Linkovi

Top priča

Trump se sastaje sa potencijalnim kandidatima za Vrhovni sud

Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući s jednom od pet žena s njegovog popisa koje će zamijeniti sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, tvrde izvori.

87-godišnja liberalna ikona preminula je prošlog petka nakon dugotrajne borbe s rakom.

Trump je rekao da će nakon njene sahrane, kasnije ove sedmice, objaviti ime svog kandidata.

Amy Coney Barrett
Amy Coney Barrett

Predsjednik je spomenuo ime Amy Coney Barrett, zajedno s Barbarom Lagoa, dok je razgovarao s novinarima prije nego što se ukrcao na svoj helikopter Marine One na južnom travnjaku. Nije potvrdio sastanak s Barrettovom.

Kasnije, tokom obraćanja u Daytonu, na sjeverozapadu države Ohio, Trump je rekao da će svoj izbor objaviti vjerojatno u subotu, ali možda i dan ranije.

"Biće to briljantna osoba", rekao je predsjednik. "I biće žena."

Barrettova, 48-godišnja katolkinja sa Srednjeg zapada, kao i Lagoa, 52-godišnja Amerikanka kubanskog porijekla s Floride, konzervativke su koje je Trump posljednjih godina imenovao za sutkinje saveznih apelacionih sudova.

Barbara Lagoa
Barbara Lagoa

Predsjednik je rekao novinarima da bi se mogao sastati s Lagoovom kasnije ove sedmice kada putuje u Miami.

"Ne poznajem je, ali čujem da je izvanredna", dodao je.

Prema izvještajima, na užem Trumpovom spisku nalaze se i sutkinja Apelacionog suda šestog kruga Joan Larsen, sutkinja četvrtog kruga Allison Jones Rushing i zamjenica savjetnika Bijele kuće Kate Todd.

Vrijeme glasanja

Predsjednik je, obraćajući se novinarima u ponedjeljak popodne, pozvao Senat pod kontrolom republikanaca da glasa o potvrdi prije izbora 3. novembra.

"Radije bih da imamo glasanje prije izbora", rekao je Trump. "Imamo dovoljno vremena za to."

To je preokret u odnosu na stav koji je zauzeo prije četiri godine kada se upraznilo mjesto Vrhovnog suda u posljednjoj godini drugog mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.

"Mislim da bi sljedeći predsjednik trebao napraviti izbor", rekao je 2016. godine.

Bivši potpredsjednik Joe Biden, demokratski kandidat koji se nada da će spriječiti Trumpov ponovni izbor, rekao je da bi pobjednik na izborima u novembru trebao napraviti izbor u sudu, nakon što u januaru bude inaugurisan za novi mandat u Bijeloj kući.

Trump je u ponedjeljak rekao da nema šanse da demokrati ne bi pokušali popuniti upražnjeno mjesto Vrhovnog suda da kontrolišu i predsjedništvo i Senat, kao što to republikanci trenutačno čine.

Tijelo sutkinje Ginsburg biće izloženo u Vrhovnom sudu u srijedu i četvrtak, dok je predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi rekla da će tijelo sutkinje Ginsburg biti izloženo u američkom Capitolu u petak.

Trumpov izbor još jednog konzervativca u Vrhovni sud, njegov treći izbor nakon što je u Senatu dobio potvrdu za Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, će trenutnu prednost konzervativaca od 5-4 u najvišem sudu zemlje povećati na 6-3.

Novi izbor mogao bi uticati na odluke o legalizaciji pobačaja u SAD-u, imigraciji, zdravstvenoj zaštiti, biračkim pravima, ograničenjima za posjedovanje oružja, vjerskoj slobodi i nizu drugih problema za buduće generacije.

Posljednja želja sutkinje Ginsburg

Ruth Bader Ginsburg
Ruth Bader Ginsburg

Trumpova očekivana selekcija potaknula je oštru političku raspravu u Washingtonu: treba li nominaciju razmatrati prije izbora ili nakon? Ukoliko bi se to dogodilo nakon izbora učinkovito bi bilo dozvoljeno američkom biračkom tijelu da odluči o predsjedničkim izborima, što bi omogućilo pobjedniku - bilo Bidenu ili Trumpu - da napravi izbor na početku novog četvorogodišnjeg mandata.

2016. godine republikanci nisu dopustili razmatranje konačnog Obaminog kandidata za Vrhovni sud, Merricka Garlanda, nakon smrti sudije Antonina Scalije u februaru te godine. Tvrdili su da bi upražnjena radna mjesta na visokim funkcijama suda trebala biti nepopunjena tokom izborne godine kako bi američki narod mogao biti "tas na vagi" za izbor.

Predstavnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer kritikovao je promjenu stava Republikanske stranke i rekao da se glasanje ne bi trebalo održati do sljedeće godine.

"To je bila posljednja želja sutkinje Ginsburg. I to je Senatu možda jedina, posljednja nada", rekao je Schumer.

Trump ispituje je li Ginsburgova doista prije smrti rekla svojoj unuci da se nada da će njezino mjesto biti popunjeno tek nakon predsjedničkih izbora.

"Samo mi zvuči kao da bi to mogao biti neko drugi. Moglo bi biti, a možda i ne bi. Jednostavno je previše pogodno", rekao je predsjednik novinarima.

2016. vs. 2020.

"Nije ni čudo što Amerikanci imaju tako malo povjerenja u vladu i ovaj Senat, na čelu s republikanskom većinom," rekao je Schumer u ponedjeljak u Senatu.

Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell branio je svoje stavove iz 2016. i 2020. godine, rekavši da je razlika u tome što su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Bijelu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oboje. Rekao je kako je istorijski presedan bio na njegovoj strani u oba slučaja.

"Postojao je jasan presedan, iza predvidljivog ishoda koji je proizašao 2016. godine. A postoji još nadmoćniji presedan iza činjenice da će ovaj Senat ove godine glasati o ovoj nominaciji", rekao je McConnell.

Republikanski senator Lindsey Graham, koji predsjedava Pravosudnim odborom, rekao je u ponedjeljak da su birači izabrali republikance da vode Senat na izborima 2018. godine dijelom i zato što su bili predani tome da će podržati Trumpove kandidate za Vrhovni sud.

"Morali bismo poštovati taj mandat", rekao je govoreći sa senatske govornice.

Republikanci imaju većinu od 53-47 u Senatu, ali dvije republikanke - Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske - izjavile su tokom vikenda da će se usprotiviti glasanju o Trumpovom eventualnom kandidatu prije izbora.

Trump je kritikovao obje zakonodavke, tvrdeći da su politički "jako teško povrijeđeni" njihovim izjavama.

Ukoliko još dva republikanca odbiju predizborno glasanje, razmatranje kandidata bilo bi odgođeno barem do sjednice Kongresa nakon izbora. Ako još jedan republikanac bude protiv, potpredsjednik Mike Pence bi u slučaju 50-50 u Senatu mogao prelomiti u korist razmatranja Trumpovog kandidata.

See all News Updates of the Day

Iranski predsjednik poziva na čvrste mjere protiv protesta širom zemlje

Protesti u Teheranu, 21. septembar 2022

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi insistirao je u subotu da vlada odlučno reaguje na rasprostranjene proteste širom zemlje zbog smrti mlade Kurdkinje Mahse Amini nakon što ju je uhapsila režimska moralna policija.

U sedmici nakon njene smrti, demonstracije su se proširile na najmanje 133 grada, dok je smrtno stradao 41 demonstrant, navela je državna televizija u subotu.

Video na društvenim mrežama prikazuje demonstrante kako pale statuu vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u njegovom rodnom gradu Mashhadu u petak. Drugi video snimci prikazuju demonstrante u više gradova, uključujući glavni grad Teheran, kako pale Khmeneijev portret.

Iranski mediji navode da je Raisi, koji se prije nekoliko dana vratio sa zasjedanja Ujedinjenih nacija u New Yorku, rekao porodici pristalice režima koji je ubijen tokom protesta da "vlada mora odlučno reagovati protiv protesta".

Raisi je "naglasio potrebu da se napravi razlika između protesta i remećenja javnog reda i sigurnosti, te je događaje nazvao neredima", prenijeli su državni mediji.

Protesti su najveći od 2019. godine, kada su Iranci izašli na ulice zbog cijena goriva. Najmanje 1.500 ljudi ubijeno je u obračunu koji je uslijedio.

General Azizollah Maleki, šef policije u provinciji Gilan, žarištu trenutnih protesta, rekao je vladinim medijima da su snage sigurnosti u njegovoj pokrajini "na rubu kolapsa". Više od 700 ljudi je navodno uhapšeno zbog protesta u Gilanu.

Demonstranti su navodno preuzeli kontrolu nad velikim dijelovima većinom kurdskog grada Aznaveh na sjeverozapadu zemlje.

Video na društvenim mrežama također prikazuje nasilne sukobe između demonstranata i vladinih sigurnosnih snaga i dobrovoljačke provladine grupe Basij milicija u okrugu Sattar Khan u Teheranu.

Iranski analitičar Ali Nourizadeh rekao je za Glas Amerike da su se "žene pridružile svojim muževima, sinovima i braći kako bi protestirali na ulicama", dok su se studenti također u velikom broju pridružili protestima "uprkos žestokom režimskom gušenju studentskih demonstranata tokom demonstracija prošle godine i u 2018."

Nourizadeh je rekao da, za razliku od protesta 2009, 2018. i prošle godine, "ne postoji nijedan zahtjev od strane demonstranata", osim pada Khameneija i njegovog režima.

Nourizadeh je rekao da sumnja da su nedavni izvještaji o tome da je Khamenei lošeg zdravlja "možda doprinijeli ljutnji ljudi", koji ne žele da ga naslijedi Khameneijev sin Mojtaba.

Antivladini mediji tvrde da je nekoliko hiljada demonstranata uhapšeno otkako je smrt Mahse Amini prošle sedmice izazvala proteste, u početku u pretežno kurdskim regijama zemlje.

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti

SAD osuđuju brutalnost iranske vlasti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

U Iranu se pojačavaju sukobi između snaga sigurnosti i prosvjednika zbog smrti 22-godišnje djevojke dok je bila u policijskom pritvoru. Nekoliko američkih senatora kažu Glasu Amerike da se dive iranskim prosvjednicima koji hrabro i odlučno stoje za prava žena, suočeni sa brutalnošću.

Glasanje orkestrirano iz Rusije počinje na okupiranim teritorijama u Ukrajini

Rusko vojno vozilo prolazi ulicom pored bilborda na kom piše "Sa Rusijom zauvijek, 27. septembar", pred referendum u Lugansku, teritoriji pod kontrolom proruskih separatista, u ističnoj Ukrajini, 22. septembra 2022.

U okupiranim regionima Ukrajine počelo je glasanje pod ruskim diktatom na referendumima na kojima se glasači pitaju da li žele da njihovi regioni postanu dio Rusije.

Glasanje je počelo u petak u Lugansku, Hersonu i regionima Zaporožja i Donjecka koji su djelimično pod kontrolom Rusije.

Glasanje, koje mnogi vide kao način da Rusija opravda aneksiju tih oblasti, naišlo je na široku osudu Zapada.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju saopštila je da su referendumi nezakoniti.

"Bilo koje izbore ili referendume na teritoriji Ukrajine mogu da raspišu i sprovedu samo legitimni organi vlasti u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i međunarodnim standardima", navodi se u saopštenju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE). "Zbog toga će planirani referendumi biti nezakoniti."

Glasanje u petak uslijedilo je nakon najave ruskog predsjednika Vladimira Putina da namjerava da pozove još 300.000 vojnika za svoju "specijalnu vojnu operaciju" u Ukrajini.

Putin je u televizijskom obraćanju ove nedjelje rekao da je mobilizacija rezervista, koja je uslijedila nakon ukrajinskih dobitaka u kontraofanzivi na sjeveroistoku Ukrajine, neophodna za zaštitu otadžbine i suvereniteta Rusije.

Putin je rekao da Zapad pokušava da oslabi i uništi Rusiju i da će njegova zemlja "koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštiti Rusiju i naš narod".

U Moskvi i drugim ruskim gradovima izbili su ulični protesti protiv mobilizacije, a policija je uhapsila 1.300 demonstranata.

Britansko ministarstvo odbrane navelo je u petak u svom obavještajnom izveštaju: "U posljednja tri dana ukrajinske snage su obezbjedile mostobrane na istočnoj obali reke Oskil u oblasti Harkov."

"Na jugu, u Donjeckoj oblasti, borbe su u toku dok ukrajinske snage napadaju grad Liman, istočno od reke Siverski Donjec, koji je Rusija zauzela u maju. Situacija na bojnom polju ostaje složena, ali Ukrajina sada vrši pritisak na teritoriju koju Rusija smatra suštinskom za svoje ratne ciljeve."

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu

Putinova objava o mobilizaciji poništila obećanje narodu da će biti pošteđeni učešća u ratu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Visoki američki zvaničnici nazivaju Putinovu mobilizaciju znakom slabosti, dodajući kako je očigledno da Rusija ima velikih teškoća što se tiče rata u Ukrajini. Analitičari i stručnjaci govore da će proglas o mobilizaciji povećati opoziciju rat unutar Rusije.

Rusija brani rat u Ukrajini, SAD i druge zemlje pozivaju na odgovornost zbog zločina

Sjednica Generalne skupštine UN-a, 22. septembar

Svjetski lideri u Ujedinjenim nacijama zatražili su da se Moskva pozove na odgovornost zbog kršenja ljudskih prava, dok je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov branio rat koji vodi Moskva i optužio susjednu Ukrajinu da čini zločine.

Na sjednici Savjeta bezbjednosti UN čija su tema bili zločini počinjeni u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara, Lavrov je optužio Ukrajinu da je stvorila prijetnje ruskoj bezbjednosti i "drsko gazila" prava Rusa i onih koji govore ruski jezik u Ukrajini.

"Uvjeravam vas da nikada to nećemo prihvatiti", rekao je Lavrov koji je došao u salu Savjeta bezbjednost da bi govorio, i zatim izašao sa sjednice. "Sve što sam danas rekao jednostavno potvrđuje da je odluka i sprovođenju specijalne vojne operacije bila neizbježna."

Lavrov je također izjavio da zemlje koje snabdijevaju Ukrajinu oružjem i obučavaju njene vojnike - učestvuju u konfliktu, i dodao da "međunarodno raspirivanje ovog konflikta od strane Zapada kolektivno - ostaje nekažnjeno".

Hiljade ljudi su ubijene u Ukrajini, a neki njeni gradovi su sravnjeni sa zemljom od kada su ruske snage izvršile invaziju na Ukrajinu, u najvećem napadu na jednu evropsku državu od Drugog svjetskog rata.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC) Karim Khan rekao je Savjetu da postoje "razumne osnove" za uvjerenje da su zločini u nadležnosti tog suda počinjeni u Ukrajini. Sud sa sjedištem u Hagu bavi se ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom. Khan kaže da su prioriteti u istrazi ICC-a namjerno gađanje civilnih objekata i premještanje stanovnika iz Ukrajine, uključujući djecu.

SAD procjenjuju na osnovu različitih izvora, od kojih su neki i podaci Moskve, da su pro-ruske vlasti "ispitivale, privele i nasilno deportovale" do 1,6 miliona Ukrajinaca u Rusiju od početka invazije.

Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.
Američki državni sekretar Antony Blinken govori u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, 22. septembra 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken pozvao je sve članice Savjeta bezbjednosti UN da "pošalju jasnu poruku" Rusiji da mora da prestane da prijeti upotrebom nuklearnog oružja u ratu u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je ranije ove nedjelje rekao da će njegova - nuklearno naoružana zemlja - "svakako iskoristiti sva raspoloživa sredstva" da odbrani svoju zemlju i narod ako njena teritorija bude ugrožena.

Blinken je, na sjednici Savjeta bezbjednosti, iskoristio priliku da kritikuje rusku invaziju i pozove druge zemlje da se pridruže u snažnoj osudi sukoba.

"Svaka članica Savjeta treba da pošalje jasnu poruku da se odmah mora prekinuti sa ovim nesmotrenim nuklearnim prijetnjama", rekao je.

Dan pošto je predsjednik Joe Biden napao ruskog lidera Vladimira Putina zbog, kako je rekao, grubog kršenja Povelje UN i međunarodnog prava, SAD su u Savjetu bezbjednosti poručile da Rusija treba da se suoči sa novim osudama i izolacijom zbog invazije.

Blinken je naveo nekoliko primera navodnih ratnih zločina i drugih zvjerstava koje su počinili ruski vojnici i pozvao zemlje koje tek treba da govore da se snažno oglase protiv tih događaja, koji narušavaju međunarodni poredak.

Britanija i neke druge članice su takođe pozvale svoje kolege da pozovu Rusiju na odgovornost za zločine.

"Moramo da jasno stavimo na znanje predsjedniku Putinu da njegova napad na građane Ukrajine mora da prestane, i da neće biti nekažnjivosti za one koji čine zločine", rekao je britanski šef diplomatije James Cleverly, dodajući da svijet treba da odbaci "katalog laži" Moskve.

Na početku sastanka, već se videlo da će atmosfera biti napeta za slavnim stolom u obliku potkovice.

Ukrajinski šef diplomatije Dmitro Kuleba rekao je novinarima pred sastanak da planira da drži "bezbjedno socijalno rastojanje" od svog ruskog kolege Sergeja Lavrova.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi, 26. aprila 2022.

Dok su se pripadnici osoblja spremali da pločicu koja označava mjesto Ukrajine stave pored mjesta Rusije, Kuleba je navodno iznio primjedbu i pločica je pomjerena na drugo mjesto. Lavrov u tom trenutku nije bio u sali.

Uprkos Blinkenovim snažnim riječima, međutim, jedan američki zvaničnik izjavio je za AP da državni sekretar nema iluzije da će Savjet bezbjednosti preduzeti korake protiv Rusije, imajući u vidu njeno pravo veta kao stalne članice.

Guterres upozorio Rusiju zbog najavljenih refereneduma

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na sjednici Savjeta bezbjednosti da priče o nuklearnom konfliktu potpuno neprihvatljive i u suštini upozorio da bi takozvani referendumi u oblastima pod ruskom kontrolom zapravo predstavljali aneksiju.

Referendumi o pridruživanju Rusiji treba da se održe od petka do utorka u četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini koje pretežno drže Rusi, a koji čine oko 15 procenata teritorije Ukrajine.

Guterres je na sastanku ministara izrazio zabrinutost zbog tih planova. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov takođe treba da se obrati Savjetu bezbjednosti, ali nije bio u sali tokom govora generalnog sekretara.

"Svaka aneksija teritorije jedne države od strane druge države koja je rezultat primene sile je kršenje Povelje UN i međunarodnog prava", izjavio je Guterres.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG