Linkovi

Top priča SAD

Trump kaže da će nominovati ženu za mjesto u Vrhovnom sudu

Donald Trump

Predsjednik Donald Trump najavio je da će na mjesto preminule sudije Ruth Bader Ginsburg imenovati ženu.

"Objaviću ime kandidata sljedeće nedjelje. Biće žena. Mislim da treba da bude žena jer više volim žene od muškaraca", rekao je Trump na mitingu u Fayettevilleu, Sjevernoj Karolini.

Publika mu je uzvikivala da "popuni to mjesto".

​Predsjednik je ranije isticao dvije sudije koje su za vrijeme njegovog mandata unaprijeđene u federalne apelacione sudove.

Sutkinja Amy Coney Barrett
Sutkinja Amy Coney Barrett

To su Amy Coney Barrett, sudija Okružnog apelacionog suda u Chicagu koja se već pominjala tokom imenovanja sudije Bretta Kavanaugha, i Barbara Lagoa, sudija Okružnog apelacionog suda u Atlanti.

Sudija Barbara Lagoa
Sudija Barbara Lagoa

Smrt sutkinje Ruth Bader Ginsburg​ od raka, pošto je 27 godina služila u Vrhovnom sudu, dala je Trumpu mogućnost da šest nedjelja pred izbore postavi još jednog konzervatnivnog sudiju i ojača konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu na 6-3.

Ruth Bader Ginsburg
Ruth Bader Ginsburg

Svaka Trumpova nominacija zahtijeva potvrdu u Senatu u kojem republikanci imaju većinu od 53 senatora, a demokrate 47.

"Senat da glasa bez odlaganja o novom sudiji"

Trump je ranije pozvao Senat da "bez odlaganja razmotri" njegovu nominaciju za sudiju Vrhovnog suda što je obrazložio time da su republikanci i izabrani na vlast jer su obećali da će postaviti sudije.

Lider većine u Senatu Mitc McConnell​ je i prije nego što se predsjednik obratio, samo nekoliko sati poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg rekao da će staviti na glasanje Trumpov prijedlog o novom sudiji.

McConnell​ se u istoj poziciji našao i 2016. godine, kada međutim nije htio da stavi na glasanje prijedlog Baracka Obame za sudiju - uz obrazloženje da je izborna godina i da sudiju treba da postavi novi predsjednik. Ovoga puta je izneo istu argumentaciju kao i predsjednik - da su ih Amerikanci izglasali kako bi postavljali sudije.

Nije poznato hoće li se u Senatu glasati o novom sudiji prije izbora, ali republikanci bi imali period do januara sljedeće godine - dok novoizabrani Kongres i predsjednik ne stupe na vlast.

U redovnoj proceduri, potrebno je nekoliko nedjelja da kandidat prođe bezbjednosne provjere i da učestvuje na pretresima pred senatskim odborima, ali nije poznato hoće li se sve to tako odvijati s obzirom na to da je do izbora ostalo manje od šest nedjelja.

Sa tijesnom republikanskom većinom u Senatu sa 53 od 100 glasova, Trumpov kandidat ne smije da izgubi više od tri republikanska glasa.

Za nije sigurno kako bi glasale senatorke Susan Collins iz Mainea i Lisa Murkowski sa Aljaske, kao i senator Mitt Romney iz Utaha.

See all News Updates of the Day

Trump nagovijestio novu predsjedničku kandidaturu

Bivši predsjednik Donald Trump govori na godišnjoj konferenciji Konzervativne političke akcije (CPAC) u Orlandu, 28. februara 2021.

Bivši američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da nema planove da formira novu stranku koja bi bila rival Republikanskoj partiji.

Govoreći na godišnjoj konferenciji Konzervativne političke akcije (CPAC) na Floridi, Trump je izvještaje da kuje planove o trećoj stranci nazvao "lažnim vestima". Bivši predsjednik je proteklih mjeseci bio u sukobu sa republikancima koji su odbacili njegov pokušaj da ospori rezultat predsjedničkih izbora, i glasali za njegov opoziv.

Obraćajući se svojoj konzervativnoj publici, Trump je nagovijestio da je spreman da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024, i ponovio svoje diskreditovane, neistinite tvrdnje da su demokrate "ukrale" izbore 2020.

Bivši predsjednik oštro je kritikovao administraciju demokrate Džoa Bajdena, navodeći da je Bajden imao "najkatastrofalniji prvi mjesec od bilo kog predsjednika u savremenoj istoriji", i dodao da se "za kratkih mjesec dana stiglo od Amerike prvo do - Amerike na zadnjem mjestu".

Tramp je obećao da će voditi kampanju za "snažne, odlučne republikanske lidere" kako bi povratili kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom na kongresnim izborima 2022, a zatim i Bijelom kućom, dvije godine kasnije.

“Pitam se ko će to biti", rekao je Trump o predsjedničkom kandidatu svoje stranke 2024. "Ko li će to biti?"

U govoru koji je trajao 90 minuta, nije ostavio mnogo sumnje da bi to mogao da bude on sam, pozivajući se na anketu urađenu na stranačkoj konferenciji koja je pokazala da ima rejting popularnosti od 97% poslije četvorogodišnjeg mandata u Bijeloj kući, iako ankete na nacionalnom nivou pokazuju da Biden ima visok rejting popularnosti, dok Trumpov pada.

Tramp je nastavio da iznosi neosnovane optužbe da je prevarom spriječen da dobije drugi mandat. Izrazio je posebno nezadovoljstvo prema Vrhovnom sudu, u kome većinu imaju konzervativci, od kojih je troje sudija upravo on imenovao. Izjavio je da najviši sud zemlje "nije imao petlju" da održi pretres o njegovim tvrdnjama o izbornoj prevari. Trump i njegove pristalice izgubile su oko 60 sudskih procesa u vezi sa novembarskim izborima.

Pristalica bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa Keli Ficer za vreme održavanja konferencije CPAC u Orlandu, 28. februara 2021.
Pristalica bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa Keli Ficer za vreme održavanja konferencije CPAC u Orlandu, 28. februara 2021.

Njegove pristalice na konferenciji su vikale "Ti si pobijedio!" - iako je Bajden osvojio 7 miliona glasova više na nacionalnom nivou, a Elektorski koledž glasao za Bajdena sa 306 glasova prema 232 za Trumpa.

Bivši predsjednik nije direktno pomenuo upad stotina svojih pristalica u zgradu Kongresa 6. januara - haos u kome je nastradalo petoro ljudi, niti proces opoziva, na osnovu optužnice da je podstakao svoje pristalice da odu u Kongres i pokušaju da spriječe potvrdu Bajdenove pobjede.

Međutim, u govoru je pomenuo po imenu svih 10 republikanaca u Predstavničkom domu koji su glasali za njegov opoziov i svih sedmoro senatora koji su glasali da ga osude. “Otarasite ih se!", zahtijevao je Trump.

Bivši predsjednik je napao Bajdena zbog desetina uredbi koje je donio, novih direktiva koje su poništile Trumpovu imigracionu politiku kako bi se migranti spriječili da prelaze američko-meksičku granicu, i pozvale na ponovno pridruživanje SAD Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i međunarodnom Pariskom klimatskom sporazumu.

Trumpove pristalice su zviždale i negodovale na pominjanje da se Bajden pridružio Pariskom sporazumu.

Donald Trump je, takođe, u govoru zahtijevao da Bajden otvori škole širom zemlje, optužujući ga za lojalnost sindikatu nastavnika, i napao predloženi paket pomoći pogođenima pandemijom u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, navodeći da će veliko parče "otići demokratskim gradovima sa lošom upravom."

Dok se mililoni Amerikanaca sada vakcinišu protiv virusa, Trump je poručio: "Ne zaboravite da je to bio naš plan."

Bajdenova Bijela kuća nije željela da reaguje na navode iz Trumpovog govora.

"Dok Republikanska stranka bira svoj budući put, predsjednik Bajden ostaje potpuno fokusiran na to da se pobijedi virus, otvore škole i Amerikanci vrate na posao", saopštio je poslije govora portparol Bijele kuće Majkl Gvin.

CPAC je osnovan 1973. i pomogao je Trumpu da započne političku karijeru 2011. Nastup na konferenciji je prvo Trumpovo pojavljivanje u javnosti od izlaska iz Bijele kuće 20. januara.

CPAC je jedno od najvažnijih godišnjih okupljanja konzervativaca i održava se u momentu kada se odlučuje kuda će ići Republikanska stranka - da li će se distancirati od bivšeg predsjednika ili ostaje uz njega. Trumpov rejting je i dalje dobar - prema istraživanju Galupa podržava ga 94 odsto republikanaca.

Ipak, podjele unutar stanke su postale vidljivije kada je Senat odlučivao o opozivu Trumpa, za šta je glasalo i sedam republikanskih senatora. Trump ih je žestoko kritikovao, zajedno sa 10 republikanskih članova Predstavničkog doma koji su takođe glasali za njegov opoziv.

Kritike su u posljednje vrijeme usmjerene na lidera senatske manjine Miča Mekonela. Iako je Mekonel glasao da Trump bude oslobođen, u govoru poslije glasanja je rekao da je bivši predsjednik "praktično i moralno odgovoran za podstrekivanje nereda i opsadu Kongresa".

Trump je nazvao Mekonela "sumornim, smrknutim političarem koga samo zanima lična korist" i rekao da, ukoliko republikanski senatori zadrže Mekonela kao svog lidera, "neće ponovo pobijediti".

Uprkos svađi, Mekonel je rekao da to ne smije da poremeti pokušaje republikanaca da ponovo osvoje Bijelu kuću, čak i ako se Trump ponovo kandiduje. Na pitanje Fox Newsa da li će podržati Trumpovu ponovnu nominaciju za 2024, Mekonel je rekao "Apsolutno".

Iako su neki nezadovoljni Trampom, bivši predsjednik i dalje ima podršku mnogih državnih i lokalnih republikanskih zvaničnika.

Trump je nagovijestio da njegova politička karijera nije završena, ali još nije otkrio kako želi da je nastavi.

"Naš istorijski, patriotski pokret MAGA je tek u začetku. Imam mnogo toga da vam kažem u narednim mjesecima, i radujem se nastavku našeg zajedničkog puta", rekao je nakon glasanja o opozivu.

Senator iz Južne Karoline Lindzi Grejem, inače Trumpov saveznik, ocijenio je da je Trump "najenergičniji član Republikanske stranke"

"Mogu samo da kažem da on ima najveći potencijal u Republikanskoj partiji. Treba nam Trump", kazao je Grejem za Fox News.

Neki republikanci, međutim, misle drugačije. Senator iz Luizijane Bil Kesidi, koji je glasao da Trump bude proglašen krivim u Senatu, kaže da je "Republikanska stranka više od jedne osobe, da su u pitanju ideje".

Kesidi se zalaže za novi put stranke, ali zbog stava da se distancira od Trumpa već je trpio posljedice kada mu je stranka izrekla javnu kritiku.

Predstavnica u Kongresu Liz Čejni jedna je od 10 republikanaca koji su u Predstavničkom domu glasali da Trump bude proglašen krivim za podsticanje pobune. Ona je takođe dobila javnu kritiku od stranke zbog toga, a republikanci su je ponovo javno ukorili kada je rekla da "Trump ne bi trebalo da ima ulogu u stranci".

Ove godine na konferenciji CPAC govoriće i Trampovi saradnici: bivši državni sekretar Majk Pompeo, guverner Floride Ron DeSantis, guvernerka Južne Dakote Kristi Noem.

Na spisku nema bivšeg potpredsjednika Majka Pensa. Mediji prenose da mu je upućen poziv da se obrati konferenciji, ali da je to odbio. Pens i Trump su se, nakon četiri godine u Beloj kući razišli u svađi, jer je Pens potvrdio rezultate predsjedničkih izbora, uprkos Trumpovoj želji da to ne uradi.

Konferenciji se nije obratio ni Mič Mekonel.

Predsjedavajući CPAC Met Šlap, inače blizak Trumpov saradnik, pobrinuo se za to da na konferenciji govore oni koji podržavaju bivšeg predsjednika. Organizovao je i panele o integritetu izbora, na kojima će se raspravljati o Trumpovim nedokazanim tvrdnjama da su izbori 2020. pokradeni.

CPAC se ove godine održava u Orlandu, jer lokalni pandemijski propisi na Floridi dozvoljavaju održavanje skupova u zatvorenom prostoru, uz nošenje maski i fizičku distancu.

Više od 300 optuženih i 280 privedenih zbog nasilnog upada u Capitol

Protest pristalica bivšeg predsednika Trumpa pred zgradom Capitola

Više od 300 ljudi optuženo je za učešće u nasilnom upadu u kompleks Capitola, dok ih je najmanje 280 privedeno, izjavio je John Carlin, vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca.

Istraga protiv osoba za koje postoje sumnje da su odgovorne vodi se u do sada nezapamćenom obimu i brzinom. Počinioci moraju da odgovaraju i tako će i biti”, rekao je Carlin.

Podatke o istrazi pravosudni zvaničnik iznio je dan pošto je vršilac dužnosti šefa policije Kapitola Yogananda Pittman​ saopštila da su pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koje su izvele prošlomjesečni napad na Capitol, nagovijestile da žele - kako se izrazila - da raznesu to zdanje i ubiju članove Kongresa.

Ona je rekla da je zabrinuta da bi napad mogao da se organizuje tokom obraćanja predsjednika Joea Bidena, istovremeno zatraživši da se ne popuštaju mjere bezbjednosti oko kompleksa.

Trumpove pristalice upale su 6. januara u zgradu Kongresa u pokušaju da spriječe potvrđivanje Bidenove izborne pobjede, pošto je Trump neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni.

Napad je odložio proces potvrde za nekoliko sati, s obzirom na to da su članovi Kongresa bili primorani da se sklone na bezbjedno mesto. Pet osoba je stradalo u nasilju, uključujući i pripadnika policije Capitola.

Dugo skrivani dokumenti o Trumpovim porezima predati tužiocu u New Yorku

Trump je istragu njujorškog tužioca ocijenio kao politički motivisanu.

Milioni stranica dokumenata koji pokazuju koliki je porez plaćao bivši predsjednik Donald Trump predati su njujorškom tužiocu, nakon 17 mjeseci pokušaja da se to spriječi.

Dokumenti iz Poreske uprave (IRS) pokazuju koliki je porez na zaradu, između ostalog, Trump platio u periodu od 2011. do 2019. i predati su tužiocu nakon što je tako naložio Vrhovni sud.

Njujorški tužilac Cyrus Vance ​istražuje da li su Trump, njegova djeca Ivanka, Donald junior i Eric i direktor Trumpove organizacije Allen Weisselberg umiješani u finansijske malverzacije.

Trump je jedini predsjednik SAD koji je odbio da objavi koliko je platio porez, uz obrazloženje da je pod istragom Poreske uprave, iako to ne znači da dokumenta ne mogu da se objave.

Bivši predsjednik je kritikovao Vrhovni sud, a istragu njujorškog tužioca nazvao "politički motivisanom".

"Ovo je nešto što se nikada nije desilo nijednom predsjedniku. Sve je inspirisano demokratama i dešava se na njihovoj lokaciji, gradu i državi New Yorku koju potpuno kontroliše moj deklarisani neprijatelj, guverner Andrew Cuomo", rekao je Trump.

Istraga se vodi i o tome da li su Trump i njegova organizacija namjerno umanjivali vrijednost nekretnina kako bi platili manji porez ili dobili kredite sa povoljnijim uslovima.

Protiv Trampa se vodi i istraga u Georgiji zbog poziva zvaničniku izborne komisije u toj državi i zahtevu da mu "nađe" dovoljan broj glasova da prestigne Joea Bidena, koji je pobijedio u Georgiji.

Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD

Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.

"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.

Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.

"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.

Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.

Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.

Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.

"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.

Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.

"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.

U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.

Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.

"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili​, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."

Kina u fokusu

Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.

"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.

"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.

Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."

Rijetki minerali

Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.

"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.

Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.

Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.

Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.

"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.

U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.

Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.

Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.

"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG