Najnovije
Može li Trump pomilovati samog sebe prije nego što napusti funkciju?
Nekada ograničena na naučne krugove, debata o tome može li se predsjednik pomilovati, postala je hitna nakon prošlonedjeljnog nasilnog napada pristalica predsjednika Donalda Trumpa na Capitol.
Neredi su doveli do drugog istorijskog opoziva Trumpa ove nedjelje i podstakli pozive demokrata na federalnu istragu o Trumpovoj ulozi u podsticanju na nasilje.
To je zauzvrat obnovilo pitanje da li Trump može iskoristiti moć predsjedničkog pomilovanja na sebe kako bi izbjegao buduće krivično gonjenje.
Tu temu je Trump pokrenuo u prošlosti. 2018. godine, suočavajući se sa istragom specijalnog istražitelja o vezama svoje kampanje 2016. godine sa Rusijom. Trump je tada rekao da ima "apsolutno pravo" da pomiluje samog sebe.
Ali koliko god to zvučalo pretjerano, samopomilovanje ne mora nužno biti u Trumpovom najboljem interesu, a savjetnici su, kako se izvještava, pokušali da ga od toga odgovore.
Samopomilovanje se može smatrati priznanjem krivice, rekli su. Štaviše, to bi se moglo da ima kontraefekat i da podstakne inače nevoljan Sekretarijat za pravosuđe pod rukovodstvom Joe Bidena, da ospori pomilovanje i podigne optužnicu protiv Trumpa, tvrde pravni stručnjaci.
Slijede detalji za raspravu o tome da li Trump može da se pomiluje prije nego što napusti funkciju.
Da li predsjednik može da pomiluje samog sebe?
Sam Ustav SAD je nijem po tom pitanju.
Član II povelje daje predsjedniku moć da "odobri odštetu i pomilovanje za prijestupe protiv Sjedinjenih Država, osim u slučajevima opoziva".
Taj široko sročen tekst ostavio ga je otvorenim za tumačenje.
"Nijedan predsjednik nikada nije pokušao da pomiluje samog sebe, tako da nemamo nikakav presedan", rekao je Jeffrey Crouch, profesor prava na Američkom univerzitetu i autor knjige o predsjedničkom pomilovanju. "Predsjednik Nixon je razmišljao o tome, ali se na kraju odlučio da to ne učini."
Oni koji vjeruju da se predsjednik može samooprostiti tvrde da u Ustavu nema ništa u surptonosti sa tim. Lider Amerike, kažu, ima moć pomilovanja federalnih zločina, a ako i sam počini federalni zločin, onda bi trebalo da bude u mogućnosti da se pomiluje za to djelo.
Ali oni koji zastupaju suprotno gledište - a oni su u većini - tvrde da sam čin "davanja pomilovanja" podrazumijeva bilateralni potez koji uključuje dvoje ljudi.
"Upotreba riječi pomilovanje obično označava da jedna osoba pomiluje drugu. To je način na koji se to u istoriji shvatalo", rekao je Steve Mulroy, profesor prava na Univerzitetu u Memphisu.
Štaviše, rekao je on, samopomilovanje je u suprotnosti sa dugogodišnjim američkim pravnim principom, ukorijenjenim u engleskom pravu, da čovjek ne može biti sudija u svom slučaju.
"Iz tog razloga, iako je moć pomilovanja vrlo široka, a Vrhovni sud nikada nije definitivno presudio, većina ustavnih eksperata rekla bi da ne možete sami da se pomilujete", rekao je Mulroy.
Godine 1974. Sekretarijat za pravosuđe pravde razmotrao je to pitanje. Odgovor do kojeg je došao bio je - ne.
Samopomilovanje bilo bi u suprotnosti sa "osnovnim pravilom da niko ne smije biti sudija u njegovom slučaju", napisano je u bilješci Odjeljenja Kancelarije pravnog savjetnika (link na dokument na engleskom jeziku).
Dopis ostaje politika Sekretarijata za pravosuđe.
Kako bi izgledalo samopomilovanje?
Naravno, to ne znači da predsjednik možda neće pokušati da samog sebe pomiluje.
Ako se odluči za samopomilovanje, vjerovatno bi sebi izdao "potpuno i bezuslovno pomilovanje", procjenjuju pravni stručnjaci.
Po prvilu, kada predsjednik pomiluje nekoga, u dokumentu o pomilovanju preciziraju se optužbe zbog kojih je taj neko pomilovan, kao što je bio slučaj sa Trumpovim nedavnim pomilovanjem nekoliko bivših saradnika.
Trump bi se, u svom slučaju, vjerovatno odlučio za pomilovanje, po uzoru na pomilovanje bivšeg predsjednika Richarda Nixona, za sve zločine protiv Sjedinjenih Država, rekla je Caroline Mala Corbin, profesorica prava na Univerzitetu u Miamiju.
Kakve su implikacije predsjedničkog samopraštanja?
Nikada ranije pokušano, Trumpovo samopomilovanje moglo bi da stvori potencijalno opasan presedan za buduće ponašanje predsjednika, smatraju neki pravni stručnjaci.
"Predsjednička samopomilovanja bila bi užasan presedan i omogućila bi predsjednicima da počine najgroznija federana krivična djela i jednostavno se pomiluju", rekla je Corbin.
Oni koji misle da se predsjednik može pomilovati, međutim, ne slažu se sa tim i podsjećaju da postoje druge provjere predsjedničke moći, poput opoziva koji sprovodi Kongres.
Osim toga, pomilovanje ne štiti predsjednika od državnog gonjenja.
Može li se samopolimovanje pravno osporiti?
Iako su predsjednička pomilovanja trajna i ne mogu se poništiti, Trumpovo evetntualno pomilovanje moglo bi da se u budućnosti suoči sa pravnim izazovima.
Biden je jasno rekao da ne podržava da Sekrerarijat za pravosuđe istražuje njegovog prethodnika.
Ali ako bi se Trump pomilovao, to bi moglo podstaći Sekreratijat da podigne optužnicu protiv njega, makar samo da bi testirao ustavnost samopomilovanja.
Osporavanje bi moglo ići do Vrhovnog suda, koji nikada nije odmjeravao tako pitanje, kažu stručnjaci.
"Moglo bi se tvrditi da je ovo pitanje ustavnog zakona koje su morali da riješe sudovi, a ne oni politički motivisani", rekla je Corbin.
Pretnja akcijom Sekretarijata za pravosuđe kao odgovor na samopomilovanje moglo bi odvratiti Trumpa od razmišljanja o pomilovanju, prije svega, dodala je ona.
Može li Trump podnijeti ostavku, pa da ga pomiluje popredsjednik Pence?
Ovo ostaje mogućnost iako Trump nije nagovijestio da planira da podnese ostavku prije isteka mandata 20. januara.
Postoji presedan da predsjednik dobije pomilovanje od svog nasljednika.
Godine 1974., nakon što je Nixon podnio ostavku zbog skandala Watergate, njegov potpredsjednik i nasljednik, Gerald Ford, izdao mu je pomilovanje za sve zločine nad Sjedinjenim Državama.
Dok je Ford insistirao da to čini u nacionalnom interesu, kritičari su pomilovanje uvijek smatrali Niksonovim samopomilovanjem.
See all News Updates of the Day
Rusija prati situaciju u Siriji, naglašavajući potrebu da zaštiti svoje vojne baze
Rusija je u srijedu saopćila da pomno prati situaciju u Siriji i da je u kontaktu s „onima koji trenutno kontroliraju situaciju”.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je potrebu Rusije da osigura sigurnost svojih diplomatskih objekata i svojih vojnih baza u Siriji, gdje su ruske trupe godinama bile bazirane i podržavale sirijsku vojsku u građanskom ratu u zemlji.
Peskovovi komentari uslijedili su nekoliko dana nakon što su se sirijski pobunjenici ušli u Damask i prisilili predsjednika Bashara al-Assada s vlasti. Assad je pobjegao u Rusiju, gdje je dobio azil.
Assadov pad također je nanio udarac interesima Irana u regiji, prekinuvši kopnenu rutu za isporuku oružja militantnoj grupi Hezbollah koju podržava Iran u Libanu, kao i teritoriju na kojoj bi iranske milicije mogle djelovati.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei odbacio je u srijedu ideju o oslabljenoj iranskoj mreži u regiji, što uključuje njegovu podršku militantima Hamasa u pojasu Gaze, milicijama u Iraku i militantima Huti u Jemenu.
Khamenei je također rekao da je ono što se dogodilo u Siriji rezultat američko-izraelskog plana i da je „susjedna država” Sirija igrala ulogu u Assadovom svrgavanju. On nije imenovao susjednu državu, ali Turska, koja se graniči sa Sirijom, bila je glavni pristalica grupa koje su se suprotstavljale Assadu.
Dok Sirijci rade na uspostavljanju budućnosti svoje zemlje, papa Franjo je u srijedu rekao da se nada političkom rješenju koje promovira "stabilnost i jedinstvo zemlje".
„Molim se... da sirijski narod može živjeti u miru i sigurnosti u svojoj voljenoj zemlji i da različite religije hodaju zajedno u prijateljstvu i međusobnom poštovanju za dobro te nacije pogođene tolikim godinama rata”, rekao je papa.
Dan nakon što je objavio da je izabran da vodi privremenu vladu, Mohammed al-Bashir pozvao je Sirijce koji su pobjegli iz zemlje da se vrate kućama.
U intervjuu za italijanski Corriere della Sera, Bashir je rekao da je povratak miliona sirijskih izbjeglica rani cilj i da će njihov talent i iskustvo „omogućiti da zemlja procvjeta”.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, u susjednim zemljama živi oko 5 miliona sirijskih izbjeglica.
Specijalni izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen upozorio je na brifingu u utorak da se ne žuri sa vraćanjem izbjeglica kući, opisujući humanitarnu situaciju u Siriji kao „katastrofalnu”, a ekonomiju kao „urušanu”.
Neke informacije za ovaj izvještaj korištene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Biden odobrio dokument o američkim protivnicima pred Trumpov povratak
Predsjednik Joe Biden odobrio je novi memorandum o nacionalnoj bezbjednosti uoči povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Dokument bi mogao da posluži kao mapa puta za buduću administraciju koja po svemu sudeći želi da se suprotstavi rastućoj saradnji Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Rusije, saopštila je Bijela kuća u srijedu.
Zvaničnici Bidenove administracije počeli su da utvrđuju smjernice ovog ljeta. Dokument bi mogao da pomogne sljedećoj administraciji da od prvog dana stupanja na dužnost utvrdi kako da pristupi zaoštravanju odnosa sa najistaknutijim američkim protivnicima i konkurentima, prenijela su dvojica visokih zvaničnika administracije.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti prema pravilima koja je postavila Bijela kuća, rekli su da memorandum neće biti objavljen zbog osjetljivosti nekih njegovih nalaza.
Dokument uključuje četiri široke preporuke: poboljšanje saradnje vladinih službi u SAD, ubrzavanje razmjene informacija sa saveznicima o četiri protivnika, prilagođavanje upotrebe sankcija i drugih ekonomskih alata Vlade SAD da bi bili maksimalno efikasni i jačanje priprema za rešenje kriza u koje su uključene i suparničke zemlje.
SAD su dugi niz godina bile zabrinute zbog saradnje četiri zemlje koja je ojačana nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Zvaničnici su napomenuli da se Rusija, pošto postaje sve izolovanija od većeg dijela svijeta, okrenula Iranu za nabavku bespilotnih letjelica i raketa. Od Sjeverne Koreje, Rusi su dobili artiljeriju, rakete, pa čak i hiljade vojnika došli u Rusiju da joj pomognu da potisne ukrajinske snage iz Kurska. Kina je u međuvremenu isporučila Rusiji komponente dvostruke namjene, koji pomažu da se održi ruska vojna industrija.
Rusija je poslala borbene avione u Iran i pomogla Teheranu da ojača svoju raketnu odbranu i svemirsku tehnologiju.
Sjeverna Koreja je od Rusije dobila preko potrebno gorivo i sredstva za izgradnju proizvodnih i vojnih kapaciteta. Zvaničnici su dodali da je Rusija "de fakto prihvatila Sjevernu Koreju kao državu naoružanu nuklearnim oružjem".
Kina, u međuvremenu, ima koristi od ruskog znanja, pri čemu dvije zemlje rade zajedno na produbljivanju vojno-tehničke saradnje. Također imaju zajedničke patrole u arktičkom regionu.
Biden i Trump imaju veoma različite poglede na svijet, ali zvaničnici u budućoj i u odlazećoj administraciji rekli su da nastoje da koordiniraju pitanja nacionalne bezbjednosti tokom tranzicije.
Jedan od zvaničnika je rekao da Bijela kuća ne pokušava da memorandumom izvrši pritisak na Trumpovu administraciju da se odluči za određenu političku opciju.
Zvaničnik je rekao da je cilj dokumenta da pomogne sljedećoj administraciji da izgradi "kapacitete", dok utvrđuje svoju politiku u vezi sa nekim od najtežih spoljnopolitičkih pitanja s kojima će se suočiti.
Trump želi izbjeći uplitanje u Siriju. Hoće li tako biti?
Donald Trump je signalizirao da želi izbjeći umiješanost u Siriju nakon što je pobunjenička grupa zbacila predsjednika Bashara al-Assada.
Međutim, kako izvještava šefica biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara, novoizabrani predsjednik će možda morati da uravnoteži svoj stav sa ciljevima SAD-a zaštite Izraela, izolacije Irana i obračuna s Rusijom, Turskom i drugim akterima.
Sirijci i dalje slave svrgavanje predsjednika Bashara al-Assada, koji je pobjegao u Moskvu. Ali budućnost zemlje je daleko od jasne jer se regionalne sile bore da osiguraju svoje interese.
S juga je Izrael pokrenuo udare kako bi oslabio ono što je ostalo od vojske iranskog saveznika.
Na sjeveru su pobunjenici koje podržava Turska zauzeli teritoriju, zbog čega su sirijski Kurdi pobjegli.
Američki predsjednik Joe Biden brzo je reagovao, pokrenuvši je zračne napade na ciljeve grupe Islamska država u Siriji.
Nasuprot tome, novoizabrani predsjednik Donald Trump nagovijestio je pasivni pristup.
„Svakako se čini da svijet trenutno pomalo ludi”, rekao je Trump.
Hayat Tahrir al-Sham, pobunjenici koji su srušili Assada, strana SAD su proglasile terorističkom grupm.
Ipak, Trump želi da se Amerika drži podalje od sirijskog sukoba.
„Ovo nije naša borba”, rekao je na društvenim mrežama.
Tulsi Gabbard, Trumpov izbor za šefa obavještajne službe, slaže se sa tim.
„Potpuno je posvećen, kao što je stalno ponavljao, okončanju ratova, demonstrirajući mir snagom i stavljajući interese nacionalne sigurnosti, te sigurnost i slobodu američkog naroda na prvo mjesto”, kaže Gabbard.
Ali s Assadovim odlaskom, Trump će možda morati uravnotežiti svoj neintervencionistički stav s američkim ciljevima zaštite saveznika, kao što su Izrael i Jordan, i izbjegavanja ponovnog oživljavanja terorističkih grupa kao što je Islamska država
„Smanjenje pristupa kemijskom oružju, smanjenje sposobnosti poznatih terorističkih organizacija u nekontroliranom prostoru ili u prostoru gdje postoje propale države, gdje nitko drugi to ne može učiniti, mislim da je vrlo pametan potez. I mislim da je to vjerojatno ono što će predsjednik Trump nastaviti činiti”, kaže Christopher O'Leary, stručnjak za borbu protiv terorizma.
Tokom svog prvog mandata, Trump je naredio udare na Assadov režim kao odgovor na napade hemijskim oružjem, ali se više fokusirao na poraz Islamske države.
Naredio je američkim trupama da napuste Siriju 2019. godine, ostavljajući nekoliko stotina američkih vojnika da štite naftna polja.
Bio je kritikovan zbog napuštanja saveznika. Nakon povlačenja, Turska je pokrenula ofanzivu protiv kurdskih snaga koje su se borile zajedno s američkim vojnicima da unište Islamsku državu u Siriji.
Ovoga puta, Trump je rekao: „Neka se odigra. Ne uplićite se.”
Ali s toliko američkih interesa u regionu, to je možda lakše reći nego učiniti.
Biden žuri sa slanjem pomoći u Ukrajinu dok se Kijev i Moskva spremaju za dolazak Trumpa na vlast
Rat između Ukrajine i ruskih okupatora eskalirao je uoči inauguracije Donalda Trumpa, pri čemu predsjednik Joe Biden žuri da pošalje milijarde dolara vojne pomoći prije nego što podrška SAD odbrani Kijeva bude dovedena u pitanje pod novom administracijom.
Rusija, Ukrajina i njihovi globalni saveznici se trude da se postave u najbolju moguću poziciju za bilo kakve promjene koje Trump može da donese u američku politiku prema ratu koji traje skoro tri godine. Novoizabrani predsjednik je posljednjih dana insistirao da Rusija i Ukrajina odmah treba da postignu prekid vatre i rekao da bi Ukrajina trebalo da se pripremi na to da će dobijati manje američke vojne pomoći.
Na liniji fronta, ukrajinske snage su svjesne da se Trumpov dolazak na vlast bliži, kao i da postoji rizik da će da izgube podršku Amerike koja im je do sada bila najveći saveznik.
Ako se to dogodi, "ti ljudi koji su sa mnom, moja jedinica, nećemo se povući", rekao je agenciji AP telefonom komandant čete ukrajinskih udarnih dronova, koji se bore u ruskoj Kurskoj oblasti sa 47. brigadom.
"Sve dok imamo municiju, dok imamo oružje, sve dok imamo sredstva da pobijedimo neprijatelja, borićemo se", rekao je komandant, koji ima vojni nadimak Hamer. Govorio je pod uslovom da mu agencija ne navede pravo ime, pozivajući se na pravila ukrajinske vojske i brigu za sigurnost.
"Ali, kada ponestane svih sredstava, morate razumjeti, bićemo uništeni veoma brzo", rekao je on.
Bidenova administracija pokušava da pošalje sve do posljednjeg raspoloživog dolara kako bi ojačala odbranu Ukrajine prije nego što on napusti funkciju za šest nedjelja, najavljujući više od dvije milijarde dolara dodatne podrške otkako je Trump pobijedio na predsjedničkim izborima prošlog mjeseca.
SAD su poslale ukupno 62 milijarde dolara vojne pomoći otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru 2022, a nova pomoć uskoro stiže.
Administracija je na putu da pošalje cijeli američki dio zajma Ukrajini od 50 milijardi dolara, čiji su dio i zamrznuta ruska sredstva, prije nego što Biden napusti Bijelu kuću, rekli su zvaničnici.
Oni navode da su SAD i Ukrajina u "završnim fazama" razgovora o uslovima zajma i blizu izvršenja isplate 20 milijardi dolara većeg zajma koji SAD podržavaju.
Biden je također ublažio ograničenja Ukrajini za upotrebu američkih raketa većeg dometa protiv vojnih ciljeva dublje unutar Rusije, nakon što je Amerika mjesecima odbijala apele da im se to dozvoli, zbog straha da bi to dodatno provociralo Rusiju da izazove nuklearni rat ili napadne Zapad. On je također nedavno dozvolio Ukrajini da koristi protivpješadijske mine, koje su u mnogim zemljama zabranjene.
Biden i njegovi savjetnici su, međutim, skeptični da će omogućavanje slobodnije upotrebe raketa većeg dometa promijeniti tok rata, prema dvojici visokih zvaničnika administracije koji su govorili pod uslovom da ostanu anonimni.
Ali Bidenova administracija ima barem određenu mjeru samopouzdanja da njeni napori, u kombinaciji sa kontinuiranom snažnom evropskom podrškom, znače da će otići sa funkcije nakon što su Ukrajini dali oružja potrebna da nastavi borbu protiv Rusije neko vrijeme, rekli su zvaničnici.
To je dovoljno da se izdrži neko vrijeme, ali nedovoljno da se poraze snage ruskog predsjednika Vladimira Putina, smatraju i Ukrajina, i neki od njenih saveznika.
Čak i sada, "Bidenova administracija veoma pazi da se ne suoči sa problemom Putinovog poraza ili poraza Rusije" iz straha od haosa koji bi mogao da uslijedi, rekao je penzionisani general Philip Breedlove, bivši vrhovni saveznički komandant NATO-a. On je kritičan prema Bidenovom opreznom tempu vojne podrške Ukrajini.
Događaji daleko od linija fronta proteklog vikenda pokazali su uticaj rata na rusku vojsku.
U Siriji su pobunjenici zauzeli glavni grad zemlje i zbacili predsjednika te zemlje i saveznika Rusije Bashara al-Assada. Ruske snage u Siriji su godinama podržavale Assada, ali su se sklonile s puta pobunjenicima, ne želeći da pretrpe gubitke tokom odbrane svog saveznika.
Biden je rekao da je to još jedan dokaz da je podrška SAD ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom iscrpila rusku vojsku.
Trump, koji je dugo govorio pozitivno o Putinu i opisivao Zelenskog kao "showmana" koji izvlači novac iz SAD, iskoristio je taj trenutak da pozove na hitan prekid vatre između Ukrajine i Rusije.
Na pitanje u TV intervjuu – snimljenom pre nego što se sastao sa Zelenskim tokom vikenda u Parizu – da li Ukrajina treba da se pripremi za mogućnost smanjenja pomoći, Trump je rekao: "Da. Vjerovatno. Naravno".
Trumpove pristalice to nazivaju manevrisanjem pred pregovore od strane čovjeka koji je poznat po vještini sklapanja dogovora. Njegovi kritičari pak kažu da se plaše da to pokazuje da je on pod Putinovom kontrolom.
Zelenski je u ponedjeljak rekao da povlačenje ruskih snaga sa predstraža širom svijeta pokazuje da se "cijela vojska ove velike pseudo-imperije danas bori protiv ukrajinskog naroda".
"Prisiljavanje Putina da okonča rat zahtijeva da Ukrajina bude jaka na bojnom polju prije nego što bude diplomatski jaka", napisao je Zelenski na društvenim mrežama, ponavljajući skoro svakodnevne pozive za slanje raketa većeg dometa iz SAD i Evrope.
Ali Moskva je pojačala svoje ofanzive na druge načine u posljednjih šest meseci, koristeći do maksimuma ljude i materijal u pješadijskim napadima i drugim napadima mnogo brže nego što može da ih zamijeni, ocjenjuje Institut za proučavanje rata.
U Kursku, to uključuje slanje ruskih vojnika na motociklima i u malim vozilima poput električnih automobila za golf da jurišaju na ukrajinske položaje, rekao je Hamer. Ukrajinski komandant jedinice za dronove i njegovi saborci brane zemlju koju su zauzeli od Rusije vatrenim oružjem, tenkovima i oklopnim vozilima koje su obezbijedile SAD i drugi saveznici.
Pristalice Ukrajine strahuju da bi vrsta trenutnog primirja na koju se Trump poziva uglavnom bila pod Putinovim uslovima i da bi omogućila ruskom lideru da nastavi rat kada se njegova vojska oporavi.
"Putin grotesknom stopom žrtvuje sopstvene vojnike da bi zauzeo bilo kakvu teritoriju pod pretpostavkom da će SAD reći Ukrajini da gotovo sa pomoći SAD, osim ako Rusiji ne bude dato da zadrži ono što je uzela", napisao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na škotskom Univerzitetu Sent Andrews, na svom kanalu na Substacku.
Putinov manjak vojnika naveo ga je da dovede sjevernokorejske snage. Bidenova odluka da dozvoli Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u Rusiji delimično je bila odgovor, sa ciljem da obeshrabri Sjevernu Koreju od dubljeg uključivanja u rat, rekao je jedan od visokih zvaničnika administracije.
Od 2022. Rusija je već povlačila snage i druga vojna sredstva iz Sirije, Centralne Azije i drugih mjesta da bi ih uključila u borbu protiv Ukrajine, rekao je George Burros, ekspert za sukob Rusije i Ukrajine u Institutu za proučavanje rata.
Bilo koja borbena moć koju je Rusija bila ostavila u Siriji i koju bi mogla da rasporedi u Ukrajini vjerovatno neće promijeniti zamah na bojnom polju, rekao je Burros.
"Kremlj je dao Ukrajini prioritet koliko god je mogao", rekao je on.
Turska očekuje veću ulogu u Siriji nakon Assadovog svrgavanja
Turska je među glavnim pobornicima nekih od sirijskih pobunjenika koji su s vlasti zbacili Bashara al-Assada, dok Ankara želi steći uticaj u toj zemlji. Međutim, analitičari upozoravaju da će mnogo toga ovisiti o tome hoće li se nakon Assadovog odlaska uspostaviti stabilna vlada.
