Linkovi

Top priča SAD

Trump se sastaje sa potencijalnim kandidatima za Vrhovni sud

Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump sastao se u ponedjeljak u Bijeloj kući s jednom od pet žena s njegovog popisa koje će zamijeniti sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, tvrde izvori.

87-godišnja liberalna ikona preminula je prošlog petka nakon dugotrajne borbe s rakom.

Trump je rekao da će nakon njene sahrane, kasnije ove sedmice, objaviti ime svog kandidata.

Amy Coney Barrett
Amy Coney Barrett

Predsjednik je spomenuo ime Amy Coney Barrett, zajedno s Barbarom Lagoa, dok je razgovarao s novinarima prije nego što se ukrcao na svoj helikopter Marine One na južnom travnjaku. Nije potvrdio sastanak s Barrettovom.

Kasnije, tokom obraćanja u Daytonu, na sjeverozapadu države Ohio, Trump je rekao da će svoj izbor objaviti vjerojatno u subotu, ali možda i dan ranije.

"Biće to briljantna osoba", rekao je predsjednik. "I biće žena."

Barrettova, 48-godišnja katolkinja sa Srednjeg zapada, kao i Lagoa, 52-godišnja Amerikanka kubanskog porijekla s Floride, konzervativke su koje je Trump posljednjih godina imenovao za sutkinje saveznih apelacionih sudova.

Barbara Lagoa
Barbara Lagoa

Predsjednik je rekao novinarima da bi se mogao sastati s Lagoovom kasnije ove sedmice kada putuje u Miami.

"Ne poznajem je, ali čujem da je izvanredna", dodao je.

Prema izvještajima, na užem Trumpovom spisku nalaze se i sutkinja Apelacionog suda šestog kruga Joan Larsen, sutkinja četvrtog kruga Allison Jones Rushing i zamjenica savjetnika Bijele kuće Kate Todd.

Vrijeme glasanja

Predsjednik je, obraćajući se novinarima u ponedjeljak popodne, pozvao Senat pod kontrolom republikanaca da glasa o potvrdi prije izbora 3. novembra.

"Radije bih da imamo glasanje prije izbora", rekao je Trump. "Imamo dovoljno vremena za to."

To je preokret u odnosu na stav koji je zauzeo prije četiri godine kada se upraznilo mjesto Vrhovnog suda u posljednjoj godini drugog mandata bivšeg predsjednika Baracka Obame.

"Mislim da bi sljedeći predsjednik trebao napraviti izbor", rekao je 2016. godine.

Bivši potpredsjednik Joe Biden, demokratski kandidat koji se nada da će spriječiti Trumpov ponovni izbor, rekao je da bi pobjednik na izborima u novembru trebao napraviti izbor u sudu, nakon što u januaru bude inaugurisan za novi mandat u Bijeloj kući.

Trump je u ponedjeljak rekao da nema šanse da demokrati ne bi pokušali popuniti upražnjeno mjesto Vrhovnog suda da kontrolišu i predsjedništvo i Senat, kao što to republikanci trenutačno čine.

Tijelo sutkinje Ginsburg biće izloženo u Vrhovnom sudu u srijedu i četvrtak, dok je predsjednica Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi rekla da će tijelo sutkinje Ginsburg biti izloženo u američkom Capitolu u petak.

Trumpov izbor još jednog konzervativca u Vrhovni sud, njegov treći izbor nakon što je u Senatu dobio potvrdu za Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha, će trenutnu prednost konzervativaca od 5-4 u najvišem sudu zemlje povećati na 6-3.

Novi izbor mogao bi uticati na odluke o legalizaciji pobačaja u SAD-u, imigraciji, zdravstvenoj zaštiti, biračkim pravima, ograničenjima za posjedovanje oružja, vjerskoj slobodi i nizu drugih problema za buduće generacije.

Posljednja želja sutkinje Ginsburg

Ruth Bader Ginsburg
Ruth Bader Ginsburg

Trumpova očekivana selekcija potaknula je oštru političku raspravu u Washingtonu: treba li nominaciju razmatrati prije izbora ili nakon? Ukoliko bi se to dogodilo nakon izbora učinkovito bi bilo dozvoljeno američkom biračkom tijelu da odluči o predsjedničkim izborima, što bi omogućilo pobjedniku - bilo Bidenu ili Trumpu - da napravi izbor na početku novog četvorogodišnjeg mandata.

2016. godine republikanci nisu dopustili razmatranje konačnog Obaminog kandidata za Vrhovni sud, Merricka Garlanda, nakon smrti sudije Antonina Scalije u februaru te godine. Tvrdili su da bi upražnjena radna mjesta na visokim funkcijama suda trebala biti nepopunjena tokom izborne godine kako bi američki narod mogao biti "tas na vagi" za izbor.

Predstavnik demokratske manjine u Senatu Chuck Schumer kritikovao je promjenu stava Republikanske stranke i rekao da se glasanje ne bi trebalo održati do sljedeće godine.

"To je bila posljednja želja sutkinje Ginsburg. I to je Senatu možda jedina, posljednja nada", rekao je Schumer.

Trump ispituje je li Ginsburgova doista prije smrti rekla svojoj unuci da se nada da će njezino mjesto biti popunjeno tek nakon predsjedničkih izbora.

"Samo mi zvuči kao da bi to mogao biti neko drugi. Moglo bi biti, a možda i ne bi. Jednostavno je previše pogodno", rekao je predsjednik novinarima.

2016. vs. 2020.

"Nije ni čudo što Amerikanci imaju tako malo povjerenja u vladu i ovaj Senat, na čelu s republikanskom većinom," rekao je Schumer u ponedjeljak u Senatu.

Vođa republikanske većine u Senatu Mitch McConnell branio je svoje stavove iz 2016. i 2020. godine, rekavši da je razlika u tome što su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Bijelu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oboje. Rekao je kako je istorijski presedan bio na njegovoj strani u oba slučaja.

"Postojao je jasan presedan, iza predvidljivog ishoda koji je proizašao 2016. godine. A postoji još nadmoćniji presedan iza činjenice da će ovaj Senat ove godine glasati o ovoj nominaciji", rekao je McConnell.

Republikanski senator Lindsey Graham, koji predsjedava Pravosudnim odborom, rekao je u ponedjeljak da su birači izabrali republikance da vode Senat na izborima 2018. godine dijelom i zato što su bili predani tome da će podržati Trumpove kandidate za Vrhovni sud.

"Morali bismo poštovati taj mandat", rekao je govoreći sa senatske govornice.

Republikanci imaju većinu od 53-47 u Senatu, ali dvije republikanke - Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski s Aljaske - izjavile su tokom vikenda da će se usprotiviti glasanju o Trumpovom eventualnom kandidatu prije izbora.

Trump je kritikovao obje zakonodavke, tvrdeći da su politički "jako teško povrijeđeni" njihovim izjavama.

Ukoliko još dva republikanca odbiju predizborno glasanje, razmatranje kandidata bilo bi odgođeno barem do sjednice Kongresa nakon izbora. Ako još jedan republikanac bude protiv, potpredsjednik Mike Pence bi u slučaju 50-50 u Senatu mogao prelomiti u korist razmatranja Trumpovog kandidata.

See all News Updates of the Day

Biden obećava brzi pad upotrebe fosilnih goriva u SAD

Svjetski lideri učestvuju u Klimatskom samitu Bijele kuće preko video linka, 22. aprila 2021.

Uz poruku da svijet "mora da se izbori sa egzistencijalnom krizom našeg doba", američki predsjednik Joe Biden objavio je novi cilj SAD smanjenje otpuštanja štetnih gasova za 50 do 52% do 2030. godine.

Biden je to obećanje iznio na početku virtuelnog globalnog samita o klimatskim promjenama u kome učestvuje nekoliko desetina svjetskih lidera.

"Ovo je decenija u kojoj moramo da donesemo odluke koje će izbjeći najgore posljedice klimatske krize", izjavio je Biden u četvrtak, pozivajući druge zemlje, posebno najveće svjetske ekonomije, da "pojačaju svoje napore."

Britanski premijer Boris Johnson pohvalio je Bidenovo saopštenje i nazvao ga "potpunom prekretnicom", navodeći da će proglašeni cilj "preobraziti globalnu borbu protiv klimatskih promjena".

Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.
Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.

Američki cilj je sličan nivoima iz 2005. godine, i Bijela kuća kaže će Amerika pokušati da dođe do tog nivoa tako što će ići u smjeru čistijih izvora energije, raditi na proizvodnji ekonomičnijih automobila i kamiona, podržavati metodu "hvatanja ugljenika" u fabrikama i smanjiti upotrebu metana.

Međutim, na razočarenje organizatora samita i ekologa, dvije najnaseljenije zemlje svijeta, Kina i Indija, u četvrtak nisu iznijele nikakva nova obećanja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja strogo kontrolisati potrošnju uglja u narednih nekoliko godina, i postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva u periodu između 2026. i 2030. On je takođe ponovio da Kina planira da vrhunac u emisiji ugljenika u atmosferu dostigne prije 2030.

Premijer Indije Narendra Modi objavio je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama na ostvarenju ciljeva čiste energije do 2030, kako bi se pomoglo u "mobilisanju investicija, predstavljanju nove tehnologije i omogućavanju projekata saradnje u sferi ekologije".

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na samitu: "Treba nam zelena planeta - ali u svijetu se upalila crvena lampica. Na ivici smo provalije, moramo da budemo sigurni da ćemo sljedeći korak načiniti u pravom smjeru. Lideri u svim dijelovima svijeta moraju da preduzmu akciju."

Dvodnevni samit je dio Bidenovih napora da obnovi status Amerike kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena, nakon što je njegov prethodnik Donald Trump povukao SAD iz pravno obavezujućeg Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama 2017. Biden je Trumpovu odluku poništio ubrzo po dolasku na položaj.

Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je objavio cilj o smanjenju emisije štetnih gasova za 40-45% do 2030 - ispod nivoa iz 2005.

Evropa će primijeniti ograničenja za emisiju štetnih gasova u zgradama i saobraćaju, izjavla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​, navodeći: "Ugljenik mora da ima svoju cijenu, jer priroda više ne može da plaća cijenu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što Sjedinjene Države ponovo sarađuju na politici borbe protiv klimatskih promjena.

"Hvala na ovome i hvala što organizujete samit", rekla je Merkel Bidenu. "To je ogroman posao jer u suštini znači kompletnu transformaciju, kompletnu promjenu načina na koji radimo."

Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.

Online skup, u kome je učestvovalo više od 40 lidera, nije prošao bez tehničkih problema. Učesnicima je smetao eho koji se čuo za vrijeme uvodnog izlaganja potpredsjednice Kamale Harris kao i na početku Bidenovog govora.

Unaprijed snimljeni govor francuskog predshednika Emmanuela Macrona je zaustavljen usred rečenice a državni sekretar Antony Blinken je ponovo predstavio vidljivo nestrpljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je sjedio u tišini skoro dvije minute.

Ruski predsjednik je izjavio da bi njegova zemlja mogla da uvede preferencijalne uslove za strane investicije u projekte čiste energije.

Poslije Putinovog govora, emitovan je ostatak Macronovog obraćanja, u kome je francuski predsjednik pozvao na uvođenje međunarodne regulative, navodeći: "Ako ne postavimo cijenu ugljenika, neće biti vremena za tranziciju.".

Presuda Chauvinu rijedak je slučaj osude policajca zbog radnji na dužnosti

Presuda Chauvinu rijedak je slučaj osude policajca zbog radnji na dužnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:27 0:00

Biden izrazio uvjerenje da SAD mogu isporučiti vakcine drugim zemljama

Predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući o kampanji vakcinacije, 21. april 2021.

Sjedinjene Države rade na pružanju očajnički željenih cjepiva protiv koronavirusa drugim zemljama, rekao je predsjednik Joe Biden.

"U procesu smo da to učinimo. Već smo učinili malo toga", odgovorio je Biden novinarima u Bijeloj kući. "Gledamo šta će se uraditi s nekim vakcinama koje ne koristimo. Želimo biti uvjereni da će biti sigurne za slanje i nadamo se da ćemo moći biti od pomoći zemljama širom svijeta."

Predsjednik je rekao da je o tome u srijedu oko pola sata telefonom razgovarao s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom.

"Tu smo malo pomogli. Pokušat ćemo pomoći više, rekao je Biden. "Ali postoje i druge zemlje, za koje sam uvjeren da možemo pomoći, uključujući i Centralnu Ameriku."

Predsjednik je, međutim, rekao da "nemamo dovoljno da budemo sigurni da damo - pošaljite ih sada u inozemstvo".

Bidenova administracija uložila je 4 milijarde dolara u globalni program COVAX za pomoć u opskrbi vakcinama zemljama sa niskim i srednjim prihodima i obavezala se da će milione doza AstraZenece - koje još nisu odobrene za upotrebu u Sjedinjenim Državama - predati susjedima Kanadi i Meksiku.

Prethodno je Biden rekao da su SAD postigle podvig koji nijedna druga zemlja nije učinila tijekom pandemije koronavirusa dajući 200 miliona cjepiva u roku od 100 dana.

"To je nevjerovatno postignuće za naciju", rekao je predsjednik, dodajući da se to dogodilo 92 dana njegovog mandata.

Predsjednik je također pozvao svakog poslodavce u SAD-u da radnicima osiguraju plaćeno odsustvo kako bi se mogli cijepiti.

"Nijedan Amerikanac koji radi ne bi smio izgubiti ni jedan dolar od svoje plate jer je odlučio ispuniti svoju patriotsku dužnost cijepljenja, rekao je.

Biden je rekao da će kompanije zauzvrat dobiti poreske olakšice.

Arhiv - Vakcinacija protiv koronavirusa u New Yorku
Arhiv - Vakcinacija protiv koronavirusa u New Yorku

Pozivi u pomoć

Sjedinjene Države i druge bogate zemlje suočile su se s međunarodnim kritikama zbog kupovine većine globalnih zaliha cjepiva protiv COVID-19. Međutim, čak i mnoge razvijene zemlje imaju nestašicu i molile su Washington za pomoć.

"Zemlje koje sada cijepe mlađe, zdrave ljude s malim rizikom od bolesti čine to po cijenu života zdravstvenih radnika, starijih ljudi i drugih rizičnih skupina u drugim zemljama", rekao je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus prošlog mjeseca optužujući bogate zemlje za smrt visoko rizičnih ljudi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Sjedinjene Države su branile svoj stav da se prvo brinu o svojim građanima, ukazujući da je broj preminulih od koronavirusa veći nego u bilo kojoj zemlji.

Prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, više 568.000 ljudi je preminulo od koronavirusa u Sjedinjenim Državama.

Administracija Bidena suočava se i sa pozivima da pritisne proizvođače vakcina podijele svoju tehnologiju s drugim kompanijama koje mogu proizvesti više cjepiva u drugim zemljama.

Patsy Widakuswara je doprinijela ovom izvještaju.

Reakcije na presudu za ubistvo Georgea Floyda

Reakcija jednog čovjeka u Mineapolisu na vijest o presudi Dereku Chauvinu, 20. april 2021.

Okružni sud Hennepin, koji je tokom suđenja proteklih sedmica bio mjesto prosvjeda, nakon presude postao je mjesto proslave i iscjeljenja.

"Svi smo željeli sve tri tačke. I to smo dobili", rekla je Asia, stanovnica Minneapollisa. "I svi ovdje, kao što vidite, svi se osjećamo isto, bez obzira na to odakle dolazimo, kako izgledamo. Željeli smo da bude proglašen krivim, i to smo i dobili."

Chauvin je proglašen krivim za ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Chauvin odlazi sa lisicama na rukama iz sudnice nakon saopštavanja presude, 20. april 2021.
Chauvin odlazi sa lisicama na rukama iz sudnice nakon saopštavanja presude, 20. april 2021.

Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Ali, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu, do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".

Na konferenciji za novinare poslije izricanja presude, Philonise, brata Floyda, izjavio je da je dobijao poruke iz svih dijelova svijeta. Reporterima je rekao da su sve sadržale isto: "Nećemo moći da dišemo dok vi ne možete da opet dišete. Danas, opet možemo da dišemo."

Advokat porodice Floyd Ben Crump i Philonise, brat Georgea Floyda, na konferenciji za novinare nakon što su saznali presudu protiv Dereka Chauvina, 20. april 2021.
Advokat porodice Floyd Ben Crump i Philonise, brat Georgea Floyda, na konferenciji za novinare nakon što su saznali presudu protiv Dereka Chauvina, 20. april 2021.

Drugi Floydov brat Terrence rekao je: "Ovo je ogromna stvar. Kakav dan da se bude član porodice Floyd."

Porodični advokat Ben Crump je izjavio da je presuda "pobjeda za one koji se bore za humanost umjesto nehumanosti, i pravdu umjesto nepravde".

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je presudu protiv Chauvina "korakom naprijed" ali je rekao da je takva presuda "suviše rijetka u zemlji koja boluje od sistemskog rasizma".

Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris govore u Bijeloj kući o presudi kojom Chauvin proglašen krivim, 20. april 2021.
Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris govore u Bijeloj kući o presudi kojom Chauvin proglašen krivim, 20. april 2021.

"Ovo može da bude džinovski korak u maršu ka pravdi u Americi", izjavio je predsjednik.

Potpredsjednica Kamala Harris poručila je da nacija i dalje mora da radi na reformi sistema krivičnog pravosuđa. "Presuda u jednom slučaju nije isto što i jednaka pravda za sve", rekla je.

Na presudu se osvrnuo i bivši američki predsjednik Barack Obama, rekavši da je porota uradila dobru stvar, ali da prava pravda zahtijeva mnogo više.

"Michelle i ja šaljemo molitve porodici Floyd i stojimo uz sve one koji žele da osiguraju da će svaki Amerikanac dobiti potpuno pravedan tretman kakav je bio uskraćen Georgeu i drugima", saopštio je Obama zajedno sa svojom suprugom.

Bivša državna sekretarica Hillary Clinton je rekla: "Porodica Georgea Floyda i njegova zajednica zaslužili su da njegov ubica odgovara za to. Danas su dobili tu pravdu. Životi crnaca su važni, zauvijek."

Ljudi reaguju nakon osuđujuće presude Chauvinu, Minneapolis, 20. april 2021.
Ljudi reaguju nakon osuđujuće presude Chauvinu, Minneapolis, 20. april 2021.

Rekacija je stigla i iz Američke unije za građanske slobode. Kažu da je prvi put u historiji države Minnesote bijeli policajac proglašen krivim za ubistvo jednog crnca.

"Dok je današnja presuda mala pobjeda za pozivanje policije na odgovornost i mogla bi da pomogne ožalošćenoj zajednici da zaliječi svoje rane, sistem koji je dozvolio da George bude ubijen i dalje je u potpunosti netaknut", navodi se u saopštenju.

Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.

Napuštanje Afganistana učiniće borbu protiv terorizma "izuzetno teškom"

Arhiv - Afganistanske trupe i američki vojnici zauzimaju borbene položaje nakon u dolini Arghandab sjeverno od Kandahara, Afganistan, 27. jula 2010.

Sjedinjene Države suočiće se sa značajnim preprekama ukoliko se budu morale vratiti u Afganistan - čak i nakratko - kako bi se suočile s novim ili rastućim prijetnjama terorizma, nakon što vojska dovrši planirano povlačenje snaga iz zemlje, rekao je najviši američki general zakonodavcima.

Upozorenje zapovjednika američkih snaga na Bliskom Istoku i dijelovima Južne Azije od utorka dolazi u vrijeme dok vojni planeri i dalje rade na tome kako vratiti kući svih 2.500 do 3.500 vojnika u Afganistanu počevši od sljedećeg mjeseca, čime bi završili dvije decenije rata.

"Ne želim se ponašati kao da nije riječ o ozbiljnoj situaciji. Ne stavljam ružičaste naočale i govorim da će to biti lako učiniti", rekao je zapovjednik američke Centralne komande (CENTCOM) Kenneth "Frank" McKenzie mlađi dok je članovima Odbora za oružane snage u Predstavničkom domu govorio o mogućoj potrebi za budućim protuterorističkim misijama.

"Trenutno istražujemo ovaj problem sa svim našim resursima kako bismo pronašli put da to učinimo na najinteligentniji, bezrizičan način", rekao je. "Biće izuzetno teško."

McKenzie je u utorak rekao zakonodavcima da mu je naređeno da ministru odbrane Lloydu Austinu dostavi sve opcije do kraja mjeseca.

I drugi zvaničnici, takođe, razmatraju potencijalna rješenja.

"Radi se na adaptaciji, prilagođavanju sigurnosnom okruženju i razmišljanju o tome kako nastaviti primjenjivati pritisak", rekla je zakonodavcima Amanda Dory, vršilac dužnosti zamjenika pomoćnika sekretara obrane za planove i strategiju.

"Ono što mogu reći o procesu donošenja odluke koju je predvodio predsjednik sa svojim timom za nacionalnu sigurnost je da je razmatran čitav niz scenarija za budućnost Afganistana", dodala je.

Nedostatak detalja, međutim, zabrinuo je demokratske i republikanske zakonodavce, ali i bivše dužnosnike, otkako je američki predsjednik Joe Biden prošle sedmice objavio svoju odluku da krene s povlačenjem iz Afganistana.

Najnovije američke obavještajne procjene upozoravaju da će bez prisustva američkih i koalicijskih trupa izgledi za mir u Afganistanu "i dalje ostati niski", te da bi bilo koji pad afganistanskih snaga sigurnosti mogao dati terorističkim grupama, poput al-Qaide i Islamske države, šansu za regeneraciju.

Američki i zapadni obavještajni službenici kažu da se al-Qaida svodi na svega nekoliko stotina boraca u Afganistanu, ali mnogi od njih i dalje su u dobrim odnosima s talibanima i, u nekim slučajevima, integrisani su u postojeću talibansku strukturu zapovijedanja i kontrole.

Takođe postoji i zabrinutost zbog Islamske države-Khorasan, poznate kao afganistanski pridruženi član grupaciji. Obavještajni službenici kažu da ima između 1.000 i 2.500 boraca i da je i dalje usmjerena na izvođenje terorističkih napada na Zapad.

Neki visoki zvaničnici, uključujući direktora CIA-e, izrazili su zabrinutost oko mogućnosti praćenja ovih grupa bez ikakvog prisustva na terenu.

"Sposobnost američke vlade da prikuplja i djeluje na prijetnje će se smanjiti. To je jednostavno činjenica", rekao je direktor CIA-e Bill Burns prošle sedmice, opisujući rizik kao značajan.

Richard Myers, penzionisani general s četiri zvjezdice, koji je služio kao predsjedavajući Udruženih načelnika štabova tokom ranih godina američkog rata u Afganistanu, rekao je da je to "legitimna zabrinutost", iako postoje načini za nadoknađivanje nedostatka obavještajnih informacija.

"Nadam se da smo razmišljali o tome i napravili druge planove kako bismo bili sigurni da još uvijek imamo dovoljno obavještajnih informacija da znamo šta te grupe rade", rekao je Afganistanskom servisu Glasa Amerike. "Bez toga mislim da postoji velika vjerovatnoća da bi ovo mogla biti realna opasnost za ostatak svijeta."

Ipak, uprkos takvim strahovima, Bidenova administracija izrazila je povjerenje u ono što opisuje kao pristup "preko horizonta".

"Reorganizovaćemo naše sposobnosti za borbu protiv terorizma i značajne resurse u regiji kako bismo spriječili ponovno pojavljivanje terorista - prijetnji našoj domovini", rekao je Biden prošle sedmice kada je objavio svoju odluku. "Moj tim prerađuje našu nacionalnu strategiju za nadgledanje i sprječavanje značajnih terorističkih prijetnji, ne samo u Afganistanu, nego gdje god se mogu pojaviti."

U slučaju Afganistana, čini se da je to strategija koja isključuje upotrebu borbenih trupa.

"Ne postoje planovi da američka čizma ponovno stupi na teren u Afganistanu", rekao je u ponedjeljak novinarima sekretar za medije Pentagona John Kirby, odgovarajući na pitanje Glasa Amerike o suzbijanju potencijalnih terorističkih prijetnji domovini.

"Ne znam za razgovore s vladom u Kabulu o ponovnom uvođenju protuterorističkih snaga u Afganistan", rekao je. "Imamo snažne mogućnosti za borbu protiv terorizma širom svijeta... Ne postoji parcela zemlje koju ne bismo mogli pogoditi, ako je trebamo pogoditi."

Neki analitičari takvu procjenu nazivaju pretjerano optimističnom, napominjući da su Sjedinjene Države doživjele samo ograničeni uspjeh s takozvanim pristupom "whack-a-mole".

"Napori u borbi protiv terorizma, bez čizama na terenu, gubitak su propozicija", rekao je Bill Roggio, član Fondacije za odbranu demokratije, koji je detaljno proučavao američke napore u Afganistanu.

"Možda ćete povremeno biti u prilici da ubijete više vođe Al-Qaide i Islamske države, ali uspjesi će biti rijetki", rekao je. "Džihadisti već imaju sjedište u Afganistanu i njihov će uticaj rasti, a američke sposobnosti će se smanjivati."

Postoje i drugi izazovi, uključujući i neizvjesnost oko toga gdje će Sjedinjene Države moći pozicionirati sredstva za borbu protiv terorizma, poput bespilotnih letjelica, u slučaju da su potrebne.

"U ovom trenutku nemamo nijedan od tih sporazuma", rekao je McKenzie u utorak zakonodavcima, priznajući da su u toku diplomatski razgovori sa zemljama u regiji kako bi se osigurale potrebne dozvole.

"Pregledaćemo sve zemlje u regiji", rekao je. "Neke od njih mogu biti vrlo daleko."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG