Linkovi

Izdvojeno

Tužilaštvo BiH u 2021. podiglo manje optužnica za korupciju nego godinu ranije

Tužilaštvo i Sud BiH
Tužilaštvo i Sud BiH

Tokom 12 mjeseci 2021. godine Državno tužilaštvo podiglo je samo jednu optužnicu za visoku korupciju, dok se ostale optužnice za koruptivna djela najčešće odnose na carinske i policijske službenike.

Tokom protekle godine tužioci Tužilaštva Bosne i Hercegovine podigli su samo jednu optužnicu za koruptivna djela visoke korupcije i to protiv Selme Cikotića, sadašnjeg ministra sigurnosti. Sud BiH je optužnicu potvrdio početkom decembra, piše BIRN BiH.

Njega optužnica tereti za zloupotrebu položaja i prema njoj je od 2009. do 2011. godine, kada je obnašao funkciju državnog ministra odbrane, oštetio budžet BiH za iznos od oko 9,7 miliona konvertibilnih maraka (KM).

Prema podacima Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Državno tužilaštvo je od januara do sredine decembra ove godine podiglo deset optužnica za koruptivna krivična djela, od kojih je potvrđeno devet, protiv ukupno 17 osoba. To je manje nego tokom 2020. godine, kada je Tužilaštvo BiH kritikovano za loše rezultate u procesuiranju korupcije.

Selmo Cikotić
Selmo Cikotić

Bivši sudija i tužilac Esad Fejzagić prvi razlog ovakvih rezultata vidi u nedoraslosti ove pravosudne institucije.

“Moje uvjerenje je da je Tužilaštvo BiH, bez obzira na broj tužilaca, u pogledu kvalitete daleko ispod onoga što takav jedan nivo tužilaštva zahtijeva”, kaže Fejzagić, danas advokat, i nastavlja: “Drugi [razlog] jeste čisto zbog organizacione prirode, radi se o tome da, po mom mišljenju, ne postoji institucionalna kontrola optužnica niti se vode sistemski kontrolni postupci u vezi istraga koje se vode, posebno kada je u pitanju visoka korupcija.”

Glavni tužioci bi trebali kontrolisati kvalitet optužnica, smatra on i dodaje da dosadašnji nisu bili dorasli “nivou imenovanja”. S pozicije glavne tužiteljice u oktobru je smijenjena Gordana Tadić, a za vršioca dužnosti imenovan je Milanko Kajganić.

Fejzagić kao treći razlog loših rezultata vidi u sistemu vrednovanja i normiranja rada Tužilaštva. On smatra da bi se svako od tužilaca radije upustio u jednostavnije predmete koji mu donose ispunjenje norme nego da se upušta u kompleksne i rizične predmete.

Od 17 osoba optuženih za koruptivna djela, petorica su policijski službenici Granične policije, a dvojica su carinski službenici. Među optužbama su i one za koruptivna djela povezana s prometom akciznih proizvoda.

Jedan od policijskih službenika Granične policije BiH, Mile Lukić, za kojeg je Državni sud potvrdio optužnicu početkom oktobra, optužen je da je zahtijevao i primio dar u iznosu od 50 eura da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smio izvršiti.

Ovo je ujedno i najmanji iznos pribavljene koristi za koji je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu, prema podacima do kojih je BIRN BiH mogao doći.

Odnedavni vršilac dužnosti glavnog državnog tužioca predmete protiv službenika, poput onoga protiv inspektora Ureda za veterinarstvo BiH, smatra važnim jer predstavljaju ozbiljan oblik zloupotrebe položaja.

“Upravo činjenica da su optužbama za korupciju obuhvaćeni ovlašteni službenici policijskih, carinskih ili drugih državnih organa, daje specifičnu težinu ovim predmetima jer se radi o korupciji koja se detektira u tijelima koja se trebaju boriti za vladavinu prava”, kaže Kajganić.

Prema njegovim riječima, u ovakvim predmetima Tužilaštvo će u budućnosti tražiti udaljenje optuženih osoba iz službe na period od pet ili više godina ako se njihova krivica dokaže, što on vidi kao proces koji vodi ka ozdravljenju društva i smanjivanju stope korupcije.

Milanko Kajganić (Foto: BIRN)
Milanko Kajganić (Foto: BIRN)

Ovo tužilaštvo je tokom 2020. godine podiglo samo 12 optužnica protiv 22 osobe koje se terete za koruptivna krivična djela, od čega je više od polovine podignuto u decembru. U optužnicama gdje je naveden takav iznos, ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima, iznosila je tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

U velikom broju saopćenja ove godine Tužilaštvo nije navodilo iznose koristi pribavljene od korupcije. Tužilaštvo BiH je do 27. decembra ove godine podiglo dvije optužnice manje nego godinu ranije i optužilo pet osoba manje.

Kajganić najavljuje da se za nekoliko vrlo ozbiljnih predmeta visoke korupcije u narednim mjesecima očekuje donošenje tužilačkih odluka i podizanje optužnica.

BIRN BiH je ranije pisao da su iz Tužilaštva BiH potvrdili kako će do kraja 2021. godine donijeti tužilačku odluku u istrazi potencijalne korupcije u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) koju je prije tri godine prijavio “zviždač”, odnosno prijavitelj korupcije, Emir Mešić. On se nakon ove prijave suočava s disciplinskim postupkom u kojem mu prijeti otkaz.

Glasnogovornik Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH Ferdinand Koenig kaže da je u posljednjem izvještaju Evropske komisije navedeno da su napori da se postignu odgovarajući rezultati kroz proaktivne istrage, krivično gonjenje i pravosnažne presude za korupciju i dalje nedovoljni.

Kako je naveo, nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu uspjeli da se, u okviru svojih nadležnosti, pozabave generalizovanim fenomenom korupcije i aktivno su opstruirali napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i ozbiljnog rizika od nazadovanja u ovoj oblasti.

“Ostvarivanje napretka ka uspostavljanju evidencije proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnog gonjenja i pravosnažnih presuda protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou, navedeno je u 14 ključnih prioriteta i uslov je o kojem zemlje koje teže da postanu članice EU ne mogu pregovarati”, naveo je Koenig za BIRN BiH.

Velike korupcijske afere bez sudskog epiloga

Dvojicu optuženih carinskih službenika – Špiru Subotića i Ahmeda Beširevića – Tužilaštvo BiH tereti za izvršenje koruptivnih djela povezanih s krijumčarenjem akciznih proizvoda u BiH, čime je, kako je ova institucija okarakterizovala, budžet BiH oštećen za više od pola miliona maraka.

U izvještaju koji je objavio Transparency International “Sprečavanje nekažnjivosti u slučajevima korupcije na visokom nivou” navodi se da su posljednjih godina BiH potresle velike korupcijske afere, o kojima se u većini izvještavalo u medijima a nikada nisu stigle do suda.

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)
Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Prema ovom izvještaju, samo pogledom na broj optužnica podignutih za djela korupcije i broj otkrivenih slučajeva krupne korupcije može se zaključiti da u BiH nema procesuiranja korupcije na visokom nivou.

Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.

Uglješa Vuković iz Transparencyja kaže da je manjak procesuiranja visoke korupcije nastavak negativnog trenda u radu Tužilaštva BiH koji su prepoznale domaće i međunarodne organizacije.

Nalazi do kojih je došao Transparency pokazuju da, osim izostajanja procesuiranja visoke korupcije, i kada dođe do suđenja, postupci traju dugo.

“Neka prosječna dužina trajanja postupka do koje smo mi došli u predmetima visoke korupcije u BiH jeste četiri godine i jedan mjesec, što je zaista dugo”, kaže Vuković i navodi primjer “Bobar banke”, u kojem još uvijek nije donesena prvostepena presuda, a istraga je pokrenuta 2016. godine.

U novom izvještaju Evropske komisije o napretku BiH u procesu pristupanja Evropskoj uniji navodi se da je BiH u ranoj fazi, odnosno da ima određeni nivo pripremljenosti za sprečavanje i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Pokazatelji korupcije su se dodatno pogoršali, a svi nivoi vlasti pokazuju znakove političke zarobljenosti, što direktno utiče na svakodnevni život građana. Nastavljeno je selektivno i netransparentno krivično gonjenje i postupanje po predmetima za krivična djela korupcije od strane sudova, što utiče na javni interes, ali i na poslovne subjekte i investitore”, stoji u izvještaju o napretku.

Podatak da je ove godine podignuta samo jedna optužnica za visoku korupciju, Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo vidi kao potvrdu o “zarobljenom pravosuđu” i da to više nije pitanje norme.

Kako kaže, ekonomske i političke elite upravljaju pravosuđem, a jedan od najvećih problema društva je pitanje nekažnjivosti.

“Sve zvanične informacije koje dolaze sa sudova o broju procesuiranih slučajeva, prvenstveno visoke korupcije, ali i generalno korupcije u BiH, ukazuju samo na još jedan elemenat da je pravosuđe u BiH zarobljeno. Radi se o uticaju ekonomskih i političkih elita na rad pravosuđa, prvenstveno tužilaštava u ovoj državi”, navodi Miraščija za BIRN BiH.

Prema njegovim riječima, ne može se čak dovoditi u pitanje ocjenjivanje, imenovanje sudija i tužilaca na osnovu urađene norme, iz razloga što se pitanje norme više ne gleda, jer nije jedan od uslova za postavljenje na funkcije. Može se vidjeti imenovanje i postavljenje sudija koji su bili disciplinski kažnjavani a napredovali su u poslu, dodaje Miraščija.

On kaže da neprocesuiranje djela korupcije šalje jasnu poruku svim građanima u BiH da se korupcija isplati, da je korupcija legalizovana u BiH i u konačnici spušta stepen povjerenja građana u ove institucije.

U Misiji OSCE-a u BiH ističu zabrinjavajući pad broja novih optužnica u predmetima visokog i srednjeg nivoa koje su podigli tužioci u prethodnim godinama, a ovaj trend se nastavio i 2021. godine.

“Pogrešne i nedosljedne prakse koje je Misija uočila sugerišu da vansudski faktori ometaju sudske procese i izazivaju ozbiljne sumnje da bi se varijacije u primjeni zakona mogle odnositi na status i moć optuženog, a ne na činjenice u konkretnim slučajevima”, navodi Misija.

Od pravosuđa koje ne može ili neće zahtijevati i pokazati integritet u svojim redovima, ne može se razumno očekivati da će se nepristrasno i djelotvorno baviti osjetljivim i politički opterećenim predmetima.

“Nalazi Misije izazivaju zabrinutost i ukazuju na nedostatak nadzora nad radom pojedinačnih tužilaštava u predmetima korupcije, uključujući i skoro isključivu diskreciju glavnih tužilaca u istražnoj fazi”, dodaju iz OSCE-a.

Najveća nepravosnažna kazna Suda BiH devet godina

Kemal Čaušević
Kemal Čaušević

Prema podacima BIRN-a BiH, Sud BiH je tokom 2021. godine za koruptivna krivična djela donio 14 presuda protiv 19 osoba.

Sud BiH je donio pravosnažne presude za 11 osoba, od kojih su četiri oslobođene, dok je sedam osoba osuđeno na ukupno pet godina i četiri mjeseca zatvora. Sud BiH je u ovoj godini odbio jednu optužnicu.

Najveća, nepravosnažna presuda koju je Sud BiH donio ove godine jeste ona izrečena Kemalu Čauševiću, bivšem direktoru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), za primanje dara i drugih oblika koristi, te pranje novca, a istom presudom Anes Sadiković je osuđen na dvije godine zatvora za davanje dara pri uvozu tekstila.

Ove godine bile su tri najmanje pravosnažne zatvorske presude od šest mjeseci. Jedna od ove tri je izrečena Sadiku Ahmetoviću, bivšem državnom ministru sigurnosti, za zloupotrebu službenog položaja ili ovlaštenja.

U predmetu protiv Orhana Bolobana, optuženog za nesavjestan rad u službi, Tužilaštvo BiH je odustalo od optužnice, te je Sud BiH odbio optužbu.

Državni sud je u junu ove godine, usljed nedostatka dokaza, oslobodio Marka Pandžu i Nermina Aleševića. Oni su bili optuženi za primanje, odnosno davanje dara.

Ove godine je Sud BiH pravosnažno oslobodio Osmana Mehmedagića, direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), i Muhameda Pekića, zaposlenika ove agencije, zbog zloupotrebe položaja.

Također, Sud BiH odbio je optužnice Tužilaštva BiH protiv Mehmedagića, Cikotića i Muriza Druškića zbog zloupotrebe položaja.

Kajganić kaže da u narednoj godini očekuje značajan pomak u procesuiranju visoke korupcije.

“Tužilaštvo BiH i Odsjek za korupciju pokrenuli su ozbiljan zamajac u svom radu, a ti rezultati će se još bolje vidjeti u budućnosti”, kaže Kajganić.

See all News Updates of the Day

Četiri scenarija za osiguranje mira u Ukrajini

Predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin tokom samita G20 u Osaki, Japan, 28. juni 2019. (Foto: AP /Susan Walsh)
Predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin tokom samita G20 u Osaki, Japan, 28. juni 2019. (Foto: AP /Susan Walsh)

Američki predsjednik Donald Trump zalaže se za mirno rješenje ruskog rata u Ukrajini koji traje već tri godine. Glas Amerike je ispitao nekoliko pristupa koje su nedavno iznijele „think tank” organizacije u cilju postizanja trajnog mira u ratu.

Strategija maksimalnog pritiska

Plan Centra za analizu evropske politike, ili CEPA, pod nazivom „Kako pobijediti: Plan od sedam tačaka za održivi mir u Ukrajini”, poziva na „strategiju maksimalnog pritiska da se Rusija u dobroj namjeri dovede za pregovarački sto”.

Prijedlog SAD-u i saveznicima:

  • „Trebalo bi pružiti hitnu materijalnu podršku Ukrajini bez upozorenja, s ciljem iscrpljivanja ruske vojske i time poboljšanja pregovaračke pozicije Ukrajine.”
  • „Trebalo bi povećati sankcije ruskim finansijskim institucijama i subjektima u energetskom sektoru, osloboditi zamrznutu rusku imovinu za podršku ukrajinskoj odbrani i rekonstrukciji i donijeti sekundarne sankcije kako bi se pojačao ekonomski pritisak ne samo na Rusiju već i na autoritarne režime Kine, Irana i Sjeverne Koreje.”


CEPA kaže da „Ukrajina i Evropa” moraju biti uključene u bilo kakve mirovne pregovore s Rusijom, da bi SAD trebale podržati „koaliciju voljnih predvođenu Evropskom unijom” da provede bilo kakvu "liniju prekida vatre s međunarodnim snagama" i da „evropski saveznici moraju ostvariti dosljedan i što je brži napredak ka pridruživanju Ukrajine Evropskoj uniji”.

Jedan od autora izvještaja, Catherine Sendak, direktorica CEPA-e za transatlantsku odbranu i sigurnost, rekla je ukrajinskoj službi VOA da bi Sjedinjene Države trebale ući u pregovore s Rusijom samo nakon što su „opremile Ukrajinu najjačim mogućim sredstvima” i koristeći njene najteže „diplomatske alate”.

Ona je dodala da pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u ne treba uključivati u razgovore sa Rusijom. „Razgovarati o tome sa nečlanicom NATO-a... ne vjerujem da je to korisno za bilo kakve pregovore”, rekla je Sendak, napominjući da bi to Rusiji dalo „ovlast veta, ako hoćete, nad ... biranjem članica za pridruživanje alijansi ili ne”.

Pregovaračka taktika

Josh Rudolph, viši saradnik njemačkog Marshall fonda i šef njegove Transatlantske radne grupe za demokratiju, radio je na ruskoj i ukrajinskoj politici u Vijeću za nacionalnu sigurnost za vrijeme prve Trumpove administracije.

Prošlog mjeseca je ponudio političke preporuke aktuelnoj Trumpovoj administraciji o okončanju sukoba u Ukrajini.

Neke od preporuka:

  • „Priđite (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu sa pozicije snage. Dok je Putin na početku Trumpovog prvog mandata izgledao čvrst i sposoban, njegova greška u Ukrajini ga je oslabila. … Kao dominantni partner u ovim odnosima, Trump, a ne Putin, može postaviti uslove pregovora.”
  • „Znati kada treba otići. Kritični trenutak u pregovorima će doći kada Putin odbije da napravi velike ustupke. Trump mora biti spreman da ode.”
  • „Kombinujte sankcije sa nižim cijenama nafte i gasa. Najbolji način da natjerate Putina da uvidi da bi pritisak u Ukrajini doveo do katastrofe za njegovu vladavinu je finansijski pritisak na Rusiju. … Iskoristivši svoj topliji odnos sa Saudijskom Arabijom nego što je uživao [bivši predsjednik Joe] Biden, Trump bi trebao preplaviti tržište fosilnim gorivom, što bi sankcije učinilo održivim, izgladnilo rusku ratnu mašinu i stvorilo rizike za političku stabilnost u Moskvi.”


Rudolph je također preporučio da se Ukrajina još naoruža; dati im „svih 300 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije”; natjerati Evropu da „plaća više za oružje” i obezbijedi 100.000 vojnika kao „mirovne snage”; omogućiti „američkim kompanijama da obnove Ukrajinu”; i pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u ako Putin odbije da prihvati „razumne” uslove mirovnog sporazuma.

Rudolph je za Glas Amerike rekao da bi Trump mogao uvjeriti one u SAD-u koji su sada skeptični prema nastavku naoružavanja Ukrajine da bi to kao dio mirovnog sporazuma koristilo američkim radnicima.

„[On] im kaže, OK, sada imamo dobar posao, osiguran je rijetkim zemnim [mineralima], okončao je rat, i da bismo ga održali, morat ćemo osigurati kontinuirani tok dobrog starog oružja američke proizvodnje, koje usput, otvara sva ova američka radna mjesta, pogone i tvornice širom crvenih država.”

Ekonomske koristi

U izvještaju pod naslovom „Dolari i razum: američki interes za ukrajinsku pobjedu”, Elaine McCusker, Frederick W. Kagan i Richard Sims iz američkog Instituta za preduzetništvo razmatrali su cijenu prestanka podrške Ukrajini, zaključivši da bi to dovelo do poraza Ukrajine i napredovanja Rusije dalje u Evropu, primoravajući da se američko prisustvo u Evropi pojača.

Neki od zaključaka izvještaja:

  • „Podrška Ukrajini u pobjedi protiv Rusije je u najboljem interesu Sjedinjenih Država.”
  • „Svijet u kojem Rusija prevladava bio bi opasniji i skuplji za Ameriku – zahtijevajući povećanje od 808 milijardi dolara u potrošnji za odbranu u pet godina.”
  • „Alternativno, povećana i ubrzana multinacionalna posvećenost Ukrajini i završetak rata u bliskoj budućnosti rezultirali bi slobodnom Ukrajinom s novomoderniziranom i testiranom vojskom i uspješnom industrijskom bazom, što bi pomoglo stabilizaciji Evrope.”


U intervjuu za Glas Amerike, Frederick Kagan je rekao da bi ruska pobjeda u Ukrajini bila pobjeda za Iran, Kinu i Sjevernu Koreju, ohrabrujući avanturizam u njihovim regijama i omogućila Rusiji da obnovi svoju vojsku dobijanjem dodatnih ljudskih i materijalnih resursa unutar Ukrajine.

Rusko preuzimanje Ukrajine poslalo bi val izbjeglica u Evropu, dodatno destabilizirajući kontinent, rekao je Kagan.

„Počinili su zločine nad ukrajinskim stanovništvom na zauzetim područjima. Očekivao bih da će to biti gore što se budu Rusi kretali dalje na zapad i što više ulaze u najteža tradicionalna antiruska, prozapadna područja zapadne Ukrajine. Užasi će biti neopisivi”, smatra on.

Rekao je da će je povećana pomoć Ukrajinu pretvoriti u bedem za evropski mir i sigurnost - zemlju s vojskom provjerenom u borbi i vojnom industrijom koja se brzo razvija - čime će se SAD-u omogućiti da se fokusira na druge regije.

Pristup srednjem putu

„Projekat predsjedničke tranzicije 2025” Heritage Foundation uključuje političke preporuke koje se tiču rata Rusije i Ukrajine.

Napominje da je američki konzervativni pokret podijeljen oko Ukrajine - jedna strana podržava Kijev, druga za odlazak - i ponudio srednji put.

Među preporukama Projekta 2025:

  • „Što se tiče Ukrajine, nastavak američkog angažmana mora biti u potpunosti plaćen; ograničen na vojnu pomoć (dok se evropski saveznici bave ekonomskim potrebama Ukrajine); i imati jasno definiranu strategiju nacionalne sigurnosti koja ne ugrožava živote Amerikanaca.”
  • „Bez obzira na stavove, sve strane se slažu da je Putinova invazija na Ukrajinu nepravedna i da ukrajinski narod ima pravo da brani svoju domovinu. Sukob je ozbiljno oslabio Putinovu vojnu snagu i dao poticaj jedinstvu NATO-a i njegovoj važnosti za evropske nacije.”
  • „Sljedeći konzervativni predsjednik ima generacijsku priliku da donese rješenje za vanjskopolitičke tenzije i zacrta novi put naprijed koji prepoznaje komunističku Kinu kao definirajuću prijetnju američkim interesima u 21. stoljeću.”


James Carafano, stručnjak za nacionalnu bezbjednost u Fondaciji Heritage koji je odgovoran za njen tim za odbranu i spoljnu politiku, rekao je za Glas Amerike da je u interesu SAD da imaju slobodnu i nezavisnu Ukrajinu koja se može braniti.

„Praktično gledano, ujedinjena Evropa se može braniti, a Sjedinjene Države mogu braniti Evropu ako Ukrajinu okupira Rusija. Sada, nakon što smo to rekli, je li nam... puno, puno bolje s Rusima s druge strane Ukrajine? A odgovor je 'apsolutno'.”

Poreska uprava otpušta 6.000 zaposlenih dok Trump provodi akcije smanjenja vlade

Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu
Zgrada Porezne uprave (IRS) u Washingtonu

Izvršni direktor američke Porezne službe rekao je zaposlenima u četvrtak da će oko 6.000 zaposlenih biti otpušteno, rekla je osoba upoznata s tim, što je potez koji bi eliminirao otprilike 6% radne snage Porezne službe usred sezone prijavljivanja poreza.

Smanjenje je dio radikalnih napora predsjednika Donalda Trumpa na smanjenju broja zaposlenih koji su bili usmjereni na regulatore banaka, šumske radnike, raketne naučnike i desetine hiljada drugih državnih službenika. Napore predvodi tehnološki milijarder Elon Musk, najveći donator Trumpove kampanje.

Otkazi u Poreznoj upravi uglavnom su usmjereni na radnike u koji su bili zaposleni u sklopu proširenja pod bivšim demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom, koji je nastojao proširiti napore poreza na bogate. Agencija sada zapošljava otprilike 100.000 ljudi, u odnosu na 80.000 kada je on preuzeo dužnost.

Neovisni budžetski analitičari procjenjuju da bi proširenje moglo povećati državne prihode i pomoći u smanjenju budžetskih deficita od hiljadu milijardi dolara. Trumpovi republikanci kažu da bi proširenje dovelo do većeg uznemiravanja običnih američkih poreznih obveznika.

Radnici koji se otpuštaju su na probnom roku i uživaju manje zaštite.

Poreska uprava je pažljivije pristupila smanjenju broja zaposlenih od drugih agencija s obzirom na to da je usred svog najprometnijeg perioda, a krajnji rok za podnošenje prijave poreza 15. april.

Sezona podnošenja poreskih prijava 2025. otvorena je 27. januara, a Poreska uprava očekuje više od 140 miliona pojedinačnih poreskih prijava za 2024. godinu do saveznog roka za podnošenje.

Otpuštanja su usmjerena na agente prihoda, radnike u službi za korisnike, specijalizirane revizore i IT stručnjake u svih 50 država, Portoriko i Washington, D.C., tvrde ljudi upoznati s tim.

Poreska uprava će zadržati nekoliko hiljada radnika na probnom radu za koje se smatra da su ključni za obradu poreskih prijava, uključujući i one koji su uključeni u podršku i zalaganje za poreske obveznike, rekao je jedan izvor.

Bijela kuća nije rekla koliko od 2,3 miliona državnih službenika želi otpustiti i nije dala podatke o masovnim otpuštanjima. Otprilike 75.000 dalo pristalo je na otpremninu prošle sedmice.

Kampanja je oduševila republikance jer su izbacili federalnu radnu snagu koju smatraju napuhanom, korumpiranom i nedovoljno lojalnom Trumpu, dok je također ciljala na vladine agencije koje reguliraju veliki biznis i prikupljaju poreze - uključujući one koje nadgledaju Muskove kompanije SpaceX, Tesla (TSLA.O) i Neuralink.

Muskov tim Odjela za vladinu efikasnost također je otkazao ugovore vrijedne oko 8,5 milijardi dolara koji uključuju stranu pomoć, obuku o raznolikosti i druge inicijative kojima se Trump protivio.

Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.
Susret Zelenskog i Trumpa u Trump Toweru u septembru 2024.

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.

S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.

Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.

Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.

Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.

„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”

Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.

Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.

Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.

Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”

Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.

Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.

Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.
Američki državni sekretar Marko Rubio, u sredini, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, desno, i izaslanik SAD za Bliski istok Steve Witkoff nakon sastanka s ruskim zvaničnicima u palači Diriyah, u Rijadu, Saudijska Arabija, 18. februara 2025.

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.

Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.

"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.

Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.

Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.

Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.

"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.

Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.

"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.

Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.

Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.

Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.

Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.

Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.

Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG