Najnovije
Može li Trump pomilovati samog sebe prije nego što napusti funkciju?
Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsjednik pomilovati, postala je hitna nakon prošlonedjeljnog nasilnog napada pristalica predsjednika Donalda Trumpa na Capitol.
Neredi su doveli do drugog istorijskog opoziva Trumpa ove nedjelje i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o Trumpovoj ulozi u podsticanju na nasilje.
To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Trump može iskoristiti moć predsjedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbjegao buduće krivično gonjenje.
Tu temu je Trump pokrenuo u prošlosti. 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Trump je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.
Ali koliko god to zvučalo pretjerano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trumpovom najboljem interesu, a savjetnici su, kako se izvještava, pokušali da ga od toga odgovore.
Samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice, rekli su. Štaviše, to bi se moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljan Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Joe Bidena, da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trumpa, tvrde pravni stručnjaci.
Slijede detalji za raspravu o tome da li Trump može da se pomiluje prije nego što napusti funkciju.
Da li predsjednik može da pomiluje samog sebe?
Sam Ustav SAD je nijem po tom pitanju.
Član II povelje daje predsjedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prijestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima opoziva".
Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje.
"Nijedan predsjednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan", rekao je Jeffrey Crouch, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsjedničkom pomilovanju. "Predsjednik Nixon je razmišljao o tome, ali se na kraju odlučio da to ne učini."
Oni koji vjeruju da se predsjednik može samooprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u surptonosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da se pomiluje za to djelo.
Ali oni koji zastupaju suprotno gledište - a oni su u većini - tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumijeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.
"Upotreba riječi pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo", rekao je Steve Mulroy, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.
Štaviše, rekao je on, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorijenjenim u engleskom pravu, da čovjek ne može biti sudija u svom slučaju.
"Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami da se pomilujete", rekao je Mulroy.
Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe pravde razmotrao je to pitanje. Odgovor do kojeg je došao bio je - ne.
Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne smije biti sudija u njegovom slučaju", napisano je u bilješci Odjeljenja Kancelarije pravnog savjetnika (link na dokument na engleskom jeziku).
Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.
Kako bi izgledalo samopomilovanje?
Naravno, to ne znači da predsjednik možda neće pokušati da samog sebe pomiluje.
Ako se odluči za samopomilovanje, vjerovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procjenjuju pravni stručnjaci.
Po prvilu, kada predsjednik pomiluje nekoga, u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa Trumpovim nedavnim pomilovanjem nekoliko bivših saradnika.
Trump bi se, u svom slučaju, vjerovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsjednika Richarda Nixona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Caroline Mala Corbin, profesorica prava na Univerzitetu u Miamiju.
Kakve su implikacije predsjedničkog samopraštanja?
Nikada ranije pokušano, Trumpovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsjednika, smatraju neki pravni stručnjaci.
"Predsjednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsjednicima da počine najgroznija federana krivična djela i jednostavno se pomiluju", rekla je Corbin.
Oni koji misle da se predsjednik može pomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsjećaju da postoje druge provjere predsjedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.
Osim toga, pomilovanje ne štiti predsjednika od državnog gonjenja.
Može li se samopolimovanje pravno osporiti?
Iako su predsjednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trumpovo evetntualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.
Biden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.
Ali ako bi se Trump pomilovao, to bi moglo podstaći Sekreratijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.
Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmjeravao tako pitanje, kažu stručnjaci.
"Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da riješe sudovi, a ne oni politički motivisani", rekla je Corbin.
Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje moglo bi odvratiti Trumpa od razmišljanja o pomilovanju, prije svega, dodala je ona.
Može li Trump podnijeti ostavku, pa da ga pomiluje popredsjednik Pence?
Ovo ostaje mogućnost iako Trump nije nagovijestio da planira da podnese ostavku prije isteka mandata 20. januara.
Postoji presedan da predsjednik dobije pomilovanje od svog nasljednika.
Godine 1974., nakon što je Nixon podnio ostavku zbog skandala Watergate, njegov potpredsjednik i nasljednik, Gerald Ford, izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.
Dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvijek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.
See all News Updates of the Day
Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.
Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.
"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji.”
Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.
"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.
Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.
U saopštenju nakon trodnevnog sastanka, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".
Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.
O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.
Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.
"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.
Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".
"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.
Izrael izveo vazdušni napad na Iran, izvještavaju mediji, pozivajući se na izraelske i američke zvaničnike
Izrael je izveo zračni napad na Iran u petak prije zore po lokalnom vremenu, javljaju američki mediji pozivajući se na neimenovane izraelske i američke zvaničnike.
New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.
Reakcije u Iranu u petak su blage, u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje se Izrael, a državna televizija je objavila izjave analitičara i stručnjaka koji su davali prezrive ocjene u pogledu razmjera napada.
Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da "Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela", nekoliko sati nakon napada.
Dva američka zvaničnika izjavila su medijima da je napad došao iz Izraela, ali Izrael do sada nije preuzeo odgovornost.
Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.
Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".
Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.
Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.
Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.
Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.
Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.
Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.
SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.
Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.
"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.
Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od Reutersa.
RS: Usvojen entitetski izborni zakon, kao i zakoni o referendumu i imunitetu
Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS usvojili su tokom noći sa 18. na 19. april i Prijedlog izbornog zakona RS kojim se u tom entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora. Usvojen je sa 51 glasom za, 11 protiv i četiri suzdržana glasa.
U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.
Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.
Opozicione partije u RS odbile su da podrže Izborni zakon RS, navodeći kako bi provođenje izbora po entitetskom zakonu bilo kršenje Dejtonskog sporazuma i pod "potpunom kontrolom" vladajuće koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata čiji je lider Milorad Dodik.
Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica ukazao je, tokom rasprave, na činjenicu da je Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma definisano formiranje stalne izborne komisije koja će biti zadužena za sprovođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini.
"Ovaj Zakon vi nećete nikad primijeniti. Ne postoje ni tehničke mogućnosti da Izborni zakon RS bude primijenjen za izbore ove godine. Dok prođe zakonodavnu proceduru, kao i formiranje Izborne komisije RS, izbori po ovom zakonu ne mogu biti raspisani prije avgusta. A Centralna izborna komisija BiH će 6. maja raspisati lokalne izbore koji će biti održani 6. oktobra", rekao je Govedarica.
A Dragomir Vasić, poslanik SDS-a mišljenja je da se zakon u RS donosi da bi se obezbijedila bolja pozicija kod izmjena Izbornog zakona BiH. Na sastanku stranaka državne koalicije u Istočnom Sarajevu 17. aprila, postignut je dogovor da se pokuša u narednih sedam dana usvojiti izmijenjeni Izborni zakon BiH.
"Plan vam je da rušite ovaj Zakon (RS) ukoliko se u Sarajevu ipak postigne neki dogovor oko Izbornog zakona BiH. Time ćete pokazati neozbiljnost u dva pravca, da donosimo sami zakon i da ga rušimo, a istovremeno ako izbori budu po izmijenjenom Izbornom zakonu BiH, da sve ovo nije bilo neophodno da se konopac zateže do granice pucanja", rekao je Vasić
Nacrt izbornog zakona RS, usvojen je krajem marta, nakon čega su predstavnici međunarodne zajednice rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".
Iz CIK-a je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.
Sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas, organizovao je CIK, a izbore prije toga je organizovala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim sporazumom.
Lokalni izbori u BiH, na kojima se biraju gradonačelnici, načelnici opština i lokalni parlamenti, nisu još zakazani, ali zakon predviđa da bi oni trebalo da budu održani 6. oktobra.
Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH, šest mjeseci prije lokalnih izbora zakazanih za oktobar.
Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.
O zakonima o imunitetu i referendumu
Usvojen je i Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS, a nakon toga i Prijedlog zakona o imunitetu Republike Srpske, koji su usvojeni u formi nacrta u decembru prošle godine.
Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.
Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica, u ime predlagača je istakao da je predviđeno da referendum sprovode Izborna komisija RS i gradske, odnosno opštinske izborne komisije.
Dodao je da je novina ovog zakona i glasački spisak, koji se formira, vodi i koristi za potrebe organizacije i sprovođenja republičkog i lokalnog referenduma.
"Pored toga, postupak izjašnjavanja građana na referendumu je detaljno je propisan, čime će se otkloniti manjkavosti u postupku, uočene u sprovođenju zakona. Na kraju, ovim zakonom propisane su i kaznene odredbe koje važeći zakon ne sadrži, a doprinijeće prevenciji izvršenja prekršaja prilikom sprovođenja referenduma", rekao je Mazalica.
Tekst zakona o imunitetu predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće primjenjivati u RS.
Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić rekao je obrazlažući ovaj ovaj Zakon da on predviđa da predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade, te poslanici entitetskog Parlamenta i delegati Vijeća naroda RS neće biti krivično ili građanski odgovorni za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon što prestane.
U obrazloženju Zakona se ističe kako se pozivanje na imunitet ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.
Desničarski lideri u Evropi pozivaju na obustavu pomoći Ukrajini
Desničarski političari u Evropi pozvali su da se prekine zapadna podrška Ukrajini u ratu protiv Rusije, nakon što su se stotine ljudi ove nedjelje okupile u Briselu na Konferenciji o evropskom nacionalnom konzervativizmu, koja je završena u srijedu.
Pokušaj gradonačelnika Brisela da prekine konferenciju iz bezbjednosnih razloga samo je izazvao optužbe da je napadnuto pravo na slobodu govora.
Orbanov govor
Mađarski premijer Viktor Orban bio je u vrhu liste govornika na tom događaju. U njegovom fokusu su poznati neprijatelji: Evropska unija, imigracija i multikulturalizam.
„Mislim da države imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti. Dakle, ako bi neko hteo da pokuša da stvori mješovito društvo, hrišćansko sa muslimanskim i liberalnom idejom da će ishod biti nešto dobro, neka uradi to, to je tvoja sudbina, tvoja budućnost, ali nemojte nas prisiljavati na to”, rekao je Orban na konferenciji.
„Mislimo da mješavina dvije civilizacije neće rezultirati dobrim stvarima", dodao je Orban.
Pomoć Ukrajini
Samo nekoliko sati prije nego što je prisustvovao specijalnom sastanku šefova država EU na obližnjem Evropskom savjetu, mađarski lider je kritikovao podršku Zapada Ukrajini u borbi protiv Rusije i rekao da će njegova zemlja održavati veze sa Moskvom.
„Ukrajina je sada samo protektorat Zapada. Dakle, bez novca i oružja od Evropske unije i Sjedinjenih Država, Ukrajina kao država bi prestala da postoji”, rekao je Orban, u velikoj mjeri ponavljajući stavove Kremlja. „Dakle, to više nije suverena država.”
„Priručnik desnice”
Orban je postao glavni lider evropske desnice, smatra Georgios Samaras, politički analitičar i stručnjak za evropsku krajnju desnicu na Kings koledžu u Londonu.
„Viktor Orban možda može biti jedini lider koji ujedinjuje krajnju desnicu, jer desničarske snage i centralne desničarske snage slijede njega, pošto je veoma uspješan u nametanju autoritarne prakse i autoritarnog režima u svojoj zemlji. Vjerujem da krajnja desnica upravo pokušava da koristi istu taktiku”, rekao je Samaras za Glas Amerike.
„Ovdje leži opasnost od krajnje desnice. Ali to je uvijek bilo prisutno, a sada ga otvoreno normalizuju elite koje su spremne da sarađuju sa takvim političkim akterima i entitetima kako bi upravljali i vjerovatno zloupotrebljavali demokratske institucije”, dodaje Samaras.
EU izbori
Uprkos jakim kritikama i evropskih i američkih saveznika, Orban poriče zauzimanje demokratskih institucija u Mađarskoj. Konzervativna konferencija održana je uoči izbora za Evropski parlament zakazanih za jun.
„Ovo je konsolidacija različitih manifesta u jedan. Obično kada se ove konferencije održe, oni pokušavaju da se dogovore oko ideoloških ciljeva za narednih nekoliko godina”, rekao je Samaras.
Policijska akcija
Konferencija je zamalo otkazana kada je belgijska policija blokirala pristup mjestu održavanja u utorak nakon što je gradonačelnik Emir Kir izdao naredbu da se prekine zbog straha za javnu bezbednost.
Hitnom presudom suda u utorak uveče, međutim, poništen je nalog gradonačelnika. Nigel Farage, bivši član Evropskog parlamenta i borac za izlazak Britanije iz EU, koji je govorio na konferenciji, rekao je da su postupci gradonačelnika primjer onoga što ljevičari zovu „kulturom otkazivanja”.
„Vidimo da ovdje, u Briselu, domu globalizma, legalno razmišljanje ljudi koji će pobijediti na nacionalnim izborima više nije prihvatljivo, jer ako se ne slažete sa sve ujedinjenijom unijom, mora da ste loš momak”, rekao je Farage.
Pokušaje da se konferencija zatvori, kritikovali su političari iz cijelog spektra, uključujući belgijskog premijera Alexadera De Croa, koji je taj potez opisao kao neprihvatljiv.
Ankete pokazuju da bi stranke desnog centra i krajnje desnice mogle da dobiju mandate na evropskim izborima u junu. Istraživanje EU objavljeno ove nedjelje navodi da su ruska invazija na Ukrajinu, kao i evropska odbrana i bezbjednost, visoko na listi prioriteta birača.
Forto: Bez priznavanja genocida u Srebrenici neće doći do pomirenja
Gost Studija Washington bio je Edin Forto, ministar komunikacija i prometa BiH.
