate izbora, nevoljno su prihvatili njegovu odluku, ne komentarišući specifičnosti izmjena, navodeći kako će se oglasiti naknadno kada anliziraju donesene izmjene.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini objavila je saopštenje u kojem je navela da je primila k znanju Odluku Schmidta, navodeći kako je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, stoji u saopštenju.

Poručili su da očekuju od novoizabranih zvaničnika preuzimanje pune odgovornost za provedbu ambicioznih reformi sa ciljem unapređenja interesa građana, kao i daljeg napretka zemlje na evropskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije.

Iz ambasada SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva podržali su odluku visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva podpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na kontitutivnost.

Ovom Odlukom Visoki predstavnik u BiH obavezuje oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.

Izmjene i dopune Izbornog zakona objavljene su 2. oktobra na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, te stupaju na snagu osmog dana od datuma objave u Službenom listu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) napravila je poređenje izmjena sa ranijim dijelovima Zakona. Dok stručnjaci i funkcioneri ne naprave detaljnije analize opširnih izmjena, evo šta je za sada najvažnije da znate o nametnutim izmjenama.

Povećava se broj delegata i uvode Ostali u Domu naroda

U odnosu na raniji Izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda Ostalih.

“Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH”, naveo je Schmitd u izjavi.

Ovim izmjena se omogućava da svaki od naroda koji je zastupljen u kantonu ima prava za najmanje jednog delegata, a broj zastupnika se dobija u skladu sa dijeljenjem od broja stanovnika konstitutivnog naroda u kantonu po zadnjem popisu stanovništva.

“Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”, stoji u zakonu.

Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u federalnom Parlamentu.

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, stoji u zakonu.

Schmidt je u izjavi koja je prethodila Odluci naveo kako je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Šehić podsjeća da je velik broj delegata bio i prije nego je Visoki predstavnik nametnuo izmjene zakona, podsjećajući da je i tada bila napravljena matrica o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta.

„Ipak je ostala ustavna odredba da će se iz svakog kantona birati po jedan iz svakog od naroda i ostalih, e sada ovdje ćemo vidjeti na koji način će se dalje popunjavati“, kazao je on ostavljajući prostora za nove izazove u primjeri izmjena u praksi.

Mijenja se način izbora predsjednka i potpredsjednika Federacije

Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a ukoliko se to ne desi dovoljno je da glasa sedam odnosno četiri delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30 odnosno 50 dana.

Za listu prijedloga od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije javnim putem ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.

“Ukoliko u roku od 30 dana Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu”, stoji u izmjenjenom zakonu.

Ovim zakonom tri izabrana kandidata odlučuju između sebe koji će obnašati funkciju predsjednika, a ukoliko se ne postigne dogovor, o imenovanju odlučuje Predstavnički dom.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike Federacije predlagala najmanje trećina zastupnika u Domu naroda i nije postojao mehanizam utvrđivanja vremenskog ograničenja za prijedloge, odnosno usvanjanje liste kandidata, niti procesudure imenovanja za pozicije na koje su predloženi kandidati.

“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem”, naveo je Schmidt u izjavi.

Mijenja se način pozivanja na vitalni nacionalni interes

Prema dodanim amandmanima Ustava, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.

U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.

Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.

Smanjuje se mogućnost blokiranja izbora ustavnih sudija

Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije je jedan od zvaničnika kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije. On se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata VSTV-a na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u ranijem saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama predsjednik Federacije uz saglasnst potredsjednika mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.

Prema izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda.

“Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata“, stoji u izmjenama.

Prema novim izmjenama, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku od 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.

Suci Ustavnog suda ostaju i dalje u službi do dobi od 70. godina, osim ako ne podnesu ostavku ili s razlogom ne budu smjenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

Šehić smatra da će ovakva izmjena spriječiti blokiranje rada Ustavnog suda, odnosno Vijeća koje nije formirano zbog neimenovanja sudija.

„Ovo što smo imali, krizu rada Ustavnog suda je neprihvatljivo, jer četvoro sudija nije bilo izabrano i imenovano, to je rezultiralo da niste mogli formirati vijeće za zaštitu nacionalnog interesa kojeg čini sedam sudija ustavnog suda. U državi u kojoj je nacionalno jedina vrijednost vi ste imali takvu situaciju“, kazao je on.

update

CIK: Komšić, Bećirović i Cvijanović u Predsjedništvu; SDA i SNSD osvojili najviše glasova za Parlament BiH

Glasanje u Livnu

Centralna izborna komisija je u ponedjeljak ujutro ažurirala izborne rezultate za Predsjedništvo BiH, prema kojima su novi članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, Denis Bećirović i Željka Cvijanović.

Centralna izborna komisija navodi kako je obradila 85 posto biračkih mjesta u Federaciji BiH.

Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) je osvojio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Prema trenutnim rezultatima, Bećirović je osvojio 268.197 glasova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je dobio 178.054 glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 24.270 glasova.

Nakon što je proglasio pobjedu, Bećirović je izjavio: „Moramo se ujediniti i okupiti zajedno za opće dobro naše zemlje.”

Denis Bećirović
Denis Bećirović

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je priznao izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka koje se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

„Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me žele, žele me i dalje”, rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte, vodi ispred Borjane Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva BiH, osvojio je 183.529 glasova, a Krišto 158.781 glasova, podaci su Centralne izborne komisije.

„Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ciklusu ostane na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i to će se po svoj prilici desiti”, rekao je Komšić prilikom proglašenja izborne pobjede.

Željko Komšić
Željko Komšić

Mjesto srpskog člana u državnom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Šarović je priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobjedu, Cvijanović je rekla kako će u Predsjedništvu BiH braniti interese entiteta Republika Srpska.

Nakon 85 posto obrađenih biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Šarović 185.828.

Željka Cvijanović
Željka Cvijanović

Parlament BiH

Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na osnovu 70 posto prebrojanih biračkih mjesta u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH, najviše glasova je osvojila SDA, slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

U Republici Srpskoj je obrađeno 80 posto biračkih mjesta. Najviše glasova osvojio je SNSD.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Parlament FBiH i Narodna skupština RS

Prema preliminarnim rezultatima za Parlament FBiH, najviše glasova su osvojili SDA, HDZ BiH i stranke oko HDZ-a, te SDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

SNSD je osvojio daleko najviše glasova za Narodnu skupštinu RS, a slijede SDS i PDP.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

Predsjednik RS

Centralna izborna komisija navodi da je obradila 82 posto biračkih mjesta. Milorad Dodik, lider SNSD-a, u prednosti je nad Jelenom Trivić iz PDP-a.

Izvor: Centralna izborna komisija
Izvor: Centralna izborna komisija

State Department: Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče FBiH

USA-DIPLOMACY/

Podršku izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo OHR iskazao je i portparol američkog State Departmenta.

"Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH." stoji u objavi portparola State Departmenta koji je prenio podršku Ambasade SAD OHR-ovoj odluci.

update

Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH. Podržale SAD i V. Britanija

Christian Schmidt

Na dan Opštih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR.

Odluku je OHR objavio na web stranici i ona na snagu stupa odmah.

Schmidt se u odluci obraća građanima kojima prvo zahvaljuje na izborima a u nastavku obrazlaže odluku:

"Nažalost, previše vremena je izgubljeno. Neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada.

Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

Izmjene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Taj posao tek treba da se obavi i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao.

Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.

Ovo također nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH.

Moj hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH jeste da brzo usvoji odluku o kojoj se već više od deset godina samo raspravlja, koja se čeka, o kojoj se samo izriču bujice riječi bez ikakvih posljedica: implementirajte presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu. Ja ću biti u tom timu i pomagat ću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja.

U proteklih nekoliko sedmica, o ovim mjerama sam razgovarao sa mnogim političkim liderima, akademicima, predstavnicima organizacija civilnog društva, predstavnicima međunarodne zajednice. Različite političke stranke su prezentirale svoje prijedloge kako da se unaprijedi funkcionalnost države i Federacije BiH.

Oni su istakli svoje zabrinutosti i dali ideje o tome kako zemlju i narode održati zajedno. Dosta toga sam uzeo u razmatranje.

Međutim, domaći lideri, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćeg konsenzusa i u skladu sa mojim mandatom te imajući u vidu potrebe ljudi, ja sam razmotrio odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem.

I očekujem od svih posvećenost zajedničkom radu u konstruktivnom duhu.

Unio sam u Ustav i zahtjev za obaveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih.

Da budem jasan: Niko ne može narediti volju da se zajednički radi u ime kantona, entiteta i države. Kao preduslov za uspjeh neophodan je mentalni i moralni zaokret u glavama pojedinih ljudi i političara ovdje u Bosni i Hercegovini.

Također sam dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije zasnovano na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese. Ali ovo vidim kao hitno i neophodno kako bi se dao veći prostor mudrosti i posvećenosti građana Bosne i Hercegovine.

Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istovremeno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sistema. Ovom odlukom sam povećao broj delegata u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, sa tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu implementirani, da nove vlade budu formirane, da institucije mogu funkcionirati, da sudije budu nominirane i imenovane, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale.

Upravo u ovom trenutku, evo s moje strane jedno razmišljanje i najava: stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno! U svim slučajevima, ako bude potrebno!

Zahvaljujem mnogima sa kojima sam razmjenjivao ideje, uključujući i one sa kontroverznim prijedlozima.

Vjerujem u konstruktivan dijalog i pozivam na učešće u tom dijalogu. Zahvaljujem pojedinima na njihovom ličnom strpljenju i konstruktivnim razgovorima izvan oka javnosti. Uvidio sam da tu ima puno mudrosti i iskustva i nudim suradnju u budućnosti, na neki način, novi pristup. I taj novi pristup mora da obuhvati obične građane, nevladine organizacije, ljude iz domena umjetnosti, poslovne zajednice, nastavnike i učenike, profesore i studente.

Potrebno nam je zajedničko razumijevanje sa ljudima za Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Pozivam građane da rade na ovom. Ja ću pomoći.

Moj prvi korak je ova odluka. Sa ovim odlukama, odgovorni politički lideri mogu sarađivati sa Evropskom unijom, predsjednikom Michelom, predsjednicom Von der Layen i svim Evropljanima kako bi načinili potreban napredak.

Vrijeme ističe. Oni moraju ostvariti bolji status Bosne i Hercegovine kao kandidata za evropsku integraciju. Ja sam uvjeren da to mogu uraditi zajedno u narednim mjesecima.

U danima pred nama, neki će iznositi svoje tvrdnje u pogledu toga ko je dobio, a ko izgubio sa ovim odlukama. Dosta toga će biti besmislice. Jasni dobitnici su ljudi ove zemlje i njihova mirna budućnost.

Odluke koje sam potpisao jutros stupaju na snagu objavom na zvaničnoj internet stranici OHR-a ili u Službenim novinama, u zavisnosti šta bude objavljeno ranije.

Sve najbolje za Bosnu i Hercegovinu!"stoji u objavi OHR-a.

Šmitovu odluku ubrzo je javno podržala i ambasada SAD u BiH.

Na twitteru se oglasio i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly.

"Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu koju imaju visoki predstavnik i njegov Ured u Bosni i Hercegovini. Izvor je žaljenja što su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u Bosni i Hercegovini, ali u nedostatku domaće političkih volje ili vodstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u provedbi Daytonskog sporazuma i podržavanju okvira za prosperitetnu budućnost. Njegove današnje odluke treba gledati u tom svjetlu. Funkcionalne vlasti, na svim razinama, ključni su za osiguranje napretka i stabilnosti. Domaći politički akteri sada moraju raditi zajedno na implementaciji izbornih rezultata i podržati reforme potrebne za napredak BiH na njenom euroatlantskom putu." stoji u objavi britanskog ambasadora u BiH

Izborni dan u BiH

Birači žele promjenu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:14 0:00

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH izjavili su da su vrlo zadovoljni načinom na koji su izbori provedeni. Prvi preliminarni rezultati izbora očekuju se u ponoć. Prema podacima ove institucije odziv građana na izbore kreće se oko 50 posto.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG