Linkovi

Top priča

Trump se sastaje sa potencijalnim kandidatima za Vrhovni sud

Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući s jednom od pet žena s njegovog popisa koje će zamijeniti sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, tvrde izvori.

87-godišnja liberalna ikona preminula je prošlog petka nakon dugotrajne borbe s rakom.

Trump je rekao da će nakon njene sahrane, kasnije ove sedmice, objaviti ime svog kandidata.

Amy Coney Barrett
Amy Coney Barrett

Predsjednik je spomenuo ime Amy Coney Barrett, zajedno s Barbarom Lagoa, dok je razgovarao s novinarima prije nego što se ukrcao na svoj helikopter Marine One na južnom travnjaku. Nije potvrdio sastanak s Barrettovom.

Kasnije, tokom obraćanja u Daytonu, na sjeverozapadu države Ohio, Trump je rekao da će svoj izbor objaviti vjerojatno u subotu, ali možda i dan ranije.

"Biće to briljantna osoba", rekao je predsjednik. "I biće žena."

Barrettova, 48-godišnja katolkinja sa Srednjeg zapada, kao i Lagoa, 52-godišnja Amerikanka kubanskog porijekla s Floride, konzervativke su koje je Trump posljednjih godina imenovao za sutkinje saveznih apelacionih sudova.

Barbara Lagoa
Barbara Lagoa

Predsjednik je rekao novinarima da bi se mogao sastati s Lagoovom kasnije ove sedmice kada putuje u Miami.

"Ne poznajem je, ali čujem da je izvanredna", dodao je.

Prema izvještajima, na užem Trumpovom spisku nalaze se i sutkinja Apelacionog suda šestog kruga Joan Larsen, sutkinja četvrtog kruga Allison Jones Rushing i zamjenica savjetnika Bijele kuće Kate Todd.

Vrijeme glasanja

Predsjednik je, obraćajući se novinarima u ponedjeljak popodne, pozvao Senat pod kontrolom republikanaca da glasa o potvrdi prije izbora 3. novembra.

"Radije bih da imamo glasanje prije izbora", rekao je Trump. "Imamo dovoljno vremena za to."

To je preokret u odnosu na stav koji je zauzeo prije četiri godine kada se upraznilo mjesto Vrhovnog suda u posljednjoj godini drugog mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.

"Mislim da bi sljedeći predsjednik trebao napraviti izbor", rekao je 2016. godine.

Bivši potpredsjednik Joe Biden, demokratski kandidat koji se nada da će spriječiti Trumpov ponovni izbor, rekao je da bi pobjednik na izborima u novembru trebao napraviti izbor u sudu, nakon što u januaru bude inaugurisan za novi mandat u Bijeloj kući.

Trump je u ponedjeljak rekao da nema šanse da demokrati ne bi pokušali popuniti upražnjeno mjesto Vrhovnog suda da kontrolišu i predsjedništvo i Senat, kao što to republikanci trenutačno čine.

Tijelo sutkinje Ginsburg biće izloženo u Vrhovnom sudu u srijedu i četvrtak, dok je predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi rekla da će tijelo sutkinje Ginsburg biti izloženo u američkom Capitolu u petak.

Trumpov izbor još jednog konzervativca u Vrhovni sud, njegov treći izbor nakon što je u Senatu dobio potvrdu za Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, će trenutnu prednost konzervativaca od 5-4 u najvišem sudu zemlje povećati na 6-3.

Novi izbor mogao bi uticati na odluke o legalizaciji pobačaja u SAD-u, imigraciji, zdravstvenoj zaštiti, biračkim pravima, ograničenjima za posjedovanje oružja, vjerskoj slobodi i nizu drugih problema za buduće generacije.

Posljednja želja sutkinje Ginsburg

Ruth Bader Ginsburg
Ruth Bader Ginsburg

Trumpova očekivana selekcija potaknula je oštru političku raspravu u Washingtonu: treba li nominaciju razmatrati prije izbora ili nakon? Ukoliko bi se to dogodilo nakon izbora učinkovito bi bilo dozvoljeno američkom biračkom tijelu da odluči o predsjedničkim izborima, što bi omogućilo pobjedniku - bilo Bidenu ili Trumpu - da napravi izbor na početku novog četvorogodišnjeg mandata.

2016. godine republikanci nisu dopustili razmatranje konačnog Obaminog kandidata za Vrhovni sud, Merricka Garlanda, nakon smrti sudije Antonina Scalije u februaru te godine. Tvrdili su da bi upražnjena radna mjesta na visokim funkcijama suda trebala biti nepopunjena tokom izborne godine kako bi američki narod mogao biti "tas na vagi" za izbor.

Predstavnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer kritikovao je promjenu stava Republikanske stranke i rekao da se glasanje ne bi trebalo održati do sljedeće godine.

"To je bila posljednja želja sutkinje Ginsburg. I to je Senatu možda jedina, posljednja nada", rekao je Schumer.

Trump ispituje je li Ginsburgova doista prije smrti rekla svojoj unuci da se nada da će njezino mjesto biti popunjeno tek nakon predsjedničkih izbora.

"Samo mi zvuči kao da bi to mogao biti neko drugi. Moglo bi biti, a možda i ne bi. Jednostavno je previše pogodno", rekao je predsjednik novinarima.

2016. vs. 2020.

"Nije ni čudo što Amerikanci imaju tako malo povjerenja u vladu i ovaj Senat, na čelu s republikanskom većinom," rekao je Schumer u ponedjeljak u Senatu.

Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell branio je svoje stavove iz 2016. i 2020. godine, rekavši da je razlika u tome što su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Bijelu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oboje. Rekao je kako je istorijski presedan bio na njegovoj strani u oba slučaja.

"Postojao je jasan presedan, iza predvidljivog ishoda koji je proizašao 2016. godine. A postoji još nadmoćniji presedan iza činjenice da će ovaj Senat ove godine glasati o ovoj nominaciji", rekao je McConnell.

Republikanski senator Lindsey Graham, koji predsjedava Pravosudnim odborom, rekao je u ponedjeljak da su birači izabrali republikance da vode Senat na izborima 2018. godine dijelom i zato što su bili predani tome da će podržati Trumpove kandidate za Vrhovni sud.

"Morali bismo poštovati taj mandat", rekao je govoreći sa senatske govornice.

Republikanci imaju većinu od 53-47 u Senatu, ali dvije republikanke - Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske - izjavile su tokom vikenda da će se usprotiviti glasanju o Trumpovom eventualnom kandidatu prije izbora.

Trump je kritikovao obje zakonodavke, tvrdeći da su politički "jako teško povrijeđeni" njihovim izjavama.

Ukoliko još dva republikanca odbiju predizborno glasanje, razmatranje kandidata bilo bi odgođeno barem do sjednice Kongresa nakon izbora. Ako još jedan republikanac bude protiv, potpredsjednik Mike Pence bi u slučaju 50-50 u Senatu mogao prelomiti u korist razmatranja Trumpovog kandidata.

See all News Updates of the Day

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Komisija Predstavničkog doma glasa o preporuci da Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa

Steve Bannon

Komisija Predstavničkog doma, koja istražuje upad u Capitol 6. januara, u utorak glasa da savjetnika Bijele kuće Stevea Bannona proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa, dok bivši predsjednik Donald Trump pokušava da blokira istragu novom tužbom.

Trump je u ponedjeljak tužio kongresnu komisiju tvrdeći da su njeni članovi nelegalno tražili podatke iz Bijele kuće. U tužbi koja je podnijeta okružnom sudu u prijestolnici Washingtonu, navodi se da je materijal koji je tražila komisija pokriven pravnom doktrinom poznatom kao izvršna privilegija, koja štiti povjerljivost određenih komunikacija Bijele kuće.

Međutim, članovi komisije kažu da neće ustuknuti, i da će nastaviti svoj zadatak prikupljanja činjenica i svjedočanstava o upadu Trumpovih pristalica u Kongres, u kome su povrijeđene desetine policajaca.

Članovi komisije, republikanka Liz Cheney​ i demokrata Beni Thompson, naveli su u pisanom saopštenju u odgovor na Trumpovu tužbu da bivši predsjednik pokušava da "odloži i opstruiše" njihovu istragu.

"Teško je zamisliti ubjedljiviji javni interes od pokušaja da se dođe do odgovora o napadu na našu demokratiju i pokušaj da se preokrenu rezultati izbora", saopštili su oni.

Trump je podnio tužbu nakon što je predsjednik Biden odlučio da se odrekne prava da blokira dostavu dokumenata Kongresu - prava koja mu daje izvršna privilegija. Bidenova administracija je navela da je nasilna opsada Capitola prije više od devet mjeseci bila tako izuzetan događaj da zavređuje odricanje od privilegije koja obično štiti komunikacije Bijele kuće.

Trumpova tužba ne odnosi se samo na prvih 125 stranica dokumenata čije je dostavljanje kongresnoj komisiji nedavno dozvolio Biden. Tužba, koja se odnosi na komisiju Predstavničkog doma ali i Nacionalni arhiv, traži poništavanje kompletnog zahtjeva komisije o dostavi dokumenata, navodeći da je suviše širok i suprotan principu podjele vlasti u SAD.

Stotine Trumpovih pristalica upale su u sjedište Kongresa 6. januara u pokušaju da spriječe članove Kongresa da potvrde pobjedu demokratskog predsjednika Bidena. Optužnice su podignute protiv više od 600 osoba.

Predstavnički dom, u kojem su većinu imale demokrate, glasao je za opoziv Trumpa na osnovu optužbe da je podstakao napad vatrenim govorom na skupu svojih pristalica tog dana. Senat je predsjednika oslobodio optužbi.

Za to vrijeme, komisija glasa o preporuci da se Bannon proglasi krivim za nepoštovanje Kongresa zbog odbijanja zahtjeva komisije da svjedoči i dostavi dokumenta. U rezoluciji koja je objavljena u ponedjeljak, komisija ističe da bivši Trumpov savjetnik nema pravne osnove da odbija zahtjeve komisije, iako Trumpov advokat tvrdi da Bannon ne treba da otkriva informacije jer je zaštićen privilegijom položaja u administraciji bivšeg predsjednika.

Bannon je bio privatni građanin kada je razgovarao sa Trumpom prije napada, navodi komisija.

"Gospodin Bannon je, po svemu sudeći, igrao složenu ulogu u događajima 6. januara i građani Amerike imaju pravo da čuju njegove svjedočenje iz prve ruke", napisala je komisija u rezoluciji.

Također je navedeno na koje je sve načine Bannon učestvovao u događajima uoči pobune, uključujući izvještaje da je podsticao Trumpa da se fokusira na 6. januar, dan potvrde elektorskih glasova, i komentare 5. januara da će sljedećeg dana "nastati potpuni haos."

Kada odbor bude glasao o Bannonu, o tom pitanju će glasati cijeli Predstavnički dom, a zatim se proslijeđuje Sekretarijatu za pravosuđe, koji će odlučiti da li da podigne optužnicu.

Preminuo bivši državni sekretar Colin Powell

Arhiv - Colin Powell

General Colin Powell, prvi crnac koji je postao američki državni sekretar, i bivši načelnik združenog generalštaba američkih oružanih snaga, preminuo je u ponedjeljak od komplikacija povezanih sa Covidom-19. Imao je 84 godine.

Njegova porodica objavila je vijest o smrti na Facebooku. "Izgubili smo izuzetnog, nežnog supruga, oca, djecu i velikog Amerikanca", napisali su.

Porodica je navela da je bio potpuno vakcinisan protiv virusa, i zahvalila se osoblju Nacionalnog medicinskog centra Walter Reed, nadomak Washingtona "na brižnom njegovanju" Powella u njegovim posljednjim danima. Powell je imao druge zdravstvene probleme, uključujući i Parkinsonovu bolest, prenose američki mediji.

Colin Powell je bio sin imigranata sa Jamajke i veteran Vijetnamskog rata. Bio je državni sekretar od 2001. do 2005. za vrijeme prvog mandata republikanskog predsjednika Georgea Busha.

Prije toga, kao general sa četiri zvjezdice i veteran sa 35 godina službe, bio je vojni lider Pentagona, načelnik Združenih generalštaba od 1989. do 1993. za vrijeme Bushovog oca, predsjednika Georgea H.W. Busha. U toj ulozi je nadzirao američku invaziju na Panamu, a kasnije i invaziju na Kuvajt protiv iračke armije, 1991.

Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.
Arhiv - 11. februara 1991. predsednik George H. W. Bush i general Colin Powell, načelnik združenog generalštaba oružanih snaga ispred Bijele kuće.

Međutim, njegovo naslijeđe je zauvijek narušeno kada je 2003. izašao pred Savjet bezbjednosti UN kao državni sekretar i obrazložio američke razloge za rat protiv Iraka. Pozvao se na netačne informacije da je Saddam Hussein nagomilao oružje za masovno uništenje. Iračke tvrdnje da nemaju takvo oružje su "mreža laži", rekao je tada Powell svjetskoj organizaciji.

Državni sekretar je privatno upozoravao Busha o ogromnim teškoćama invazije i okupacije Iraka. Međutim, kao najuvaženiji član Bushovog kabineta na globalnom nivou, pristao je da javno iznese argumente za rat, kako bi pridobio međunarodnu podršku.

U intervjuu za AP napisao je da su SAD, ako se sve uzme u obzir, postigle uspjeh u Iraku. "Mislim da smo imali puno uspjeha", rekao je. "Užasni irački diktator je smijenjen."

Colin Powell, umjereni republikanac i pragmatista, razmatrao je predsjedničku kandidaturu kako bi postao prvi afroamerički predsjednik 1996. godine, ali je odustao zbog strahova svoje supruge Alme za njegovu bezbjednost. 2008. godine, raskinuo je sa svojom partijom da bi podržao kandidaturu demokrate Baracka Obame.

Powell je odrastao u siromašnoj četvrti u New Yorku. "Moja priča je priča o jednom crnom dječaku bez velike perspektive, dječaku iz imigrantske porodice bez većih sredstava, koji je odrastao u Južnom Bronxu", napisao je u svojoj autobiografiji "Moje američko putovanje" 1995.

"Jedan od najvećih lidera"

Predsjednik George Bush u ponedjeljak je saopštio da su on i bivša prva dama Laura Bush "duboko ožalošćeni" zbog smrti Powella.

"Bio je sjajan javni službenik i poštovan u zemlji i inostranstvu", napisao je Bush. "Što je još važnije, bio je porodični čovjek i prijatelj."

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin je poručio: "Svijet je izgubio jednog od najvećih lidera koje smo ikada vidjeli. Alma je izgubila divnog muža, porodica izuzetnog oca a ja sam izgubio izuzetnog ličnog prijatelja i mentora. Bio je moj mentor više godina i uvijek sam mogao da mu se obratim kada sam imao dileme. Uvijek bi mi dao dobar savjet."

Najmanje prijava za pomoć nezaposlenima od rane faze pandemije u Americi

Za pomoć se protekle sedmice prijavilo manje od 300.000 građana - prvi put u poslednjih 19 mjeseci (Foto: AP Photo/David Zalubowski)

Manje od 300.000 američkih građana protekle nedelje prijavilo se za pomoć nezaposlenima – prvi put posle ukupno devetnaest mjeseci, odnosno sredine marta 2020., saopštio je Sekretarijat za rad.

To, kako ocjenjuje agencija Reuters, ukazuje da je manjak radnika – a ne manja potražnja za radnom snagom razlog sporijeg trenda zapošljavanja.

"Podaci ukazuju da kompanije oklijevaju da otpuštaju zaposlene usljed nedostatka radne snage na tržištu”, rekla je za Rojters Rubela Faroki iz organizacije koja istražuje ekonomske prilike u mestu Vajt Plens u državi New York.

Ukupan broj građana koji primaju pomoć za nezaposlene smanjen je za 523.426 u nedelji okončanoj 25. septembra. Tome je doprinio i prestanak plaćanja državnih naknada za nezaposlene prethodnog mjeseca.

Imajući u vidu da se Delta varijanta koroanvirusa sve sporije širi i da su, sa druge strane, škole otvorene – rastu očekivanja da će se sve više građana zapošljavati.

Na povećanje radne snage moglo bi uticati i isticanje plaćanja takozvanih proširenih beneficija. Međutim, procjene su i da bi usljed povećanog samozapošljavanja, ušteda, prevremenog penzionisanja i sa, druge strane, usled jačanja berze i porastu cijena nekretnina – u Americi još neće biti dovoljno radne snage.

Istovremeno, nedostatak radne snage otežava lanac snabdijevanja, jer je sve manje radnika koji proizvode sirovine i robu i isporučuju ih na tržišta – što podstiče inflaciju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG