Najnovije
Trump se sastaje sa potencijalnim kandidatima za Vrhovni sud
Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući s jednom od pet žena s njegovog popisa koje će zamijeniti sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, tvrde izvori.
87-godišnja liberalna ikona preminula je prošlog petka nakon dugotrajne borbe s rakom.
Trump je rekao da će nakon njene sahrane, kasnije ove sedmice, objaviti ime svog kandidata.
Predsjednik je spomenuo ime Amy Coney Barrett, zajedno s Barbarom Lagoa, dok je razgovarao s novinarima prije nego što se ukrcao na svoj helikopter Marine One na južnom travnjaku. Nije potvrdio sastanak s Barrettovom.
Kasnije, tokom obraćanja u Daytonu, na sjeverozapadu države Ohio, Trump je rekao da će svoj izbor objaviti vjerojatno u subotu, ali možda i dan ranije.
"Biće to briljantna osoba", rekao je predsjednik. "I biće žena."
Barrettova, 48-godišnja katolkinja sa Srednjeg zapada, kao i Lagoa, 52-godišnja Amerikanka kubanskog porijekla s Floride, konzervativke su koje je Trump posljednjih godina imenovao za sutkinje saveznih apelacionih sudova.
Predsjednik je rekao novinarima da bi se mogao sastati s Lagoovom kasnije ove sedmice kada putuje u Miami.
"Ne poznajem je, ali čujem da je izvanredna", dodao je.
Prema izvještajima, na užem Trumpovom spisku nalaze se i sutkinja Apelacionog suda šestog kruga Joan Larsen, sutkinja četvrtog kruga Allison Jones Rushing i zamjenica savjetnika Bijele kuće Kate Todd.
Vrijeme glasanja
Predsjednik je, obraćajući se novinarima u ponedjeljak popodne, pozvao Senat pod kontrolom republikanaca da glasa o potvrdi prije izbora 3. novembra.
"Radije bih da imamo glasanje prije izbora", rekao je Trump. "Imamo dovoljno vremena za to."
To je preokret u odnosu na stav koji je zauzeo prije četiri godine kada se upraznilo mjesto Vrhovnog suda u posljednjoj godini drugog mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.
"Mislim da bi sljedeći predsjednik trebao napraviti izbor", rekao je 2016. godine.
Bivši potpredsjednik Joe Biden, demokratski kandidat koji se nada da će spriječiti Trumpov ponovni izbor, rekao je da bi pobjednik na izborima u novembru trebao napraviti izbor u sudu, nakon što u januaru bude inaugurisan za novi mandat u Bijeloj kući.
Trump je u ponedjeljak rekao da nema šanse da demokrati ne bi pokušali popuniti upražnjeno mjesto Vrhovnog suda da kontrolišu i predsjedništvo i Senat, kao što to republikanci trenutačno čine.
Tijelo sutkinje Ginsburg biće izloženo u Vrhovnom sudu u srijedu i četvrtak, dok je predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi rekla da će tijelo sutkinje Ginsburg biti izloženo u američkom Capitolu u petak.
Trumpov izbor još jednog konzervativca u Vrhovni sud, njegov treći izbor nakon što je u Senatu dobio potvrdu za Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, će trenutnu prednost konzervativaca od 5-4 u najvišem sudu zemlje povećati na 6-3.
Novi izbor mogao bi uticati na odluke o legalizaciji pobačaja u SAD-u, imigraciji, zdravstvenoj zaštiti, biračkim pravima, ograničenjima za posjedovanje oružja, vjerskoj slobodi i nizu drugih problema za buduće generacije.
Posljednja želja sutkinje Ginsburg
Trumpova očekivana selekcija potaknula je oštru političku raspravu u Washingtonu: treba li nominaciju razmatrati prije izbora ili nakon? Ukoliko bi se to dogodilo nakon izbora učinkovito bi bilo dozvoljeno američkom biračkom tijelu da odluči o predsjedničkim izborima, što bi omogućilo pobjedniku - bilo Bidenu ili Trumpu - da napravi izbor na početku novog četvorogodišnjeg mandata.
2016. godine republikanci nisu dopustili razmatranje konačnog Obaminog kandidata za Vrhovni sud, Merricka Garlanda, nakon smrti sudije Antonina Scalije u februaru te godine. Tvrdili su da bi upražnjena radna mjesta na visokim funkcijama suda trebala biti nepopunjena tokom izborne godine kako bi američki narod mogao biti "tas na vagi" za izbor.
Predstavnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer kritikovao je promjenu stava Republikanske stranke i rekao da se glasanje ne bi trebalo održati do sljedeće godine.
"To je bila posljednja želja sutkinje Ginsburg. I to je Senatu možda jedina, posljednja nada", rekao je Schumer.
Trump ispituje je li Ginsburgova doista prije smrti rekla svojoj unuci da se nada da će njezino mjesto biti popunjeno tek nakon predsjedničkih izbora.
"Samo mi zvuči kao da bi to mogao biti neko drugi. Moglo bi biti, a možda i ne bi. Jednostavno je previše pogodno", rekao je predsjednik novinarima.
2016. vs. 2020.
"Nije ni čudo što Amerikanci imaju tako malo povjerenja u vladu i ovaj Senat, na čelu s republikanskom većinom," rekao je Schumer u ponedjeljak u Senatu.
Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell branio je svoje stavove iz 2016. i 2020. godine, rekavši da je razlika u tome što su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Bijelu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oboje. Rekao je kako je istorijski presedan bio na njegovoj strani u oba slučaja.
"Postojao je jasan presedan, iza predvidljivog ishoda koji je proizašao 2016. godine. A postoji još nadmoćniji presedan iza činjenice da će ovaj Senat ove godine glasati o ovoj nominaciji", rekao je McConnell.
Republikanski senator Lindsey Graham, koji predsjedava Pravosudnim odborom, rekao je u ponedjeljak da su birači izabrali republikance da vode Senat na izborima 2018. godine dijelom i zato što su bili predani tome da će podržati Trumpove kandidate za Vrhovni sud.
"Morali bismo poštovati taj mandat", rekao je govoreći sa senatske govornice.
Republikanci imaju većinu od 53-47 u Senatu, ali dvije republikanke - Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske - izjavile su tokom vikenda da će se usprotiviti glasanju o Trumpovom eventualnom kandidatu prije izbora.
Trump je kritikovao obje zakonodavke, tvrdeći da su politički "jako teško povrijeđeni" njihovim izjavama.
Ukoliko još dva republikanca odbiju predizborno glasanje, razmatranje kandidata bilo bi odgođeno barem do sjednice Kongresa nakon izbora. Ako još jedan republikanac bude protiv, potpredsjednik Mike Pence bi u slučaju 50-50 u Senatu mogao prelomiti u korist razmatranja Trumpovog kandidata.
See all News Updates of the Day
Gruzija: Vlast obustavila pregovore sa EU, sukob policije i demonstranata
Policija i demonstranti su se sukobili u Gruziji nakon što je vladajuća stranka u toj zemlji obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji do 2028. godine.
Policija je upotrijebila vodene topove, biber sprej i suzavac da rastjera demonstrante koji su izašli na ulice nakon najave premijera Iraklija Kobahidzea iz vladajuće partije Gruzijski san.
Ta stranka je odnijela pobedu na prošlomjesečnim parlamentarnim izborima koje je opozicija na Južnom Kavkazu odbacila kao „lažnu” i koju su evropski zvaničnici kritikovali.
Izbori održani 26. oktobra nadaleko su viđeni kao referendum o težnjama zemlje da se pridruži Evropskoj uniji, a vladajuća stranka je nagovijestila biračima da će nastaviti da traži članstvo u tom bloku.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da su tokom protesta privedene 43 osobe.
Predsjednica Salome Zurabičvili rekla je da je vlada objavila „rat” svom narodu i suočila se sa policijom u opremi za razbijanje demonstracija na protestu, pitajući ih da li služe Rusiji ili Gruziji.
Gruzijska predsjednica, koji ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, ranije je rekla da je vladajuća partija „namještala” izbore uz pomoć Rusije, koja je prethodno vladala Gruzijom iz Moskve kada je bila dio Sovjetskog Saveza.
Ona je rekla da je odluka o suspenziji članstva u EU označila „završetak ustavnog udara koji se odvija već nekoliko nedjelja”.
Najava vlade da obustavlja pregovore o pridruživanju EU uslijedila je nekoliko sati nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se osuđuje prošlomjesečno glasanje i navodi da nije bilo ni slobodno ni pošteno, što predstavlja još jednu manifestaciju nastavka demokratskog nazadovanja „za šta je vladajuća partija Gruzijski san snosi apsolutnu odgovornost”.
Evropski posmatrači izbora rekli su da je oktobarsko glasanje proteklo u atmosferi podjela obilježenoj slučajevima podmićivanja, duplog glasanja i fizičkog nasilja.
EU je Gruziji dodijelila status kandidata u decembru 2023. pod uslovom da ispuni preporuke bloka, ali je stavila na čekanje njeno pristupanje i prekinula finansijsku podršku ranije ove godine poslije usvajanja zakona o „stranom utjecaju” koji se smatra udarom na demokratske slobode.
Poslanici EU pozvali su na ponavljanje parlamentarnih izbora u roku od godinu dana pod temeljnim međunarodnim nadzorom i nezavisnom izbornom administracijom. Oni su također pozvali EU da uvede sankcije i ograniči formalne kontakte sa gruzijskom vladom.
Gruzijski premijer je uzvratio, osudivši ono što je opisao kao „salvu uvreda” političara EU i izjavljujući da su „zlonamjerni protivnici naše zemlje pretvorili Evropski parlament u oružje ucene Gruzije, što je velika sramota za Evropsku uniju”.
„Nastavićemo svojim putem ka Evropskoj uniji, ali nećemo dozvoliti nikome da nas drži u stalnom stanju ucjena i manipulacija, što je krajnje nepoštovanje naše zemlje i društva”, rekao je Kobahidze. „Moramo jasno da pokažemo pojedinim evropskim političarima i birokratama, koji su potpuno lišeni evropskih vrijednosti, da moraju da razgovaraju sa Gruzijom dostojanstveno, a ne ucjenama i uvredama”.
Kobahidze je također rekao da će Gruzija odbiti sve budžetske grantove EU do kraja 2028.
Kritičari su optužili Gruzijski san - koji je osnovao Bidžina Ivanišvili, milijarder koji je svoje bogatstvo stekao u Rusiji - da postaje sve autoritarniji i naginje ka Moskvi. Stranka je nedavno progurala zakone slične onima koje Kremlj koristi za suzbijanje slobode govora i LGBTQ+ prava.
EU je suspendovala proces podnošenja zahtjeva za članstvo Gruzije na neodređeno vrijeme u junu, nakon što je parlament usvojio zakon kojim se od organizacija koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva zahtjeva da se registruju kao da „ostvaruju interese strane sile”, slično ruskom zakonu koji se koristi za diskreditaciju organizacija koje kritikuju vladu.
S.Arabija odustaje od sporazuma o odbrani sa SAD-om u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom
Saudijska Arabija je odustala od ambicioznog sporazuma o odbrani s Washingtonom u zamjenu za normalizaciju odnosa s Izraelom i sada se zalaže za skromniji sporazum o vojnoj saradnji, reklasu Reutersu dva saudijska i četiri zapadna zvaničnika.
U nastojanju da dobije opsežan sporazum o uzajamnoj sigurnosti preko granice ranije ove godine, Rijad ublažio svoj stav o palestinskoj državnosti, rekavši Washingtonu da bi javna predanost Izraela rješenju o dvije države mogla biti dovoljna da se zaljevsko kraljevstvo normalizira odnosima.
Ali dok je javni bijes u Saudijskoj Arabiji i na širem Bliskom istoku u usijanju zbog izraelskih vojnih akcija u Gazi, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman ponovo je uvjetovao priznanje Izraela poduzimanjem konkretnih koraka za stvaranje palestinske države, rekla su dva saudijska i tri zapadna izvora.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i dalje je željan osigurati normalizaciju sa saudijskom silom kao historijsku prekretnicu i znak šireg prihvaćanja u arapskom svijetu, rekli su zapadni diplomati.
No on se kod kuće suočava s velikim protivljenjem bilo kakvim ustupcima Palestincima nakon napada Hamasa 7. oktobra i zna da bi bilo kakva gesta u smjeru državnosti razbila njegovu vladajuću koaliciju, rekli su.
Budući da su oba lidera za sada okovana svojim domaćim bazama moći, Rijad i Washington se nadaju da bi skromniji odbrambeni pakt mogao biti zapečaćen prije nego predsjednik Joe Biden napusti Bijelu kuću u januaru, rekli su izvori.
Pakt o kojem se sada raspravlja uključivao bi proširenje zajedničkih vojnih vježbi i vježbi za rješavanje regionalnih prijetnji, uglavnom iz Irana. Potaknula bi partnerstva između američkih i saudijskih obrambenih kompanija, uz mjere zaštite za sprječavanje suradnje s Kinom, rekli su izvori.
Sporazum bi promovirao saudijska ulaganja u napredne tehnologije, posebice odbranu od bespilotnih letjelica. SAD bi povećao svoju prisutnost u Rijadu kroz obuku, logistiku i podršku kibernetičkoj sigurnosti, a mogao bi rasporediti raketni bataljon Patriot kako bi poboljšao odbranu od projektila i integrirano odvraćanje.
Ali to ne bi bila vrsta obvezujućeg sporazuma o odbrani koja bi obavezivala američke snage da zaštite najvećeg svjetskog izvoznika nafte u slučaju stranog napada.
"Saudijska Arabija će dobiti sigurnosni sporazum koji će omogućiti veću vojnu saradnju i prodaju američkog oružja, ali ne i sporazum o odbrani sličan onom sa Japanom ili Južnom Korejom kako se prvobitno tražilo", rekao je Abdelaziz al-Sagher, čelnik Zaljevskog istraživačkog instituta think-tank u Saudijskoj Arabiji.
Dolazak Trumpa u Bijelu kuću
Slika je, međutim, dodatno komplikovana predstojećim dolaskom Donalda Trampa u Belu kuću.
Iako Trumpov plan za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba isključuje bilo kakve odredbe za palestinsku državnost ili suverenitet, on je blizak saveznik saudijskog prijestolonasljednika.
Palestinski i neki arapski zvaničnici zabrinuti su da bi ga Trump i njegov zet Jared Kushner - arhitekta "Dogovora stoljeća" i također bliski saveznik prijestolonasljednika - mogli na kraju uvjeriti da podrži plan.
Trenutna američka administracija nije odustala od nade u dogovor o sigurnosnim garancijama prije nego što Biden napusti funkciju u januaru, ali i dalje postoje brojne prepreke.
Američki zvaničnici imaju na umu da je kraljevstvo još uvijek zainteresirano za formalno učvršćivanje garancija koje je tražilo, posebno za pristup naprednijem oružju, ali nisu sigurni da li bi radije to uradili u mandatu Bidena ili čekali Trumpa, rekao je izvor.
"Nastavljamo da razgovaramo i imamo mnogo napora na stolu (sa Saudijcima)", rekao je američki zvaničnik.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće odbilo je komentar na pitanje o naporima za postizanje sporazuma o američkim sigurnosnim garancijama za Saudijsku Arabiju.
Netanyahuov ured je odbio komentirati na pitanje o saudijskom stavu o palestinskoj državnosti.
Odbrambeni sporazum koji Saudijskoj Arabiji daje američku vojnu zaštitu u zamjenu za priznanje Izraela preoblikovao bi Bliski istok ujedinjavanjem dva dugogodišnja neprijatelja i vezanjem Rijada za Washington u vrijeme kada Kina prodire u regiju.
To bi omogućilo kraljevstvu da ojača svoju sigurnost i odbije prijetnje od Irana i njegovih saveznika Huti, kako bi se izbjeglo ponavljanje napada na naftna postrojenja iz 2019. godine, za koje su Rijad i Washington okrivili Teheran. Iran je negirao bilo kakvu ulogu.
Visoki saudijski zvaničnik rekao je da je sporazum 95% završen, ali je Rijad odlučio da razgovara o alternativnom sporazumu, s obzirom da to nije izvodljivo bez normalizacije odnosa sa Izraelom.
U zavisnosti od formata, smanjeni sporazum o saradnji mogao bi biti odobren bez Kongresa prije nego što Biden napusti funkciju, rekla su dva izvora.
Bilo je i drugih kamena spoticanja u pregovorima da se osigura sporazum o međusobnoj odbrani.
Na primjer, nije bilo napretka u razgovorima o civilnoj nuklearnoj saradnji jer je Saudijska Arabija odbila potpisati takozvani sporazum 123 sa SAD-om koji bi Rijadu uskratio pravo na nuklearno obogaćivanje, kazalo je šest izvora.
Saudijski prigovori dijelove koji se odnose na ljudska prava pokazali su se kao još jedna oblast neslaganja, rekao je za Reuters jedan saudijski izvor blizak razgovorima.
"Velika nagrada"
Iako saudijsko rukovodstvo snažno zagovara palestinsku državnost, ostaje neizvjesno, prema diplomatama, kako bi prestolonasljednik odgovorio da Trump oživi sporazum koji je sklopio 2020. za rješavanje izraelsko-palestinskog sukoba.
Plan označava dramatičnu promjenu u američkoj politici i međunarodnim sporazumima otvorenim usklađivanjem s Izraelom i oštrim odstupanjem od dugogodišnjeg okvira zemlja za mir koji je historijski vodio pregovore.
To bi omogućilo Izraelu da anektira ogromne dijelove zemlje na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući izraelska naselja i dolinu Jordana, i priznaje Jerusalim kao "nepodijeljenu prijestolnicu Izraela" - efektivno poričući palestinske pretenzije na istočni Jerusalem kao njihov glavni grad, centralnu aspiraciju u njihovim državnim ciljevima i u skladu sa rezolucijama UN.
Trumpov plan mnogi vide kao težak udarac rješenju o dvije države i palestinskim nadama državnosti.
Saudijski zvaničnici insistiraju na tome da stvaranje palestinske države u skladu s prethodnim međunarodnim sporazumima, uključujući istočni Jerusalem kao njen glavni grad, ostaje suštinski uslov za dugoročni regionalni mir i stabilnost.
Bez toga će ciklus nasilja nastaviti da ugrožava sve normalne odnose, kažu oni.
"Kako možemo zamisliti integriranu regiju ako zaobiđemo palestinsko pitanje?" rekao je visoki saudijski zvaničnik. "Ne možete spriječiti palestinsko pravo na samoopredjeljenje."
I u nekim od najoštrijih kritika Izraela od početka rata u Gazi, prestolonasljednik Mohamed nazvao je izraelske vojne akcije u Gazi "kolektivnim genocidom" u obraćanju na arapskom i islamskom samitu u Rijadu ovog mjeseca.
Potencijal za saudijsku normalizaciju s Izraelom, međutim, mogao bi se ponovo razmotriti u budućnosti, možda kada se prašina slegne nakon rata u Gazi - i možda pod drugom izraelskom vladom, kažu diplomate.
Fawaz Gerges, stručnjak za Bliski istok na Londonskoj školi ekonomije, rekao je da će Trump iskoristiti sve moguće puteve kako bi osigurao historijsku normalizaciju između Saudijske Arabije i Izraela.
"Za Trumpa je Saudijska Arabija velika nagrada", rekao je Gerges.
Predsjednica Meksika uvjerena da se rat tarifama sa SAD može izbjeći
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum izjavila je da je uvjerena da se tarifni rat sa Sjedinjenim Državama može izbjeći.
Ali u svojoj izjavi - datoj dan pošto je imala telefonski razgovor sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom - nije precizirala ko je šta ponudio.
"Neće biti potencijalnog rata tarifama", rekla je Sheinbaum na pitanje tim povodom na njenom dnevnom jutarnjem brifingu.
Trump je u srijedu napisao da je Sheinbaum pristala da zaustavi neovlaštenu migraciju preko granice u Sjedinjene Države. Ona je istog dana na svojim nalozima na društvenim mrežama napisala da su "migranti i karavani zbrinuti prije nego što stignu do granice".
Ali da li je to bilo obećanje, zavjet ili obična izjava o stvarnosti ostaje nejasno.
Posljednjih godina, migranti koji nisu mogli da dobiju dozvolu da pređu Meksiko udruživali su se u karavane kako bi pješačili ili stopirali na putu ka sjeveru prema američkoj granici, tražeći sigurnost u brojnosti.
U stvari, osim prvih karavana 2018. i 2019. - kojima su obezbjeđeni autobusi da se voze dijelom ka sjeveru - nijedan karavan nikada nije stigao do granice hodajući ili stopirajući na bilo koji kohezivan način.
Meksička policija i migracioni agenti su godinama blokirali, uznemiravali ili sprječavali migrantske karavane da se voze. Također su često hvatani ili vraćani u područja blizu granice sa Gvatemalom. Dakle, čini se da izjava Sheinbaum odražava stvarnost koja je postoji već neko vrijeme.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u četvrtak da se nada da će Trump ponovo razmisliti o svom planu za uvođenje tarifa Meksiku i Kanadi, rekavši da bi to moglo da "pokvari" odnose sa bliskim saveznicima.
"Nadam se da će ponovo razmisliti. Mislim da je to kontraproduktivna stvar", rekao je Biden.
Trump je ranije zaprijetio da će uvesti tarife od 25 odsto na uvoz iz Meksika i Kanade dok te zemlje na zadovoljavajući način ne zaustave ilegalnu imigraciju i protok ilegalnih droga kao što je fentanil u Sjedinjene Države.
On je također rekao da će se kineski uvoz suočiti sa dodatnim carinama od 10 odsto dok Peking ne obustavi proizvodnju materijala koji se koriste za pravljenje fentanila.
Uprkos samopouzdanju Sheinbaum - ona je telefonski razgovor sa Trumpom opisala kao "odličan" - mnogi Meksikanci brinu da bi američke tarife mogle da utiču na širok spektar kultnih meksičkih proizvoda i da ugroze čitave regionalne ekonomije.
U zapadnom Meksiku, nijedan usjev ne donosi prihod za toliko malih uzgajivača kao što je to avokado, a Meksiko je glavni snabdijevač američkog tržišta voćem. Ali uzgajivači avokada, berači i oni koji pakuju zabrinuti su da će potrošači u SAD, suočeni sa 25 odsto višim cijenama, možda jednostavno preskočiti pravljenje gvakamole (jela od avokada).
A ranije ove nedjelje, Sheinbaum je rekla da Meksiko priprema listu uzvratnih tarifa ako Trump nastavi sa svojim planovima za uvozne namete.
Ako bi se Meksiko, Kanada i Kina suočile sa dodatnim tarifama koje je Trump predložio na svu robu uvezenu u Sjedinjene Države, to bi moglo biti otprilike jednako naplati poreza od 266 milijardi dolara, što je broj koji ne pretpostavlja bilo kakve poremećaje u trgovini ili uzvratne poteze drugih zemalja.
Troškove tih poreza vjerovatno bi snosile američke porodice, uvoznici i domaće i strane kompanije u vidu viših cijena ili nižeg profita.
Izrael nastavlja sa udarima na Gazu. Tokom noći ubijeno 30 Palestinaca
U izraelskim vojnim udarima tokom noći u Pojasu Gaze ubijeno je najmanje 30 Palestinaca, većina njih u kampu Nuseirat u centru enklave, rekli su u petak ljekari nakon što su se neki tenkovi povukli iz područja na koje su upali.
Ljekari su rekli da su pronašli 19 tijela Palestinaca ubijenih u sjevernim oblastima Nuseirata, jednog od osam dugogodišnjih izbjegličkih kampova u enklavi.
Neki tenkovi su ostali aktivni u zapadnom dijelu kampa, a Palestinska civilna služba za hitne slučajeve saopćila je da timovi nisu mogli odgovoriti na pozive u pomoć stanovnika zarobljenih unutar svojih kuća.
Ostali su ubijeni u sjevernim i južnim područjima pojasa Gaze, dodali su medicinari.
U petak nije bilo novog saopštenja izraelske vojske, ali je u četvrtak rečeno da njene snage nastavljaju "udarati terorističke ciljeve u sklopu operativnih aktivnosti u Pojasu Gaze".
U međuvremenu, izraelske vlasti su oslobodile oko 30 Palestinaca koje su uhapsile tokom ofanzive koja je u toku u Gazi proteklih mjeseci. Oslobođeni ljudi stigli su u bolnicu u južnoj Gazi na medicinske preglede, rekli su medicinari.
Oslobođeni Palestinci, zatočeni tokom rata, žalili su se na zlostavljanje i mučenje u izraelskom pritvoru nakon što su pušteni. Izrael poriče mučenje.
Višemjesečni napori da se pregovara o prekidu vatre u Gazi dali su slab napredak, a pregovori su sada na čekanju.
Prekid vatre u paralelnom sukobu između Izraela i libanonskog Hezbollaha, saveznika Hamasa, stupio je na snagu prije zore u srijedu, čime su prekinuta neprijateljstva koja su naglo eskalirala posljednjih mjeseci i koja su zasjenila sukob u Gazi.
Izraelska kampanja u Gazi ubila je skoro 44.200 ljudi i raselila gotovo sve stanovništvo enklave barem jednom, kažu zvaničnici Gaze. Ogromni dijelovi teritorije su u ruševinama.
Militanti predvođeni Hamasom koji su prije 13 mjeseci napali južne izraelske zajednice i izazvali rat, ubili su oko 1.200 ljudi i zarobili više od 250 talaca, saopštio je Izrael.
Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.
Send feedback
Investitori u kriptovalute očekuju procvat u novom Trumpovom mandatu
Ulagači u kriptovalute polažu velike nade u mandat Donalda Trumpa, koji je ove godine vodio kampanju kao šampion digitalnih valuta. Dopisnik Glasa Amerike Scott Stearns ima priču.
