Linkovi

Top priča

Dugo skrivani dokumenti o Trumpovim porezima predati tužiocu u New Yorku

Trump je istragu njujorškog tužioca ocijenio kao politički motivisanu.

Milioni stranica dokumenata koji pokazuju koliki je porez plaćao bivši predsjednik Donald Trump predati su njujorškom tužiocu, nakon 17 mjeseci pokušaja da se to spriječi.

Dokumenti iz Poreske uprave (IRS) pokazuju koliki je porez na zaradu, između ostalog, Trump platio u periodu od 2011. do 2019. i predati su tužiocu nakon što je tako naložio Vrhovni sud.

Njujorški tužilac Cyrus Vance ​istražuje da li su Trump, njegova djeca Ivanka, Donald junior i Eric i direktor Trumpove organizacije Allen Weisselberg umiješani u finansijske malverzacije.

Trump je jedini predsjednik SAD koji je odbio da objavi koliko je platio porez, uz obrazloženje da je pod istragom Poreske uprave, iako to ne znači da dokumenta ne mogu da se objave.

Bivši predsjednik je kritikovao Vrhovni sud, a istragu njujorškog tužioca nazvao "politički motivisanom".

"Ovo je nešto što se nikada nije desilo nijednom predsjedniku. Sve je inspirisano demokratama i dešava se na njihovoj lokaciji, gradu i državi New Yorku koju potpuno kontroliše moj deklarisani neprijatelj, guverner Andrew Cuomo", rekao je Trump.

Istraga se vodi i o tome da li su Trump i njegova organizacija namjerno umanjivali vrijednost nekretnina kako bi platili manji porez ili dobili kredite sa povoljnijim uslovima.

Protiv Trampa se vodi i istraga u Georgiji zbog poziva zvaničniku izborne komisije u toj državi i zahtevu da mu "nađe" dovoljan broj glasova da prestigne Joea Bidena, koji je pobijedio u Georgiji.

See all News Updates of the Day

Najmanje prijava za pomoć nezaposlenima od rane faze pandemije u Americi

Za pomoć se protekle sedmice prijavilo manje od 300.000 građana - prvi put u poslednjih 19 mjeseci (Foto: AP Photo/David Zalubowski)

Manje od 300.000 američkih građana protekle nedelje prijavilo se za pomoć nezaposlenima – prvi put posle ukupno devetnaest mjeseci, odnosno sredine marta 2020., saopštio je Sekretarijat za rad.

To, kako ocjenjuje agencija Reuters, ukazuje da je manjak radnika – a ne manja potražnja za radnom snagom razlog sporijeg trenda zapošljavanja.

"Podaci ukazuju da kompanije oklijevaju da otpuštaju zaposlene usljed nedostatka radne snage na tržištu”, rekla je za Rojters Rubela Faroki iz organizacije koja istražuje ekonomske prilike u mestu Vajt Plens u državi New York.

Ukupan broj građana koji primaju pomoć za nezaposlene smanjen je za 523.426 u nedelji okončanoj 25. septembra. Tome je doprinio i prestanak plaćanja državnih naknada za nezaposlene prethodnog mjeseca.

Imajući u vidu da se Delta varijanta koroanvirusa sve sporije širi i da su, sa druge strane, škole otvorene – rastu očekivanja da će se sve više građana zapošljavati.

Na povećanje radne snage moglo bi uticati i isticanje plaćanja takozvanih proširenih beneficija. Međutim, procjene su i da bi usljed povećanog samozapošljavanja, ušteda, prevremenog penzionisanja i sa, druge strane, usled jačanja berze i porastu cijena nekretnina – u Americi još neće biti dovoljno radne snage.

Istovremeno, nedostatak radne snage otežava lanac snabdijevanja, jer je sve manje radnika koji proizvode sirovine i robu i isporučuju ih na tržišta – što podstiče inflaciju.

Paul Massaro: Korumpirane mreže su najveća prijetnja za nacionalnu sigurnost SAD

Kongresni savjetnik: Američke sankcije su važne za vladavinu prava i borbu protiv korupcije
please wait

No media source currently available

0:00 0:06:04 0:00

Paul Massaro je savjetnik za borbu protiv korupcije u Kongresu SAD, pri Helsinškom odboru, a za Glas Amerike je govorio o reakciji SAD na Pandora Papire, uključujući i prijedlog tzv. ENABLERS zakona (Establishing New Authorities for Business Laundering and Enabling Risk to Security – Uspostavljanje novih ovlaštenja protiv pranja u biznisima i omogućavanja rizika po sigurnost)

Massaro je jedan od autora tog zakona, kojeg su prošle sedmice predložili kongresmeni iz obje stranke i koji bi trebao sprečavati da prljav novac uđe i bude opran u SAD. Prema njegovim riječima, takve mjere nisu samo bitne za nacionalnu sigurnost i borbu protiv korupcije i kleptokratije u SAD, nego su i važan dio vanjske politike jer pomažu izgradnju vladavine prava u drugim zemljama. Massaro kaže da su sankcije i zabrane viza važan odbrambeni mehanizam SAD.

Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za objavljivanje na drugim web stranicama isključivo uz navođenje izvora i url link na orginalni sadržaj.

VOA: Kongresmeni su prošle sedmice predstavili dvostranački zakon protiv onih koji omogućavaju pranje novca, tzv. ENABLERS zakon, a vi ste bili dio tima koji ga je pripremao. Možete li objasniti o čemu se tu radi?

Massaro: To je bilo šest kongresmena iz obje stranke: zastupnici Malinowski, Salazar, Cohen, Wilson, Spanberger i Hudson. Zaista uzbudljiva sedmica, te brza i odgovorna reakcija na Pandora Papire.

To ni ranije nije bila misterija, ali su Pandora Papiri još jednom jasno stavili do znanja da američki profesionalci stoje iza mnogo pranja novca.


Dakle, advokatske kancelarije, trustovi, profesionalci u oblasti nekretnina itd. Oni u SAD nemaju apsolutno nikakvu obavezu dubinske analize. Kao advokat u SAD nemate obavezu da ikada pitate svoje potencijalne klijente o izvoru njihovih sredstava. Tako da biste u tom slučaju mogli doći, možda kao balkanski političar ili nešto slično, s koferom punim gotovine, možda sa 10 miliona dolara, te izgledati vrlo sumnjivo, ali oni ne bi imali apsolutno nikakvu obavezu da vas bilo šta pitaju. Oni mogu samo reći: „mi ćemo uzeti novac“. I to i rade, iznova i iznova. Banke moraju proći određeni nivo dubinske analize, što se zove Pravilo dubinske analize klijenata. Tamo gdje postoji sumnja da je novac pribavljen kriminalom ili korupcijom ili bilo čime sličnim, moraju provjeriti kako bi potvrdili izvor sredstava. Ali u ostalim slučajevima, to se ne čini. I to je ono što mijenjamo. To je ono što će činiti ENABLERS zakon. Omogućit će Ministarstvu financija da stvori osnovna zdravorazumska pravila dubinske analize za one profesionalce koji omogućavaju rizike po nacionalnu sigurnost.

VOA: Kada kažete "dubinska analiza", možete li malo detaljnije govoriti o tome kako bi to funkcioniralo u praksi?

Massaro: Različita tržišta će imati različite programe. Zato ne želite da previše propisujete, jer se Ministarstvo financija želi pobrinuti da sva tržišta rade dobro, da i dalje napreduju, a vi želite biti sigurni da pravila nisu invazivna. Ali ono o čemu govorimo ovdje su zaista osnovne stvari. Doslovno bi to mogla biti obaveza da se jednostavno pita, kada postoji sumnja, da li je to prihod stečen kriminalom. Jer na kraju dana, globalna provedba zakona uglavnom se sastoji od pravljenja zamki. Radi se o suštinskom postavljanju pitanja tako da u konačnici ljudi, kriminalci, moraju lagati, a ako ste ih uhvatili u laži, uspjeli ste. Ili ako ih se upita, a oni postanu nervozni i povuku se, tada novac i ne dolazi u (američku) ekonomiju, što je još bolje. Dakle, ovdje govorimo o najobičnijoj osnovnoj stvari koja sada ne postoji. Kada govorim o ovome, ljudima je nevjerovatno da ako vam kao agentu za nekretnine neko dođe sa koferom punim novca, vi ne morate postavljati nikakva pitanja.

VOA: Dakle, u ovom trenutku samo banke u SAD imaju takve propise. Spomenuli ste agente za nekretnine, na koje bi još biznise i kompanije ovo uticalo?

Massaro: Žao mi je što to moram reći, ali velike advokatske firme su postale one koje omogućavaju u punom smislu te riječi. Globalne američke advokatske firme. Vidjeli smo da je Baker McKenzie imenovan (u Pandora Papirima) kao neka vrsta jezgre stvaranja nedozvoljenih offshore mreža za mnoge od ovih kleptokrata. Mnoge od njih su imenovane, u suštini gotovo sve su u nekoj mjeri spomenute, jer su poslovale s kleptokratama. A kleptokrate su bez pomoći onih koji im to omogućavaju na Zapadu prisiljeni zadržati novac koji su ukrali u zemljama u kojima su ga ukrali. Ovo je zaista kritična stvar za shvatiti, da se moderne diktature uzdaju u pristup Zapadu. Ono što oni trebaju učiniti je da mogu ukrasti, a zatim to prenijeti na Zapad. Zato što im to omogućava da im nikada ne zatreba vladavina prava kod kuće.

U nekom trenutku svim elitama je potrebna vladavina prava jer im je potreban način da zaštite stvari koje su ukrali i način da riješe međusobne sporove. Ali u ovom globaliziranom svijetu, ono što čine je da koriste američku vladavinu prava i sudove, ili britanske sudove i vladavinu prava i slično.


Ako bi ti profesionalci bili primorani da kažu „ne“ - a to su američke računovođe, agenti za nekretnine, konsultanti, investicioni savjetnici, toliko različitih profesionalaca - onda bi taj novac morao ostati tamo gdje je ukraden. A cijela jednačina je u tome da će na kraju elitama trebati vladavina prava u zemljama u kojima su ukrali novac, što znači da ćete konačno početi viđati reforme. Jer te elite će početi govoriti: moramo zaštititi novac koji smo ukrali, potreban nam je sudski sistem koji funkcionira, trebaju nam konkurentne političke institucije itd. Ruski opozicioni političar Vladimir Kara-Murza kaže da je način rada Putinovog režima i njegovih prijatelja: krasti u Rusiji, a trošiti na Zapadu. I mislim da je to istina za sve kleptokratije.

VOA: Zapravo se prvenstveno radi o sprečavanju ulaska prljavog novca u američki finansijski sistem?

Massaro: Da. Prvenstveno se radi o nacionalnoj sigurnosti SAD, jer mislim da će to zaista pomoći i drugim zemljama. Mislim da je ovo ključ izgradnje vladavine prava u čemu ne uspijevamo već 30 godina. No, na kraju krajeva, radi se i o zaštiti Amerikanaca, jer ovaj prljavi novac korodira naš sistem, ulazi u naše univerzitete i muzeje, u nekretnine, poslovne i stambene, u biznise. Odličan primjer za ovo su ulaganja (Ihora) Kolomoiskyja, ukrajinskog oligarha u Cleveland, koja su završila sa stotinama Amerikanaca bez posla, izuzetno niskim sigurnosnim standardima, ozlijeđenim Amerikancima, oronulim centrom grada itd. Ovi oligarsi se ne brinu o svojim ulaganjima. Za njih to nisu ulaganja već mjesta gdje mogu držati svoj novac, jer je cijela ideja da ga želite staviti u sistem koji je sigurniji nego kad ga držite kod kuće.

VOA: Vidjeli smo da postoji zabrinutost zbog malih preduzeća, kojima je teže poduzimati ovakve operativne stvari. Hoće li ovo uticati na njih?

Massaro: Uopće ne. I želim pojasniti da govorimo o izuzetno malom broju ljudi i među kleptokratama i među onima koji im omogućavaju. Nekoliko globalnih advokatskih kompanija, velikih igrača. Isto je i sa kleptokratama. Ko kupuje sve te nekretnine? Mali broj pojedinaca, jednocifren broj ukrajinskih oligarha, ili ruskih prijatelja (režima), pa čak i kleptokrata sa Balkana i drugih, koji podrivaju vladavinu prava na globalnoj razini.

VOA: Ako je to tako jednostavno, poput postavljanja pitanja i funkcioniranja sistema, da li će zaista napraviti razliku?

Massaro: Da, uvijek hoće, jer je naša provedba zakona nevjerojatna u SAD. Moram reći, FBI, Ministarstvo pravde, oni rade stvari koje nijedna druga zemlja nije u stanju, rade jako naporno. Oni idu za privrednim kriminalom, za kleptokratama. U 2010. godini su pokrenuli Inicijativu za povrat imovine kleptokrata, izuzetno uspješno. Dakle, Amerikanci ulažu u povrat imovine kleptokrata koja je skrivena u njihovoj zemlji, samo da bi je mogli vratiti (na mjesto porijekla), jer je to ispravno. Ali oni sve to rade s obje ruke vezane na leđima. Do prošlog Kongresa nisu imali transparentnost stvarnog vlasništva, doslovno ste mogli samo stvoriti lance anonimnih kompanija. Ali i dalje nemamo implementirano pravilo. Pokušavaju to raditi bez znanja stvarnih vlasnika, bez ikakve obaveze za profesionalce da upitaju je li to zarada od kriminala. Dakle, u konačnici, kada kažem da stvaramo zamke, upravo to radimo, a onima koji provode zakon to mnogo olakšava posao. To im je potrebno da zatvore slučajeve, trebaju im dokazi. I dalje važi pravilo: nevin ili dokazano kriv. Kada organi reda počnu da se bave određenim ljudima, to se mora temeljiti na vrlo jakim, van razumne sumnje, dokazima. To im treba i to je ono što ovaj zakon pomaže da dobiju, jer stvara transparentnost i odgovornost.

VOA: Spomenuli ste Pandora Papire, ali bilo je i drugih istraživanja koja su pokazala da su SAD postale atraktivno odredište za skrivanje bogatstva, pa čak i pranje novca. Npr, prema Pandorinim Papirima, Južna Dakota ima 30-ak trustova povezanih sa ljudima optuženim za korupciju, kršenje ljudskih prava i slično u nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta. Kako je moguće da se ovo događa toliko dugo?

Massaro: Uvijek govorim da smo usred promjene paradigme. Sada smo na 30 godina od završetka Hladnog rata i 30 godina smo davali prioritet ekonomskoj integraciji i financijalizaciji prije svega. U suštini smo govorili da je trijumf liberalizma, ljudskih prava, demokratije i vladavine prava neizbježan, te da je ono što trebamo učiniti da uvedemo sve u jedan ili drugi sistem i to će se na kraju i dogoditi. Jako mi je žao što to kažem, ali pogriješili smo. Umjesto da Zapadne demokratske vrijednosti idu na Istok, dogodilo se suprotno.

Istočne vrijednosti, nekadašnje sovjetske vrijednosti, komunističke vrijednosti, neformalna korupcija, uticaji na pravosuđe itd. su došli na Zapad. Došli su sa prljavim novcem.


Tako su to učinili. Prljavi novac je stigao, a vrijednosti i norme prate prljavi novac. Tako da smo mi, naše institucije, zapravo korodirali. Sada to moramo prepoznati i popraviti. Nema štete u tome, imali smo strategiju, pokušali smo, a sada moramo shvatiti da smo pogriješili i da je vrijeme da isprobamo nešto novo. A to je da umjesto da sprovodimo neobuzdanu ekonomsku liberalizaciju, mi isporučujemo vladavinu prava. Ovo je doba vladavine prava. I moramo se sjetiti da su SAD zasnovane na principima ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, a ne na principima maksimalnog godišnjeg rasta BDP-a. Lijepo je ako to možete imati, ne želim to umanjivati, to je jako dobro. Želite ekonomski rast, to je veoma dobro za ljude. Ali moramo prepoznati da su naše vrijednosti važnije od kratkoročnih ekonomskih dobitaka. Bez njih su ekonomski dobici potpuno nebitni. Tako da je to ono što mi radimo ovdje, rekalibriramo se za novo doba, prepoznajemo da pokušavamo nešto novo. Prioritet ćemo staviti na vladavinu prava kao prvu i osnovnu vrijednost i moći ćemo to ostvariti. Očistit ćemo prljavi novac iz našeg sistema i uskratit ćemo kleptokratama pristup našem sistemu. Znači li to da nekolicina ljudi neće moći poslovati s nekim od najgorih ljudi na svijetu? Da, znači. Ljudima kao što je Kolomoisky ili nekom drugom će biti uskraćen pristup našem sistemu, ali to je u redu. Svi bismo to trebali željeti jer su ionako predstavljali rizik za nacionalnu sigurnost.

VOA: Je li slučajnost što je zakon predstavljen odmah nakon objavljivanja Pandora Papira ili je to bio plan od ranije?

Massaro: Posljednjih 30 godina vlada, akademici i svi ostali zaostaju. Ja sam vrlo ponosan javni službenik, ali kažem da zaostajemo i da nismo uspjeli prepoznati ono što je očigledno najmanje od 2010. Tada je rođena Inicijativa Ministarstva pravde o povratu imovine kleptokrata. Godine 2005. imali smo Bushovu predsjedničku proklamaciju protiv kleptokratije, ali to se zapravo nije provodilo. Dakle, propustili smo da reagiramo. Ali novinari nisu. Oni su to izuzetno dobro razumjeli i nikada nisu prestali kucati na vrata. I mislim da su Pandora Papiri duboki izraz toga. Kakav nevjerovatan posao. Naravno da smo razmišljali o ovome, nije da je ovo potpuno novi prijedlog politike, kao što sam rekao, vrlo je osnovni. SAD su jedna od samo 10 posto zemalja u svijetu koja nije usklađena sa Preporukom 22 Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). Ovo je doslovno samo Preporuka 22 FATF-a, dio međunarodnih obaveza koje su SAD pomogle osmisliti, a za kojima sada zaostaju. Pandora Papiri otvorili su prostor za ovu politiku. Svima su jasno stavili do znanja da se to dešava sada, u vremenu u kojem mislim da se priča o korupciji promijenila. Sada u Kongresu imamo dvostranački Poslanički klub (Caucus) protiv inostrane korupcije i kleptokratije. Imamo predsjednika koji kaže da je korupcija prijetnja nacionalnoj sigurnosti, prvi put da je to ikada rečeno. Dakle, kada govorim o promjeni paradigme, mislim da postoje stvarni dokazi za to.

VOA: Koji je vremenski okvir za ovaj zakon, šta će se sljedeće dogoditi?

Massaro: Naravno, sada ga treba usvojiti. Mislim da bi sljedeći korak bio predstavljanje Senatu, kojem obično treba malo duže da se pokrene. Zastupnički dom može ići vrlo brzo, što je sjajno, ali odbor to mora razmotriti. To nije nešto što će se dogoditi sutra, ali čak i kada ga samo predstavite javnosti, to je odličan i jak prvi korak. Predstavili smo ga veoma snažno, sa troje Demokrata i troje Republikanaca, pokazuje dvostranaštvo jer sva ova pitanja su dvostranačka. I to nije samo ovaj zakon, naravno, imali smo šest zakona protiv kleptokratije u prijedlogu Zakona o nacionalnoj odbrani, koji je u Zastupničkom domu usvojen u septembru.

VOA: Područje za koje prevashodno izvještavamo, Zapadni Balkan, ima velikih problema sa korupcijom i vladavinom prava i teško je vjerovati da će korupcija nestati sama od sebe, bez uticaja izvana. U junu je Bijela kuća proširila kriterijume za određivanje sankcija na Zapadnom VOA: Balkanu, uključujući i korupciju. Mislite li da su sankcije i zabrane putovanja dobra ideja i važno oruđe američkih antikorupcijskih napora?

Massaro: Da. Kada bi to bio moj izbor, borba protiv kleptokratije bi bila velika američka strategija jer ima mnogo veze s načinom na koji formuliramo svoju unutrašnju politiku, ali i vanjsku politiku. Vidim ovaj pristup na tri stuba. Kao naše čišćenje kod kuće, na šta se i odnosi ENABLERS zakon. Moramo spriječiti da prljavi novac uđe u SAD. Drugi segment je ono o čemu vi govorite. To vidim kao onemogućavanje korumpiranih mreža. I treći dio je izgradnja vladavine prava u inostranstvu. I sve ove elemente morate napraviti zajedno. Onemogućavanje mreža, koje dolazi uz sankcionisanje ljudi, je nevjerojatno važno iz puno razloga. Ono obezbjeđuje nacionalnu sigurnost SAD. Ne želite ove kriminalce u svom sistemu. Dakle, čak i ako nužno ne obraćamo pažnju na ono što se dešava na Balkanu u smislu izgradnje vladavine prava, to je odbrambeni mehanizam, ne želimo ih u našem sistemu. Ali nas je, naravno, briga šta se dešava na Balkanu.

Želimo da vladavina prava napreduje i raste na Balkanu. Tako da (ove mjere) i tome pomažu.


Mislim da je taj element odgovornosti koju one daju, imenovanje i sramoćenje, izuzetno važan. I to nije važno samo za SAD i za naše saveznike, već i za novinare, za civilno društvo, da svi znaju da vas SAD vide takvima kakvi jeste.

Problemi u lancu snabdijevanja, Amerikanci upozoreni na kašnjenja i nestašice

ARHIVA - Kontejneri sa teretnih brodova istovaraju se u luci Long Bič u Los Anđelesu, 7. aprila 2021.

Predsjednik Joe Biden razgovarao je sa izvršnim direktorima više kompanija i liderima najvećih američkih luka o velikim problemima u lancu snabdijevanja u Americi.

Bijela kuća i mnoga preduzeća već upozoravaju na veće cijene proizvoda i kašnjenja pošiljki tokom praznične sezone. Američki zvaničnici poručuju da će možda biti potrebno nekoliko mjeseci da se problemi u snabdijevanju riješe - što znači da bi Amerikanci već sada trebalo da kupuju novogodišnje poklone.

Bijela kuća pokušava da riješi zastoje u lancu snabdijevanja koji remete ekonomski oporavak uoči praznika.

“Dok se zemlja oporavlja od ove pandemije, koja se događa jednom u 100 godina, i ekonomske krize, privatne kompanije koje čine naš lanac snabdijevanja i obezbjeđuju proizvode preduzećima I Amerikancima, bore se da uhvate korak sa tim”, navodi Džen Psaki.

Predsjednik Biden se u Bijeloj kući sastao sa direktorima velikih maloprodajnih lanaca i snabdijevača, među kojima su kompanije Volmart, UPS i Home Depot, kao i liderima dvije najprometnije luke u zemlji koje se suočavaju sa ogromnim zakrčenjem teretnih brodova.

“Ono što se događa sa željeznicama na srednjem zapadu i u skladištima širom zemlje utiče na broj brodova u lukama”, kaže Frenk Pons De lion iz Međunarodnog sindikata lučkih radnika.

Amerikanci bi već trebalo da počnu da kupuju novogodišnje poklone zbog problema u lancu snabdevanja, poručuju zvaničnici.
Amerikanci bi već trebalo da počnu da kupuju novogodišnje poklone zbog problema u lancu snabdevanja, poručuju zvaničnici.

Velika potražnja i nestašice duž lanca snabdijevanja – od brodskih kontejnera do vozača kamiona i radnika u fabrikama – doveli su do toga da Amerikanci ne mogu da u prodavnicama nađu proizvode koje žele.

“Da bi nam rafovi bili puni, moramo da naručujemo 6 do 8 nedelja unaprijed”, ističe Rendi Ešli, vlasnik jedne prodavnice.

I mala i velika preduzeća upozoravaju da će se situacija samo pogoršati tokom praznične sezone.

Sekretarka za finansije Dženet Jelen rekla je za CBS da bi Amerikanci trebalo da očekuju određene nestašice i veće cijene tokom prazika, ali je upozorila protiv panične kupovine.

“Nema razloga da potrošači paniče zato što nema proizvoda koje žele da kupe za Božić”.

Zbog problema u lancu snabdijevanja, poskupjeli su i određeni proizvodi – cijene pelena su porasle za gotovo 9 odsto, odjeće 4,2, novih automobile 7,6, mesa gotovo 9, a jaja 10 procenata u odnosu na prošlu godinu.

SAD: Predstavnički dom izglasao podizanje granice zaduživanja do decembra

ARHIVA - Američki Kongres (Foto: AP/Andrew Harnik)

Predstavnički dom američkog Kongresa, u kojem većinu ima Demokratska stranka, u utorak je usvojio zakonski prijedlog, prethodno usvojen u Senatu, kojim se granica do koje federalna vlada može da se zadužuje privremeno podiže na 28,9 hiljada milijardi dolara do početka decembra.

Demokrate, koje imaju tijesnu većinu u donjem domu Kongresa, odobrile su povećanje granice zaduživanja za 480 milijardi dolara sa 219 glasova ZA, dok je 206 članova bilo protiv. Glasalo se po stranačkoj pripadnosti - sve demokrate su podržale prijedlog, dok su svi republikanci bili protiv.

Očekuje se da predsjednik Joe Biden potpiše zakon ove nedelje, prije roka 18. oktobra kada je Sekretarijat za finansije procijenio da bez kongresne akcije više neće biti u mogućnosti da otplaćuje dugove.

Usvajanje prijedloga u Kongresu ublažilo je, barem privremeno, strahovanja da će Sjedinjene Države - najveća svjetska ekonomija - prvi put doći u situaciju da ne mogu da otplaćuju dug.

Međutim, članovi Kongresa će se za samo sedam nedelja suočiti sa novim rokom za podizanje limita za dug. U to vrijeme ističe i privremeni budžet za finansiranje vladinih agencija, pa će Kongres morati da spriječi i njihovo djelimično zatvaranje.

Senat je prošle nedelje glasao za podizanje gornje granice duga, dok republikanci pokušavaju da tu mjeru povežu sa planovima predsjednika Bidena za usvajanje dva zakonska prijedloga vrijedna više hiljada milijardi dolara - za ulaganje u infrastrukturu i socijalne usluge.

Za prijedlog zakona o podizanju granice zaduživanja je uz demokrate glasalo 11 republikanskih senatora. Međutim, lider republikanske manjine Mič Mekonel rekao je da neće podržati novo povećanje limita u decembru.

Za vrijeme Trumpove administracije, granica zaduživanja podizana je tri puta uz podršku demokrata, uprkos tome što su se oni protivili republikanskom prijedlogu zakona o smanjenju poreza i pojedinim budžetskim mjerama bivšeg predsjednika, uključujući i finansiranje izgradnje zida na granici sa Meksikom. Sve te mjere su doprinijele povećanju duga, prenosi Reuters.

Svjetska banka: Dug siromašnih zemalja porastao je za 12%, na rekordnih 860 milijardi dolara u 2020.

FILE - Children play in a pool that has no system to replace the water in Rio de Janeiro, Brazil, Aug. 13, 2015. Brazil is among the world’s largest economies, but lags in access to water and sanitation. Rapid urban growth in recent decades, poor planning

Svjetska banka upozorila je u ponedjeljak na značajan porast dužničkog tereta zemalja sa niskim prihodima u svijetu na rekordnih 860 milijardi dolara 2020. godine kao posljedicu pandemije COVID-19 i pozvala na hitne napore za smanjenje nivoa duga.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass rekao je novinarima da je izvještaj banke za međunarodnu statistiku duga 2022. pokazao dramatičan porast ranjivosti duga sa kojima se suočavaju zemlje sa niskim i srednjim prihodima; on je također pozvao na sveobuhvatne napore kako bi se zemljama pomoglo da dostignu održivije nivoe duga.

"Potreban nam je sveobuhvatan pristup problemu duga, uključujući smanjenje duga, brže restrukturiranje i poboljšanu transparentnost", rekao je Malpass u saopćenju koje prati novi izvještaj.

Rekao je da je polovina najsiromašnijih zemalja u svijetu u problemu vanjskog duga ili u velikom riziku od toga.

Malpass je rekao da su potrebni održivi nivoi duga kako bi se zemljama pomoglo u ekonomskom oporavku i smanjenju siromaštva.

U izvještaju se navodi da su stanje vanjskog duga zemalja sa niskim i srednjim prihodom zajedno porasle 5,3% u 2020. godini na 8,7 biliona dolara, pogađajući zemlje u svim regijama.

Rečeno je da je rast vanjskog duga nadmašio bruto nacionalni dohodak (BND) i rast izvoza, pri čemu je omjer vanjskog duga prema BND-u, isključujući Kinu, porastao za pet postotnih bodova na 42% u 2020. godini, dok je njihov omjer duga prema izvozu skočio na 154% u 2020. sa 126% u 2019.

Malpass je rekao da su hitno potrebni napori na restrukturiranju duga s obzirom na istek krajem ove godine Inicijative za obustavu otplate duga Grupe 20 velikih ekonomija (DSSI), koja je ponudila privremeno odgađanje plaćanja duga.

G20 i Pariški klub službenih kreditora pokrenuli su prošle godine Zajednički okvir za rješavanje duga radi restrukturiranja neodrživih dužničkih situacija i produženih finansijskih praznina u zemljama koje ispunjavaju uslove za DSSI, ali su se do sada prijavile samo tri zemlje-Etiopija, Čad i Zambija.

Malpass je rekao da bi daljnje zamrzavanje plaćanja duga moglo biti uključeno u dio restrukturiranja duga Zajedničkog okvira, ali je potrebno i više rada na povećanju učešća povjerilaca iz privatnog sektora, koji se do sada nisu bili voljni uključiti.

Izvještaj je pokazao da su neto prilivi od multilateralnih kreditora u zemlje sa niskim i srednjim prihodima porasli na 117 milijardi dolara 2020. godine, što je najveći nivo u posljednjoj deceniji.

Neto kreditiranje zemalja s niskim prihodima poraslo je 25% na 71 milijardu dolara, što je ujedno i najviši nivo u posljednjoj deceniji, pri čemu su Međunarodni monetarni fond ili MMF i drugi multilateralni vjerovnici dali 42 milijarde dolara, a bilateralni kreditori 10 milijardi dolara.

Carmen Reinhart, glavna ekonomistica Svjetske banke, rekla je da bi se izazovi s kojima se suočavaju visoko zadužene zemlje mogli pogoršati s rastom kamatnih stopa.

Svjetska banka je objavila da je proširila izvještaj za 2022. godinu kako bi povećala transparentnost o nivoima globalnog duga pružajući detaljnije i razvrstane podatke o vanjskom dugu.

Podaci sada uključuju analizu stanja vanjskog duga zemlje zadužnice kako bi se prikazao iznos duga svakom službenom i privatnom kreditoru, valutni sastav ovog duga i uslovi pod kojima su krediti odobreni.

Za zemlje koje ispunjavaju uvjete za DSSI podaci također prikazuju uslugu duga koju je svaki bilateralni vjerovnik odgodio za 2020. godinu i predviđena mjesečna plaćanja servisiranja duga koja im se duguju do 2021. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG