Linkovi

Najvažnije

Tužilaštvo traži 30 godina zatvora za Dereka Chauvina

Advokat odbrane Eric Nelson (lijevo) i bivši policajac iz Minneapolisa Derek Chauvin (Foto: AP)

Tužilaštvo države Minnesota zatražilo je 30-godišnju zatvorsku kaznu za bivšeg policajca Dereka Chauvina, koji je u aprilu osuđen za ubistvo Georgea Floyda, koje se dogodilo u maju 2020.

S druge strane, Chauvinovi advokati tražili su uslovnu kaznu, uz vrijeme koje je već proveo u pritvoru.

Bijelog policajca Chauvina, koji je klečao na vratu Floyda više od devet minuta, porota u Minneapolisu proglasila je krivim po sve tri tačke optužnice - za ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Sudija Peter Cahill presudio je da su postojale "otežavajuće okolnosti" u slučaju Floydovog ubistva, što mu daje mogućnost da Chauvinu izrekne presudu koja može biti strožija nego što to država preporučuje.

U Minnesoti, prosječna kazna za prvi prijestup, kao što je to slučaj sa Chauvinom, iznosi 12 i po godina.

Međutim, tužilaštvo je u svom podnesku navelo da bi 30 godina bilo "prikladnija kazna zbog dubokog uticaja koji je postupak optuženog imao na žrtvu, porodicu žrtve i zajednicu".

Maksimalna kazna za najozbiljniju tačku optužnice protiv Chauvina - ubistvo drugog stepena - iznosi 40 godina.

Izricanje presude Chauvinu zakazano je za 25. juni. On se nalazi u zatvoru od 20. aprila, kada je proglašen krivim, a suočava se i sa odvojenim federalnim optužbama u vezi sa ljudskim pravima u slučaju Floydove smrti.

Floydovo ubistvo pokrenulo je globalne demonstracije protiv institucionalizovanog rasizma i policijske brutalnosti, posebno u SAD.

See all News Updates of the Day

Crnački glasači u Džordžiji biraju između dvojice drastično različitih kandidata

Heršel Voker, republikanski kandidat za senatora iz Džordžije (levo) i demokratski kandidat, aktuelni senator Rafael Vornok.

Obojica su odrasla na američkom jugu, poslije nastanka pokreta za građanska prava, i - ko god da pobijedi - ući će u istoriju kao prvi crnac iz Džordžije izabran da služi pun mandat u Senatu. Ipak, Vornok i Voker nude veoma drugačije vizije zemlje - i kada je riječ o pitanjima rase i rasizma.

Rafael Vornok je prvi crnački senator iz Džordžije, pošto je probio rasnu barijeru u jednoj od prvobitnih 13 američkih država, pobjedom na vanrednim izborima u januaru 2021, skoro 245 godina posle osnivanja američke nacije.

Sada se nada da će osvojiti pun šestogodišnji mandat u drugom krugu izbora koji se u Džordžiji održava u utorak. Protivkandidat mu je takođe crnac - republikanac Heršel Voker.

Crni glasači kažu da biraju između drastično različitih opcija: Vornok, sveštenik u crkvi Martina Lutera Kinga u Atlanti, odražava tradicionalne liberalne ideje o crnačkom iskustvu u Americi, dok Voker, legendarna američkog fudbala sa Univerziteta Džordžije, govori jezikom bjelačkog kulturnog konzervativizma i, između ostalog, ismijava Vornokova tumačenja Kinga.

ARHIVA -Republikanski kandidat za Senat Heršel Voker baca loptu pristalici na predizbornom mitingu 29. novembra 2022. u Griznborou u Džordžiji.
ARHIVA -Republikanski kandidat za Senat Heršel Voker baca loptu pristalici na predizbornom mitingu 29. novembra 2022. u Griznborou u Džordžiji.

“Republikanci su izgleda mislili da mogu da kandiduju Heršela Vokera i zbune crnačke birače", kaže Brajs Beri, predsjednik Mladih demokrata Džordžije i student četvrte godine na koledžu Morhaus, slavnoj crnačkoj školi gdje su diplomirali i Martin Luter King i Rafael Vornok.

Stojeći ispod spomenika Kingu na kampusu, Beri nastavlja: "Nismo se zbunili".

Drugi crnački birači postavljaju pitanja o Vokerovoj prošlosti - njegovim lažnim tvrdnjama o poslovnim i profesionalnim dostignućima, navode da je bio nasilan prema bivšoj supruzi, i načinu na koji je, kao kandidat, nespretno odgovarao na neka pitanja o javnoj politici. Vokera prate i navodi dvije bivše djevojke da im je finansirao abortus, iako se kao politički kandidat protivi abortusu. Neki kažu da vjeruju da republikanski lideri pokušavaju da iskoriste Vokerovu slavu u toj državi kao osvajača cijenjenog Hajsmenovog trojfeja i nacionalnog prvenstva kada je igrao kao bek za "Buldoge iz Džordžije".

Kako možete da dozvolite sebi, kao jednom crncu, da budete iskorišteni na taj način?", pita Anđela Herd, vladina radnica iz Džonzboroa. "Mislim da treba da više budete u dodiru sa svojim ljudima umjesto da se iz čiste koristi povezujete sa nekima".

Čak i neki crnački konzervativci koji podržavaju Vokera smatraju da je njegova kandidatura propuštena prilika da se proširi republikanski dodir sa važnim dijelom biračkog tela, koji i dalje većinski glasa za demokrate.

Ne mislim da je iskustvo Heršela Vokera takvo da prosječan crni Amerikanac može da se identifikuje sa njim", kaže Evion Ebru, 34-godišnja agentkinja nekretninama koji živi u gradu Marijeta i podržava Vokera od njegove kampanje na stranačkim izborima unutar Republikanske partije.

Vornok je osvojio oko 37.000 glasova više od Vokera na novembarskim opštim izborima na kojima je glasalo oko 4 miliona stanovnika te države. AP VoteCast, ispitivanje kojim je obuhvaćeno više od 3.200 birača u toj državi, pokazalo je da je Vornok osvojio 90% crnačkih glasova. Za Vokera je, međutim, glasalo 68% bijelih birača.

Podaci anketiranja VoteCast sa drugog kruga izbora 2021. pokazali su da su crni birači pomogli Vornoku da pobijedi tadašnju senatorku Keli Lofler, i da su činili skoro trećinu glasačkog tijela, što je nešto više od udjela glasova crnaca na opštim izborima 2020.

Vornokovi saradnici iz kampanje su poslije toga izjavili da će morati da okupi multi-rasnu koaliciju glasača, uključujući mnoge umjerene bijele glasače, kako bi bio ponovo izabran 2022.

Ebru i dalje vjeruje da Voker može da osvoji drugi krug, ali da to mora da uradi uz pomoć uobičajene, većinske bijele grupe republikanskih birača koje motiviše lojalnost stranci, i naglasak koji 60-godišnji kandidat stavlja na kulturna pitanja. Njegov izborni štab, smatra ona, "nije dovoljno ispričao priču o Heršelovom životu i objasnio kako on može da pomogne običnim ljudima."

Umjesto toga, Voker i Vornik pričaju svoje priče na veoma razlitiči način.

Vornok ne koristi često fraze kao što su "crnačka crkva" ili "crnačko iskustvo", ali te institucije i ideje prožimaju njegove govore.

ARHIVa - Senator Rafael Vornik, demokrata, rukuje se sa biračima pred rano glasanje 27. novembra 2022.
ARHIVa - Senator Rafael Vornik, demokrata, rukuje se sa biračima pred rano glasanje 27. novembra 2022.

Senator ponekad ističe da bi drugi "voljeli da me predstave i kaže da sam prvi crni senator iz Džordžije". Kaže da su birači iz Džordžije uradili "nevjerovatnu stvar" 2021. godine, ali dodaje da je tu više riječ o rezultatima politike koju su demokrate vodile u Senatu. Rođen 1969. godine, sebe naziva "sinom pokreta za građanska prava", i govori o Kingovoj želji o uspostavljanju inkluzivnog, složnog društva. Ističe svoj dosadašnji rad u Senatu na suzbijanju mortaliteta majki, ističući da je to ozbiljan problem među crnkinjama. Govori o svojoj majci, koja je "rukama koje su nekada brale tuđi pamuk glasala za svog najmlađeg sina da postane američki senator."

Moja priča je moguća samo u Americi", zaključuje Vornik.

Voker je, s druge strane, direktniji kada sebe identifikuje na osnovu rase, što često čini uz humor.

Možda ste primijetili da sam crnac", kaže svojoj skoro potpuno bijeloj publici. Ali ta uzgredna šala je uvod u njegovu kritiku društva - i njegovog političkog rivala - za koje kaže da su previše zaokupljeni razgovorima o rasi i rasizmu.

Moj protivkandidat kaže Amerika treba da se izvini zbog toga što je bijela", kaže Voker u većini govora u kampanji, što je tvrdnja zasnovana na nekim od Vornokovih propovijedi u kojima se pominje institucionalni rasizam.

ARHIVA - Republikanski kandidat Heršel Voker na mitingu u Kentonu u Džordžiji, 10. novembra 2022.
ARHIVA - Republikanski kandidat Heršel Voker na mitingu u Kentonu u Džordžiji, 10. novembra 2022.

Voker pominje Kinga - "velikog čovjeka" - rečenicom iz njegovog govora iz 1963 "Imam san" - i optužuje Vornoka da "pokušava da nas podijeli na osnovu rase".

Voker je takođe kritikovao škole za koje kaže da insistiraju na učenju "kritičke teorije rase". "Ne dozvolite nikome da vam kaže da ste rasista", izjavio je u avgustu na skupu "Žene za Heršela", kome je prisustvovala Alveda King, nećaka ubijenog aktiviste za građanska prava, koja je konzervativni evanđelista.

Voker kritikuje Vornoka da je protiv snaga reda i zakona, ali bez ikakvog konteksta o policijskom ubistvu crnačkih građana. "Želim da podržim naše muškarce i žene u plavim uniformama", izjavio je na mitingu u Forsajtu.

Voker je novinarima govorio o svojim uspomenama na koledž, kada je bio student prve godine na Univerzitetu Džordžije, samo deset godina nakon što je fudbalski program integrisao prve crne igrače koji su dobili sportsku stipendiju. Međutim, kada publici govori o svojim sportskim i profesionalnim uspjesima, ne aludira na rasu i umjesto toga govori o religiji. "Bog me je blagoslovio", kaže kada pominje svaki svoj uspjeh.

ARHIVA -Senator Rafael Vornok, demokratski kandidat, na mitingu u Atlanti 1. decembra 2022.
ARHIVA -Senator Rafael Vornok, demokratski kandidat, na mitingu u Atlanti 1. decembra 2022.

Nasuprot tome, Vornok govori o svom djetinjstvu u Savani, u kraju gdje vlada subvencioniše smještaj za siromašnije građane, o tome kako je izabrao Morhaus zbog Kinga, i dobio federalnu stipendiju kao pomoć da plati studije.

Dojal Sidel, 66-godišnji crni penzioner iz Daglsavila, kaže da mnogi crni birači ne mogu da se povežu sa Vokerovim idejama. "Samo zato što potičete iz neke zajednice ne znači da razumijete tu zajednicu", kaže on.

Senator Tim Skot iz Južne Karoline, jedini crni republikanac u Senatu, otvoreno govori o teškoćama koje je njegova porodica imala u vrijeme segregacije, priča kako njegov deda nikada nije naučio da čita i piše, i ističe svoj status jednog crnog Amerikanca u istoriji koji je izbran u oba doma Kongresa.

"U jednom životnom vijeku, naša porodica je od branja pamuka došla do Kongresa", rekao je Skot na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2020.

Na koledžu Morhaus, lider mladih demokrata Beri kaže da bi Voker mogao da pronađe neke crnačke konzervativce i nezavisne birače. Ali morao bi da se pojavi.

"Vidite senatora Vornoka u predgrađima, u republikanskim četvrtima", kaže Beri. "Heršel Voker nikada nije došao na naš kampus. On ne vodi kampanju koja bi nagovijestila da želi da zastupa sve građane Džordžije."

Objašnjenje: Šta je "pobunjenička zavjera"

ARHIVA - Crtež umjetnika prikazuje suđenje vođi Čuvara zakletve Stjuartu Roudsu, u sredini, i četvorici drugih optuženih u Vašingtonu, 6. oktobar 2022.(Foto: AP Dana Verkouteren)

Osuđujući u utorak vođu paravojne organizacije Stjuarta Roudsa u vezi sa napadom na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, Sekretarijat za pravosuđe je prvi put u posljednje više od dvije decenije uspešno upotrijebio krivičnu optužbu poznatu kao "pobunjenička zavjera".

Rouds, osnivač Čuvara zakletve, antivladine grupe sastavljene uglavnom od vojnih veterana i bivših policajaca, proglašen je krivim za krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune, zajedno sa Keli Megs, šeficom ogranka grupe na Floridi.

Troje ostalih pripadnika Čuvara zakletve, kojima je suđeno zajedno sa Roudsom, oslobođeni su optužbe za pobunu, ali su proglašeni krivima za druge optužbe, uključujući ometanje zvaničnog postupka.

Svih petoro suočava se sa kaznom od najmanje 20 godina zatvora.

Evo šta treba da znate o krivičnom djelu kovanja zavere i podsticanja pobune, i značaju presude na suđenju Čuvarima zakletve.

Šta je pobunjenička zavjera?

Usvojena poslije Američkog građanskog rata 1861-1865, optužba za pobunjeničku zavjeru uključuje dva elementa - zavjeru i pobunu. Zavjera je sporazum dvoje ili više ljudi da počine zločin. Pobuna se definiše kao podsticanje ili zagovaranje pobune protiv uspostavljene vlasti.

Federalni zakon, prema kojem su optuženi Čuvari zakletve, definiše pobunjeničku zavjeru kada dve ili više osoba planiraju "da zbace, sruše ili unište silom vladu Sjedinjenih Država ili da pokrenu rat protiv njih ili da se suprotstave silom protiv vlasti…"

Krivično djelo kovanja zavere i podsticanja pobune je među mnoštvom zločina koji se odnose na pokušaje rušenja vlade, ratovanja protiv Sjedinjenih Država ili nezakonitog suprotstavljanja njihovom autoritetu, kaže je Džordan Straus, bivši federalni tužilac koji je sada generalni direktor u Krolu, konsultantskoj kompaniji za bezbjednost.

"U bukvalnom, pravnom smislu, to nije ustavni zločin izdaje, ali je tamo visoko sa izdajom, u smislu težine", rekao je Straus.

Koliko je rijetko krivično gonjenje u vezi sa zavjerom?

Pobunjeničku zavjeru je oduvijek bilo teško pravno goniti. Posljednji put kada su tužioci uspješno primijenili odredbe bio je 1995. godine kada su Omar Abdel Rahman i devetoro njegovih saradnika osuđeni za pobunu iz zavjere i druge optužbe u vezi sa zavjerom za bombardovanje znamenitosti Njujorka.

Međutim, najnovije vladino krivično gonjenje za pomenuto djelo nije uspjelo. Federalni sudija je 2012. godine odbacio optužbe za pobunu protiv pripadnika hrišćanske milicije sa sjedištem u Mičigenu zbog planiranja ubistva policajca. Sudija je utvrdio da tužioci nisu uspjeli da dokažu da su "optuženi postigli konkretan sporazum da se nasilno suprotstave vladi Sjedinjenih Država".

"Možete počiniti mnogo zločina i gotovo obavezno morate da počinite mnogo zločina do i na putu do činjenja pobunjeničke zavjere, ali da bi to bila buntovna zavjera, ona zaista mora da bude protiv SAD-a", kaže Straus.

Napad 6. januara izazvao je internu debatu među federalnim tužiocima o tome da li je akcija desničarskih grupa optuženih za planiranje napada predstavljala krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune.

Na kraju su tužioci utvrdili da imaju dovoljno dokaza da optuže grupu, a porota se složila u pogledu dvojice optuženih, rekao je Straus. "U suštini, ako imate zakone u knjigama, ali ih ne sprovodite, mnogi ljudi počinju da se pitaju zašto imate zakone u knjigama".

Šta su tužioci morali da predstave da bi dobili presude?

Rouds je uhapšen u januaru 2022. i optužen zajedno sa još 10 članova Čuvara zakletve. To je bila najteža optužba podignuta protiv grupe optuženih od 6. januara.

Da bi dobili osuđujuću presudu, tužioci su morali da dokažu da su Rouds i drugi zajedno planirali da blokiraju Kongres da potvrdi izbor Džoa Bajdena 6. januara 2021.

"Dakle, morali su da ustanove da postoji sporazum između dvoje ili više ljudi da nasilno pokušaju da spriječe Kongres da potvrdi izbore 6. januara kroz napad na Kapitol," kaže Rendal Elijason, bivši federalni tužilac, a sada profesor prava na Univerzitetu Džordž Vašington.

Iako je Rouds ostao ispred Kapitola tokom napada, tužioci su sudu objasnili da je on počeo da se priprema za napad odmah nakon predsedničkih izbora, podstičući svoje sljedbenike da putuju u Vašington, kupujući oružje i opremu i pripremajući "brzu reakciju" da se rasporede, u slučaju da budu potrebni.

"Proglasivši Roudsa i Megs krivim za krivično djelo kovanja zavjere i podsticanja pobune, porota je "odlučila da su kolovođe odgovorne za konkretni dogovor i plan, a da su ostalo troje, više sljedbenici," rekao je Elijason.

Kakav je uticaj presude na ostale procese za 6. januar?

Drugoj grupi čuvara zakletve optuženih za pobunjeničku zavjeru i druge zločine počinje suđenje u ponedeljak. Nakon toga slijedi suđenje grupi ekstremno desničarskih Ponosnih momaka, uključujući njihovog vođu Enrikea Tarija.

Dok svaki pravni slučaj opstaje ili propada na osnovu sopstvenih činjenica, najnovija presuda "daje vjetar u leđa tužiocima," rekao je Elijason. "Ako ste vi odbrana, možda se osjećate manje dobro u pogledu svojih šansi,"ističe on.

Biden spreman da razgovara sa Putinom, ali ne sada. I Putin je voljan da pregovora, ali po zahtjevima Moskve

Kombinovana fotografija ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je "otvoren za pregovore" o Ukrajini, ali Zapad mora da prihvati zahtjeve Moskve, saopšteno je iz Kremlja dan pošto je američki predsjednik Joe Biden izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom o okončanju rata.

Rusija je saopštila da zapadni zahtjevi da se potpuno povuče iz Ukrajine kao preduslov za bilo koje buduće razgovore u suštini isključuju mogućnost takvih pregovora.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov je naglasio da je ruski predsjednik otvoren za pregovore ali da je zapadni zahtjev da Moskva prvo povuče vojnike iz Ukrajine - neprihvatljiv.

Poslije nekoliko sati privatnih razgovora sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o Ukrajini i drugim temama, američki predsjednik Biden je izjavio da je spreman da razgovara sa Putinom, ali samo uz konsultacije sa saveznicima iz NATO.

Dodao je da je spreman da razgovara "ako Putin pokaže da je zainteresovan da se nađe način da se okonča rat", dodajući da ruski lider "to još nije pokazao".

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby u petak je pojasnio da Biden ne namjerava da sada razgovara sa Putinom zato što još ne postoje uslovi za to.

"Jednostavno nismo sada u situaciji gdje razgovori izgledaju kao koristan pristup", rekao je Kirby.

Putin je u petak ujutru telefonom razgovarao sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Kako je saopšteno iz Scholzovog kabineta, kancelar je Putinu jasno prenio da je "što prije potrebno pronaći diplomatsko rješenje, što uključuje povlačenje ruskih vojnika".

U saopštenju izdatom iz Kremlja poslije razgovora sa Scholzom, Putin je ponovo okrivio Zapad da podstiče Ukrajinu da produžava rat snabdijevajući je oružjem. Putin je izjavio da su nedavni napadi na ukrajinsku infrastrukturu bili "neminovni" nakon što je Ukrajina navodno bombardovala ključni most na krimskom poluostrvu i energetska postrojenja.

Američki predsjednik Biden nije direktno razgovarao sa Putinom od ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. U martu, Biden je ruskog predsjednika opisao kao "kasapina", koji "ne može ostati na vlasti".

"Postoji jedan način da se ovaj rat završi - da se Putin povuče iz Ukrajine", rekao je Biden u četvrtak. "Bolesno je to što radi. Ako traži način da okonča rat, ništa nije učinio."

Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.
Predsjednik SAD DJoe Biden i predsjednik Francuske Emmanuel Macron hodaju pored vozila tokom sastanka u Washingtonu, 30. novembra 2022.

Macron je rekao da je uvjeren da će SAD nastaviti da podržavaju Ukrajinu uz veću vojnu i humanitarnu pomoć.

"Riječ je o našim vrijednostima", rekao je francuski lider. "Veoma je važno da SAD podržavaju Ukrajinu."

Biden je rekao da SAD "nikada neće tražiti od Ukrajine da pravi kompromis" da okonča rat bez saglasnosti vlade u Kijevu.

Ranije, prije njihovih privatnih razgovora, Biden je, pozdravljajući Macrona u prvoj državnoj posjeti jednog stranog lidera otkad je preuzeo položaj, rekao: "Francuska i Sjedinjene Države se suočavaju sa ambicijom Vladimira Putina".

"Savez između naše dvije nacije ostaje od suštinskog značaja za našu odbranu", rekao je Biden. "SAD nisu mogle da traže boljeg partnera od Francuske".

On je opisao Francusku kao najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u cilju slobode.

Macron je, govoreći tokom sunčanog, ali prohladnog jutra u Washingtonu, rekao: "Dok se rat vraća na evropsko tlo sa ruskom agresijom protiv Ukrajine i u svjetlu višestrukih kriza sa kojima se suočavaju naše nacije i društva, moramo još jednom jednom da postanemo braća po oružju".

Rekao je da Washington i Pariz "dijele istu vjeru u slobodu i demokratske vrijednosti".

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

Gabriel Escobar, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Biden domaćin Macronu u Bijeloj kući, teme Ukrajina i Kina

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden domaćini su francuskom predsjedniku Macronu i njegovoj supruzi Brigitte na službenoj državnoj ceremoniji dolaska u Bijelu kuću u Washingtonu.

Predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući je dočekao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kao prvog svjetskog lidera u državnoj posjeti od početka Bidenove administracije. 

Predsjednik Joe Biden u Bijeloj kući je dočekao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, kako bi obilježili više od 200 godina američko-francuskih odnosa i novo savezništvo u suprostavljanju ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Državna večera za Macrona biće prva koju je Biden održao od kada je postao predsjednik. Dvojica lidera su se u četvrtak sastala u Ovalnoj kancelariji a na vrhu dnevnog reda je rat u Ukrajini koji traje već devet mjeseci.

Biden i Macron nastoje da očuvaju jedinstvo u SAD i Evropi kako bi se nastavila ekonomska i vojna pomoć Kijevu dok se odupire ruskim snagama.

Poslije neformalne večere u srijedu, predsjednik Biden i prva dama Jill Biden dočekali su francuskog predsjednika i prvu damu Brigitte Macron, uz počasnu gardu i vojni orkestar koji je izveo himne dvije zemlje.

Biden je u svom uvodnom obraćanju pozdravio Francusku kao svog "najstarijeg saveznika i nepokolebljivog partnera u borbi za slobodu".

"Francuska i SAD se suočavaju sa osvajačkim ambicijama Vladimira Putina i ruskim brutalnim ratom protiv Ukrajine, koji je razorio mir na evropskom kontinentu", rekao je predsjednik Biden. "Francuska i SAD još jednom brane demokratske vrijednosti i univerzalna ljudska prava koja su u srcu obje nacije."

Na početku posjete, Macron je poručio da Francuska i SAD treba da još jednom budu "braća po oružju", govoreći o pomoći zapadne koalicije Ukrajini da se odbrani od ruske invazije.

Dvojica predsjednika tokom ove posjete slave dugogodišnju američko-francusku vezu - ali su prijatelji koji imaju nesuglasice.

Francuski predsjednik koristi posjetu Washingtonu da oštro kritikuje aspekte zakona o klimi koje je potpisao američki predsjednik kao loš dogovor za Evropu.

Uoči sastanka u četvrtak, Macron je jasno stavio do znanja da on i drugi evropski lideri ostaju duboko zabrinuti zbog podsticaja u novom zakonu o klimi koji favorizuje klimatsku tehnologiju američke proizvodnje, uključujući električna vozila.

Macron je u srijedu kritikovao zakon, poznat kao Zakon o smanjenju inflacije, tokom ručka sa američkim zakonodavcima i ponovo tokom govora u francuskoj ambasadi. Francuski predsjednik je rekao da bi - dok napore Bidenove administracije da suzbije klimatske promjene treba pozdraviti - subvencije bile ogroman korak unazad za evropske kompanije.

"Odluke koje su donijete... su odluke koje će izazvati podjele na Zapadu", rekao je Macron u francuskoj ambasadi.

On je dodao da zakon "stvara takve razlike između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope da svi oni koji rade u mnogim kompanijama (u SAD) će samo pomisliti: 'Mi više ne ulažemo na drugu stranu Atlantika'".

Odvojeno, na ručku sa članovima Kongresa iz obje stranke, zajedno sa poslovnim liderima i diplomatama, Macron je rekao da velike industrijske zemlje moraju da učine više na rješavanju klimatskih promjena i promovisanju biodiverziteta.

On je kritikovao dogovor postignut na nedavnom klimatskom samitu u Egiptu u kojem su se Sjedinjene Države i druge bogate nacije složile da pomognu u plaćanju štete koju pregrijani svijet nanosi siromašnim zemljama.

Dogovor uključuje nekoliko detalja o tome kako će biti plaćen, a Macron je rekao da je potreban sveobuhvatniji pristup - "ne samo novi fond za koji smo odlučili da neće biti finansiran, pa čak i ako bude finansiran, neće biti pravilno raspodijeljen".

Govoreći na ručku, gdje nije bilo novinara, Macron je komentarisao Zakon o smanjenju inflacije, nazivajući subvencije štetnim za francuske kompanije i druge u Evropi, prema jednoj osobi koja je prisustvovala sastanku iza zatvorenih vrata. Osoba je zatražila anonimnost kako bi govorila o privatnim komentarima Macrona.

Evropska unija je izrazila zabrinutost da bi poreski krediti u zakonu o klimi, uključujući i one koji imaju za cilj da podstaknu Amerikance da kupuju električna vozila, diskriminisali evropske proizvođače i prekršili pravila Svjetske trgovinske organizacije (STO)

Njemački ministar ekonomije Robert Habeck ponovio je u srijedu da vjeruje da dijelovi zakona nisu kompatibilni sa pravilima STO.

"Vjerujem da ovaj stav u velikoj mjeri dijele one zemlje koje su posvećene multilateralnom trgovinskom poretku", rekao je on novinarima u Berlinu."Amerikanci znaju da mi to tako vidimo i Evropska komisija će im to takođe reći."

Zvaničnici Bidenove administracije suprotstavili su se stavom da zakon naveliko pomaže SAD da ispune globalne ciljeve za suzbijanje klimatskih promjena.

Sekretarca za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre u srijedu je izjavila da će zakon takođe pružiti nove mogućnosti za francuske kompanije i druge u Evropi.

"Postoji niz odredbi koje će doprinijeti rastu sektora čiste energije na globalnom nivou", rekao je Jean-Pierre novinarima.

"To predstavlja značajne mogućnosti za evropske firme, kao i koristi za energetsku bezbjednost EU. I ovo za nas nije igra" u kojoj jedna strana dobija ono što druga strana izgubi.

Macronovi najnoviji oštri komentari dolaze nakon što je izazvao iznenađenje ranije ovog mjeseca u govoru na samitu u Bangkoku. On je nazvao SAD i Kinu"dvjicom velikih slonova" koji su na vrhuncu stvaranja "velikog problema za ostatak džungle".

Njegova posjeta takođe dolazi u trenutku kada i Washington i Pariz drže na oku Kinu nakon što su prošlog vikenda izbili protesti u nekoliko gradova na kopnu i u Hong Kongu zbog pekinške strategije "nultog Covida".

"Pitanje Kine biće veoma visoko na dnevnom redu u naredna dva dana", rekao je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby novinarima u srijedu.

Macron se u srijedu sastao sa potpredsjednicom Kamalom Harris u sjedištu NASA u Washingtonu, dok su obje strane željele da istaknu američko-francusku saradnju u svemiru.

U junu, Francuska je potpisala sporazume Artemis, skup principa pod vodstvom NASA koji se koriste za upravljanje međunarodnom civilnom upotrebom svemira. Istog mjeseca, SAD su ispunile obećanje da će se pridružiti Opservatoriji Svemir za klimu (Space for Climate Opservatory) koju predvodi Francuska, a koja treba da modelira i prati klimatske promjene.

Macron se takođe zaustavio na Arlingtonskom groblju. On i njegova supruga Brigitte kasnije su imali privatnu večeru sa Bidenom i prvom damom Jill Biden u restoranu u Washingtonu.

Macron i njegova supruga doputovali su u SAD sa poklonima koji su pažljivo prilagođeni ukusu američkih domaćina, među kojima su LP ploča i CD originalnog saundtracka za film iz 1966. "Jedan čovjek i jedna žena", koji su Bidenovi gledali na svom prvom izlasku, saopšteno je iz Jelisejske palate.

Pored razgovora u Ovalnoj kancelariji sa Bidenom u četvrtak, potpredsjednica Kamala Harris će ugostiti Macrona na ručku u State Departmentu prije državne večere za oko 350 gostiju, blistave svečanosti koja će se održati u ogromnom šatorskom paviljonu izgrađenom na Južnom travnjaku Bijele kuće.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG