Iz državne izborne komisije je saopšteno da je ostalo da se prebroji oko 35.000 glasova, ali da prema sadašnjim rezultatima Erdogan ima 48,51 odsto, a Kiličdaroglu 44,88 odsto glasova.
Predsjednički izbori će odlučiti ne samo ko vodi Tursku, već i da li će se ona vratiti na sekularniji, demokratskiji put, kako će se nositi sa teškom krizom troškova života i upravljati ključnim odnosima sa Rusijom, Bliskim istokom i Zapadom.
Kiličdaroglu, koji je rekao da će pobijediti u drugom krugu, pozvao je svoje pristalice na strpljenje i optužio Erdoganovu stranku da se miješa u prebrojavanje glasova.
Erdogan je ostvario bolji rezultat nego što su mu pokazale predizborne ankete i samouvjereno se obratio svojim pristalicama u nedjelju.
"Vodimo za 2,6 miliona glasova u odnosu na najbližeg rivala. Očekujemo da će se ova cifra povećati sa zvaničnim rezultatima", rekao je Erdogan.
Hiljade Erdoganovih glasača okupilo se u sjedištu stranke u Ankari, puštajući partijske pesme i mašući zastavama.
"Znamo da nije još vreme za slavlje, ali se nadamo da ćemo uskoro proslaviti njegovu pobedu. Erdogan je najbolji lider kojeg smo imali i volimo ga", rekao je Jalčin Jildrim, vlasnik tekstilne fabrike.
Rezultati predsjedničkih izbora odražavaju duboku polarizaciju u zemlji koja se nalazi na političkoj raskrsnici. Očekuje se da bi Erdoganova vladajuća koalicija mogla da dobije većinu u parlamentu, dajući mu potencijalnu prednost u drugom krugu predsjedničkih izbora.
Predizborna istraživanja javnog mnijenja ukazivala su na veoma tijesnu trku, ali su Kiličdarogluu, koji je na čelu koalicije šest stranaka, davala blagu prednost.
Treći nacionalistički predsjednički kandidat, Sinan Ogan bi mogao da bude jezičak na vagi u drugom krugu, u zavisnosti od toga kojeg kandidata podržava, kažu analitičari.
Opozicija je saopštila da Erdoganova stranka odlaže proglašenje konačnih rezultata ulažući prigovore. Kiličdaroglu je rekao da Erdoganova stranka time "poništava izbornu volju Turske".
"Ne možete prigovorima spriječiti ono što će se desiti. Nikada nećemo dozvoliti da ovo postane svršen čin", rekao je on.
Izbor predsjednika Turske jedna je od najvažnijih političkih odluka u posljednjih 100 godina i imaće odjek i izvan granica Turske.
Pobjeda Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Rusije Vladimira Putina, vjerovatno će obradovati Kremlj, ali uznemiriti administraciju Joea Bidena, kao i mnoge evropske i bliskoistočne lidere koji su imali problematične odnose sa Erdoganom.
Turski lider sa najdužim stažom pretvorio je članicu NATO-a i drugu po veličini državu u Evropi u globalnog igrača, modernizovao je kroz megaprojekte kao što su novi mostovi i aerodromi, i izgradio industriju oružja koju traže strane države.
Ali, nestabilna ekonomska politika koja je izazvala porast troškova života i inflacije, ostavila ga je na udaru gnjeva birača. Također, sporo reagovanje njegove vlade na razorni zemljotres na jugoistoku zemlje, u kojem je ranije ove godine poginulo 50.000 ljudi, dodatno je uznemirilo birače.
Parlamentarni izbori
Na parlamentarnim izborima, Narodna alijansa Erdoganove partije AKP, nacionalistička MHP i drugi prošli su bolje nego što se očekivalo i krenuli su prema većini.
Kritičari strahuju da će Erdogan vladati sve autokratskije ako osvoji još jedan mandat.
Opozirionar Kiličdaroglu obećao je da će revitalizovati demokratiju nakon godina državne represije, vratiti se ortodoksnoj ekonomskoj politici, osnažiti institucije koje su izgubile autonomiju pod Erdoganom i obnoviti slabe veze sa Zapadom.
Hiljade političkih zatvorenika i aktivista moglo bi da bude oslobođeno ako opozicija pobijedi.
