Linkovi

Top priča SAD

Trump slavi 4. juli na Mount Rushmoreu - maske i distanca nisu obavezni

Predsjednik organizuje veliku proslavu Dana nezavisnosti i vatromet iznad spomenika četvorici legendarnih američkih predsjednika Mount Rushmore

Četiri američke države – Arizona, Californija, Florida i Texas – zajedno su prijavile čak 25.000 novih slučajeva koronavirusa u četvrtak, dok je dnevni broj slučajeva na nacionalnom nivou veći od 50.000. Amerika ulazi u praznični vikend na Dan nezavisnosti dok broj infekcija raste u 40 od 50 država.

A uprkos upozorenjima ljekara da se izbjegavaju veliki skupovi, predsjednik Donald Trump večeras organizuje veliku proslavu praznika i vatromet iznad Mount Rushmorea u Južnoj Dakoti. Očekuje se da će prisustvovati hiljade ljudi, a maske i socijalna distanca – nisu obavezni.

"Biće to sjajno veče. Imaćemo vatromet kakav je malo ljudi vidjelo. Biće veoma uzbudljivo, biće divno”, najavljuje predsjednik.

Biće tu vatromet a Mount Rushmore će nadlijetati vojni avioni – ali se od gledalaca ne traži nošenje maske ili socijalna distanca.

"Rekli smo ljudima koji su zabrinuti da mogu da ostanu kod kuće”, poručila je republikanska guvernerka Južne Dakote Kristi Noem.

Predsjednik Trump kaže da je zdravstvena kriza pod kontrolom: "Nismo još potpuno uspjeli ali uskoro hoćemo.”

Potpredsjednik Mike Pence posjetio je Floridu, a mediji saznaju da je njegova ranija posjeta Arizoni odložena jedan dan, nakon što su neki agenti tajne službe koji su se spremali za put testirani pozitivni na COVID-19.

Rekordan broj zaraženih

Dva dana za redom ove nedjelje – u Americi je postavljen rekord, više od 50.000 novih slučajeva COVID-19.

“Postavljamo rekord praktično svakog dana po broju prijavljenih slučajeva – to očigledno nije pravi smjer”, upozorava glavni američki epidemiolog Anthony Fauci

Ljudi sa maskama hodaju Stazom slavnih u Hollywoodu, 30. juna 2020.
Ljudi sa maskama hodaju Stazom slavnih u Hollywoodu, 30. juna 2020.

Najmanje 19 država sada je vratilo restrikcije ili zaustavilo ponovno otvaranje a pošto dolazi praznični vikend, vlasti upozoravaju građane na oprez. Mjesta kao što je jezero Ozarks u Missouriju, gdje su se velike grupe okupile na Dan sjećanja u maju, očekuju rekordnu posjećenost.

"Nikada me nije brinuo praznični vikend. Ali reći ću vam – ovaj me brine. Nema zakona koji možemo da primjenimo što se tiče socijalne distance i putovanja”, kaže šerif Tony Helms.

U Seattleu, blizu prvobitnog epicentra zaraze u Americi, više od 100 studenata iz 15 kuća koje pripadaju brastvima na Univerzitetu Washington, sami su prijavili da su testirani pozitivni na COVID-19.

Usljed ogromnog porasta broja slučajeva i hospitalizacija, guverner Texasa Greg Abbott uveo je obavezu nošenja maski, poslije više nedjelja oklijevanja.

“Naučili smo da je najbolji način da ostanemo otvoreni za biznis i ograničimo širenje COVID-19 putem strategije obaveznog nošenja maski što će usporiti širenje”, rekao je on.

Na Floridi, gdje raste broj slučajeva, ljekari u bolnici Jackson Memorial otkazuju sve neurgentne operacije i pripremaju za dolazak novih pacijenata.

"Ne želim da budemo kao New York, ne želim da budemo kao Italija, gdje imate ginekologa koji se stara o pacijentima na jedinici intezivne njege jer vam je ponestalo internista, ne želimo da stignemo do te tačke", kaže doktorica Lilian Abbo, šefica za kontrolu zaraznih bolesti.

Trenutno imaju dva puta više pacijenata sa COVID-19 nego na vrhuncu epidemije u aprilu.

U Južnoj Karolini, doktor Stan Wilson iz bolnice Roper upozorava: “Ova bolest je uragan šeste kategorije. Ne možemo da se evakuišemo, moramo da ostanemo kod kuće.”

Lokalne vlasti u jednoj od najpopularnijih turističkih destinacija – Myrtle Beachu – gdje je već došlo do izbijanja zaraze proteklih nedjelja - uveli su obavezu nošenja maski.

See all News Updates of the Day

Više od 300 optuženih i 280 privedenih zbog nasilnog upada u Capitol

Protest pristalica bivšeg predsednika Trumpa pred zgradom Capitola

Više od 300 ljudi optuženo je za učešće u nasilnom upadu u kompleks Capitola, dok ih je najmanje 280 privedeno, izjavio je John Carlin, vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca.

Istraga protiv osoba za koje postoje sumnje da su odgovorne vodi se u do sada nezapamćenom obimu i brzinom. Počinioci moraju da odgovaraju i tako će i biti”, rekao je Carlin.

Podatke o istrazi pravosudni zvaničnik iznio je dan pošto je vršilac dužnosti šefa policije Kapitola Yogananda Pittman​ saopštila da su pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koje su izvele prošlomjesečni napad na Capitol, nagovijestile da žele - kako se izrazila - da raznesu to zdanje i ubiju članove Kongresa.

Ona je rekla da je zabrinuta da bi napad mogao da se organizuje tokom obraćanja predsjednika Joea Bidena, istovremeno zatraživši da se ne popuštaju mjere bezbjednosti oko kompleksa.

Trumpove pristalice upale su 6. januara u zgradu Kongresa u pokušaju da spriječe potvrđivanje Bidenove izborne pobjede, pošto je Trump neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni.

Napad je odložio proces potvrde za nekoliko sati, s obzirom na to da su članovi Kongresa bili primorani da se sklone na bezbjedno mesto. Pet osoba je stradalo u nasilju, uključujući i pripadnika policije Capitola.

Dugo skrivani dokumenti o Trumpovim porezima predati tužiocu u New Yorku

Trump je istragu njujorškog tužioca ocijenio kao politički motivisanu.

Milioni stranica dokumenata koji pokazuju koliki je porez plaćao bivši predsjednik Donald Trump predati su njujorškom tužiocu, nakon 17 mjeseci pokušaja da se to spriječi.

Dokumenti iz Poreske uprave (IRS) pokazuju koliki je porez na zaradu, između ostalog, Trump platio u periodu od 2011. do 2019. i predati su tužiocu nakon što je tako naložio Vrhovni sud.

Njujorški tužilac Cyrus Vance ​istražuje da li su Trump, njegova djeca Ivanka, Donald junior i Eric i direktor Trumpove organizacije Allen Weisselberg umiješani u finansijske malverzacije.

Trump je jedini predsjednik SAD koji je odbio da objavi koliko je platio porez, uz obrazloženje da je pod istragom Poreske uprave, iako to ne znači da dokumenta ne mogu da se objave.

Bivši predsjednik je kritikovao Vrhovni sud, a istragu njujorškog tužioca nazvao "politički motivisanom".

"Ovo je nešto što se nikada nije desilo nijednom predsjedniku. Sve je inspirisano demokratama i dešava se na njihovoj lokaciji, gradu i državi New Yorku koju potpuno kontroliše moj deklarisani neprijatelj, guverner Andrew Cuomo", rekao je Trump.

Istraga se vodi i o tome da li su Trump i njegova organizacija namjerno umanjivali vrijednost nekretnina kako bi platili manji porez ili dobili kredite sa povoljnijim uslovima.

Protiv Trampa se vodi i istraga u Georgiji zbog poziva zvaničniku izborne komisije u toj državi i zahtevu da mu "nađe" dovoljan broj glasova da prestigne Joea Bidena, koji je pobijedio u Georgiji.

Biden naložio preispitivanje otpornosti lanca snabdijevanja u SAD

Joe Biden

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden potpisao je uredbu kojom se formalno nalaže 100-dnevna vladina revizija globalnih lanaca snabdijevanja i potencijalne ugroženosti SAD u ključnim industrijama, uključujući računarske čipove, baterije za električna vozila, farmaceutske proizvode i kritične minerale koji se koriste u elektronici.

"Ne bi trebalo oslanjati se na stranu zemlju, posebno onu sa kojom ne dijelimo interese ili vrijednosti, kako bismo zaštitili i obezbjedili svoje ljude tokom vanrednih situacija na nacionalnom nivou", rekao je Biden.

Uredba ima za cilj da izbjegne ponavljanje ozbiljnog nedostatka lične zaštitne opreme kao što su maske za lice i rukavice koje je zemlja iskusila tokom prvih mjeseci pandemije koronavirusa prošle godine. Dolazi u trenutku kada se američki proizvođači automobila suočavaju sa nedostatkom poluprovodnika, kritičnih elemenata u sistemima za navigaciju i zabavu u modernim vozilima.

"Pandemija koronavirusa podvukla je potrebu za elastičnim lancima snabdijevanja i robusnom domaćom proizvodnjom, tako da svi Amerikanci imaju pristup osnovnim robama i uslugama u vrijeme krize", rekla je novinarima u četvrtak sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Povrh 100-dnevne revizije u četiri ključne industrije, Bidenova uredba će usmjeravati i godišnje analize za šest sektora: odbranu, javno zdravlje, informacione tehnologije, transport, energiju i proizvodnju hrane.

Biden je rekao da će njegova administracija sprovesti preporuke čim postanu dostupne. "Nećemo čekati da se analiza završi pa da počnemo da zatvaramo postojeće praznine", rekao je.

Prema višem zvaničniku administracije, analize će biti modelirane nakon što proces Sekretarijata za odbranu za procenu i jačanje odbrambene industrijske baze bude okončlan i mogu uključivati pozivanje predsjednika na Zakon o odbrambenoj proizvodnji (DPA) ili druge finansijske podsticaje. DPA je primarni izvor predsjedničkih ovlaštenja za ubrzavanje i proširivanje isporuke materijala i usluga iz američke industrijske baze potrebnih za promociju nacionalne odbrane.

Stručnjaci za lance snabdijevanja pozdravljaju potez administracije.

"Mogli bismo razgovarati o kupovini američkog svega što poželimo, ali ako nismo osigurali da lanac snabdijevanja funkcioniše, i dalje ćemo imati nestašice i zalihe", rekla je Nada Sanders, profesorica upravljanja lancem snabdijevanja na Northeastern univerzitetu.

Iako se većina posla na obezbjeđivanju elastičnosti lanaca snabdijevanja dešava na nivou preduzeća, federalna podrška da se problem sagleda holistički smatra se presudnom za pomoć američkim kompanijama da strateški ulažu i postanu agilnije u reagovanju na oscilacije ponude i potražnje u vremenu krize.

"Ključno je da posebno kod dramatičnih ili brzih promjena morate dobro da uradite posao predviđanja i da holistički razmišljate, morate pogledati čitav životni ciklus operacije", rekao je Scott Miller, viši savjetnik za globalnu ekonomiju u Centru za strateške i međunarodne studije.

Trumpova administracija takođe se zalagala za ulaganje u skraćivanje lanaca snabdijevanja, uglavnom smanjenjem poreza koji podstiču preduzeća da vrate proizvodnju u SAD.

U aprilu 2020. godine, predsjednik Donald Trump pozvao se na Zakon o odbrambenoj proizvodnji da bi rasčistio probleme u lancu snabdijevanja u proizvodnji ventilatora i proizvodnja N95 maski za lice.

Zvaničnici su rekli da se Bidenova strategija zaštite lanca snabdijevanja razlikuje od Trumpovog protekcionističkog pristupa.

"Ovaj posao neće biti usmjeren na to da Amerika ide sama", rekla je Sameera Fazili​, zamjenica direktora Nacionalnog ekonomskog savjeta tokom brifinga za novinare. "Predani smo radu sa partnerima i saveznicima na smanjenju ranjivosti."

Kina u fokusu

Bidenova uredba neće pominjati nijednu određenu zemlju i razmotriće oslanjanje SAD-a na inostrane dobavljače u cjelini.

"Jedna od ranjivosti koju razmatramo je gdje bismo mogli biti pretjerano zavisni od konkurenata u Aziji, očigledno uključujući Kinu", rekao je visoki zvaničnik administracije.

SAD zavise od Kine u nizu kritičnih industrija, od farmaceutskih do odbrambenih, dijelom i zbog toga što se američke firme oslanjaju na jeftin kineski izvoz.

"Korporativna potraga za smanjenjem troškova dobavljača tokom posljednjih 25 godina, nedovoljno zabrinuta za otpornost, opteretila je naciju rastućim strateškim ranjivostima u lancima snabdijevanja određenim kritičnim materijalima, lijekovima i tehnološkim ulazima", rekli su autori studije iz 2020. Centra za energetske studije na Univerzitetu Rice i Instituta za kineske pomorske studije Američkog ratnog koledža.

Zavisnost od protivnika nije dobro mjesto za biti, kaže Nada Sanders. "Ako znamo to, ova politika zaista gleda na zaista široku sliku u smislu američke proizvodnje, izrade, ekonomije", dodala je. "Dakle, nije samo Kina."

Rijetki minerali

Kina navodno nastoji da ograniči izvoz rijetkih minerala koji su presudni za američke odbrambene proizvođače koji proizvode vojno oružje.

"Vlada želi da zna da li bi SAD mogle da imaju problema sa izradom borbenih aviona F-35 ako Kina nametne zabranu izvoza", rekao je savjetnik kineske vlade sudeći po izvještaju Financial Times prošle nedelje.

Kina je dominantni svjetski proizvođač grupe od 17 rijetkih minerala koji se koriste u električnim vozilima, potrošačkoj elektronici i vojnoj opremi.

Miller međutim kaže da ti materijali nisu toliko rijetki, ukazujući na izvještaj američkog Geološkog zavoda o američkim državama koje imaju naslage tih minerala.

Pini Althaus, izvršni direktor kompanije USA Rare Earth, kompanije koja razvija američki lanac snabdijevanja mineralima, lobira kod vlade da proširi domaće rudarstvo i preradu.

"Već postoji velika potražnja za litijumskim i EV materijalima za baterije, a američkim proizvođačima će biti potrebno novo održivo snabdijevanje kako bi ispunili kratkoročne ciljeve ove decenije", rekao je Althaus.

U Kini i drugim zemljama sa manje strogim ekološkim standardima, rijetki minerali se obrađuju pomoću toksičnih hemikalija i proizvode emisije u vazduh koji sadrže štetne elemente, poput fluora i sumpora i otpuštaju otpadne vode koje sadrže prekomjerne kiseline i radioaktivne materijale.

Američki prerađivači kažu da se mogu pridržavati američkih mjera zaštite životne sredine.

Uprkos značajnim zabrinutostima za životnu sredinu, Miller je rekao da bi SAD trebalo da razmotre širenje ovog sektora, posebno ako postoji potreba za nacionalnom bezbjednošću.

"U ovom prostoru ima aktivnosti", reko je Miller. "Pitanje je... koja je uloga (federalne vlade) u ubrzavanju ili stabilizaciji tržišta?"

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG