Linkovi

Top priča

Trump se sastaje sa potencijalnim kandidatima za Vrhovni sud

Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući s jednom od pet žena s njegovog popisa koje će zamijeniti sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, tvrde izvori.

87-godišnja liberalna ikona preminula je prošlog petka nakon dugotrajne borbe s rakom.

Trump je rekao da će nakon njene sahrane, kasnije ove sedmice, objaviti ime svog kandidata.

Amy Coney Barrett
Amy Coney Barrett

Predsjednik je spomenuo ime Amy Coney Barrett, zajedno s Barbarom Lagoa, dok je razgovarao s novinarima prije nego što se ukrcao na svoj helikopter Marine One na južnom travnjaku. Nije potvrdio sastanak s Barrettovom.

Kasnije, tokom obraćanja u Daytonu, na sjeverozapadu države Ohio, Trump je rekao da će svoj izbor objaviti vjerojatno u subotu, ali možda i dan ranije.

"Biće to briljantna osoba", rekao je predsjednik. "I biće žena."

Barrettova, 48-godišnja katolkinja sa Srednjeg zapada, kao i Lagoa, 52-godišnja Amerikanka kubanskog porijekla s Floride, konzervativke su koje je Trump posljednjih godina imenovao za sutkinje saveznih apelacionih sudova.

Barbara Lagoa
Barbara Lagoa

Predsjednik je rekao novinarima da bi se mogao sastati s Lagoovom kasnije ove sedmice kada putuje u Miami.

"Ne poznajem je, ali čujem da je izvanredna", dodao je.

Prema izvještajima, na užem Trumpovom spisku nalaze se i sutkinja Apelacionog suda šestog kruga Joan Larsen, sutkinja četvrtog kruga Allison Jones Rushing i zamjenica savjetnika Bijele kuće Kate Todd.

Vrijeme glasanja

Predsjednik je, obraćajući se novinarima u ponedjeljak popodne, pozvao Senat pod kontrolom republikanaca da glasa o potvrdi prije izbora 3. novembra.

"Radije bih da imamo glasanje prije izbora", rekao je Trump. "Imamo dovoljno vremena za to."

To je preokret u odnosu na stav koji je zauzeo prije četiri godine kada se upraznilo mjesto Vrhovnog suda u posljednjoj godini drugog mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.

"Mislim da bi sljedeći predsjednik trebao napraviti izbor", rekao je 2016. godine.

Bivši potpredsjednik Joe Biden, demokratski kandidat koji se nada da će spriječiti Trumpov ponovni izbor, rekao je da bi pobjednik na izborima u novembru trebao napraviti izbor u sudu, nakon što u januaru bude inaugurisan za novi mandat u Bijeloj kući.

Trump je u ponedjeljak rekao da nema šanse da demokrati ne bi pokušali popuniti upražnjeno mjesto Vrhovnog suda da kontrolišu i predsjedništvo i Senat, kao što to republikanci trenutačno čine.

Tijelo sutkinje Ginsburg biće izloženo u Vrhovnom sudu u srijedu i četvrtak, dok je predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi rekla da će tijelo sutkinje Ginsburg biti izloženo u američkom Capitolu u petak.

Trumpov izbor još jednog konzervativca u Vrhovni sud, njegov treći izbor nakon što je u Senatu dobio potvrdu za Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, će trenutnu prednost konzervativaca od 5-4 u najvišem sudu zemlje povećati na 6-3.

Novi izbor mogao bi uticati na odluke o legalizaciji pobačaja u SAD-u, imigraciji, zdravstvenoj zaštiti, biračkim pravima, ograničenjima za posjedovanje oružja, vjerskoj slobodi i nizu drugih problema za buduće generacije.

Posljednja želja sutkinje Ginsburg

Ruth Bader Ginsburg
Ruth Bader Ginsburg

Trumpova očekivana selekcija potaknula je oštru političku raspravu u Washingtonu: treba li nominaciju razmatrati prije izbora ili nakon? Ukoliko bi se to dogodilo nakon izbora učinkovito bi bilo dozvoljeno američkom biračkom tijelu da odluči o predsjedničkim izborima, što bi omogućilo pobjedniku - bilo Bidenu ili Trumpu - da napravi izbor na početku novog četvorogodišnjeg mandata.

2016. godine republikanci nisu dopustili razmatranje konačnog Obaminog kandidata za Vrhovni sud, Merricka Garlanda, nakon smrti sudije Antonina Scalije u februaru te godine. Tvrdili su da bi upražnjena radna mjesta na visokim funkcijama suda trebala biti nepopunjena tokom izborne godine kako bi američki narod mogao biti "tas na vagi" za izbor.

Predstavnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer kritikovao je promjenu stava Republikanske stranke i rekao da se glasanje ne bi trebalo održati do sljedeće godine.

"To je bila posljednja želja sutkinje Ginsburg. I to je Senatu možda jedina, posljednja nada", rekao je Schumer.

Trump ispituje je li Ginsburgova doista prije smrti rekla svojoj unuci da se nada da će njezino mjesto biti popunjeno tek nakon predsjedničkih izbora.

"Samo mi zvuči kao da bi to mogao biti neko drugi. Moglo bi biti, a možda i ne bi. Jednostavno je previše pogodno", rekao je predsjednik novinarima.

2016. vs. 2020.

"Nije ni čudo što Amerikanci imaju tako malo povjerenja u vladu i ovaj Senat, na čelu s republikanskom većinom," rekao je Schumer u ponedjeljak u Senatu.

Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell branio je svoje stavove iz 2016. i 2020. godine, rekavši da je razlika u tome što su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Bijelu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oboje. Rekao je kako je istorijski presedan bio na njegovoj strani u oba slučaja.

"Postojao je jasan presedan, iza predvidljivog ishoda koji je proizašao 2016. godine. A postoji još nadmoćniji presedan iza činjenice da će ovaj Senat ove godine glasati o ovoj nominaciji", rekao je McConnell.

Republikanski senator Lindsey Graham, koji predsjedava Pravosudnim odborom, rekao je u ponedjeljak da su birači izabrali republikance da vode Senat na izborima 2018. godine dijelom i zato što su bili predani tome da će podržati Trumpove kandidate za Vrhovni sud.

"Morali bismo poštovati taj mandat", rekao je govoreći sa senatske govornice.

Republikanci imaju većinu od 53-47 u Senatu, ali dvije republikanke - Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske - izjavile su tokom vikenda da će se usprotiviti glasanju o Trumpovom eventualnom kandidatu prije izbora.

Trump je kritikovao obje zakonodavke, tvrdeći da su politički "jako teško povrijeđeni" njihovim izjavama.

Ukoliko još dva republikanca odbiju predizborno glasanje, razmatranje kandidata bilo bi odgođeno barem do sjednice Kongresa nakon izbora. Ako još jedan republikanac bude protiv, potpredsjednik Mike Pence bi u slučaju 50-50 u Senatu mogao prelomiti u korist razmatranja Trumpovog kandidata.

See all News Updates of the Day

Specijalna savjetnica UN: Poricanje genocida i ratnih zločina dijeli ljude, zajednice i države

Ms. Alice Wairimu Nderitu of Kenya - Special Adviser on the Prevention of Genocide

Na OHR-ovu odluku kojom se BH zakonodavstvu nameće zabrana negiranja i veličanja genocida i ratnih zločina, reagovala je i specijalna savjetnica Ujedinjenih Nacija za prevenciju genocida i ratnih zločina Alice Wairimu Nderitu. Medijima je u njeno ime upućeno saopćenje sljedećeg sadržaja:

"Posebna savjetnica Ujedinjenih naroda za prevenciju genocida, Alice Wairimu Nderitu, primila je k znanju uvođenje izmjena i dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, sankcionirajući veličanje ratnih zločinaca osuđenih pravomoćnim presudama i poricanje genocida, zločine protiv čovječnosti i ratnih zločina.

Posebna savjetnica Nderitu ponovila je poruke izražene tokom posjeta Bosni i Hercegovini od 13. do 23. juna povezane s imperativom suočavanja s prošlošću kao ključnim za obnovu povjerenja i izgradnju budućnosti u kojoj nema prostora za poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječanstva i u kojem se prepoznaje patnja svih žrtava, ne pripisuje se kolektivna krivnja i ne veličaju zločini koje je počinio bilo koji počinitelj.

Po mišljenju posebne savjetnice Nderitua, „poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv čovječnosti, kao i veličanje onih koji su počinili takve zločine, istovremeno hrani i jača osporene narative o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Počinitelje i ratne zločince pretvara u heroje. Sije strah, nepovjerenje i mržnju. Ona dijeli ljude, zajednice i države. Ne dopušta iscjeljenje i empatiju. Također podriva donesene sudske odluke i stoga podriva pravdu. To je suprotno onome što zahtijevaju društva koja su doživjela sukobe i koja su naslijedila zločine zločina. To je neprihvatljivo i mora se osuditi. "

Isto tako, bitno je izbjegavati pripisivanje kolektivne krivnje. “Zločine čine pojedinci, a ne društva ili zajednice. Zbog toga je kaznena odgovornost i sudska presuda o kaznenim navodima tako važna. Rad na individualnoj odgovornosti i suzbijanje navoda o kolektivnoj krivnji paralelni su procesi na putu ka ozdravljenju i izgradnji povjerenja u postkonfliktnim društvima ”, rekla je specijalna savjetnica.

Specijalna savjetnica Nderitu ponovila je potrebu da se poštuju i priznaju sve žrtve i preživjele te je pohvalila lokalne i napore na lokalnoj razini u ovom smjeru širom Bosne i Hercegovine. "Tokom mog posjeta bila mi je čast odati počast svim žrtvama sukoba i naučiti pozitivne primjere općina u kojima se takvi napori čine zajednički, sve zajednice zajedno", rekla je specijalna savjetnica. "Sve žrtve zaslužuju istinu, pravdu, empatiju i razumijevanje, od strane svih i u svako doba."

Posebna savjetnica također je pohvalila napore usmjerene na prevladavanje podjela pod vodstvom lokalnih dužnosnika i lokalnih organizacija, posebno onih koji se odvijaju na mjestima koja su bila pod velikim utjecajem prošlih sukoba i koja je posjetila prošlog lipnja. „Od Žepča do Bosanskog Petrovca, od Mostara do Stoca, postoje brojni dokazi o pojačanoj suradnji u zajednici i zajedničkom radu, na različitim razinama i od strane različitih aktera. Ovi napori su sredstvo za vraćanje međusobnog razumijevanja o prošlim događajima i prema zajedničkoj budućnosti. Pozdravljam takve inicijative i potičem daljnje napore u ovom smjeru. "

U tom smislu, Specijalna savjetnica pozvala je sve one koji su na odgovornim položajima na državnoj razini da učine svoj dio u zajedničkom radu na promicanju dnevnog reda koji se temelji na određivanju prioriteta takvih potreba za ozdravljenjem i izgradnjom povjerenja. „Političke, vjerske i vođe zajednica, prosvjetni radnici, kao i mediji, odgovorni su da vode put konstruktivnom dijalogu koji se temelji na povjerenju, poštovanju i dostojanstvu. Slijedeći ovaj put, oni će i dalje imati moju punu podršku. "

Visoki predstavnik nametnuo zabranu negiranja genocida i ratnih zločina u BiH

Valentin Inzko

Valentin Inzko, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, nametnuo je dopune u Kaznenom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta”, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.

Saopšteno je da ova Odluka stupa na snagu odmah i odmah se objavljuje na službenoj internetskoj stranici Ureda visokog predstavnika i u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Ured Visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH odluku i obrazloženje je objavio na svojoj web stranici.

Prema odluci kazna za negiranje genocida kreće se od tri mjeseca do pet godina zatvora.

"Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom", navodi se u Odluci.

Za zvaničnike predviđena kazna je najmanje tri godine zatvora. Ista kazna predviđena je za funkcionere koji odaju počast ratnim zločincima na različite načine.

"Tko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili bilo na koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”

Zakon će stupiti na snagu osam dana od dana objave na službenoj stranici OHR-a ili dan od objave u “Službenom glasniku BiH”. Imaće privremen karakter sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uvjeta.

Inzkovo otvoreno pismo

U otvorenom pismu, tri dana ranije, Incko je objasnio potrebu za odlukom.

Kao prvo, naglasio bih da pomirenja ne može biti bez priznanja zločina i bez odgovornosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina onemogućavaju društvima da se suoče sa svojom kolektivnom prošlošću predstavljaju ponovljeno ponižavanje žrtava i njihovih najmilijih, a pritom također produžuju nepravdu i ugrožavaju mirne društvene odnose", naveo je Incko u pismu.

Visoki predstavnik je naveo da su negiranje genocida i negiranje drugih ratnih zločina posebno opasni u zemlji poput BiH, koja je u svojoj nedavnoj prošlosti doživjela stravične kampanje etničkog čišćenja i masovnih zločina počinjenih tokom brutalnog i krvavog sukoba.

Dvadeset i pet godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je i dalje rascjepkano društvo koje se još uvijek bori s naslijeđem prošlosti. Govor mržnje, veličanje ratnih zločinaca i revizionizam odnosno otvoreno negiranje genocida i ratnih zločina česta su pojava u političkom diskursu, unatoč presudama međunarodnih pravosudnih institucija”, naveo je, između ostalog, Inzko.

Incko i Bonske ovlasti

Od 2009. godine, kada je došao na čelo Ureda visokog predstavnika (OHR), do 2014. godine Valentin Incko je donio je ukupno 76 odluka koristeći Bonnske ovlasti.

One omogućuju OHR-u da smijeni s dužnosti zvaničnike koji krše Daytonski mirovni sporazum ili zakone u BiH, te im izrekne određene zabrane.

Ovu mogućnost korištenja donijelo je Vijeće za implementaciju mira (PIC) u BiH na sastanku u Bonnu u decembru 1997.

Otvorene ljetnje Olimpijske igre ceremonijom uz socijalno distanciranje

Tokyo 2020 Olympics Opening Ceremony

Nakon jednogodišnjeg odlaganja zbog pandemije, Olimpijske igre u Tokiju formalno su otvorene u petak, ceremonijom otvaranja koja je bila umanjena, ali i dalje slavljenička.

Događaj je održan pred na desetine hiljada praznih mjesta na olimpijskom stadionu u Tokiju, a prisustvovaće samo oko 900 uglednih ljudi i drugih zvaničnika zbog mjera sprječavanja širenja COVID19.

Ceremonija otvaranja, nazvana "Ujedinjeni emocijama", možda je jedan od najuobičajnijih elemenata u inače najneobičnijim Olimpijskim igrama ikad.

Ceremonija je sadržavala poznate elemente kao što su vatromet, dronovi, muzički nastupi i ceremonija paljenja baklji.

"Potrebno je najmanje jedan metar, a možda i dva metra društvene distance, a oni će morati neprestano da nose maske", rekao je Hidemasa Nakamura, zvaničnik organizacionog odbora za Tokio 2020.

Japanska javnost se široko protivi održavanju Igara, plašeći se da će one pogoršati ionako pogoršanu pandemijsku situaciju Japana.

Tokio je u četvrtak izvijestio o skoro 2.000 novih infekcija virusom, što je šestomjesečni rekord za grad koji je već u vanrednom stanju.

U glavnom gradu, razgledanje javnih površina je otkazano. Barovima je naloženo da ne služe alkohol. Olimpijska baklja, simbol Olimpijskih igara, zamijenjena je svečanim ceremonijalnim osvjetljenjem.

Do sada je 87 osoba koje su u vezi sa Olimpijskim igrama imalo pozitivan test na virus. To uključuje nekoliko sportista, čiji su olimpijski snovi time presječeni. Ipak, organizatori su umanjili strah od izbijanja klaster infekcije u olimpijskom selu.

"Ne postoji nijedno mjesto koje nema slučajeva virusa. To je nemoguće. Stoga će se pojaviti neki slučajevi. Ono što je važno je sposobnost da se brzo identifikuju i izoluju pozitivni slučajevi i vjerujemo da se to dobro primjenjuje da bi se održale bezbjedne Igre", rekao je Nakamura.

Iako naizgled svake Olimpijske igre izazivaju nezadovoljstvo javnosti, Igre u Tokiju vođene su impresivnim brojem negativnih naslova.

Pored strahova od COVID 19, Igre su takođe znatno probile budžet. Ranije ove godine, šef tokijskog organizacionog odbora podnio je ostavku nakon negodovanja zbog njegovih komentara da žene previše govore.

Ove nedjelje, direktor ceremonije otvaranja, Kentaro Kobajaši, otpušten je nakon što su se pojavile snimke na kojima se on ruga holokaustu u komičnom skeču iz 1998. godine.

Igre su toliko toksične da se i glavni sponzori povlače. Ranije ove nedelje, Toyota, jedan od najprepoznatljivijih japanskih brendova, najavila je da neće puštati TV reklame povezane sa Olimpijskim igrama u Japanu i da njeni najviši zvaničnici neće prisustvovati ceremoniji otvaranja.

"Kao neko ko je proučavao političku istoriju Olimpijskih igara, ovo zaista iskače u nekim divljim vremenima u pogledu olimpijskih igara", rekao je Žil Bojkof, bivši sportista olimpijac i autor nekoliko knjiga o igrama.

Uprkos kontroverzama, organizatori se nadaju da će se fokus prebaciti na sport kada takmičenje započne.

Prema Grejsnoutu, kompaniji za analizu podataka, predviđa se da će Sjedinjene Države predvoditi sve zemlje sa 96 medalja, uključujući 40 zlatnih medalja. To bi bile sedme uzastopne ljetnje olimpijske igre za SAD koje vode u ukupnom broju medalja.

Sjedinjene Države i Njemačka postigle dogovor o Sjevernom toku 2

Cijevi za izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2 u mjestu Kotka u Finskoj (REUTERS/Axel Schmidt)

Sjedinjene Države i Njemačka postigle su sporazum o odobravanju završetka  gasovoda Sjeverni tok 2, ruskog projekta distribucije gasa iz Rusije do evropskog kontinenta.

U zajedničkoj izjavi, Sjedinjene Države i Njemačka saopštile su da su se usaglasile o paketu mjera, uključujući i moguće uvođenje sankcija protiv Rusije, čiji je cilj ublažavanje uticaja na ukrajinski budžet i nacionalnu bezbjednost usljed okončanja tog projekta, izvijestio je Radio Slobodna Evropa.

Ako Rusija pokuša da koristi energiju kao oružje ili nastavi vršenje agresivnih djela protiv Ukrajine, Njemačka će preduzeti korake i zalagati se za djelotvorne mjere na evropskom nivou, uključujući sankcije, kako bi ograničila mogućnosti ruskog izvoza u Evropu, uključujući gas i druge sektore", navodi se u saopštenju.

Takođe, Njemačka će imenovati specijalnog izaslanika za pregovore o desetogodišnjem produžetku sporazuma o tranzitu između Rusije i Ukrajine koji ističe 2024, navodi se u dokumentu.

Gasovod Sjeverni tok 2 bio je i nedavna tema razgovora američkog predsjednika Bidena i njemačke kancelarke Angele Merkel tokom njene posjete Washingtonu.

Protivnici tog projekta, među kojima su najglasnije bile Sjedinjene Države, tvrde da podriva energetsku bezbjednost Ukrajine i drugih država centralne i istočne Evrope.

Zvaničnici SAD smatrali su da će gasovod, kojim se godišnje prenosi 55 milijardi kubnih metara prirodnog gasa direktno iz Rusije u Njemačku preko Baltičkog mora, učiniti Evropu previše zavisnom od tog energenta ruskog snabdijevača. Takođe, jedna od zamjerki bila je bojazan da će zaobići Ukrajinu, koja se smatra saveznicom Zapada.

Očekuje se da će se administracija američkog predsjednika Džozefa Bajdena suočiti sa protivljenjem i kritikama Kongresa koji je donosio zakone o sankcijama kako bi zaustavio izgradnju tog projekta koji podržava zvanični Kremlj.

Sa druge strane, Rusija tvrdi da je poslovni poduhvat vrijedan 11 milijardi dolara, koji realizuje ruska državna energetska kompanija Gazprom, komercijalni projekat. Do sada mu se protivilo nekoliko prethodnih američkih administracija.

Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, što je procijenjeno kao kršenje međunarodnog prava, zbog čega se ta zemlja našla na udaru sankcija zapadnih sila. U posljednjih sedam godina na istoku Ukrajine traju borbe između ukrajinskih oružanih snaga i proruskih separatista u kojima je stradalo više od 13.200 ljudi.

Početkom 2021. Rusija je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini granice sa Ukrajinom, što su američki zvaničnici ocijenili kao zastrašivanje.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG