Linkovi

Najvažnije

Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno

Članovi Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca na suđenju u Senatu, donose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u Gornji dom Kongresa, 25. januar 2021.

Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.

Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.

Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.

Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.

Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.

To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.

"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."

Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.

Jonathan Turley
Jonathan Turley

"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.

Keith Whittington,​ profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.

"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.

Debata o detaljima

U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".

Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.

"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.

Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz​ primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".

Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.

"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.

Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.

Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.

"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.

Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".

Istorijska pozadina

Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.

Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.

"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.

Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.

"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.

Melania i Donald Trump
Melania i Donald Trump

Postoji li presedan?

Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.

1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.

Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.

Ali Dershowitz​ kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.

Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.

See all News Updates of the Day

Trumpova večera sa ekstremistima postavlja pitanja u vezi sa trkom 2024.

Arhiv - Bivši predsjednik Donald Trump pred govor u Mar-a-lagu, u Palm Beachu, Florida, 28. novembra 2022.

Bivši američki predsjednik Donald Trump dospio je na naslovne strane tokom vikenda Dana zahvalnosti nakon što je otkriveno da je na večeri u Mar-a-Lagu, njegovom odmaralištu na Floridi, ugostio dvojicu muškaraca poznatih po žestokim antisemitskim izjavama.

Na sastanku je Trump navodno sedeo sa reperom i modnim dizajnerom Yeom, ranije poznatim kao Kanye West, kao i sa Nickom Fuentesom, ekstremno desničarskim aktivistom koji je promovisao bjelački nacionalizam i negirao realnost Holokausta.

Trump je kasnije tvrdio da nije znao da Ye planira da dovede Fuentesa na sastanak, ali teško da je mogao biti nesvjestan nedavnih antisemitskih komentara repera koji su doveli do toga da velike kompanije, uključujući giganta sportske opreme Adidas, prekinu veze sa njim.

Kandidati sa ivice

Republikanci su i dalje ljuti zbog rezultata izbora na sredini predsjedničkog mandata na kojima nisu uspeli da zauzmu Senat, dok su u preuzimanju Predstavničkom domu samo osvojili neznatnu većinu.

Mnogi su za loše rezultate uglavnom krivili Trumpa, čiji su svojeručno odabrani kandidati — obično birani zbog spremnosti da ponove njegove lažne tvrdnje da su mu izbori 2020. ukradeni — ostvarili loše rezultate.

U ponedjeljak, kada je krajnji rok za okruge u državi Arizona da potvrde rezultate izbora 8. novembra, Trump je i dalje objavljivao lažne tvrdnje o široko rasprostranjenoj prevari i izbornim neregularnostima, koje je okrivio za izgubljene trke svojih favorizovanih kandidata u toj državi.

Neki okružni zvaničnici koji su u ponedeljak podržali Trampove tvrdnje odbili su da potvrde rezultate izbora, iako se očekuje da će na to biti primorani sudskim odlukama, s obzirom na nedostatak dokaza o malverzacijama.

Sada, kada Trump traži podršku stranke za još jednu kandidaturu u Bijeloj kući, stručnjaci se pitaju da li će njegovo kontinuirano druženje sa ekstremističkim ličnostima, u kombinaciji sa još jednim neuspješnim izborima, konačno biti previše za širu Republikansku partiju.

Dok su najistaknutiji članovi stranke izbjegavali da razgovaraju o Trumpovoj povezanosti sa Yeom i Fuentesom, drugi su se oglasili.

"Predsjednik Trump koji ugošćuje rasističke antisemite na večeri ohrabruje druge rasističke antisemite", napisao je senator iz Bill Cassidy na Twitteru u ponedjeljak. "Ovi stavovi su nemoralni i ne treba ih zabavljati. Ovo nije Republikanska partija."

U nedjeljnom pojavljivanju na CNN-u, guverner Arkanzasa Asa Hutchinson, republikanac, rekao je: "Mislim da nije dobra ideja da se lider koji daje primjer zemlji ili stranci susreće sa priznatim rasistom ili antisemitom. I tako, to je veoma zabrinjavajuće i ne bi trebalo da se desi, i moramo da izbjegnemo... osnaživanje ekstrema".

Nisu svi republikanci oštro kritikovali Trumpa. Politico je izvijestio da je senator Južne Dakote Mike Rounds rekao da neće "osuditi nikoga" iako Fuentes "nije neko sa kim bih imao sastanak".

Senator Josh Hawley rekao je za Politico: "To je slobodna zemlja, [Trump] može da radi šta hoće".

Još jedan politički "kiks"

"Trump se dugo igrao sa ljudima koji zastupaju užasavajuća, netrpeljiva uvjerenja", rekao je za Glas Amerike Crystal Ball, glavni urednik onlajn magazina Sabato's Cristal Ball u Centru za politiku Univerziteta Virginije.

"Ova večera je samo posljednja pojava onoga što je veoma poznat trend. Trump je sada kandidat koji traži treću republikansku predsjedničku nominaciju. Moramo samo da vidimo da li je dovoljno republikanaca umorno od njega i da li će radije ići sa drugačijim opcijama."

"Privatna večera sa (Ye) Westom mogla je da izazove pažnju mainstream štampe i mnogo lajkova iz trolovskih krugova nacionalističke desnice, čak i ako bi dodatno otuđila neke jevrejske pristalice", rekao je za Glas Amerike Chris Stirewalt, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo.

Stirewalt, bivši politički urednik Fox News kanala, dodao je: "Ali čak i ako je to bilo samo zbog ravnodušnog ili neurednog rada osoblja, ugostiti Fuentesa baš u trenutku kada mainstream republikanci preispituju svoj odnos sa Trumpom nakon lošeg zaokreta koji je on dao Republikanskoj partiji na izborima na polovini mandata, bila je još jedan u nizu gafova bivšeg predsjednika".

Okrivljavanje Yea

Trump se u nedjelju i dalje bavio posljedicama sastanka i u tu svrhu upotrebio objavu na svojoj društvenoj mreži, Truth Social, da uperi prst u Yea jer je nenajavljeno doveo Fuentesa u njegov dom.

Izvještaji o tome šta se dešavalo na sastanku uključivali su da je Yea tražio od Trumpa da razmisli o kandidovanju sa njim, u ulozi potpredsjednika 2024.

"Dakle, pomažem ozbiljno problematičnom čovjeku, koji je slučajno crnac, Yeu (Kanye Westu), koji je desetkovan u svom poslu i praktično u svemu ostalom, i koji je uvek bio dobar prema meni, odobravajući njegov zahtjev za sastanak u Mar-a-Lagu, sam, tako da mogu da mu dam preko potreban 'savjet'", napisao je Trump.

"Pojavljuje se sa 3 osobe, od kojih dvoje nisam poznavao, drugi je politička osoba koju nisam vidio godinama. Rekao sam mu da se ne kandiduje, totalno gubljenje vremena, ne može da pobijedi. Lažne vijesti su POLUDJELE!"

Lak pristup Trumpu

Vjerujući Trumpu na riječ da nije očekivao da će Ye dovesti Fuentesa, analitičari i dalje vide činjenicu da je poznati poricatelj holokausta uspio da vidi bivšeg predsjednika kao pokazatelj vrste organizacije koju Trump ima tendenciju da vodi, bilo na funkciji ili van toga.

"To odražava činjenicu da u Mar-a-Lagu, kao i u Ovalnoj kancelariji, praktično ne postoji proces skrininga da bi se utvrdilo ko ulazi da vidi 'velikog čovjeka'", rekao je Glasu Amerike William A. Galston, viši saradnik u Institutu za studije upravljanja Brookings Programa. "I to je namerno, jer Donald Trump nema povjerenja u ljude koji pokušavaju da upravljaju njime ili analiziraju ljude sa kojima se sastaje ili razgovara."

Galston je rekao da bi Trump možda bio voljan da nastavi da se druži sa Yeom iz uvjerenja da će mu ta veza na kraju donijeti koristi.

"On ima dugu istoriju da nije napuštao ljude za koje misli da bi mu mogli biti od pomoći u nastavku", rekao je Galston.

U slučaju Yea, rekao je, to bi moglo biti u Trumpovoj potrazi za većim udelom afroameričkih glasova.

"Trump ima tu upornu fantaziju da je izuzetno popularan među crncima", rekao je Galston. "I da su crnci koje on pomaže uticajni i misaoni lideri unutar te grupe."

Bijela kuća traži dodatnu pomoć za Ukrajinu prije nego republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom

Bijela kuća traži dodatnu pomoć za Ukrajinu prije nego republikanci preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:05 0:00

Administracija predsjednika Joe Bidena traži još 37 milijardi dolara pomoći za Ukrajini u sedmicama prije saziva novog Kongresa u januaru. Više detalja ima Michelle Quinn.

Ključni američki zakonodavci obećali nastavak vojne podrške Ukrajini

Capitol Hill

Američki republikanski zastupnici, koji bi u januaru trebali preuzeti vodeću ulogu u Predstavničkom domu, obećali su u nedjelju da će Kongres nastaviti vojno podržavati Ukrajinu u njenoj devetomjesečnoj borbi protiv Rusije, ali su rekli da će biti dodatno ispitana pomoć prije nego što bude poslana.

Kongresmeni Michael McCaul i Mike Turner, vjerovatno ključni dužnosnici koji nadgledaju nove pakete pomoći Ukrajini, rekli su u emisiji ABC-a This Week da će biti kontinuirana dvostranačka republikanska i demokratska podrška Ukrajini.

Turner, vjerovatno novi predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, rekao je: „Pobrinut ćemo se da dobiju ono što im treba. Imaćemo dvostranačku podršku.”

McCaul, vjerovatno šef komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, rekao je: „Ako im damo ono što im treba, oni pobjeđuju.”

Međutim, McCaul je rekao da će biti razlike u razmatranju pomoći Ukrajini od odlazeće demokratske kontrole Predstavničkog doma kada republikanci preuzmu vlast.

„Činjenica je da ćemo obezbijediti više nadzora, transparentnosti i odgovornosti”, rekao je on. „Nećemo potpisati bjanko ček.”

SAD: Rekord online prodaje za Crni petak uprkos visokoj inflaciji

ilustracija

Kupci u SAD-u potrošili su rekordnih 9,12 milijardi dolara na internetu ovog Crnog petka, pokazao je izvještaj objavljen u subotu, dok su potrošači izdržali pritisak visoke inflacije i zgrabili velike popuste na sve, od pametnih telefona do igračaka.

Online potrošnja porasla je za 2,3% na Crni petak, priopćio je ogranak za podatke i uvide firme Adobe Analytics, zahvaljujući potrošačima koji čekaju na popuste do tradicionalnih dana za kupovinu, unatoč tome što ponude počinju već u oktobru.

Adobe Analytics, koji mjeri e-trgovinu analizom transakcija na web stranicama, ima pristup podacima koji pokrivaju kupovinu kod 85% od 100 najvećih internetskih trgovaca u Sjedinjenim Državama.

Predviđali su da će prodaja na Crni petak porasti za skromnih 1%.

Adobe očekuje da će Cyber ponedjeljak ponovno biti najveći dan za online kupovinu u sezoni, što će dovesti do potrošnje od 11,2 milijarde dolara.

Očekivalo se da će potrošači pohrliti u trgovine nakon što je pandemija prigušila kupnju u trgovinama u posljednje dvije godine, ali Crni petak ujutro zabilježio je manje prometa u trgovinama nego inače uz povremenu kišu u nekim dijelovima zemlje.

Amerikanci su se za prazničnu kupovinu okrenuli pametnim telefonima, a podaci iz Adobea pokazuju da kupovina putem mobitela predstavlja 48% ukupne digitalne prodaje za Crni petak.

Biden i demokrate ponovo traže zabranu automatskog i poluautomatskog oružja

ARHIVA - Poluautomatske puške u prodavnici oružja u Mejnu (Foto: AP/Robert F. Bukaty)

Kada američki predsjednik Džo Bajden govori o "pošasti" oružanog nasilja, često se usredređuje na automatsko i poluautomatsko oružje.

Amerika je to čula stotine puta, između ostalog i ove nedelje poslije pucnjava u Koloradu i Virdžiniji: Predsjednik želi da potpiše zakon o zabrani oružja visokog kalibra sa kapacitetom da ubije veliki broj ljudi veoma brzo.

"Ideja da i dalje dozvoljavamo kupovinu poluautomatskog oružja je bolesna. Jednostavno bolesna. Pokušavaću da se otarasim poluautomatskog oružja", rekao je Biden na praznik Dan zahvalnosti.

Poslije masovnog ubistva prošle subote u gej klubu u Kolorado Springsu, Biden je u saopštenju poručio: "Kada ćemo odlučiti da nam je dosta toga? Moramo da uvedemo zabranu automatskog i poluautomatskog oružja da bi ratno oružje uklonili sa američkih ulica".

Kada Biden i drugi članovi Kongresa govore o automatskom i poluautomatskom oružju, koriste neprecizan termin da opišu oružje visokog kalibra ili poluautomatske puške, kao što je AR-15, koje mogu da brzo ispale 30 metaka bez mijenjanja šaržera.

Zabrana oružja je teško ostvariva u podijeljenom Kongresu. Međutim, Biden i demokrate sve snažnije zahtijevaju oštriju kontrolu oružja - bez jasnih posljedica po izborni rezultat stranke.

Demokratska većina u Predstavničkom domu je u julu usvojila zakonski prijedlog za obnovu zakona o zabrani automatskog i poluautomatskog oružja iz 1990-tih, uz Bidenovu javnu podršku. Predsjednik je takođe promovisao zabranu tokom predizborne kampanje.

Na proteklim izborima, demokrate su ipak zadržale kontrolu nad Senatom, dok su republikanci osvojili najtanju većinu u Predstavničkom domu u protekle dvije decenije.

Prethodno je u junu usvojen dvostranački zakon o kontroli oružja koji odražava napredak koji su aktivisti postizali proteklih godina.

"Mislim da je američka javnost čekala na tu poruku. Birači, naročito oni neopredijeljeni, kao i mladi glasači, roditelji, željeli su da kandidati govore o oružanom nasilju i mislim da se demokrate konačno približavaju stavu javnosti", kaže demokratski senator iz Konetikata Kris Marfi, jedan od vodećih glasova u Senatu za oštriju kontrolu oružja nakon masakra u školi Sandy Hool u Newtownu - gradu u državi koju zastupa - u kojem je 2012. ubijeno 20 djece.

Nešto više od polovine birača želi da kontrola oružja bude strožija širom zemlje, pokazuju rezultati ankete među 94.000 glasača koju je za agenciju AP uradio Nacionalni centar za istraživanje javnog mnjenja (NORC) na Univerzitetu Čikaga. Oko 30 odsto želi da se zadrži postojeća politika u pogledu prava na nošenje oružja, dok samo 14 procenata želi labavije zakone.

Postoji jasna politička podjela. Oko 90 odsto demokrata želi oštrije zakone o kontroli oružja, u poređenju sa 30 odsto republikanaca. Oko polovine republikanaca želi da se zakoni ne mijenjaju, dok je samo četvrtina za to da oni budu manje restriktivni.

Nekada zabranjeno u Sjedinjenim Državama, vatreno oružje visokog kalibra je sada prvi izbor mladića odgovornih za mnoga masovna ubistva. Kongres je dozvolio da ograničenja na proizvodnju i prodaju tog oružja, prvi put uvedena 1994. godine, prestanu da važe deceniju kasnije zbog izostanka dovoljno snažne političke podrške za suprostavljanje moćnom lobiju koji promoviše pravo na nošenje oružja.

Kada je bio guverner Floride, aktuelni republikanski senator Rik Skot potpisao je zakone o kontroli oružja poslije masovnih pucnjava u srednjoj školi Mardžori Stounmen Daglas i u noćnom klubu u Orlandu. Međutim, stalno se protivio zabranama oružja, tvrdeći - poput mnogih republikanskih kolega - da ih većina vlasnika koristi na legalan način.

"Ljudi rade ispravne stvari, zašto biste im oduzeli oružje? To nema smisla", zapitao se Skot tokom pregovora u Senatu o zakonu o oružju.

Ocijenio je da ima smisla da se više pažnje usmjeri na mentalno zdravlje, procjenu problematičnih učenika i raspoređivanje policajaca u školama, uz poruku da bi se trebalo usredsrediti na "stvari koje mogu nešto da promijene".

Zvaničnici organa za sprovođenje zakona dugo su se zalagali za oštrije zakone o kontroli oružja, tvrdeći da su zbog lakog pristupa oružju građani manje bezbjedni, a njihov posao opasniji.

Majk Mur, šef policije Los Anđelesa - treće po veličini policijske snage u zemlji - smatra da ima smisla govoriti o oružju kada je oružano nasilje u porastu širom zemlje, te razmotriti šta vlada može da uradi da bi ulice bile bezbjednije. Zahvalan je što predsjednik Biden često poteže to pitanje.

"To nije jedinstveni slučaj", kaže Mur za pucnjavu u Kolorado Springsu. "Te stvari se dešavaju cijelo vrijeme, u drugim gradovima, gdje se incidenti događaju u bilo kojem trenutku. To zahtijeva da federalna vlada, zakonodavci, promijene nešto", naglasio je Mur.

U utorak, šest osoba ubijeno je u Volmartu u Virdžiniji. Tokom proteklih šest mjeseci, dogodila se masovna pucnjava u prodavnici u Bafalu u Njujorku, zatim masakr djece u školi u Juvaldeu u Teksasu, te masovno ubistvo na paradi povodom Dana nezavisnosti u Hajlend Parku, u Ilinoisu.

Zakon koji je Biden potpisao u julu će, između ostalog, pomoći državama da usvoje zakonske mjere koje vlastima omogućavaju da oduzmu oružje građanima za koje se smatra da su opasni.

Međutim, o zabrani se nikada nije pregovaralo. Prag od 60 glasova u Senatu za razmatranje zakona znači da to moraju da podrže neki republikanci. Većina se tome čvrsto protivila, tvrdeći da je previše komplikovano, naročito dok se širi prodaja, kao i vrste oružja. Danas ima mnogo više različitih vrsta oružja visokog kalibra nego 1994. godine, kada je zabranu potpisao tadašnji predsjednik Bil Klinton.

"Radije ne bih pokušavao da definišem cijelu grupu oružja koje ne bi više bilo dostupno javnosti. Mi koji smo porasli sa oružjem kao dijelom naše kulture - ima nas više miliona, stotina miliona - koristimo ga na zakonit način", rekao je republikanski senator iz Južne Dakote Majk Raunds, koji je lovac i vlasnik nekoliko komada oružja, od koje je neke naslijedio od članova porodice.

U mnogim državama, gdje su uvedene zabrane, restrikcije se osporavaju pred sudovima, naročito poslije presude Vrhovnog suda u junu kojom su proširena prava na nošenje oružja.

"Prilično smo uvjereni, uprkos argumentima druge strane, da su istorija i tradicija, kao i Drugi amandman (Ustava), na našoj strani", kaže Dejvid Vorington, predsjedavajući i glavni pravni zastupnik Nacionalnog udruženja za prava na nošenje oružja.

Bidenovi napori, dok je bio senator, bili su ključni za usvajanje zabrane iz 1990-tih. Bijela kuća saopštila je da je broj masovnih pucnjava smanjen dok je zabrana bila na snazi, te da je po njenom ukidanju, utrostručen.

Realna situacija je složenija. Podaci o djelotvornosti zabrane su pomiješani i postoji osjećaj da bi druge mjere, koje nisu toliko politički osjetljive, možda bile efikasnije, smatra Robert Spicer, profesor političkih nauka na Državnom univerzitetu Njujorka i autor knjige "Politika kontrole oružja".

Politički, zabrana je izazvala oštre reakcije, mada je konačni zakon bio kompromisna verzija početnog zakona, objašnjava Spicer.

Zajednica koja podržava oružje bila je bijesna", ističe Spicer.

U pojedinim krugovima, smatralo se da su demokrate zbog zabrane izgubile kontrolu nad Kongresom 1994. godine. Međutim, kasnije istraživanje pokazalo je da je poraz vjerovatno bio više povezan sa snažnim, dobro finansiranim konzervativnim kandidatima, te crtanjem granica izbornih okruga.

Međutim, nakon što je demokrata Al Gor - koji se zalagao za oštrije zakone za kontrolu oružja - 2000. godine izgubio na predsjedničkim izborima od republikanca Džordža Buša, demokrate su uglavno odustale od tog pitanja, sve do pucnjave u Sendi huku 2012. Čak i nakon toga, o tome se nije raspravljalo u predizbornoj kampanji do izbora za Kongres 2018. godine.

Aktivisti sada smatraju da postoji napredak.

Činjenica da su Amerikanci izabrali predsjednika koji je dugo čvrsti pristalica smjelijih zakona za kontrolu oružja - i nedavno ponovo izabrali većinu u Senatu koja to podržava - vam govori sve o tome koliko se politika u vezi sa tim pitanjem dramatično promijenila", kaže Džon Feinblat, predsjednik organizacije "Svi gradovi za bezbjednost od oružja".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG