Linkovi

Izdvojeno

Tri stvari koje su obilježile mandat Gordane Tadić prije konačne odluke o smjeni

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

U srijedu će biti donesena konačna odluka o mogućoj smjeni glavne državne tužiteljice sa ove pozicije zbog disciplinske odgovornosti.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) podsjeća na tri glavne stvari koje su obilježile rad Državnog tužilaštva u mandatu Gordane Tadić.

U srijedu, 20. oktobra, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odlučivat će o žalbi na odluku Drugostepene disciplinske komisije iz septembra kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine, a prijavljena je za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti te za propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima VSTV-a. Između ostalog, na teret joj je stavljeno svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS).

Tadić se na čelu Tužilaštva BiH nalazi od septembra 2016., prvo kao vršilac dužnosti, prije nego što je zvanično izabrana za funkciju 2019. godine. Rad Tužilaštva BiH za vrijeme njenog mandata kritikovan je u nekoliko međunarodnih izvještaja, među kojima su onaj Misije OSCE-a u BiH, Transparency Internationala, Evropske komisije i nekadašnje više tužiteljice Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) Joanne Korner.

Najčešće kritike odnosile su na procesuiranje ratnih zločina, visoke korupcije i transparentnosti rada Tužilaštva.

Tadić nije unaprijedila rad na predmetima ratnih zločina

U izvještaju sutkinje Korner “Unapređenje procesuiranja predmeta ratnih zločina na državnom nivou u BiH” iz septembra 2020. zaključeno je da Tužilaštvo BiH nije napravilo napredak u radu na predmetima ratnih zločina u odnosu na 2016. godinu i da rukovodstvo nije unaprijedilo rad Tužilaštva te da je zapravo došlo do pada kvaliteta rada na istragama i podizanjima optužnica za ratne zločine.

Državno tužilaštvo ispoštovalo je samo četiri od ukupno 32 preporuke iz ranijeg izvještaja sutkinje Korner iz 2016. godine.

U izvještaju se navodi problem malog broja optužnica i upozorenje da način rukovođenja opterećuje i usporava rad na predmetima ratnih zločina.

Državno tužilaštvo je u prvih šest mjeseci 2020. godine podiglo samo jednu optužnicu za ratne zločine, a od 1. januara do kraja juna 2021. godine podiglo samo dvije optužnice. Jedna od dvije optužnice odnosi se na Gorana Viškovića, kojeg je 2011. godine Sud Bosne i Hercegovine osudio na 18 godina zatvora zbog zločina u Vlasenici i koji se nalazi na izdržavanju kazne. Ranije je Korner ocijenila da je procesuiranje već osuđenih neadekvatno korištenje postojećih resursa.

U prošloj godini podignuto je svega 16 optužnica za ratne zločine.

Korner je kritikovala i podizanje optužnica protiv osoba koje nisu dostupne pravosuđu u BiH ili počinilaca koji već izdržavaju duge kazne zatvora za ratne zločine.

Korner u izvještaju navodi da Tužilaštvo BiH treba raditi samo na najsloženijim predmetima, ali to nije slučaj jer “su mnoge optužnice uključivale jednog optuženog kojem se na teret stavlja direktno izvršenje djela”.

Tužilaštvo BiH se nije posvetilo procesuiranju visoke korupcije

Jedan od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koje je u Bruxellesu krajem 2019. godine Reinhard Priebe predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja Evropske unije (EU) i vlastima Bosne i Hercegovine, navodi da pravosudni sistem u BiH ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije.

Tada je, kao jedan od najvećih problema u radu pravosuđa u BiH, navedena slabost tužilaca da se odupru uticajima i nedostatak pojedinačne nezavisnosti.

BIRN BiH je u ranijim pisanjima pokazao da je 2019. godine Tužilaštvo BiH podiglo svega 11 optužnica protiv 33 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela, a tokom 2020. taj broj bio je 12 optužnica protiv 22 osobe.

Više od polovine optužnica u 2020. godini podignuto u decembru, a ukupna pribavljena korist, prema saopćenjima najvišeg tužilaštva u državi, iznosi tek nešto više od 15.000 KM i 40 eura.

Tužilaštvo BiH se u optužnicama za korupciju fokusiralo na nogometne sudije u Prvoj ligi Federacije, granične policajce i inspektora Ureda za veterinarstvo BiH koji se terete da su zahtijevali i primali dar za propust osoba i robe u državu, te na jednog državljanina Srbije koji je graničnom policajcu davao 150 KM. Među optuženima najviše je bilo carinika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).

Prema navodima Izvještaja Transparency Internationala, Tužilaštvo BiH je tokom 2020. povećalo broj osuđujućih presuda za korupcijska krivična djela u odnosu na 2019., prvenstveno zbog, kako se navodi, katastrofalnih rezultata iz 2019. godine, kada je Sud BiH donio samo jednu presudu za korupcijska krivična djela.

U “Trećem godišnjem izvještaju o odgovoru pravosuđa na korupciju: Sindrom nekažnjivosti”, koji je objavila Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ukazano je na ukupno pogoršanje učinka sudija i tužilaca u procesuiranju teških predmeta korupcije.

“Dodatnu zabrinutost izaziva to što je učinak specijalizovanih tužilaštava na državnom i nivou Republike Srpske zabilježio čak i dodatni pad s obzirom da Tužilaštvo BiH i Posebni odjel Republičkog javnog tužilaštva RS-a nisu podigli nijednu optužnicu u predmetima visoke i korupcije srednjeg nivoa u 2019. godini”, navodi se u izvještaju koji je rad ovih tužilaštava ocijenio kao “ispod svakog prihvatljivog standarda”.

Tadić se suočila s kritikama o nedovoljnoj transparentnosti

Sutkinja Korner je u svom posljednjem izvještaju o radu Tužilaštva BiH na predmetima ratnih zločina navela kako ovo tužilaštvo treba obavještavati medije i javnost o svom radu, između ostalog i na konferencijama za medije. Ali od kada je imenovana za vršiteljicu dužnosti a potom i zvanično za glavnu tužiteljicu, Gordana Tadić je održala svega jednu konferenciju za medije. Tokom njenog mandata drugi tužioci nisu održavali takve konferencije.

Korner je također navela da je posao glavnog tužioca da, između ostalog, sarađuje i sa medijima. Iz službe za odnose sa javnošću Tužilaštva nerijetko medije u saopćenju obavijeste o sastancima glavne državne tužiteljice, ali ona rijetko daje intervjue medijima. Novinari BIRN-a BiH i drugi novinari koji su ranije govorili za tekst o transparentnosti Državnog tužilaštva često ne dobiju odgovore na upite glasnogovorniku Državnog tužilaštva. Tadić također nije odgovorila na nekoliko zahtjeva za intervju unazad godinu dana.

BIRN BiH je ranije pisao kako je Tadić promijenila raniju praksu istupanja tužilaca u javnosti. Medijski radnici su ranije mogli razgovarati i citirati državne tužioce. BIRN BiH je pisao da Tadić godinama ne dozvoljava tužiocima ove institucije da komuniciraju s medijima i da istupaju u javnosti. Više državnih tužilaca je novinarima BIRN-a BiH u nezvaničnim razgovorima potvrdilo da im glavna tužiteljica ne dozvoljava da istupaju u medijima.

See all News Updates of the Day

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG