Linkovi

Top priča SAD

Dugo skrivani dokumenti o Trumpovim porezima predati tužiocu u New Yorku

Trump je istragu njujorškog tužioca ocijenio kao politički motivisanu.

Milioni stranica dokumenata koji pokazuju koliki je porez plaćao bivši predsjednik Donald Trump predati su njujorškom tužiocu, nakon 17 mjeseci pokušaja da se to spriječi.

Dokumenti iz Poreske uprave (IRS) pokazuju koliki je porez na zaradu, između ostalog, Trump platio u periodu od 2011. do 2019. i predati su tužiocu nakon što je tako naložio Vrhovni sud.

Njujorški tužilac Cyrus Vance ​istražuje da li su Trump, njegova djeca Ivanka, Donald junior i Eric i direktor Trumpove organizacije Allen Weisselberg umiješani u finansijske malverzacije.

Trump je jedini predsjednik SAD koji je odbio da objavi koliko je platio porez, uz obrazloženje da je pod istragom Poreske uprave, iako to ne znači da dokumenta ne mogu da se objave.

Bivši predsjednik je kritikovao Vrhovni sud, a istragu njujorškog tužioca nazvao "politički motivisanom".

"Ovo je nešto što se nikada nije desilo nijednom predsjedniku. Sve je inspirisano demokratama i dešava se na njihovoj lokaciji, gradu i državi New Yorku koju potpuno kontroliše moj deklarisani neprijatelj, guverner Andrew Cuomo", rekao je Trump.

Istraga se vodi i o tome da li su Trump i njegova organizacija namjerno umanjivali vrijednost nekretnina kako bi platili manji porez ili dobili kredite sa povoljnijim uslovima.

Protiv Trampa se vodi i istraga u Georgiji zbog poziva zvaničniku izborne komisije u toj državi i zahtevu da mu "nađe" dovoljan broj glasova da prestigne Joea Bidena, koji je pobijedio u Georgiji.

See all News Updates of the Day

Chauvin osuđen za ubistvo Floyda

Derek Chauvin

Bivši policajac iz Minneapolisa Derek Chauvin proglašen je krivim po svim tačkama optužnice za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda u maju prošle godine.

Tu odluku je donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka, uključujući prolaznike, policajce i eksperte, uz višesatne video dokaze.

Porotnici su morali da donesu jednoglasnu odluku o svakoj od tri tačke optužnice protiv Chauvina - ubistvo drugog stepena, ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata drugog stepena.

Chauvinu, koji se branio sa slobode, poslije izricanja presude ukinuta je kaucija i odveden je u zatvor.

Prema smjernicama Minnesote za određivanje kazne, Chauvin je suočen sa 12 i po godina zatvora, zato što nije prethodno osuđivan. Međutim, tužioci bi mogli da zatraže dužu kaznu do 40 godina, ako sudija Peter Cahill utvrdi da je bilo "otežavajućih okolnosti".

Predsjednik SAD Joe Biden prethodno je rekao da se moli za "pravednu presudu" na suđenju Chauvinu.

"Upoznao sam Georgeovu porodicu", uključujući Floydovu kćerku i braću, rekao je Biden novinarima. "Mogu samo da zamislim pod kakvim su pritiskom i stresom i čekao sam dok porota ne počne sa vijećanjem i zvao sam ih."

Dodao je da ne bi javno govorio o telefonskom razgovoru, da član porodice to nije prvi objavio.

Prije presude, tokom jučerašnjeg dana, tužilački tim i odbrana iznijeli su završne riječi.

Steve Schleicher, predstavnik tužilačkog tima, završnim riječima je zatražio od porotnika da vjeruju svojim očima, dok je pustio video snimke privođenja Floyda tokom koga je preminuo.

"Ovo nije proces protiv policije koja treba hrabro da štiti i bude saosjećajna u u službi. George Floyd nikome nije bio prijetnja. Za suočavanje sa njim tog dana nije bila potrebna hrabrost - koja nije ni iskazana. Sve što je bilo potrebno bilo je malo saosjećanja - koje je takođe izostalo", poručio je tužilac.

On je porotnike podsjetio okolnosti pod kojima je Floyd preminuo.​

"George Foyd preminuo je 25. maja 2020. licem postavljenog nasuprot pločnika. Ležao je na ulici devet minuta i dvadeset devet sekundi. George Floyd se borio. Očajno je želio da udahne, da napravi dovoljno prostora u grudima - da bi disao. Ali bio je zarobljen. Sa jedne strane bio je pločnik, a da druge ljudi koji su ga držali", rekao je tužilac.

Branilac Chauvina Eric Nelson je rekao u završnom obraćanju da optužba nije slučaj dokazala van razumne sumnje i od porotnika je zatražio oslobađajuću presudu. Tvrdnja odbrane bila je da je Floyd dijelom preminuo zbog upotrebe droge.

Advokat branjenika iznio je tvrdnje da zahvat kojim se Chauvin koristio prilikom hapšenja Floyda nije zabranjen, pozivajući se na svjedočenje jednog od policajaca Johnnyja Mercila.

"Mercil je rekao da se zahvat koljenom može koristiti u određenim okolnostima. Može se koristiti u dužem vremenskom periodu, u zavisnosti od uzvratnog otpora. Kada osumnjičenom stavite lisice, ne mora nužno značiti da je vrijeme da se pomjerite nogu, jer ljudi sa lisicama na rukama i dalje mogu biti opasni po sebe i druge", rekao je Nelson.

Floydova smrt izazvala je proteste širom SAD i svijeta protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti.

Biden poručio zakonodavcima da je otvoren za kompromis u vezi infrastrukturnog paketa

Predsjednik Joe Biden sastaje se s ministrom prometa Peteom Buttigiegom (lijevo) i članovima Kongresa kako bi razgovarali o njegovom planu poslova u Ovalnom uredu Bijele kuće u Washingtonu, 19. april 2021. godine.

"Spreman sam na kompromise", rekao je američki predsjednik Joe Biden grupi republikanaca i demokrata tokom sastanka u Ovalnom uredu Bijele kuće u ponedjeljak o svom prijedlogu za poslove i infrastrukturu vrijednom dvije hiljade milijardi dolara.

"Očito sam stavio puno toga u paket i mislim da bi sve to trebalo biti uključeno", rekao je predsjednik članovima Kongresa, koji su svi prethodno bili guverneri ili gradonačelnici.

Veliko je pitanje, priznao je Biden, "kako to platiti".

Sastanak u ponedjeljak bio je drugi put da je predsjednik zajedno ugostio grupu demokratskih i republikanskih poslanika u nadi da će izraditi zakone o američkoj infrastrukturi koji bi mogli biti podržani i u Zastupničkom domu i Senatu.

Neki republikanci kritiziraju predsjednikov američki plan poslova kao preskup i preširok, što nadilazi tradicionalnu definiciju infrastrukture. Opozicioni zakonodavci također su generalno protiv podizanja poreza na prihod korporacija sa 21% na 28%, kako Biden želi.

Iako bi Bidenov prijedlog od dvije hiljade milijardi dolara, kojem nedostaju pojedinosti, finansirao ceste i mostove, on uključuje i projekte za ublažavanje klimatskih promjena i proširenje pristupa kućnoj njezi i njezi u zajednici.

Predsjednik se suočava s pritiskom republikanaca, ali i progresivnog krila vlastite Demokratske stranke, koja smatra da neki Bidenovi prijedlozi ne idu dovoljno daleko.

Chicago
Chicago

Neki analitičari vide da se početni zakoni o poboljšanju infrastrukture i otvaranju radnih mjesta svode na samo 800 milijardi dolara ako se postigne dvostranački kompromis.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki ponovo je jasno dala do znanja u ponedjeljak, neposredno prije sastanka u Ovalnom uredu, da je administracija Bidena fleksibilna i da sve ne treba biti uključeno u jedan veliki početni paket.

"Predsjednikova suština je da jedina stvar koju ne možemo učiniti je da ne uložimo u infrastrukturu naše države, obnovimo ekonomiju i otvorimo milione radnih mjesta", rekla je Psaki novinarima tokom dnevnog brifinga za novinare. "To je jedini dio koji on ne želi da vidi da ne radimo kao zemlja i da to ne činimo, nadamo se, na bipartijski način."

Da bi se dogodio kompromis, "obje strane moraju željeti doći za stol", rekla je Michele Nellenback, potpredsjednica strateške inicijative u Dvostranačkom političkom centru.

"To možete raditi jedno po jedno", rekla je, predviđajući da će, uprkos razlikama između dvije strane, zakon biti usvojen, čak i ako se ove godine ne dogodi, za finansiranje projekata autoputeva, širokopojasnog pristupa Internetu i vodnih projekata. "Postoje elementi ovoga koji će proći."

Senat bi ove sedmice trebao razmotriti prijedlog za vodnu infrastrukturu u iznosu od 35 milijardi dolara, koji uživa široku dvostranačku podršku, ali je daleko manji od iznosa koji predsjednik želi potrošiti. Pomogao bi zamijeniti ostarjele vodovodne cijevi i ojačati sisteme otpadnih voda protiv prirodnih katastrofa.

SAD i Kina obećavaju hitne mjere za kontrolu klime

Zagađenje zraka u Pekingu, 11. mart 2021.

Kina i Sjedinjene Države, dva najveća zagađivača ugljikom na svijetu, postigli su novi dogovor o poduzimanju hitnih mjera za suzbijanje klimatskih promjena.

Dvije zemlje navele su u zajedničkoj izjavi kasno u subotu da su "predane međusobnoj suradnji" i sa drugim zemljama da se nose s klimatskom krizom "s ozbiljnošću i hitnošću koju ona zahtijeva".

Američki specijalni izaslanik za klimu John Kerry i njegov kineski kolega Xie Zhenhua postigli su sporazum tokom trodnevnih razgovora prošle sedmice u Šangaju, samo nekoliko dana prije virtualnog samita o tom pitanju na kojem je ove sedmice domaćin američki predsjednik Joe Biden.

Kerry je rekao u nedjelju novinarima u Seulu da smatra da je jezik dokumenta "jak" te da su se Kina i SAD složile oko "kritičnih elemenata o tome kamo moramo ići".

Ali Kerry, bivši američki državni sekretar i gubitnički demokratski kandidat za predsjednika 2004., dodao je: "U diplomatiji sam naučio da se ne osvrćete na riječi, već na djela. Svi moramo vidjeti što će se dogoditi".

Arhiv - John Kerry
Arhiv - John Kerry

Kina, najveći zagađivač ugljikom na svijetu i druga najgora, Sjedinjene Države, ispuštaju gotovo polovicu isparenja fosilnih goriva koja zagrijavaju atmosferu planete. Njihova suradnja bila bi presudna u borbi protiv zagađenja koje je stvorio čovjek.

SAD, najveće svjetsko gospodarstvo i Kina kao broj 2, trgovinski su suparnici širom svijeta i imaju sporne odnose oko ljudskih prava i kineskih teritorijalnih zahtjeva oko Tajvana, kojem Sjedinjene Države šalju oružje.

Kerry je istaknuo da je Kina najveći svjetski korisnik ugljena i razgovarao je o načinima za prelaz na druge oblike energije.

"Nikad nisam zazirao od izražavanja naših stavova koje dijele mnogi ljudi da je imperativ smanjivati ugljen svugdje", rekao je.

Su Wei, član kineskog pregovaračkog tima, rekao je u nedjelju državnoj televiziji CCTV da su dvije zemlje postigle konsenzus o budućoj suradnji u klimatskim pitanjima.

Biden je pozvao 40 svjetskih čelnika, uključujući kineskog predsjednika Xi Jinpinga, na klimatski samit u četvrtak i petak.

Očekuje se da će SAD i druge zemlje objaviti daljnje ciljeve za smanjenje emisije ugljika prije ili na samitu, te obećati financijsku pomoć za kontrolu klime siromašnijim zemaljama. Čini se malo vjerovatnim da će Kina postaviti nove ciljeve kontrole okoliša.

Kineski zamjenik ministra vanjskih poslova Le Yucheng rekao je u petak za Associated Press: "Za veliku zemlju s 1,4 milijarde ljudi ti se ciljevi ne postižu lako. Neke zemlje traže od Kine da ranije postigne ciljeve. Bojim se da to nije baš realno".

Arhiv - Le Yucheng
Arhiv - Le Yucheng

No, Xi je u petak rekao da je Kina ostala predana klimatskim ciljevima koje je najavio prošle godine, dodajući da klimatsko pitanje ne bi trebalo biti "pregovarački čip za geopolitiku" ili "izgovor za trgovinske barijere", očita referenca na tekuće sporove s Sjedinjenim Državama.

"Ovo je nesumnjivo teška bitka", rekao je Xi u konferencijskom pozivu s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, objavilo je Ministarstvo vanjskih poslova Kine.

"Kina će zasigurno postupiti u skladu svojim riječima, a njeni postupci zasigurno će donijeti rezultate", rekao je Xi. "Nadamo se da će napredna gospodarstva dati zamah za smanjenje emisija, a također predvoditi u ispunjavanju obveza za financiranje klime."

Nije jasno hoće li se Xi pridružiti Bidenovom samitu, ali Kerry je u nedjelju rekao: "Nadamo se da će (Xi) sudjelovati".

Nekoliko sati nakon stupanja na dužnost, Biden se ponovno pridružio pariškom klimatskom sporazumu iz 2015. godine, poništavajući povlačenje svog prethodnika Donalda Trumpa.

U izjavi SAD-a i Kine sa susreta u Šangaju kaže se da će dvije zemlje pojačati "svoje djelovanje i suradnju u multilateralnim procesima, uključujući Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i Pariški sporazum".

Kaže se kako obje zemlje namjeravaju razviti pojedinačne strategije za kontrolu onečišćenja prije planirane klimatske konferencije Ujedinjenih nacija u Glasgowu krajem 2021. godine i poduzeti "odgovarajuće mjere za maksimiziranje međunarodnih ulaganja i financiranje kao potporu" energetskoj tranziciji u zemljama u razvoju.

I Kina i SAD postavile su ciljeve da postanu ugljično neutralne u sljedećim desetljećima.

Xi je prošle godine rekao da će Kina biti ugljično neutralna do 2060. godine i namjerava doseći vrhunac svojih emisija do 2030. godine.

Biden kaže da će SAD preći na sektor električne energije bez emisija do 2035. godine, a do 2050. godine imati će ekonomiju bez emisija.

Premijer Japana u Bijeloj kući: Zajedno protiv kineskog izazova

Predsjednik SAD Joe Biden i premijer Japana Jošihide Suga odlaze poslije konferencije za novinare u ružičnjaku Bijele kuće, 16. aprila 2021. (Foto: AP)

Predsjednik SAD Joe Biden izjavio je da su se on i premijer Japana Jošihide Suga obavezali da sarađuju, kako bi se zajednički suprotstavili izazovima koje predstavljaju Kina i Sjeverna Koreja. Suga je prvi strani lider koji je posjetio Bijelu kuću otkad je Biden preuzeo položaj u januaru. 

Biden je poslije sastanka sa Sugom rekao novinarima da su njih dvojica potvrdili svoju "čeličnu podršku američko-japanskom savezništvu" i saglasili se da će raditi zajedno na suočavanju sa izazovima koji predstavlja Kina, ali i na pitanjima kao što su Istočno i Južno kinesko more i Sjeverna Koreja.

Predsjednik SAD je razgovore opisao kao "veoma produktivne" i dodao da su se SAD i Japan dogovorili da podrže globalne napore u vakcinaciji protiv COVID19 , ali i da promovišu nova tehnološka dostignuća, uključujući 5G mreže, vještačku inteligenciju i kvantne računare.

Odgovarajući na pitanje novinara, Suga je rekao da su dvojica lidera razgovarala o Tajvanu i da su ponovila važnost "mira i stabilnosti" u Tajvanskom moreuzu, ali nije želio da iznosi detalje diskusije o tom pitanju.

Suga je rekao da je potvrdio Bidenu da je Japan posvećen organizaciji Ljetnjih olimpijskih igara, uprkos pandemiji koronavirusa, a da mu je američki predsjednik ponudio podršku.

Prije početka razgovora u petak, Biden je novinarima u Bijeloj kući rekao da mu je "zaista drago da poželi dobrodošlicu tako bliskom savezniku i dobrom partneru".

Otkad je Biden preuzeo položaj, fokusirao se na oživljavanje savezništva sa Japanom, kao i američko uključivanje u multilateralne institucije, koje je njegov prethodnik Donald Trump često kritikovao ili ignorisao.

Susret Bidena i Suge ujedno predstavlja i naglašavanje važnosti tog savezništva, posebno dok njihov zajednički rival Kina postaje sve snažnija i agresivnija.

"Moramo da pomognemo američku kompetitivnost kako bi bili konkurentni sa Kinom, koja ima sve više samopouzdanja", rekao je Biden ranije ove nedjelje, dok je objašnjavao svoju odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana.

Japan se nedavno pridružio SAD i drugim demokratskim zemljama prozivajući Peking zbog kršenja ljudskih prava i ulazaka u osporavane oblasti Istočnog i Južnog kineskog mora, što se smatra odstupanjem od dugogodišnjeg pristupa usredsređenog na trgovinu i ekonomiju. Kina je najveći trgovinski partner Japana.

Šila Smit, visoka saradnica Savjeta za međunarodne odnose, izjavila je za Glas Amerike da SAD i Japan žele da predstavljaju ujedinjeni front kada je riječ o Kini, ali da "obe vlade razumiju da je ovo delikatan momenat u odnosima sa Kinom i da ne žele da podstaknu ili isprovociraju neželjene poteze".

Prije susreta Suge sa Bidenom, Ministarsvo spoljnih poslova Kine upozorilo je Japan da ne dozvoli da ga "zavedu neke zemlje koje imaju neopravdano negativne poglede na Kinu".

Ranije ovog mjeseca, Kina je takođe posalala grupu brodova vrlo blizu ostrva Okinava, gdje SAD imaju svoje vojnike, što je signal da je Peking spreman da se suprotstavi američko-japanskom savezništvu.

U Japanu se trenutno nalazi oko 55 hiljada američkih vojnika. Dvije strane često svoje savezništvo opisuju kao kamen temeljac mira i stabilnosti u Aziji.

Petsi Vidakusvara učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Rusija odgovara na američke sankcije, protjeruje 10 diplomata

ARHIVA - Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

Rusija će zatražiti od desetoro američkih diplomata da napuste zemlju, kao odgovor na odluku Washingtona da protjera isti taj broj ruskih diplomata zbog navodnih neprijateljskih aktivnosti, saopštio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u petak. 

Američka vlada u četvrtak je uvela niz sankcija Rusiji i, između ostalog, ograničila joj pristup tržištu državnih hartija od vrijednosti, kako bi je kaznila zbog prošlogodišnjeg miješanja u američke izbore, hakovanje američkih sistema, akcije u Ukrajini i druge radnje.

Rusija odbacuje sve američke optužbe.

Na konferenciji za novinare poslije susreta sa srpskim šefom diplomatije Nikolom Selakovićem Lavrov je iznio dogovor Moskve na američke sankcije.

Pored protjerivanja deset diplomata SAD, izjavio je da će Rusija staviti osmoro američkih zvaničnika na listu sankcija i okončati aktivnosti američkih fondacija i nevladinih organizacija u Rusiji za koje Moskva vjeruje da se miješaju u unutrašnje poslove zemlje.

Rekao je da Rusija takođe razmatra moguće "bolne" mjere za američke kompanije koje posluju u Rusiji.

Portparol Kremlja Dmitri Peskov ranije je američke sankcije nazvao neprihvatljivim, ali je ostavio vrata otvorena za dijalog.

Američki predsjednik Joe Biden je, poslije uvođenja sankcija Moskvi, pozvao na deeskalaciju tenzija i rekao da je ključno da Bijela kuća i Kremlj drže kanale komunikacije otvorenim.

Takođe je predložio da se sastane sa Putinom na samitu u nekoj trećoj zemlji.

"Putin je više puta rekao da smo spremni na dijalog isto koliko i američka strana. U tom smislu je vjerovatno pozitivno što se gledišta dvojice šefova države poklapaju", rekao je Peskov novinarima prije nego što su objavljene ruske kontra-sankcije.

Međutim, dodao je: "Njihova gledišta se definitivno ne podudaraju kada je riječ o stvaranju međusobno korisnih odnosa i uzimanja u obzir međusobnih interesa."

Strah od američkih sankcija nedjeljama izaziva nestabilnost na ruskom tržištu a došlo je i do oštrog pada vrijednosti rublje. Međutim, ruska nacionalna valuta se oporavila kada je postalo jasno da američke sankcije nisu otišle tako daleko da se američkim bankama zabrani da kupuju ruski javni dug.

Rusko-američki odnosi prošlog mjeseca su dostigli novu nisku tačku u periodu poslije hladnog rata, nakon što je Biden Putina nazvao "ubicom" a Moskva pozvala svog ambasadora u Washingtonu na konsultacije. Anatolij Antonov, ruski ambasador, se još nije vratio skoro mjesec dana kasnije.

Kremlj je saopštio da Putin još nije odlučio da li će učestsvovati na klimatskom samitu koji se održava u SAD sljedeće nedelje. Takođe je saopšteno da će biti teško da se brzo organizuje samit Putin-Biden.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG