Linkovi

Top priča SAD

Može li Trump pomilovati samog sebe prije nego što napusti funkciju?

Slika na monitoru pokazuje predsjednika SAD Donalda Trumpa koji govori u videu postavljenom na Twitter nalogu Bijele kuće, u praznoj sali za brifinge Bredy, u Bijeloj kući, 13. januara 2021.

Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsjednik pomilovati, postala je hitna nakon prošlonedjeljnog nasilnog napada pristalica predsjednika Donalda Trumpa na Capitol.

Neredi su doveli do drugog istorijskog opoziva Trumpa ove nedjelje i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o Trumpovoj ulozi u podsticanju na nasilje.

To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Trump može iskoristiti moć predsjedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbjegao buduće krivično gonjenje.

Tu temu je Trump pokrenuo u prošlosti. 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Trump je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.

Ali koliko god to zvučalo pretjerano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trumpovom najboljem interesu, a savjetnici su, kako se izvještava, pokušali da ga od toga odgovore.

Samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice, rekli su. Štaviše, to bi se moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljan Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Joe Bidena, da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trumpa, tvrde pravni stručnjaci.

Slijede detalji za raspravu o tome da li Trump može da se pomiluje prije nego što napusti funkciju.

Da li predsjednik može da pomiluje samog sebe?

Sam Ustav SAD je nijem po tom pitanju.

Član II povelje daje predsjedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prijestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima opoziva".

Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje.

"Nijedan predsjednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan", rekao je Jeffrey Crouch​, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsjedničkom pomilovanju. "Predsjednik Nixon je razmišljao o tome, ali se na kraju odlučio da to ne učini."

Oni koji vjeruju da se predsjednik može samooprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u surptonosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da se pomiluje za to djelo.

Ali oni koji zastupaju suprotno gledište - a oni su u većini - tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumijeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.

"Upotreba riječi pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo", rekao je Steve Mulroy​, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.

Štaviše, rekao je on, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorijenjenim u engleskom pravu, da čovjek ne može biti sudija u svom slučaju.

"Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami da se pomilujete", rekao je Mulroy.

Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe pravde razmotrao je to pitanje. Odgovor do kojeg je došao bio je - ne.

Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne smije biti sudija u njegovom slučaju", napisano je u bilješci Odjeljenja Kancelarije pravnog savjetnika (link na dokument na engleskom jeziku).

Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.

Kako bi izgledalo samopomilovanje?

Naravno, to ne znači da predsjednik možda neće pokušati da samog sebe pomiluje.

Ako se odluči za samopomilovanje, vjerovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procjenjuju pravni stručnjaci.

Po prvilu, kada predsjednik pomiluje nekoga, u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa Trumpovim nedavnim pomilovanjem nekoliko bivših saradnika.

Trump bi se, u svom slučaju, vjerovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsjednika Richarda Nixona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Caroline Mala Corbin, profesorica prava na Univerzitetu u Miamiju.

Kakve su implikacije predsjedničkog samopraštanja?

Nikada ranije pokušano, Trumpovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsjednika, smatraju neki pravni stručnjaci.

"Predsjednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsjednicima da počine najgroznija federana krivična djela i jednostavno se pomiluju", rekla je Corbin.

Oni koji misle da se predsjednik može pomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsjećaju da postoje druge provjere predsjedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.

Osim toga, pomilovanje ne štiti predsjednika od državnog gonjenja.

Može li se samopolimovanje pravno osporiti?

Iako su predsjednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trumpovo evetntualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.

Biden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.

Ali ako bi se Trump pomilovao, to bi moglo podstaći Sekreratijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.

Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmjeravao tako pitanje, kažu stručnjaci.

"Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da riješe sudovi, a ne oni politički motivisani", rekla je Corbin.

Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje moglo bi odvratiti Trumpa od razmišljanja o pomilovanju, prije svega, dodala je ona.

Može li Trump podnijeti ostavku, pa da ga pomiluje popredsjednik Pence?

Ovo ostaje mogućnost iako Trump nije nagovijestio da planira da podnese ostavku prije isteka mandata 20. januara.

Postoji presedan da predsjednik dobije pomilovanje od svog nasljednika.

Godine 1974., nakon što je Nixon podnio ostavku zbog skandala Watergate, njegov potpredsjednik i nasljednik, Gerald Ford, izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.

Dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvijek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.

See all News Updates of the Day

Prijedlog Bidenovog budžeta dramatično bi promijenio prioritete potrošnje SAD-a

FILE - In this April 8, 2021, file photo President Joe Biden speaks about gun violence prevention in the Rose Garden at the White House in Washington. Biden released a $1.5 trillion wish list for the federal budget on Friday, asking for an 8.4%…

Administracija Bidena objavila je u petak nacrt kako želi da savezna vlada potroši svoj novac u fiskalnoj 2022. godini, a ako je netko bio iznenađen sadržajem, zacijelo nije obraćao pažnju.

Biden je vodio kampanju na obećanju da će ulagati u obrazovanje, radna mjesta, zdravstvenu zaštitu i okoliš, a sažetak od 58 stranica, koji pokriva otprilike jednu trećinu savezne potrošnje koja se smatra diskrecijskom - što znači da nije potreban zakon, poput plaćanja Medicare i socijalnog osiguranja - je upravo to.

Plan će razveseliti mnoge političke ljevčare vraćanjem sredstava agencijama čiji je proračun smanjio bivši predsjednik Donald Trump. Odjel za obrazovanje zabilježio bi skok u proračunu za 41% u odnosu na fiskalnu 2021. godinu, Odjel za trgovinu povećao bi se za 28%, Odjel za zdravstvo i socijalne usluge povećao bi se za 24%, a proračun Agencije za zaštitu okoliša povećao bi se za 21%.

Istodobno, neki demokrati i gotovo svi republikanci neće se slagati s niskom stopom povećanja troškova obrane. Šire gledano, republikanci će se vjerojatno usprotiviti trošenju na demokratske prioritete poput istraživanja čiste energije i napora na ublažavanju ekonomske nejednakosti.

Proračun 'novac stavlja tamo gdje su mu usta'

"Ovako izgleda proračun kad predsjednik misli da vlada može biti dio rješenja", rekao je William Gale, viši suradnik u Programu ekonomskih studija Instituta Brookings i bivši viši ekonomist Vijeća ekonomskih savjetnika pod Predsjednikom George HW Bushom.

"Veoma je agresivan u pogledu obrazovanja i stanovanja te Centra za kontrolu bolesti", rekao je Gale. "Predlaže da vlada može pomoći u rješavanju problema u tim područjima, a zatim novac stavlja tamo gdje su joj usta."

Prijedlog je prvi budžet od 2013. koji ne podliježe ograničenjima potrošnje zbog kojih su diskrecijska potrošnja za obranu i diskrecijska potrošnja koja nije obrana rasla približno istom brzinom. Otklonivši to ograničenje, administracija Joe Bidena predlaže 16-postotno povećanje ne-obrambenih izdataka na 769 milijardi dolara i znatno manji porast potrošnje za obranu na 753 milijarde dolara.

"Nisam iznenađen, ali mislim da će ovo biti glavno pitanje", rekao je G. William Hoagland, viši potpredsjednik Dvostranačkog političkog centra.

Odbrambeni jastrebovi nesretni

"Ovo će biti teško, jer čak i ako postoje demokratski članovi koji bi podržali povećanje diskrecijske potrošnje bez odbrane, još uvijek postoje demokratski jastrebovi koji bi rekli da to nije dovoljno za odbranu", rekao je Hoagland, bivši republikanac i direktor osoblja Senatskog odbora za proračun koji je također radio kao direktor proračuna i odobrenja u uredu tadašnjeg čelnika većine u Senatu Billa Frista. "Dakle, ovo će trebati neke pregovore."

Republikanci su sa svoje strane odmah stavili nulu na mali rast financiranja Pentagona.

U zajedničkoj izjavi čelnik manjinske manjine Mitch McConnell i najviši republikanci u odborima za oružane usluge, obavještajne poslove, proračun i odjela Senata rekli su: "Rezanje američkog odbrambenog proračuna u potpunosti potkopava oštre razgovore Washingtona o Kini i dovodi u pitanje spremnost administracije da se suoči s kineskom komunističkom partijom. "

Liberalne skupine zadovoljne

Bidenov prijedlog općenito su pozdravile skupine koje se zalažu za prioritete lijevog centra, smatrajući ga prijeko potrebnim korektivom za ono što smatraju da su bile godine nepotrebne štednje.

"Ono što je najznačajnije jest da je to zapravo potpuno drugačiji smjer nego što smo ga vidjeli tijekom posljednjih 10 godina, gdje smo imali desetljeće nedovoljnih ulaganja u niz područja koja se financiraju diskrecijskim sredstvima", rekla je Tamara Fucile, viši savjetnik Centra za prioritete proračuna i politike.

"To desetljeće nedovoljnih ulaganja imalo je značajne posljedice na naše gospodarstvo", rekao je Fucile. "I ovdje vidimo kako administracija Bidena predlaže razine financiranja koje bi stvarno mogle ojačati naše gospodarstvo dok se pokušavamo oporaviti i graditi prema pravednijem gospodarstvu nakon pandemije."

Budžetski jastrebovi nervozni

Prijedlog objavljen u petak nije puni sažetak proračuna koji bi Biden želio da bude usvojen, jer izostavlja nediskrecijsku potrošnju na Medicare, Medicaid i socijalno osiguranje, kao i projekcije prihoda. Zbog toga su grupe zabrinute zbog deficita saveznog proračuna i sa strepnjom čekaju dodatne informacije.

"Predsjednik Biden ima pravo slijediti svoj politički plan, ali istek diskrecijskih ograničenja potrošnje ne bi trebao značiti kraj proračunske discipline", rekla je Maya MacGuineas, predsjednica Odbora za odgovorni savezni proračun.

"Sada nije vrijeme za kretanje u potrošnju, posebno bez utvrđivanja nadoknađivanja povećanja poreza ili smanjenja potrošnje", rekao je MacGuineas. “Važno je da diskrecijska potrošnja obuhvaća samo trećinu proračuna. Ne možemo istinski procijeniti dnevni red predsjednika dok ne saznamo kako će se raspolagati sa ostale dvije trećine proračuna i što će raditi s druge strane glavne knjige s porezima. "

Kojoj god stranci predsjednik pripadao, duga je tradicija Washingtona da zakonodavci suprotne stranke proglašavaju zahtjeve za proračun Bijele kuće "mrtvima po dolasku". Ovog puta, međutim, demokrati imaju malu većinu i u Domu i u Senatu i imaju mogućnost donošenja zakona o proračunu bez republikanske podrške.

To, plus činjenica da mnogi prijedlozi administracije Bidena imaju široku javnu potporu, navodi neke stručnjake da misle kako bi moglo biti nade da proračun u skladu s onim što administracija predlaže postane zakon.

"Mislim da postoji velika vjerojatnost da je ovaj proračun manje mrtav od ostalih proračuna", rekao je Gale iz Instituta Brookings. „Mislim da uprava vrlo dobro radi postavljajući markere na puno različitih područja. Ovo je ono u što vjeruju. Poruka je u skladu s onim što misle demokrati, i zapravo onim što mnogi republikanski glasači misle čak i ako republikanski političari nisu. "

Blinken kritikovao Kinu zbog sporog odgovora na koronavirus

Arhiva - Državni sekretar SAD Antony Blinken govori u State Departmentu u Washingtonu, 5. aprila 2021.

Američki državni sekretar napao je u intervjuu u nedjelju Kinu zbog njenog sporog ranog odgovora na prijetnju od koronavirusa prije više od godinu dana, rekavši da je to dovelo do "jačih efekata" u cijelom svijetu nego što je to mogao biti slučaj.

"Mislim da Kina zna da u ranim fazama Kovida nije učinila ono što je trebalo, a to je da, u realnom vremenu, omogući pristup međunarodnim stručnjacima, u realnom vremenu za razmjenu informacija, u realnom vremenu za pružanje stvarna transparentnost", rekao je Antony Blinken u intervjuu za NBC News.

Neposredni komentar iz Kine za sada nije uslijedio, nakon Blinkenovih primjedbi.

Bivši američki predsjednik Donald Trump takođe je bio kritičan prema kineskom odgovoru, često koristeći, kada je opisivao bolest, izraze poput "kineski grip" ili igru riječi "kung flu" (kung frue - "kung grip"), koja asocira na borilačku vještinu kung-fu.

Blinken je rekao da broj umrlih u svijetu, koji trenutno iznosi više od 2,9 miliona ljudi, "govori o tome šta Kina i druge zemlje sada moraju da urade. Kako imamo posla sa COVID 19, takođe moramo uspostaviti jači globalni sistem zdravstvene zaštite kako bismo bili sigurni da se ovo neće ponoviti ili da ćemo, ako se ponovi, biti u mogućnosti da ga ublažimo, da ga preduhitrimo".

Rekao je da se svijet mora "stvarno da se založi za transparentnost, razmjenu informacija i pristup stručnjaka. To znači jačanje Svjetske zdravstvene organizacije i njena reforma kako bi to mogla da učini. I Kina mora da igra ulogu u tome".

Blinken je rekao da je potrebno izvršiti dalju istragu porijekla virusa u mjestu Wuhan u Kini, "kako bismo u potpunosti razumjeli šta se dogodilo i kako bi se što bolje spriječilo da se to ponovi. Zbog toga moramo doći do dna ovoga".

WHO je u martu rekla da je virus vjerovatno počeo kod slijepih miševa i da je "krajnje malo vjerovatno" da je infekcija "pobjegla" iz laboratorije.

Sjedinjene Države sada vakcinišu na milione Amerikanaca protiv virusa svake nedjelje, znatno više nego u mnogim drugim zemljama, s tim što je predsjednik Joe Biden rekao da će za nedjelju dana sve odrasle osobe koje žele da se inokulišu, bez obzira na njihovu starost, imati pravo da dobiju vakcinu.

Blinken je rekao da je prva odgovornost američke vlade za vakcinaciju u Sjedinjenim Državama.

Ali rekao je, "Mislim da imamo značajnu odgovornost i da ćemo biti svjetski lider u pružanju pomoći da se cio svijet vakciniše".

"I evo zašto: Ukoliko i sve dok velika većina ljudi na svijetu ne bude vakcinisana, to će i dalje predstavljati problem za nas", rekao je Blinken. "Jer sve dok se virus negdje replicira, mogao bi da mutira, a onda bi mogao da se vratiti i ponovo nas pogodi."

Najviši američki diplomata rekao je da su Sjedinjene Države, osim što su se ponovo pridružile WHO iz koje ih je Trump povukao, namjeravale da učine vakcine "dostupnijim, posebno za zemlje sa niskim i srednjim prihodima. Radili smo na veoma važnom aranžmanu sa Indijom, Japanom i Australijom, takozvanim 'kvad zemljama', kako bismo povećali proizvodnju vakcina širom svijeta".

"I dali smo neke kredite najbližim susjedima, Meksiku i Kanadi", rekao je. "Kako nam je prijatnije da vakcinišemo svakog Amerikanca, onda gledamo šta možemo, šta još možemo da učinimo širom svijeta".

Proširuje se istraga upada u Capitol

ARHIVA - Članovi paravojne grupe Čuvari zakletve stoje među pristalicama predsjednika Trumpa za vrijeme protesta zbog izbornih rezultata, 6. januara 2021.

Federalni tužioci iznijeli su nove detalje o ulozi koju je ultradesničarska organizacija "Čuvari zakletve" imala u napadu pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američki Kongres 6. januara. Kako je nagoviješteno, istraga se proširuje i mogla bi da dovede do novih optužnica. 

Optužnice su već podignute protiv 12 članova "Čuvara zakletve", jedne od najvećih anti-vladinih naoružanih grupa u SAD, od kojih je sedmoro navodno formiralo kolonu u vojnom stilu prilikom upada u Capitol.

Petoro ljudi, među kojima i jedan pripadnik policije Capitola, je poginulo u neredima, a više od 100 policajaca je povrijeđeno, što je pokrenulo jednu od najvećih i najsloženijih krivičnih istraga u američkoj istoriji.

Tužioci su prethodno izjavili da se više od 10 Čuvara zakletve razmjestilo među izgrednicima koji su ušli u Capitol. Međutim, u četvrtak uveče tužilaštvo je objavilo nova dokumenta u kojima se ukazuje na ulogu još šestorice Čuvara zakletve.

Ta šestorica su snimljena na fotografiji koja je dio sudskih dokumenata. Na njoj, grupa Čuvara zakletve stoji oko lidera, Stewarta Rhodesa​, ispred zgrade Capitola, oko 4 sata popodne 6. januara, a tužioci to opisuju kao "skup procjene situacije poslije akcije."

ARHIVA - Stewart Rhodes, vođa Čuvara zakletve, snimljen 25. juna 2017.
ARHIVA - Stewart Rhodes, vođa Čuvara zakletve, snimljen 25. juna 2017.

Iz sudskog podneska proizilazi da tužioci skoro sigurno znaju identitet šestorice Čuvara zakletve protiv kojih još nisu podignute optužnice. Međutim, da li će svi, ili neki od njih, biti otpuženi, još nije izvjesno. Moguće je da neki sarađuju sa tužilaštvom da bi izbjegli duže zatvorske kazne, izjavio je jedan bivši zvaničnik.

Dvanaest Čuvara zakletve protiv kojih je podignuta optužnica terete se u pet tačaka za upad u Capitol, za šta bi mogli da dobiju maksimalnu kaznu i do 20 godina zatvora.

Rhodes, koji se u sudskim dokumentima zove "Osoba jedan", i dalje je pod istragom ali optužnica nije podignuta. On je porekao da je počinio bilo kakvo krivično djelo. Prošlog mjeseca je izjavio na jednom republikanskom skupu u Texasu da će možda ići u zatvor "ali ne zbog nečega što sam uradio, već zbog izmišljenih zločina".

Jordan Strauss​, direktor međunarodne konsultantske grupe Kroll za menadžment rizika, izjavio je da najnovija sudska dokumenta pružaju dokaze o još većoj zavjeri.

"Dokumenta su pokazala da su učesnici, koji su u Kongres ušli u 'vojnoj formaciji', zapravo tijesno sarađivali jedni sa drugima, i, vjerovatno, sa liderima organizacije", navodi Strauss, koji je ranije bio federalni tužilac.

Članstvo u ekstremističkim grupama kao što su Čuvari zakletve nije krivično djelo. Međutim, direktor FBI-ja, Christopher Wray​, prošlog mjeseca je upozorio da federalne vlasti "neće tolerisati nasilne provokatore i ekstremiste koji pod plaštom Prvog amandmana pokušavaju da podstaknu nasilje i izazivaju haos".

Prema podacima policije Capitola, oko 800 Trumpovih pristalica je ušlo u zgradu Kongresa 6. januara.

Prema evidenciji Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, protiv 369 osoba su podignute federalne optužnice u roku od tri mjeseca poslije napada.

Velika većina, koliko je poznato, nema veze sa ekstremističkim grupama. Međutim, među optuženim izgrednicima je 28 članova desničarske organizacije Ponosni momci, 13 članova Čuvara zakletve i petoro pripadnika naoružane grupe "Tri procenta".

Proteklih nedjelja, tužilaštvo se fokusiralo na te grupe u želji da identifikuje i krivično goni ključne protagoniste zavjere. U optužnici protiv 12 članova Čuvara zakletve navodi se da je grupa planirala da poništi rezultate novembarskih izbora ubrzo poslije glasanja.

U decembru, Rhodes je objavio dva otvorena pisma na web siteu Čuvara zakletve, pozivajući Trumpa da primjeni Zakon o pobuni kako bi "zaustavio krađu" i spriječio novoizabranog predsjednika Joea Bidena da stupi na položaj.

A dva dana prije napada na Capitol, Rhodes je objavio "poziv na akciju", navodeći da je "od ključnog značaja da sve patriote koje mogu da dođu u Washington budu u prestolnici, "u znak podrške borbi predsjednika Trumpa protiv domaćih i stranih neprijatelja".

Zakon o pobuni omogućava predsjedniku da za vrijeme građanskih nereda pošalje vojnike na aktivnoj dužnosti ili pripadnike Nacionalne garde da reaguju. Čuvari zakletve vjeruju da zakon predsjedniku omogućava da pozove i "paravojne grupe", uključujući "patriotske Amerikance uzrasta za vojnu službu".

Čuvari zakletve navodno su koristili različite platforme kao što je aplikacija Signal za razmjenu poruka, kako bi komunicirali, koordinisali i planirali napad, navode tužioci.

Zašto je Amerika protiv "pasoša za vakcinisane"?

Predsjednik Joe Biden aplaudira za vrijeme posjete centru za vakcinacije u Virginiji, 6. aprila 2021. Foto: Reuters/Kevin Lamark

Bidenova administracija saopštila je da neće uspostavljati nacionalni sistem "pasoša za vakcinisane protiv koronavirusa", već da će, umjesto toga, prepustiti privatnim kompanijama da primjene mehanizme kako bi građani dokazivali da su vakcinisani radi putovanja i drugih aktivnosti.

Uzbuđeni navijači ranije ovog mjeseca su se vratili na stadion New York Yankeesa, prvi put od oktobra 2019, na početku nove sezone bejzbol lige. Morali su da dokažu da nemaju koronavirus.

"Dovoljno je da pokažete kartu sa potvrdom o vakcinaciji od koje je prošlo 14 dana", kaže navijač Yankeesa, Randy Leibowitz. "U protivnom, znam da ljudi moraju da se testiraju."

Ove nedjelje, New York je postao prva država koja je ponudila digitalni "pasoš za vakcinu" – besplatnu aplikaciju i web site za dokazivanje negativnog statusa na koronavirus, bilo kroz podatak o vakcinaciji ili dokazu o negativnom testu na COVID-19.

"Moramo da poštujemo privatnost ljudi. Moramo da budemo sigurni da je sistem precizan i tačan. Definitivno treba još razraditi stvari, ali mislim da će ovo biti dio rješenja”, kazao je gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio.

ARHIVA - Žena pokriva oči da ne bi vidjela iglu za vrijeme vakcinacije Pfizerovom vakcinom u Miamiju, 5. aprila 2021.
ARHIVA - Žena pokriva oči da ne bi vidjela iglu za vrijeme vakcinacije Pfizerovom vakcinom u Miamiju, 5. aprila 2021.

Privatne kompanije širom svijeta već koriste digitalne potvrde o vakcinaciji u turizmu, industriji zabave i drugim granama.

Nekoliko zemalja, među kojima su Kina i Izrael, pokrenule su zvanične, nacionalne sisteme. Ali, ne očekujte da će SAD slijediti taj primjer.

"Neće postojati centralizovana, univerzalna federalna baza podataka o vakcinisanima, niti nalog građanima sa federalnog nivoa da svi imaju istu potvrdu o vakcinaciji", izjavila je na brifingu za novinare Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Sertifikati o vakcini su kontroverzno pitanje u Sjedinjenim Državama. Neki republikanski guverneri su čak izdali uredbe kojima se zabranjuje takva vrsta sertifikacije.

Jeffrey Bannett predaje predmet "zdravlje i komunikacije" na univerzitetu Vanderbilt.

"Amerikanci su često vrlo skeptični prema ideji svega što bi mogla da centralizuje federalna vlada. Oni tu vrstu centralizacije vide kao udar bilo na svoju privatnost ili slobode", kaže on.

Bidenova administracija poziva privatne entitete da pronađu sopstvena rješenja, ali će pružati smjernice da bi se ispunili određeni standardi, što uključuje i dostupnost i finansijsku pristupačnost serfitikacije.

Svjetska zdravstvena organizacija takođe se protivi ideji “COVID pasoša” za putovanja između različitih zemalja.

"U ovom stadijumu, nismo sigurni da vakcina spriječava prenošenje bolesti, a postoje i brojna druga pitanja uz samo pitanje diskriminacije prema ljudima koji neće moći da dobiju vakcinu, iz različitih razloga", izjavila je Margaret Harris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije.

Dok bi potvrde o vakcinama mogle da pomognu industrijama koje su željne da ponovo stiču profit, zdravstveni stručnjaci kažu da je u krajnjoj liniji rješenje jednostavno – vakcinisati što više ljudi.

"Što više ljudi bude vakcinisano, ako stvarno stignemo do više od 80%, onda nećemo morati da brinemo o pasošima za vakcinisane" ističe William Schaffner sa Škole medicine na Univerzitu Vanderbilt.

Trenutno je samo oko 20% Amerikanaca u potpunosti vakcinisano. Pošto je sumnjičavost prema vakcinama i dalje ozbiljan faktor, postizanje kolektivnog imuniteta u SAD neće biti jednostavno.

Američki obavještajni izvještaj: Vjerovatno pogoršanje klimatskih promjena, sukoba, jaza između bogatih i siromašnih

Radnik dezinfukuje tržnicu Orussey u Phnom Penhu u Kambodži nakon što je nekoliko prodavača bilo zaraženo koronavirusom, 4. april 2021.

Bolesti, jaz između bogatih i siromašnih, klimatske promjene i sukobi u i među zemljama predstavljaće veći izazov narednih decenija, a pandemija koronavirusa je već dovela do pogoršanja nekih od tih problema, navodi se u američkom obavještajnom izvještaju koji je objavljen u četvrtak, a prenosi agencija Reuters.

Suparništvo između Kine i koalicije zapadnih zemalja, predvođene Sjedinjenim Državama, vjerovatno će se intenzivirati i biće podstaknuto smjenama vojne moći, demografskim prilikama, tehnologijom i "učvršćivanjem podjela u pogledu modela upravljanja", ističe se u izvještaju "Globalni trendovi 2040" koji je izdao američki Naconalni obavještajni savjet (NIC).

Regionalne sile i nedržavni akteri mogli bi da imaju veći uticaj, a vjerovatne posljedice toga su "nestabilnija geopolitička sredina više sklona konfliktu" i oslabljena međunarodna saradnja, ocjenjuje se u izveštaju.

Izvještaj vodećih američkih obavještajnih analitičara, koji se objavljuje svake četiri godine, procjenjuje političke, ekonomske, društvene i druge trendove koji će vjerovatno oblikovati nacionalnu bezbjednost narednih 20 godina.

"Naša namjera je da pomognemo onima koji utvrđuju politiku i građanima da se pripreme za niz mogućih budućnosti", napisali su autori, navodeći da ne iznose specifična predviđanja i da su u izvještaju obuhvatili mišljenje različitih grupa - od američkih studenata do afričkih aktivista za građanska prava.

Izazovi kao što su klimatske promjene, bolesti, finansijske krize i tehnološki poremećaji "vjerovatno će se pojavljivati češće i intenzivnije u gotovo svim regionima i zemljama" što će dovesti do "rasprostranjenog preopterećenja država i društava kao i šokova koji bi mogli da budu katastrofalni", upozorava se u izvještaju.

Dodaje se da pandemija koronavirusa, koja je odnijela više od 3 miliona života, predstavlja najveći "globalni poremećaj" od Drugog svjetskog rata, sa posljedicama koje će trajati godinama.

COVID-19, kako se navodi, je pokazao - a ponekad i produbio - razlike u zdravstvemoj zaštiti, doveo do rasta nacionalnih dugova, ubrzao nacionalizam i političke podjele, produbio nejednakost, podstakao nepovjerenju u vlade i naglasio nesupjeh međunarodne saradnje.

Takođe usporava - a moguće i preokreće - napredak u borbi protiv siromaštva, bolesti i rodne neravnopravnosti.

U izvještaju se predviđa da će se mnogi problemi, izazvani pandemijom, pogoršati do 2040. godine.

"Postoje određeni trendovi, koje smo utvrdili, koji se po svemu sudeći ubrzavaju ili osnažuju zbog pandemije", rekao je neimenovani zvaničnik NIC-a, a prenosi agencija Reuters.

U izvještaju se iznose pet scenarija o tome kako bi svijet mogao da izgleda 2040. godine.

U najoptimističnijem - "renesansa demokratija" - demokratske vlade bi se pokazale "sposobnijim da podstiču naučna istraživanja i tehnološke inovacije, ubrzavajući ekonomski procvat" što bi im omogućilo da se suoče sa domaćim problemima i da se suprostave međunarodnim rivalima.

U najpesimističnijem scenariju - "tragedija i mobilizacija" - iznosi se pretpostavka kako bi COVID-19 i globalno zagrijejavanje mogli da opustoše globalne zalihe hrane, što bi dovelo do nemira u Philadelphiji u kojima bi poginule "hiljade ljudi".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG