Linkovi

Top priča SAD

Može li Trump pomilovati samog sebe prije nego što napusti funkciju?

Slika na monitoru pokazuje predsjednika SAD Donalda Trumpa koji govori u videu postavljenom na Twitter nalogu Bijele kuće, u praznoj sali za brifinge Bredy, u Bijeloj kući, 13. januara 2021.

Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsjednik pomilovati, postala je hitna nakon prošlonedjeljnog nasilnog napada pristalica predsjednika Donalda Trumpa na Capitol.

Neredi su doveli do drugog istorijskog opoziva Trumpa ove nedjelje i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o Trumpovoj ulozi u podsticanju na nasilje.

To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Trump može iskoristiti moć predsjedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbjegao buduće krivično gonjenje.

Tu temu je Trump pokrenuo u prošlosti. 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Trump je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.

Ali koliko god to zvučalo pretjerano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trumpovom najboljem interesu, a savjetnici su, kako se izvještava, pokušali da ga od toga odgovore.

Samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice, rekli su. Štaviše, to bi se moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljan Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Joe Bidena, da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trumpa, tvrde pravni stručnjaci.

Slijede detalji za raspravu o tome da li Trump može da se pomiluje prije nego što napusti funkciju.

Da li predsjednik može da pomiluje samog sebe?

Sam Ustav SAD je nijem po tom pitanju.

Član II povelje daje predsjedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prijestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima opoziva".

Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje.

"Nijedan predsjednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan", rekao je Jeffrey Crouch​, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsjedničkom pomilovanju. "Predsjednik Nixon je razmišljao o tome, ali se na kraju odlučio da to ne učini."

Oni koji vjeruju da se predsjednik može samooprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u surptonosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da se pomiluje za to djelo.

Ali oni koji zastupaju suprotno gledište - a oni su u većini - tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumijeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.

"Upotreba riječi pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo", rekao je Steve Mulroy​, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.

Štaviše, rekao je on, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorijenjenim u engleskom pravu, da čovjek ne može biti sudija u svom slučaju.

"Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami da se pomilujete", rekao je Mulroy.

Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe pravde razmotrao je to pitanje. Odgovor do kojeg je došao bio je - ne.

Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne smije biti sudija u njegovom slučaju", napisano je u bilješci Odjeljenja Kancelarije pravnog savjetnika (link na dokument na engleskom jeziku).

Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.

Kako bi izgledalo samopomilovanje?

Naravno, to ne znači da predsjednik možda neće pokušati da samog sebe pomiluje.

Ako se odluči za samopomilovanje, vjerovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procjenjuju pravni stručnjaci.

Po prvilu, kada predsjednik pomiluje nekoga, u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa Trumpovim nedavnim pomilovanjem nekoliko bivših saradnika.

Trump bi se, u svom slučaju, vjerovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsjednika Richarda Nixona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Caroline Mala Corbin, profesorica prava na Univerzitetu u Miamiju.

Kakve su implikacije predsjedničkog samopraštanja?

Nikada ranije pokušano, Trumpovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsjednika, smatraju neki pravni stručnjaci.

"Predsjednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsjednicima da počine najgroznija federana krivična djela i jednostavno se pomiluju", rekla je Corbin.

Oni koji misle da se predsjednik može pomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsjećaju da postoje druge provjere predsjedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.

Osim toga, pomilovanje ne štiti predsjednika od državnog gonjenja.

Može li se samopolimovanje pravno osporiti?

Iako su predsjednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trumpovo evetntualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.

Biden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.

Ali ako bi se Trump pomilovao, to bi moglo podstaći Sekreratijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.

Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmjeravao tako pitanje, kažu stručnjaci.

"Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da riješe sudovi, a ne oni politički motivisani", rekla je Corbin.

Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje moglo bi odvratiti Trumpa od razmišljanja o pomilovanju, prije svega, dodala je ona.

Može li Trump podnijeti ostavku, pa da ga pomiluje popredsjednik Pence?

Ovo ostaje mogućnost iako Trump nije nagovijestio da planira da podnese ostavku prije isteka mandata 20. januara.

Postoji presedan da predsjednik dobije pomilovanje od svog nasljednika.

Godine 1974., nakon što je Nixon podnio ostavku zbog skandala Watergate, njegov potpredsjednik i nasljednik, Gerald Ford, izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.

Dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvijek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.

See all News Updates of the Day

Biden potpisuje uredbe o pomoći Amerikancima pogođenim pandemijom

Predsjednik SAD Joe Biden poptisuje uredbe u Beloj kući, 21. januar 2020. (Foto:Jim WATSON / AFP)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden u petak će potpisati dvije uredbe čiji cilj je da se ubrza isplata jednokratne novčane pomoći porodicama kojima je najviše potrebna i poveća pomoć u hrani za djecu kojoj su školski obroci obično glavni izvor ishrane.  

Biden, koji je predložio novi paket ekonomske pomoći zbog pandemije u iznosu od 1,9 hiljada milijardi dolara, pokušava da uredbama ublaži poteškoće s kojima se Amerikanci suočavaju dok se u Kongresu pregovara o njegovom prijedlogu.

Borba protiv pandemije koronavirusa je trenutno prioritet nove administracije u Washingtonu. Recesija izazvana pandemijom teško je pogodila Amerikance - oko 16 miliona trenutno prima neku vrstu pomoći za nezaposlene, dok 29 miliona nema dovoljno hrane.

Žene, manjine i radnici u uslužnom sektoru koji imaju niske zarade su naročito teško pogođeni pandemijom, dok je nezaposlenost među Afroamerikancima i hispancima veća nego među bijelcima.

Direktor Nacionalnog ekonomskog savjeta Bijele kuće Brajan Dis rekao je da je "ovo opasan trenutak za ekonomiju", da uredbe nisu zamjena za sveobuhvatni paket pomoći, ali da će "obezbijediti ključnu podršku milionima američkih porodica".

U prvoj uredbi, Biden će od Sekretarijata za finansije tražiti da razmotri korake za poboljšanje isplate ranije odobrene jednokratne novčane pomoći.

"Mnogi Amerikanci suočavali su se sa problemima tokom isplate prve runde direktne novčane pomoči, a do 8 miliona domaćinstava nije dobilo čekove izdate u martu", navodi se u dopisu Bijele kuće.

Biden će takođe pokušati da poboljša pristup hrani za milione djece koja propuštaju obroke zato što su škole zatvorene zbog pandemije.

Predsjednik će od Sekretarijata za poljoprivredu zatražiti da razmotri nove smjernice o povećanju pomoći porodicama koje zavise od škola da bi obezbijedile glavni obrok za djecu. Porodice sa troje djece mogle bi da primaju dodatnu pomoć od više od 100 dolara svaka dva mjeseca.

Bidenovom drugom uredbom biće obnovljeno pravo na kolektivno pregovaranje i zaštitu radnika, ukidanjem tri uredbe koje je prethodno donio bivši predsjednik Donald Trump. Uredbom će biti promovisana i minimalna cijena rada od 15 dolara na sat.

Trenutni minimalac, utvrđen na federalnom nivou, je 7.25 od 2009. godine. Biden takođe planira da ukine Trumpovu uredbu koja je federalnim agencijama omogućavala da mnoge zaposlene sa dugogodišnjim iskustvom premjesti u kategoriju bez zaštite zaposlenja, zbog čega su bili u većoj opasnosti da budu otpušteni.

Pitanje klimatskih promjena vraća se u Bijelu kuću

FILE- Protesters gather outside the White House in Washington to protest President Donald Trump's decision to withdraw the Unites States from the Paris climate change accord, June 1, 2017.

Predsjednik Joe Biden odmah je počeo preokretati politiku Trumpove administracije o klimatskim promjenama s jednim od 17 izvršnih naloga potpisanih u srijedu nakon njegove inauguracije.

To je dodatak koraku za ponovno pridruživanje Pariškom sporazumu o ograničavanju stakleničkih plinova koji mijenjaju klimu.

Nakon četiri godine nezainteresiranosti za to pitanje, uredba poziva sve savezne agencije "da odmah počnu raditi na suočavanju s klimatskom krizom".

Među njegovim diktatima je otkazivanje naftovoda Keystone XL, projekt koji je možda više od bilo kojeg drugog postao simbol uspona i padova klimatske politike tokom protekle tri administracije.

FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.
FILE - In this Nov. 3, 2015, photo, the Keystone Steele City pumping station, into which the planned Keystone XL pipeline is to connect, is seen in Steele City, Nebraska.

Keystone XL želi povezati jame s pijeskom od katrana u kanadskoj provinciji Alberta s rafinerijama sirove nafte na jugu Sjedinjenih Država. Ovom muljevitom ulju potrebno je više energije za vađenje i pročišćavanje od standardne sirove nafte, pa je njegov ukupni utjecaj na klimu čak veći od utjecaja standardnih fosilnih goriva.

Grupe za zaštitu okoliša oštro su se usprotivile cjevovodu. Nagovorili su tadašnjeg predsjednika Baracka Obamu da projekt ubije 2015. godine.

Energetska dominacija

U pregledu svoje agende "energetske dominacije", tadašnji predsjednik Donald Trump oživio je Keystone XL izvršnom uredbom potpisanom samo nekoliko dana nakon stupanja na dužnost 2017. godine.

Trump je dosljedno favorizirao domaću proizvodnju fosilnih goriva u odnosu na ekološke propise. Olabavio je pravila o curenju snažnog metana i stakleničkih plinova iz razvoja nafte i prirodnog plina. Smanjio je kopneno područje zaštićeno nacionalnim spomenicima kako bi omogućilo više crpljenja energije. Oslabio je standarde učinkovitosti za uređaje i vozila, rekavši da su standardi poskupljuju ove predmete.

Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.
Indigenous leaders participate in a protest march and rally in opposition to the Dakota Access and Keystone XL pipelines on October 3, 2017.

Bidenova izvršna uredba započinje proces preokretanja tih politika. Njime se nalaže šefovima agencija da razmotre "suspendiranje, reviziju ili ukidanje" Trumpovih pravila.

Sve u svemu, Trumpova administracija olabavila je više od 100 ekoloških pravila, navodi The New York Times.

Bidenova naredba sugerira da su se sva vratili na stol. Ovlašćuje sve agencije "da odmah izvrše reviziju općih propisa i drugih radnji tokom posljednje četiri godine" koje se bave klimom i okolišem.

Ubijanje Keystone XL cjevovoda. Opet

U cjelini, cjevovod bi bio jedan maleni dio masivnog američkog energetskog sistema, koji generira više stakleničkih plinova od bilo koje druge zemlje, osim Kine.

Ali u vrijeme kada se Sjedinjene Države žele vratiti za stol prema pariškom klimatskom sporazumu, naredba kaže da bi naftovod "potkopao američko klimatsko vodstvo potkopavanjem vjerodostojnosti i utjecaja Sjedinjenih Država u poticanju drugih zemalja na ambiciozne klimatske akcije ."

FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.
FILE - A depot used to store pipes for Transcanada Corp's planned Keystone XL oil pipeline is seen in Gascoyne, North Dakota, Jan. 25, 2017.

Klub Sierra, glavna skupina za zaštitu okoliša, nazvao je Bidenov nalog "ogromnom i teškom pobjedom".

Američka gospodarska komora, predstavljajući velik dio američkih poduzeća, nazvala je to "politički motiviranom odlukom" koja će "naštetiti potrošačima i hiljade Amerikanaca ostaviti bez posla".

Nisu, međutim, svi Bidenovi postupci izazvali bijes poslovne zajednice. U odvojenoj izjavi, američka komora je rekla da "pozdravlja akciju predsjednika Bidena za ponovno pridruživanje pariškom klimatskom sporazumu".

Poslovne skupine nisu podržale sva Trumpova odstupanja, pa se možda neće protiviti ponovnom pooštravanju.

Glavne naftne kompanije usprotivile su se slabljenju pravila o curenju metana. Proizvođači automobila podijelili su se oko Trumpovih pravila o učinkovitosti vozila.

Također, mnoga Trumpova pravila osporavaju se na sudu. Bidenova naredba kaže da ih državni odvjetnik ne mora braniti.

Zagrijavanje

Potpisujući naredbu, Biden je priznao da su te izvršne radnje "polazišta" i da će trebati učiniti još mnogo toga. Ubrzo.

Prema Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu 2020. godina bila je druga najtoplija zabilježena, u rangu sa 2016. Svih sedam najtoplijih godina na planetu dogodilo se od 2014. godine.

Glaciers in China
Glaciers in China

Sjedinjene Države nisu na putu da ispune svoje obećanje u Parizu da će emisije stakleničkih plinova smanjiti za 26% -28% ispod razine iz 2005. do 2025. Stručnjaci kažu da čak ni svjetske obveze prema Pariškom sporazumu nisu dovoljne za otklanjanje potencijalno katastrofalnih razina globalne zagrijavanje.

Biden je predložio agresivan program za borbu protiv klimatskih promjena, ali samo izvršne naredbe neće biti dovoljne. Trebat će mu Kongres za donošenje zakona.

Uz usku demokratsku većinu u Domu i ravnomjerno podijeljen Senat, zadatak neće biti lak. Republikanci iz država koje proizvode fosilna goriva izrazili su svoje protivljenje.

Bidenove politike "od prvog dana naštetile su američkim radnicima i našem gospodarstvu", izjavila je senatorica iz zapadne Virginije Shelley Moore Capito.

Njegova izvršna naredba "dolazi na štetu siromašnih i ruralnih obitelji koje se oslanjaju na industrije kojima se suprotstavljaju liberalne ekološke skupine", rekla je. "Moji birači i ja nismo zaboravili štetu koju je ovaj pristup donio pod Obaminom administracijom."

Biden traži produženje sporazuma o nuklearnom naoružanju sa Rusijom

Predsjednik SAD u Bijeloj kući, 21. januar 2021. (Foto: Reuters)

Predsjednik SAD Joe Biden tražiće da se sporazum sa Rusijom o kontroli nuklearnog naoružanja "Novi START" produži za pet godina, potvrdila je portparolka Bijele kuće Džen Psaki.

Odluka, koju je prvo objavio dnevnik Washington Post, morala je da bude brzo donesena zato što je sporazum, koji ogranačava broj strateških nuklearnih bojevih glava u SAD i Rusiji na po 1.550, istče 5. februara.

Agencija Reuters prethodno je prenijela da su članovi Kongresa obaviješteni o Bidenovoj odluci.

Uz smanjenje arsenala strateškog nuklearnog oružja na najniži nivo posljednjih više decenija, "Novi START" takođe ograničava broj projektila koji se ispaljuju sa kopna i podmornica.

Isticanjem sporazuma ukinula bi se sva ograničenja na raspoređivanje američkih i ruskih strateških nuklearnih bojevih glava i raketnih sistema za njihovu isporuku (lansiranje), što bi potencijalno moglo da dovede do nove trke u naoružanju, naveli su eksperti.

Kremlj je u srijedu saopštio da i dalje podržava produženje novog sporazuma i da bi pozdravio napore Bidenove administracije da se postigne dogovor o tom pitanju.

Pandemija u fokusu nove američke administracije

Predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris poslije polaganja zakletve

Predsjednik SAD Džozef Bajden (Joseph Biden) prvog punog radnog dana na položaju koordinisao je napore federalne vlade u borbi protiv pandemije koronavirusa, preduzimajući korake da proširi obim testiranja i vakcinacije, i podigne nivo nošenja maski.

Biden izjavio je da će sljedećeg mjeseca broj smrtnih slučajeva od posljedica koronavirusa vjerovatno dostići pola miliona i da zemlju čeka teška borba.

On je postavio ambiciozan cilj da u prvih 100 dana njegovog mandata bude dato 100 miliona doza vakcina protiv COVID 19.

Vakcinacija u SAD počela je sredinom decembra, a prioritet su imali zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova. Do srijede ujutru, prema podacima Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, u do sada je dato 16,5 miliona doza vakcine.

Prije nego što je u Bijeloj kući potpisao nekoliko uredbi u vezi sa odgovorom na koronavirus, Bajden je izjavio da je dosadašnja distribucija vakcine protiv COVID 19 bila "žalostan neuspjeh".

"Stvari će nastaviti da se pogoršavaju, prije nego što se situacija popravi", rekao je Biden.

Uredbe koje je potpisao obuhvataju uspostavljanje odbora za testiranje na COVID19 s ciljem da se poveća obim testiranja, a tiču se i nedostatka zaliha, uspostavljanja protokola za putnike koji dolaze iz inostranstva i usmjeravanja sredstava u teško pogođene manjinske zajednice.

Zahtijeva se nošenje maski na aerodromima i u određenim sredstvima javnog prevoza, uključujući mnoge vozove, avione i međugradske autobuse.

Administracija će intenzivirati proizvodnju vakcina i upotrijebiti svoju moć da kupi više vakcina "potpunim korišćenjem zakonskih mogućnosti, uključujući i Zakon o odbrambenoj prizvodnji", navodi se u planu.

Trumpova administracija aktivirala je taj zakon, koji predsjedniku daje široka ovlaštenja da "ubrza i intenzivira snabdevanje sredstvima koristeći američke kompanije” za zaštitnu opremu, ali ga nikad nije primijenio za testiranje ili proizvodnju vakcina.

Trump je često pokušavao da umanji ozbiljnost virusa zbog kojeg je u SAD stradalo 405.000 ljudi, a zaraženo više od 24 miliona.

Biden je obećao da će obezbijediti 100 miliona doza u prvih 100 dana svoje administracije. Njegov plan podrazumijeva povećanje broja vakcinisanih tako što će se u grupe koje mogu da ih prime dodati nastavnici i prodavci u prehrambenim prodavnicama.

Prve odluke novog američkog predsjednika

Joe Biden, predsjednik SAD

Prvog dana na položaju Joe Biden je potpisao 17 predsjedničkih uredbi.

Planira da ubrza distribuciju vakcine protiv COVID19 i da pokuša da kroz Kongres progura novi paket pomoći za saniranje posljedica pandemije u vrijednosti od hiljadu 900 milijardi dolara.

Kongresu je proslijedio zakonski prijedlog o imigraciji koji bi ilegalnim imigrantima omogućio da dobiju državljanstvo u roku od osam godina.

Takođe je potpisao je 15 uredbi, među kojima su obavezno nošenje maski u federalnim zgradama, uspostavljanje nove kancelarije u Bijeloj kući za koordinaciju odgovora na koronavirus i zaustavljanje procesa povlačenja Amerike iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Povratak SAD u WHO

U aprilu prošle godine bivši predsjednik Donald Trump odlučio je da Amerika više ne uplaćuje svoj dio u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) jer je kazao da je "kontroliše Kina". Potom je pokrenuo proces izlaska SAD iz WHO što bi trebalo da stupi na snagu u julu, ali Biden to sada obustavlja.

Bidenova administracija je saopštila da će američka delegacija, na čelu sa doktorom Entonijem Faučijem, prisustvovati virutelnom sastanku WHO. Takođe je najavila da će se priključiti Covaxu, globalnoj inicijativi za distribuciju vakcina siromašnim zemljama.

Povratak SAD u Pariški klimatski sporazum

Novi američki predsjednik započeo je i proces ponovnog priključivanja Sjedinjenih Država Paričkom klimatskom sporazumu iz kojeg je Trump povukao zemlju 2017. godine.

Bivši predsjednik podržavao je industriju uglja i fosilnih goriva i često se podsmijevao obnovljivim izvorima energije.

SAD bi ponovo mogle da budu dio tog pakta u roku od 30 dana.

Sporazum o klimatskim promjenama su 2015. potpisale sve zemlje na svijetu, a cilj je da se smanji emisija štetnih gasova i ograniči rast temperature u ovom vijeku do 2 stepena Celzijusa.

Amerika će imati i specijanog predsjedničkog izaslanika za klimatske promjene, a to je bivši državni sekretar Džon Keri.

Biden executive orders
Biden executive orders

Ukidanje Trumpovih imigracionih mjera

Ukinuo je i brojne imigracione mjere Trumpove administracije - vanredno stanje koje je bivši predsjednik uveo da bi se iz budžeta Pentagona finansirala izgradnja zida na granici Amerike i Meksika, kao i zabranu dolaska putnika iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja.

Naložio je i Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i sekretaru za pravosuđe da očuvaju program za zaštitu od deportacije mladih imigranata koji su ilegalno dovedeni u zemlju kada su bili djeca, poznat kao "DACA".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG