Linkovi

Najnovije

Trump slavi 4. juli na Mount Rushmoreu - maske i distanca nisu obavezni

Predsjednik organizuje veliku proslavu Dana nezavisnosti i vatromet iznad spomenika četvorici legendarnih američkih predsjednika Mount Rushmore
Predsjednik organizuje veliku proslavu Dana nezavisnosti i vatromet iznad spomenika četvorici legendarnih američkih predsjednika Mount Rushmore

Četiri američke države – Arizona, Californija, Florida i Texas – zajedno su prijavile čak 25.000 novih slučajeva koronavirusa u četvrtak, dok je dnevni broj slučajeva na nacionalnom nivou veći od 50.000. Amerika ulazi u praznični vikend na Dan nezavisnosti dok broj infekcija raste u 40 od 50 država.

A uprkos upozorenjima ljekara da se izbjegavaju veliki skupovi, predsjednik Donald Trump večeras organizuje veliku proslavu praznika i vatromet iznad Mount Rushmorea u Južnoj Dakoti. Očekuje se da će prisustvovati hiljade ljudi, a maske i socijalna distanca – nisu obavezni.

"Biće to sjajno veče. Imaćemo vatromet kakav je malo ljudi vidjelo. Biće veoma uzbudljivo, biće divno”, najavljuje predsjednik.

Biće tu vatromet a Mount Rushmore će nadlijetati vojni avioni – ali se od gledalaca ne traži nošenje maske ili socijalna distanca.

"Rekli smo ljudima koji su zabrinuti da mogu da ostanu kod kuće”, poručila je republikanska guvernerka Južne Dakote Kristi Noem.

Predsjednik Trump kaže da je zdravstvena kriza pod kontrolom: "Nismo još potpuno uspjeli ali uskoro hoćemo.”

Potpredsjednik Mike Pence posjetio je Floridu, a mediji saznaju da je njegova ranija posjeta Arizoni odložena jedan dan, nakon što su neki agenti tajne službe koji su se spremali za put testirani pozitivni na COVID-19.

Rekordan broj zaraženih

Dva dana za redom ove nedjelje – u Americi je postavljen rekord, više od 50.000 novih slučajeva COVID-19.

“Postavljamo rekord praktično svakog dana po broju prijavljenih slučajeva – to očigledno nije pravi smjer”, upozorava glavni američki epidemiolog Anthony Fauci

Ljudi sa maskama hodaju Stazom slavnih u Hollywoodu, 30. juna 2020.
Ljudi sa maskama hodaju Stazom slavnih u Hollywoodu, 30. juna 2020.

Najmanje 19 država sada je vratilo restrikcije ili zaustavilo ponovno otvaranje a pošto dolazi praznični vikend, vlasti upozoravaju građane na oprez. Mjesta kao što je jezero Ozarks u Missouriju, gdje su se velike grupe okupile na Dan sjećanja u maju, očekuju rekordnu posjećenost.

"Nikada me nije brinuo praznični vikend. Ali reći ću vam – ovaj me brine. Nema zakona koji možemo da primjenimo što se tiče socijalne distance i putovanja”, kaže šerif Tony Helms.

U Seattleu, blizu prvobitnog epicentra zaraze u Americi, više od 100 studenata iz 15 kuća koje pripadaju brastvima na Univerzitetu Washington, sami su prijavili da su testirani pozitivni na COVID-19.

Usljed ogromnog porasta broja slučajeva i hospitalizacija, guverner Texasa Greg Abbott uveo je obavezu nošenja maski, poslije više nedjelja oklijevanja.

“Naučili smo da je najbolji način da ostanemo otvoreni za biznis i ograničimo širenje COVID-19 putem strategije obaveznog nošenja maski što će usporiti širenje”, rekao je on.

Na Floridi, gdje raste broj slučajeva, ljekari u bolnici Jackson Memorial otkazuju sve neurgentne operacije i pripremaju za dolazak novih pacijenata.

"Ne želim da budemo kao New York, ne želim da budemo kao Italija, gdje imate ginekologa koji se stara o pacijentima na jedinici intezivne njege jer vam je ponestalo internista, ne želimo da stignemo do te tačke", kaže doktorica Lilian Abbo, šefica za kontrolu zaraznih bolesti.

Trenutno imaju dva puta više pacijenata sa COVID-19 nego na vrhuncu epidemije u aprilu.

U Južnoj Karolini, doktor Stan Wilson iz bolnice Roper upozorava: “Ova bolest je uragan šeste kategorije. Ne možemo da se evakuišemo, moramo da ostanemo kod kuće.”

Lokalne vlasti u jednoj od najpopularnijih turističkih destinacija – Myrtle Beachu – gdje je već došlo do izbijanja zaraze proteklih nedjelja - uveli su obavezu nošenja maski.

See all News Updates of the Day

Biden brani svoju ekonomsku agendu dok se priprema za kandidaturu za reizbor 2024.

Biden brani svoju ekonomsku agendu dok se priprema za kandidaturu za reizbor 2024.
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:10 0:00

Predsjednik Joe Biden u srijedu je reklamirao svoju ekonomsku agendu u Coloradu, dok se priprema za reizbor 2024. godine. Izvještava šefica Biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara.

Ponovo zasijala novogodišnja jelka u Rockfeller centru u New Yorku

Legendarna novogodišnja jelka u Rockfeller centru u New Yorku.
Legendarna novogodišnja jelka u Rockfeller centru u New Yorku.

Više od 50.000 novogodišnjih lampica zasijalo je u sredu uveče na legendarnoj božićnoj jelci u njujorškom Rockfeller centru, a mnogobrojna publika koja godinama prati tu tradiciju je i ovaj put reagovala sa oduševljenjem.

Oko osam kilometara kabla sa LED sijalicama bilo je potrebno kako bi masivna Norveška smreka, visoka 24 metra bila u potpunosti osvetljena, a na njenom vrhu nalazi se zvedza prekivena sa blještavim Svarovski kristalima.

Paljenju lampica prisustvovao je gradonačelnik New Yorka Eric Adams, nakon čega je hor oduševio masu izvođenjem tradicionalne božićne pjesme „Radost svijetu” (Joy to the world).

Lampice na jelci ostaće upaljene od 5 ujutru do ponoći svakog dana do 13. januara, a na Božić će svijetliti 24 sata.

Vrh novogodišnje jelke u Rockfeller centru u New Yorku.
Vrh novogodišnje jelke u Rockfeller centru u New Yorku.

Tradicija duga više od 90 godina

Tradicija postavljanja božićne jelke u Rockfeller centru datira iz 1931. godine kada su radnici na izgradnji centra postavili malu, ukrašenu jelku na tom mjestu tokom Velike depresije. Jelka je tada bila skromna, a ukrasili su je ručno izrađenim venčićima i ukrasima.

Formalna tradicija godišnjeg paljenja jelke počela je 1933. godine, kada je održana prva zvanična ceremonija paljenja lampica na jelki, koja se od tada razvila u veliki događaj koji se prenosi na televiziji.

Postavljanje jelke okuplja veliki broj ljudi, a ceremonija paljenja svjetala, koja se tradicionalno održava u decembru, privlači hiljade posjetilaca.

Ova tradicija simbolizuje zajedništvo i radost prazničnog perioda, a slika osvjetljene jelke ispred Rockfeller centra postala je ikona božićnih proslava širom svijeta, često viđena na razglednicama, televiziji i drugim medijima.

Ruski Vrhovni sud zabranio "LGBT pokret" i označio ga "ekstremnim"

Oleg Nefedov, sudija Vrhovnog suda, čita odluku o LGBT pokretu. (Foto: NATALIA KOLESNIKOVA / AFP)
Oleg Nefedov, sudija Vrhovnog suda, čita odluku o LGBT pokretu. (Foto: NATALIA KOLESNIKOVA / AFP)

Ruski Vrhovni sud presudio je u četvrtak da bi LGBT aktivisti trebalo da budu označeni kao "ekstremisti". Organizacije koje zastupaju prava gej i transrodnih osoba strahuju da će presuda dovesti do hapšenja i krivičnog gonjenja.

Predsjedavajući suda objavio je da je podržao zahtjev ministarstva pravde da se zabrani, kako je naveo, "međunarodni LGBT društveni pokret".

U Rusiji se uvode sve strožija ograničenja na ispoljavanje seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Usvojeni su i zakoni kojima se zabranjuje promovisanje "netradicionalnih" seksualnih odnosa i pravne ili medicinske promjene pola.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk zatražio je od ruskih vlasti da "odmah ukinu zakone kojima se uvode neregularna ograničenja na rad aktivista za ljudska prava ili se diskriminiše protiv pripadnika LGBT zajednice".

Predsjednik Vladimir Putin, za kojeg se očekuje da će najaviti kandidaturu za novi šestogodišnji mandat na izborima u martu, već duže vrijeme pokušava da promoviše Rusiju kao zaštitnika tradicionalnih moralnih vrijednosti u suprotnosti sa dekadentnim Zapadom.

U prošlogodišnjem govoru rekao je da Zapad može da usvaja "prilično čudne trendove poput desetina rodova i gej parade" ali da nema pravo da to nameće drugim zemljama.

Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je novinarima prije odluke suda da Kremlj "ne prati" taj slučaj i da ne može da komentariše.

Sudu je trebalo oko pet sati, od početka sjednice, da donese presudu. Pretres je bio zatvoren za medije, ali je novinarima dozvoljeno da čuju odluku.

LGBT aktivisti smatrali su da je odluka očekivana nakon zahtjeva ministarstva pravde u kojem je - bez davanja primjera - navedeno da je "niz manifestacija ekstremne orijentacije, uključujući podsticanje društvenog i vjerskog nesklada" identifikovano u aktivnostima LGBT pokreta u Rusiji.

Ispred suda, aktivistkinja za LGBT prava Ada Blejkvel rekla je da je presuda suprotna porukama da Rusija ne diskriminiše pripadnike LGBT zajednice i da im daje jednaka prava.

Kaže da je godinu, protiv volje, bila podvrgnuta terapiji koja je trebalo da je ubijedi da nije transrodna žena.

"U praksi, posle usvajanja ove tužbe, neću moći da govorim o toj terapiji", rekla je Ada.

Stanovnici Moskve, s kojima je Rojters razgovarao, imali su podijeljena mišljenja.

"Voljela bih da je ovaj svijet slobodan i da ljudi mogu da vole koga hoće, mada je moj stav po ovom pitanju neutralan, jer nisam u njihovoj poziciji. Međutim, da je meni zabranjeno da nekog volim, to bi bilo veoma bolno", kaže djevojka koja je sebe identifikovala kao Lera.

Danil, 20-godišnjak, kaže da istopolni odnosi "nisu normalni",

"Vjerujem da većina, barem moji prijatelji i poznanici, imaju negativan stav o homoseksualnosti. Zato je to prava odluka za našu zemlju".

Više od 100 grupa je već zabranjeno u Rusiji pod oznakom da su ekstremističke. Prethodne odluke o tome, koje su se odnosile na Jehovine svjedoke ili organizacije povezane sa opozicionim političarem Aleksejom Navalnim, bile su uvod u hapšenja.

Ravina Šamdasani, portparolka Kancelarije UN za ljudska prava, rekla je da se situacija u Rusiji, kada je riječ o LGBT zajednici" dodatno pogoršala i da je zakon podložan zloupotrebi zbog nejasne sudske definicije "LGBT pokreta".

"Ovo znači dalju represiju osnovnih prava LGBT zajednice".

Samit UN-a o klimi: Postignut sporazum o fondu za siromašne zemlje

Predsjednik COP28 Sultan al-Džaber govori na otvaranju Samita Ujedinjenih nacija o klimi (Foto: AP/Peter Dejong)
Predsjednik COP28 Sultan al-Džaber govori na otvaranju Samita Ujedinjenih nacija o klimi (Foto: AP/Peter Dejong)

Gotovo sve zemlje koje prisustvuju Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, skraćeno COP28, saglasile su se u četvrtak da se osnuje fond koji bi siromašnim zemljama pomagao da saniraju posljedice klimatskih promjena.

Njemačka i Ujedinjeni Arapski Emirati - domaćin konferencije - najavili su da će izdvojiti po 100 miliona dolara za novi fond "za gubitak i štetu". Britanija je obećala 51 milion, Amerika 17,5, a Japan 10 miliona dolara.

Evropska unija je kasnije saopštila da će izdvojiti ukupno 245,39 miliona, što obuhvata i 100 miliona iz Njemačke. Očekuje se da će narednih nekoliko dana biti obećano još sredstava, mada se ne očekuje da će biti dostignut cilj od 100 milijardi dolara koji su postavile zemlje u razvoju.

Predsjednik COP28 sultan Ahmed al-Džaber pozdravio je odluku o osnivanju fonda i ocijenio da je to "pozitivan signal zamaha upućen svijetu i naporima u Dubaiju".

Ovo je "prvi put da je donijeta odluka prvog dana bilo koje konferencije UN i brzina kojom smo to uradili je takođe jedinstvena, fenomenalna i istorijska. To je dokaz da možemo da osiguramo rezultate. COP28 može i daće rezultate", poručio je al-Džaber.

Siromašnije zemlje dugo su tražile osnivanje fonda za pomoć zbog klimatske krize, s obzirom na to da su bogatije države često i više odgovorne za ubrzanje klimatskih promjena, dok zemlje u razvoju trpe najveće posljedice.

"Današnje vijesti o fondu dale su ovoj konferenciji UN o klimi leteći start. Sve vlade i pregovarači moraju da iskoriste ovaj zamah da obezbijede zaista ambiciozne rezultate u Dubaiju", rekao je Simon Stiell, izvršni sekretar Okvirne konvencije UN za klimatske promjene.

Pojedine zemlje dovele su u pitanje dugoročnu održivost novog fonda s obzirom na to da nije poznato kako će se finansirati i kako se će sredstva dijeliti u budućnosti.

Prema nedavnom izvještaju Programa UN za životnu sredinu, procjenjuje se da će biti potrebno 387 milijardi dolara godišnje za adekvatno suočavanje sa posljedicama klimatskih promjena u zemljama u razvoju.

COP28 održava se do 12. decembra.

Lavrov i zapadni ministri razmijenili oštre kritike na sastanku OSCE-a

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov na ministarskom sastanku OSCE-a u Skoplju (Foto: AP/Boris Grdanoski)
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov na ministarskom sastanku OSCE-a u Skoplju (Foto: AP/Boris Grdanoski)

Zapadne zemlje kritikovale su u četvrtak ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova na ministarskom sastanku OSCE-a u Sjevernoj Makedoniji, na kojem je ruski šef diplomatije okrivio "bezobzirno širenje NATO-a na istok" za rat na evropskom kontinentu.

Diplomate nekoliko članica OSCE-a, među kojima je i Ukrajina, bojkotovale su skup u Skoplju zbog učešća Lavrova.

Lavrov je govorio 15 minuta prije nego što je napustio sastanke. U obraćanju je za rat u Ukrajini, koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine, okrivio "zapadno tolerisanje neonacističkog režima u Kijevu".

"Negira se samo postojanje Rusa i njihov snažan doprinos istoriji Ukrajine. Ima mnogo činjenica. OSCE i njegove relevantne institucije šute", rekao je Lavrov.

Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je tvrdio da ukrajinsku vladu čine "neonacisti" uprkos tome što je zemlja izabrala jevrejskog predsjednika koji je izgubio članove porodice u Holokaustu.

Putin i drugi ruski zvaničnici pozvali su se na Holokaust, Drugi svjetski rat i nacizam da bi opravdali invaziju na Ukrajinu. Istoričari tu retoriku smatraju dezinformacijama.

Ministri zapadnih zemalja, koji su prisustvovali sastanku OSCE-a, oštro su kritikovali Lavrova nakon njegovog govora.

"Ruski pokušaji da krivi druge za svoje odluke su providni. Nećemo praviti kompromise kada je riječ o suštinskim principima evropskog bezbjednosnog poretka ili dozvoliti Rusiji da Ukrajini negira pravo da donosi nezavisne odluke o spoljnoj politici i bezbjednosti", rekao je danski šef diplomatije Lars Lokke Rasmussen, koji je govorio nakon što je Lavrov napustio sastanak.

OSCE je međuvladina organizacija, sa sjedištem u Beču, koja je usredsređena na promovisanje bezbjednosti, stabilnosti i saradnje među članicama.

Sjeverna Makedonija, članica NATO-a, ukinula je zabranu za ulazak ruskih aviona da bi omogućila Lavrovu da prisustvuje sastanku. Ruska državna novinska agencija Tas prenijela je da je ministar letio dužom rutom iznad Turske i Grčke da bi došao da Skoplja, nakon što je Bugarska zatvorila vazdušni prostor za njegov avion.

Ministri inostranih poslova Ukrajine, Estonije, Letonije i Litvanije bojkotovali su razgovore zbog učešća Lavrova.

Ruski ministar je stigao u Skoplje nekoliko sati nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken u srijedu na kratko posjetio glavni grad Sjeverne Makedonije.

Pomoćnik državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja James O'Brien je na sastanku u četvrtak optužio Rusiju da pokušava da podrije rad OEBS-a.

"Pridružujem se kolegama koje traže od Rusije da prestane da krši osnovne principe organizacije, ali nisam siguran da je spremna da sluša".

Ministar inostranih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani rekao je da je OEBS istrajao kao organizacija uprkos ruskim potezima u Ukrajini.

"Rat podriva povjerenje, dijalog i naše kapacitete da ostvarujemo rezultate. Iznad svega, uništava živote građana", rekao je Osmani.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG