Linkovi

Top priča

Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno

Članovi Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca na suđenju u Senatu, donose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u Gornji dom Kongresa, 25. januar 2021.

Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.

Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.

Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.

Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.

Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.

To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.

"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."

Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.

Jonathan Turley
Jonathan Turley

"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.

Keith Whittington,​ profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.

"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.

Debata o detaljima

U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".

Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.

"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.

Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz​ primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".

Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.

"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.

Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.

Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.

"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.

Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".

Istorijska pozadina

Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.

Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.

"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.

Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.

"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.

Melania i Donald Trump
Melania i Donald Trump

Postoji li presedan?

Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.

1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.

Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.

Ali Dershowitz​ kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.

Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.

See all News Updates of the Day

Visoki zvaničnici osudili tretman migranata na američko-meksičkoj granici

Agenti carinske službe na konjima usmjeravaju migrante koji prelaze rijeku Rio Grande iz Meksika u Texas, 19. septembra 2021.

Visoki američki zvaničnici, među kojima je potpredsjednica Kamala Harris u utorak su osudili način na koji su agenti granične patrole na konjima okruživali i usmjeravali migrante sa Haitija, da bi ih spriječili da uđu u Sjedinjene Države. 

"Snimci koje sam vidjela, način na koji su ti pojedinci na konjima tretirali ljudska bića - to je užasno", rekla je Harris novinarima. "Potpuno podržavam detaljnu istragu o tome šta se tačno dogodilo, istragu koja je već počela. Ali ljudska bića nikada ne smiju da budu tretirana na taj način."

Harris je rekla da će kasnije razgovarati sa sekretarom za unutrašnju bezbjednost, Alejandrom Mayorkasom​, koji je naredio da se otvori istraga o postupcima agenata Granične patrole.

Na pretresu u Kongresu, Mayorkas je izjavio: "Užasnuli su me ti prizori... Nećemo tolerisati bilo kakvo maltretiranje ili zlostavljanje bilo kojeg migranta."

Snimak pokazuje Haićane kako prelaze meksičko-američku granicu

Na fotografijama i video snimcima vide se agenti kako pokušavaju da zgrabe neke od hiljada migranata okupljenih na granici duž rijeke Rio Grande, i kako pomoću konja pokušavaju da ih potisnu nazad ka Meksiku.

"Pustiću da istraga teče svojim tokom, ali fotografije koje sam vidio su me duboko uznemirile", rekao jeMayorkas za CNN.

Na jednom video snimku čuje se agent kako govori ružne riječi dok jedno dijete skače da bi se sklonilo konju sa puta.

"Niko ne smije da koristi konja kao oružje da bi agresivno napao dijete", rekao je Mayorkas. "To je neprihvatljivo. To nije u skladu sa našom politikom i treningom. Želim da budem jasan: to je neprihvatljivo."

U ranijim izvještajima čulo se da su agenti koristili bičeve da bi kontrolisali migrante. Međutim, oni su zamahivali uzdama konja i po svemu sudeći nikoga nisu udarili.

Mayorkas je takođe rekao da je loš tretman migranata protivan politici granične patrole, i vrijednostima njegovog Sekretarijata. Rekao je da će se istraga brzo odvijati.

"Javnost mora i zaslužuje da zna rezultate", rekao je sekretar za unutrašnju bezbjednost.

Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.
Zvanična vozila parkirana su uz obalu Rio Grande blizu migrantskog kampa u Del Riju u Texasu 21. septembra 2021.

Još jedan istaknuti demokrata, lider senatske većine Chuck Schumer, govoreći u Senatu je izjavio: "Moramo da govorimo o tom ponašanju, da ustanovimo ko je odgovoran. Stomak mi se prevrće od tih prizora. To mora da prestane."

Republikanski kritičar predsjednika Joea Bidena, senator Josh Hawley, kritikovao je Mayorkasa zbog imigracione politike za koju kaže da je podstakla migraciju skoro 15.000 Haićana do granice. Haićani su, većinom, napustili svoju karipsku naciju poslije zemljotresa 2010. godine, i od tada žive u južnoameričkim državama.

Na pretresu senatskog odbora za unutrašnju bezbjednost, Hawley je rekao Mayorkasu: "Ovo je humanitarna kriza u Del Riju. Možete da je opisujetee kako želite... ali ne treba da umanjujemo humanitarne uslove za koje ste, iskreno, vi odgovorni... Desetine hiljada ljudi žive u uslovima koji su zapanjujući, zapanjujući, a dovela ih je ovdje vaša politika."

Hawley i drugi republikanci krive Bidenovu administraciju zato što je ublažila strogu imigracionu politiku prethodnog predsjednika, Donalda Trumpa.

Prema podacima Kancelarije za nacionalnu migraciju Haitija, više od 320 migranata je deportovano u Haiti u nedjelju a dva leta su stigla u ponedjeljak popodne. U jednom od aviona bilo je oko 130 migranata. Grupe za zaštitu ljudskih prava na Haitiju javljaju da se dodatni letovi očekuju ove nedjelje.

Biden u Generalnoj skupštini UN: Ne želimo podijeljeni svijet

Predsjednik Joe Biden govori na 76. zasjedanju Generalne skupštine UN u New Yorku, 21. septembra 2021.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da svijet mora da sarađuje kao nikada ranije da bi se suočio sa globalnim izazovima. "Ne želimo novi hladni rat ili podijeljeni svijet", poručio je Biden u svom prvom obraćanju Generalnoj skupštini UN-a u svojstvu predsjednika Sjedinjenih Država.

"Naša bezbjednost, prosperitet i same slobode su isprepleteni kao nikada ranije", rekao je Biden u obraćanju u kojem je promovisao svoj multilateralni pogled na svijet, fokusiran na diplomatiju.

"SAD su se vratile za sto na međunarodnim forumima, a posebno Ujedinjenim nacijama", rekao je američki lider.

To je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika prvo" njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

Pred svijetom je "odlučujuća decenija", istakao je Biden i dodao da lideri treba da sarađuju na borbi protiv pandemije koronavirusa, zagrijevanja planete i cyber prijetnji. Istakao je da će SAD udvostručiti svoje finansijske obaveze u borbi protiv klimatskih promjena i da će potrošiti 10 milijardi dolara za borbu protiv gladi u svijetu.

Ne pominjući po imenu najvećeg rivala svoje zemlje - Kinu - Biden je obećao da neće pokušavati da eskalira taj taj sukob. Generalni sekretar UN Antonio Guterres, koji je govorio prije Bidena na otvaranju 76. Generalne skupštine, izjavio je da će "biti nemoguće odgovoriti na dramatične ekonomske i razvojne izazove ako su dvije najveće svjetske ekonomije suparnici".

"Ne želimo - ponoviću - ne želimo novi hladni rat ili svijet podeljen na rigidne blokove", rekao je predsednik Biden. "SAD su spremne da rade sa svakom zemljom koja radi na mirnom rješenju zajedničkih izazova, čak i ako se ne slažemo u nekim drugim sferama, jer svi ćemo trpjeti posljedice neuspjeha ako se ne ujedinimo protiv hitnih prijetnji kao što su Covid-19, klimatske promjene, ili stalne prijetnje kao što je nuklearna proliferacija."

Govoreći o pitanju vojne sile, Bajden je poručio da "američka vojna sila mora da bude poslednje pribežište, a ne prvo, i da ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svetski problem."

Govoreći o pitanju vojne sile, Biden je poručio da "američka vojna sila mora da bude posljednji zaklon, a ne prvi. I ne treba da se koristi kao odgovor na svaki svjetski problem."

"Počinje era neumorne diplomatije"

Biden je branio i haotično američko povlačenje iz Afganistana navodeći da je to bio neopohodan korak da bi se napravio zaokret u američkoj politici i koncentrisalo na globalni izazov anti-demokratskih sistema, pandemiju Covida-19 i klimatske promjene.

"Okončali smo 20 godina sukoba u Afganistanu i dok zatvaramo ovu eru neumornih ratova, otvaramo novu eru neumorne diplomatije", izjavio je Biden.

Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.
Predsjednik Biden razgovara sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterresom pred početak 76. zasjedanja Generalne skupštine UN u New Yorku, 20. septembra 2021.

Američki predsjednik ranije je svoju kontroverznu odluku o povlačenju vojnika iz Afganistana donekle objasnio i željom administracije da se fokusira na stvarnog protivnika - Kinu. U nedjelju, generalni sekretar UN Antoni Guterres je pozvao SAD i Kinu da odvrate potencijalni hladni rat, i apelovao da poprave svoj, kako je rekao, "kompletno disfunkcionalni odnos".

"Ne bih se složila sa tom karakterizacijom odnosa", izjavila je u ponedjeljak portparolka Bijele kuće Jen Psaki, koja je dodala da su Biden i njegov kineski kolega Xi Jinping prošle nedjelje vodili razgovor od 90 minuta, koji je, kako kaže, "bio otvoren ali svakako nije bilo povišenih tonova".

U Ujedinjenim nacijama, Biden je također poručio da će Amerika biti lider u suočavanju sa izazovima - od Covida 19 do klimatskih promjena, ali da to neće raditi sama.

Biden je doputovao u New York u ponedjeljak uveče gdje se sastao sa oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Poslije govora u utorak, na marginama Generalne skupštine će se sastati sa australijskim premijerom Scottom Morisonom, a po povratku u Washington biće domaćin britanskom premijeru Borisu Johnsonu na razgovorima u Bijeloj kući.

Prošle nedjelje, tri zemlje su najavile bezbjednosni pakt prema kome se Australiji pružaju američka tehnologija nuklearnih podmornica, dok britanska mornarica nudi svoje stručno znanje, kako bi se toj zemlji pomoglo da se suočava sa prijetnjama u indopacifičkom regionu. Analitičari vide taj potez kao pokušaj suprotstavljanja rastućem uticaju Kine u regionu.

Biden će promovirati svoj multilateralni pogled na Generalnoj skupštini UN-a

Američki predsjednik Joe Biden sastao se s generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Antoniom Guterresom na 76. sjednici Generalne skupštine UN-a u New Yorku, 20. septembra 2021. REUTERS/Kevin Lamarque

U svom prvom pojavljivanju na mjestu šefa države na Generalnoj skupštini UN-a u utorak, američki predsjednik Joe Biden promovirat će svoj multilateralni pogled na svijet usmjeren na diplomatiju, kažu zvaničnici administracije.

"Ovo je važna sedmica za predsjednika Bidena i njegovo vodstvo na svjetskoj sceni i napredak prema nekim kritičnim prioritetima za američku nacionalnu sigurnost i za širi mir i prosperitet svijeta", rekao je zvaničnik administracije u ponedjeljak.

Taj stav je u direktnoj suprotnosti sa doktrinom "Amerika na prvom mjestu" njegovog prethodnika, Donalda Trumpa.

Godišnji događaj prilika je za 193-članu skupštinu da razgovara o izazovima od regionalnog i globalnog značaja.

Biden je u ponedjeljak navečer otputovao u New York na sastanak oko 100 šefova država u sjedištu UN-a. Nakon govora koji održi u utorak, on ima sporedni sastanak u New Yorku s australijskim premijerom Scottom Morrisonom, a kasnije tokom dana ugošćuje britanskog premijera Borisa Johnsona u Bijeloj kući.

Konflikt sa Kinom

Prošle sedmice, tri su zemlje najavile sigurnosni pakt, koji će Australiji pružiti američku tehnologiju nuklearnih podmornica i britansku pomorsku ekspertizu, kako bi pomogao zemlji u suzbijanju prijetnji u indo-pacifičkoj regiji. Analitičari ovaj potez smatraju pokušajem suprotstavljanja rastućem utjecaju Kine u regiji.

U Ujedinjenim nacijama, Biden će također govoriti o povlačenju trupa iz Afganistana, što je, kako je rekao, dio fokusa njegove administracije na stvarnog protivnika - Kinu.

Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.
Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a, obraća se novinarima tokom 76. zasjedanja Generalne skupštine UN -a u New Yorku, 20. septembra 2021. godine.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres pozvao je u nedjelju Sjedinjene Države i Kinu da spriječe ono što bi, kako je rekao, mogao biti potencijalni hladni rat, te je zamolio dvije zemlje da poprave svoj "potpuno disfunkcionalan" odnos.

"Ne bih se složila s karakterizacijom odnosa", rekla je u ponedjeljak sekretarica za štampu Jen Psaki, dodajući da su Biden i njegov kineski kolega prošle sedmice vodili 90-minutni razgovor koji je bio "iskren, ali sigurno nije bio povišen".

Ona je dodala: "Sutra će predsjednik održati govor, kao što svi znate, na Generalnoj skupštini UN -a, i potpuno će jasno dati do znanja da ne želi voditi budući hladni rat ni sa jednom zemljom u svijetu."

Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da će predsjednik govoriti zatvaranju poglavlja o ratu u Afganistanu i otvaranju poglavlja intezivne diplomatije što uključuje saveznike i partnere za suočavanje sa izazovima današnjice poput Covida-19, klimatskih promjena, novih tehnologija, modernog pristupa u borbi protiv terorizma…

Rijedak raskol sa saveznikom

SAD, Britanija i Australija sklopile novi sigurnosni sporazum
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Ali Bidenova globalistička, kooperativna vizija kosi se s neugodnom stvarnošću. Najstariji američki saveznik, Francuska, u petak je opozvala svoje ambasadore u Sjedinjenim Državama i Australiji, izražavajući bijes zbog onoga što je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao "ubodom nožem u leđa" koji su izvršile te dvije zemje kada je njihov sporazum o podmornicama poništio francusko-australijski ugovor od 70 milijardi dolara o konvencionalnim podmornicama.

Psaki je rekla da će Biden uskoro imati telefonski poziv sa svojim francuskim kolegom, predsjednikom Emmanuelom Macronom, koji ne planira putovati u New York. Odbila je reći da li će Bidenova administracija učiniti kompenzacijski gest Francuskoj.

Psaki je pokušala umanjiti raskol, obilježen time što je Francuska po prvi povukla ambasadora.

"Ponovno uspostavljanje saveza ne znači da nećete imati neslaganja ili nećete imati neslaganja oko toga kako pristupiti bilo kojem određenom pitanju u svijetu", rekla je. "To nije prepreka za stvaranje saveza, važno partnerstvo. To nikada nije bilo i trenutno nije."

Le Drian je novinarima u ponedjeljak u Ujedinjenim nacijama rekao da postoji "kriza povjerenja" po tom pitanju. Nije se toliko radilo o prekidu ugovora, rekao je, već se "prije svega radi o rušenju povjerenja između saveznika".

Kasnije u toku sedmice, odvojeno od sjednice Generalne skupštine, Biden će biti domaćin samita o koronavirusu a sastat će se i s indijskim premijerom Narendrom Modijem i japanskim premijerom Yoshihideom Sugom. Njih dvojica su članovi takozvane "Četvorke", strateškog dijaloga koji uključuje i Australiju, koji se vidi kao bedem protiv rastućeg kineskog uticaja.

SAD: Akcija pomoći evakuiranim Afganistancima

SAD: Akcija pomoći evakuiranim Afganistancima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:00 0:00

SAD se otvaraju za međunarodne putnike, ali sa potvrdom o vakcinaciji

Arhiv - Putnici nose maske dok dolaze na međunarodni aerodrom John F. Kennedy u New Yorku.

Sjedinjene Države će početkom novembra ponovo dozvoliti ulazak u zemlju putnicima iz Kine, Indije, Britanije i mnogih drugih evropskih zemalja koji su primili vakcine protiv Covida-19, saopštila je Bijela kuća, čime su ukinute stroge restrikcije uvedene zbog pandemije početkom prošle godine. 

Bijela kuća planira da dozvoli ulazak putnicima iz drugih zemalja, koji nisu američki državljani, a koji od proljeća 2020. nisu mogli da dođu u Ameriku, saopštio je koordinator Bijele kuće za odgovor na koronavirus Jeff Zients.

Američke restrikcije prvo su uvedene putnicima iz Kine u januaru 2020. godine, odlukom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, a narednih mjeseci su proširene na druge zemlje, bez jasnih parametara kada ih, i kako - ukinuti.

Predsjednik Joe Biden u aprilu ove godine je uveo nove putne restrikcije za Indiju, i zabranio većini neameričkih državljana da ulaze u SAD.

Trump je u januaru planirao da ukine restrikcije evropskim zemljama, ali je Biden promijenio taj plan.

SAD trenutno ne dozvoljavaju ulazak većini neameričkih državljana, koji su u posljednjih 14 dana bili u Britaniji, 26 zemalja Šengena u Evropi, Irskoj, Kini, Indiji, Južnoj Africi, Iranu i Brazilu.

Postojaće određeni izuzeci za politiku vakcinacije, rekli su zvaničnici, što se odnosi i na djecu koja još ne mogu da se vakcinišu. Nova pravila se ne odnose na putnike koji dolaze kopnenim putem iz Meksika i Kanade.

Aviokompanije su mjesecima lobirale kod Bijele kuće da se ukinu restrikcije ali nisu uspjele da ih ukinu na vreme za ljetnu sezonu.

Bijela kuća je u julu saopštila da je zabrinuta zbog visoko infektivne delta varijante i rasta broja slučajeva Covida-19 u Americi.

Od tada se nedjeljni prosjek prijavljenih slučajeva Covida-19 u SAD više nego udvostručio.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG