Linkovi

Izdvojeno

Tri stvari koje su obilježile mandat Gordane Tadić prije konačne odluke o smjeni

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

U srijedu će biti donesena konačna odluka o mogućoj smjeni glavne državne tužiteljice sa ove pozicije zbog disciplinske odgovornosti.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) podsjeća na tri glavne stvari koje su obilježile rad Državnog tužilaštva u mandatu Gordane Tadić.

U srijedu, 20. oktobra, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučivat će o žalbi na odluku Drugostepene disciplinske komisije iz septembra kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine, a prijavljena je za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti te za propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima VSTV-a. Između ostalog, na teret joj je stavljeno svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS).

Tadić se na čelu Tužilaštva BiH nalazi od septembra 2016., prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana za funkciju 2019. godine. Rad Tužilaštva BiH za vrijeme njenog mandata kritikovan je u nekoliko međunarodnih izvještaja, među kojima su onaj Misije OSCE-a u BiH, Transparency Internationala, Evropske komisije i nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) Joanne Korner.

Najčešće kritike odnosile su na procesuiranje ratnih zločina, visoke korupcije i transparentnosti rada Tužilaštva.

Tadić nije unaprijedila rad na predmetima ratnih zločina

U izvještaju sutkinje Korner “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” iz septembra 2020. zaključeno je da Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina u odnosu na 2016. godinu i da rukovodstvo nije unaprijedilo rad Tužilaštva te da je zapravo došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

Državno tužilaštvo ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke iz ranijeg izvještaja sutkinje Korner iz 2016. godine.

U izvještaju se navodi problem malog broja optužnica i upozorenje da način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina.

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci 2020. godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, a od 1. januara do kraja juna 2021. godine podiglo samo dvije optužnice. Jedna od dvije optužnice odnosi se na Gorana Viškovića, kojeg je 2011. godine Sud Bosne i Hercegovine osudio na 18 godina zatvora zbog zločina u Vlasenici i koji se nalazi na izdržavanju kazne. Ranije je Korner ocijenila da je procesuiranje već osuđenih neadekvatno korištenje postojećih resursa.

U prošloj godini podignuto je svega 16 optužnica za ratne zločine.

Korner je kritikovala i podizanje optužnica protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine.

Korner u izvještaju navodi da Tužilaštvo BiH treba raditi samo na najsloženijim predmetima, ali to nije slučaj jer “su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”.

Tužilaštvo BiH se nije posvetilo procesuiranju visoke korupcije

Jedan od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koje je u Bruxellesu krajem 2019. godine Reinhard Priebe predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja Evropske unije (EU) i vlastima Bosne i Hercegovine, navodi da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije.

Tada je, kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH, navedena slabost tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti.

BIRN BiH je u ranijim pisanjima pokazao da je 2019. godine Tužilaštvo BiH podiglo svega 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela, a tokom 2020. taj broj bio je 12 optužnica protiv 22 osobe.

Više od polovine optužnica u 2020. godini podignuto u decembru, a ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Tužilaštvo BiH se u optužnicama za korupciju fokusiralo na nogometne sudije u Prvoj ligi Federacije, granične policajce i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, te na jednog državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao 150 KM. Među optuženima najviše je bilo carinika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

Prema navodima Izvještaja Transparency Internationala, Tužilaštvo BiH je tokom 2020. povećalo broj osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela u odnosu na 2019., prvenstveno zbog, kako se navodi, katastrofalnih rezultata iz 2019. godine, kada je Sud BiH donio samo jednu presudu za korupcijska krivična djela.

U “Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ukazano je na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.

“Dodatnu zabrinutost izaziva to što je učinak specijalizovanih tužilaštava na državnom i nivou Republike Srpske zabilježio čak i dodatni pad s obzirom da Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS-a nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini”, navodi se u izvještaju koji je rad ovih tužilaštava ocijenio kao “ispod svakog prihvatljivog standarda”.

Tadić se suočila s kritikama o nedovoljnoj transparentnosti

Sutkinja Korner je u svom posljednjem izvještaju o radu Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina navela kako ovo tužilaštvo treba obavještavati medije i javnost o svom radu, između ostalog i na konferencijama za medije. Ali od kada je imenovana za vršiteljicu dužnosti a potom i zvanično za glavnu tužiteljicu, Gordana Tadić je održala svega jednu konferenciju za medije. Tokom njenog mandata drugi tužioci nisu održavali takve konferencije.

Korner je također navela da je posao glavnog tužioca da, između ostalog, sarađuje i sa medijima. Iz službe za odnose sa javnošću Tužilaštva nerijetko medije u saopćenju obavijeste o sastancima glavne državne tužiteljice, ali ona rijetko daje intervjue medijima. Novinari BIRN-a BiH i drugi novinari koji su ranije govorili za tekst o transparentnosti Državnog tužilaštva često ne dobiju odgovore na upite glasnogovorniku Državnog tužilaštva. Tadić također nije odgovorila na nekoliko zahtjeva za intervju unazad godinu dana.

BIRN BiH je ranije pisao kako je Tadić promijenila raniju praksu istupanja tužilaca u javnosti. Medijski radnici su ranije mogli razgovarati i citirati državne tužioce. BIRN BiH je pisao da Tadić godinama ne dozvoljava tužiocima ove institucije da komuniciraju s medijima i da istupaju u javnosti. Više državnih tužilaca je novinarima BIRN-a BiH u nezvaničnim razgovorima potvrdilo da im glavna tužiteljica ne dozvoljava da istupaju u medijima.

See all News Updates of the Day

BiH: Pad zdravih stranih investicija

BiH: Pad zdravih stranih investicija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Politička i pravna nesigurnost su osnovne barijere za strane investicije u BiH ali pojedini investitori se odlučuju da ulažu u BiH. Prema mišljenju analitičara,njihov osnovni motiv je brza i dodatna zarada koja se, nerijetko, ostvaruje netransparentno uz podršku pojedinih lokalnih političara.

Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanci u Bijeloj kući i State Departmentu

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sa glavnim zamjenikom savjetnika za nacionalnu sigurnost Jonom Finerom, Foto: Predsjedništvo BiH

Članovi Predsjedništva BiH nastavljaju posjetu SAD susretima u najvišim američkim institucijama.

BIJELA KUĆA

Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Jon Finer sastao se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem., navela je Bijela kuća.

"Gospodin Finer je ponovo potvrdio opredijeljenost Sjedinjenih Država prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.

On je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti da pozivaju na odgovornost destabilizirajuće aktere koji potkopavaju državu i Dejtonski mirovni sporazum.

Čestitao je Bosni i Hercegovini i njenim građanima na dobijanju statusa kandidata za EU u decembru i pozvao lidere da iskoriste zamah i pomognu u usvajanju ključnih reformi vladavine prava koje bi ojačale borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Gospodin Finer je također prenio važnost poduzimanja koraka za modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i diversifikaciju snabdijevanja zemlje energijom, da bi se odmaklo od ruskih izvora." stoji u sažetku iz Bijele kuće.

"Članovi Predsjedništva BiH upoznali su sagovornike sa političkom i sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i procesom konstituisanja vlasti, te izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Sjedinjenih Američkih Država", piše Predsjedništvo BiH.

"Tokom sastanka je razgovarano i o globalnim i regionalnim sigurnosnim izazovima, prilikom čega su članovi Predsjedništva BiH izrazili posvećenost očuvanju mira i stabilnosti, kao i ubrzanom ekonomskom razvoju.

Ovom prilikom je bilo riječi i o pitanjima energetske sigurnosti u kontekstu izraženih globalnih izazova na ovom planu.", navodi Predsjedništvo BiH.

STATE DEPARTMENT

Savjetnik State Departmenta Derek Chollet i specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Gabriel Escobar sastali su se u Washingtonu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, navode iz State Departmenta.

Članovi Predsjedništva BiH s Derekom Cholletom, višim savjetnikom državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država
Članovi Predsjedništva BiH s Derekom Cholletom, višim savjetnikom državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država

"Savjetnik Chollet pozdravio je prvu zajedničku posjetu Predsjedništvo Sjedinjenih Država od 2005. godine kao prilika da se iskoristi zamah nove vlade da se pozabavi korupcijom, destabilizirajućim akterima i radi zajedno na unapređenju ključnih reformi.

Savjetnik je naglasio kontinuiranu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine i njenoj budućoj integraciji u euroatlantske institucije.

Savjetnik je ohrabrio Predsjedništvo da pragmatično pronađe konkretna rješenja i ponovio da je jedinstvo međunarodne zajednice u podršci Ukrajini od ključnog značaja.", piše State Department u saopštenju o sastanku.

"Ovom prilikom, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući saradnju u oblasti sigurnosti.", piše Predsjedništvo BiH.

Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini

Bosnia and Herzegovina has the worst result in the region for 2022

Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.

Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.

Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.

Korupcija: BiH među zemljama koje su najviše nazadovale
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.

Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.
Bosna i Hercegovina u poređenju sa zemljama regiona.

Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.

Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:

“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”

BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.

Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.

Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.
Za 10 godina Bosna i Hercegovina uočljivo je pala na percepciji korupcije.

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO

Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:11 0:00

"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.

EU traži da BiH uvede vize državljanima Rusije

Putin i Dodik

Evropska unija (EU) očekuje od Bosne i Hercegovine, kao zemlje kandidata, da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU, poručili su 30. januara iz Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.

"Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom", pojasnili su za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Delegacije EU u BiH.

Dodali su da je u petom izvještaju Mehanizma za praćenje nakon liberalizacije viznog režima iz decembra 2022. godine, potvrđeno da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa schengenskim prostorom.

Preporučeno je tada da BiH "prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU."

EU je 9. septembra prošle godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ponovo uvela vize za građane Ruske Federacije, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.

EU od tada na ruske državljane primjenjuje opšta pravila, pa je vizna taksa povećana sa 35 eura na 80 eura. Uz zahtjev za vizu traži se obimnija dokumentacija a proces obrade zahtjeva je postao dugotrajnji i restriktivniji.

Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.

Naime, Bosna i Hercegovina još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom EU, iako ima obavezu da to učini kao zemlja koja je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU.

Vize građanima Rusije kao korak ka EU i boljem upravljanju migracijama

Obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU istaknuta je i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra prošle godine. U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga je potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".

Pitanje pooštravanja viznog režima BiH sa Ruskom Federacijom se dodatno nametnulo krajem 2022. godine, nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana, u BiH.

Njihov cilj je bio izbjeći mobilizaciju u rusku armiju i slanje na Ukrajinsko ratište. Planirali su ući u Hrvatsku i dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.

Iz Granične policije BiH su 29. decembra, rekli za RSE da je utvrđeno da Čečeni "zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije", te da ne ispunjavaju uslove za ulazak u BiH.

Istog dana je skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko 20, odbijen ulazak u Bosnu i Hercegovinu i oni su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.

Zašto BiH još uvijek nije uskladila vizni režim sa EU?

Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.

No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).

Sudeći prema nedavnoj izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji, kao i uvođenju viza za njene građane.

"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.

Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:

"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."

Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG