Najnovije
Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno

Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.
Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.
Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.
Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.
Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.
Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.
To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.
"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."
Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.
"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.
Keith Whittington, profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.
"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.
Debata o detaljima
U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".
Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.
"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.
Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".
Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.
"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.
Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.
Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.
"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.
Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".
Istorijska pozadina
Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.
Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.
"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.
Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.
"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.
Postoji li presedan?
Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.
1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.
Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.
Ali Dershowitz kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.
Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.
See all News Updates of the Day
Banja Luka: Mediji protiv Dodika
Upravni odbor BH Novinara pozvao je medije i novinare iz Republike Srpske na pokretanje kolektivne tužbe protiv Milorada Dodika zbog pokušaja kriminalizacije novinara i nevladinih organizacija te lažnih optužbi za nezakonito trošenje donacija USAID-a, ukoliko ne dobiju izvinjenje.
Nakon smtonosne nesreće u Donjoj Jablanici, strah od klizišta na Trebeviću
Domaćinstva podno planine Trebević nadomak Sarajeva, suočavaju se sa ozbiljnom ekološkom prijetnjom. Strah od klizišta na Trebeviću porastao je nakon što se u oktobru prošle godine urušio kamenolom u Donjoj Jablanici tokom poplava, usmrtivši 19 ljudi.
Bijela kuća blokirala novinaru AP-a pristup događaju u Ovalnom uredu, zbog politike 'Američkog zaljeva'

Bijela kuća je u utorak blokirala pristup izvještača Associated Pressa događaju u Ovalnom uredu jer novinska agencija nije promijenila svoj stil oko Meksičkog zaljeva, koji je američki predsjednik Donald Trump naredio da se preimenuje u Američki zaljev, objavila je novinska agencija.
Julie Pace, izvršna urednica AP-a, rekla je da je Bijela kuća obavijestila neprofitnu novinsku agenciju da će AP biti blokiran na događaju Ovalnog ureda ako kuća ne uskladi svoje uređivačke standarde s Trumpovom izvršnom naredbom od 20. januara o preimenovanju Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.
Novinar AP-a pokušao je da uđe na događaj u Bijeloj kući u utorak poslijepodne, ali je odbijen. Kasnije u utorak uveče, drugom novinaru AP-a zabranjen je događaj u Diplomatskoj sobi Bijele kuće.
“Kao globalna novinska organizacija, Associated Press svakodnevno informiše milijarde ljudi širom svijeta činjeničnim, nestranačkim novinarstvom”, rekao je Pace u izjavi.
"Alarmantno je da će Trumpova administracija kazniti AP zbog njegovog nezavisnog novinarstva", rekao je Pace. “Ograničavanje našeg pristupa Ovalnom uredu na osnovu sadržaja govora AP-a ne samo da ozbiljno otežava pristup javnosti nezavisnim vijestima, već očigledno krši Prvi amandman.”
Udruženje dopisnika Bijele kuće, ili WHCA, također je osudilo odluku kao "neprihvatljivu".
“Bijela kuća ne može diktirati kako novinske organizacije izvještavaju vijesti”, rekao je predsjednik WHCA Eugene Daniels u izjavi.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar kao odgovor na izjave AP-a i WHCA.
Ubrzo nakon inauguracije, Trump je potpisao izvršnu naredbu o preimenovanju Meksičkog zaljeva i Denali, najvišeg vrha Sjeverne Amerike. Prema njegovoj naredbi, Meksički zaljev bi bio preimenovan u Američki zaljev, a Denali bi se vratio u Mount McKinley - njegovo ime prije nego što ga je predsjednik Barack Obama promijenio 2015. godine.
Nekoliko dana kasnije, AP je objavio da će novinska agencija i dalje spominjati vodeno tijelo kao Meksički zaljev, uz priznavanje novog imena koje je Trump odabrao. AP je naveo da je donio tu odluku jer zaljev nosi ime Meksičkog zaljeva više od 400 godina i da druge zemlje i međunarodna tijela ne moraju da priznaju promjenu imena.
Međutim, budući da područje planine Aljaske u potpunosti leži u Sjedinjenim Državama i Trump ima ovlaštenje da promijeni ime, AP je rekao da će koristiti ime Mount McKinley.
Hiljade novinara i pisaca širom svijeta prate stil AP-a.
Glas Amerike obično slijedi stil AP-a, ali urednik za standarde VOA-e najavio je krajem januara da će taj medij financiran od strane Kongresa, ali urednički nezavisan, početi spominjati vodenu površinu kao Američki zaljev, uz planinu kao Mount McKinley.
Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.
Troškovi namirnica i goriva rastu kako se inflacija u SAD pogoršava

Inflacija u SAD se ubrzala prošlog mjeseca kako su rasli troškovi namirnica, benzina i polovnih automobila, što je razočaranje za porodice i kompanije koje se bore s višim troškovima i vjerovatno naglašavaju odlučnost Federalnih rezervi da odgode svako daljnje smanjenje kamatnih stopa.
Indeks potrošačkih cijena u januaru je porastao za 3% u odnosu na godinu dana ranije, pokazuje izvještaj Ministarstva rada u srijedu, sa 2,9% u prethodnom mjesecu. Porastao je sa 3½-godišnjeg minimuma od 2,4% u septembru.
Brojke pokazuju da je inflacija ostala tvrdoglavo iznad ciljanih 2% Fed-a u otprilike posljednjih šest mjeseci, nakon što je bila u stalnom padu oko godinu i po dana. Povišene cijene stvorile su veliki politički problem bivšem predsjedniku Joeu Bidenu. Predsjednik Donald Trump obećao je da će smanjiti cijene u prošlogodišnjoj kampanji, iako većina ekonomista brine da bi njegove mnoge predložene tarife mogle barem privremeno povećati troškove.
Neočekivani porast inflacije mogao bi umanjiti dio poslovnog entuzijazma koji se pojavio nakon Trumpovih izbora zbog obećanja da će smanjiti regulativu i poreze. Dow fjučersi su pali za 400 poena, prinosi na obveznice su porasli, što je znak da trgovci očekuju da će inflacija i kamatne stope ostati visoke.
Isključujući promjenjive kategorije hrane i energije, osnovne potrošačke cijene porasle su za 3,3% u januaru u poređenju sa prošlom godinom, u odnosu na 3,2% u decembru. Ekonomisti pomno prate osnovne cijene jer one mogu pružiti bolji uvid u budućnost inflacije.
Mjesečna inflacija
Inflacija se također pogoršavala mjesečno, pri čemu su cijene skočile za 0,5% u januaru u odnosu na decembar, što je najveći rast od avgusta 2023. Bazne cijene su porasle za 0,4% prošlog mjeseca, najviše od marta 2024. godine.
Cijene prehrambenih proizvoda su porasle za 0,5% samo u januaru, što je povećanje cijena jaja od 15,2%, što je najveći mjesečni rast od juna 2015. Cijene jaja su porasle za 53% u odnosu na godinu prije.
Epidemija ptičjeg gripa primorala je mnoge proizvođače jaja da ubiju milione ptica iz svojih jata. Neke trgovine su nametnule ograničenja na kupovinu jaja, a neki restorani su postavili doplate na jela od jaja.
Troškovi osiguranja automobila nastavljaju da rastu i porasli su za 2% samo od decembra do januara. Cijene hotela porasle su prošlog mjeseca za 1,4%, dok je cijena galona benzina porasla za 1,8%.
Inflacija često skoči u januaru jer mnoge kompanije podižu cijene na početku godine, iako bi vladin proces desezoniranja trebalo da filtrira te efekte.
Kasnije u srijedu, predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell svjedočit će pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma, gdje će ga vjerovatno pitati o inflaciji i odgovoru Fed-a na nju. Fed je podigao svoju referentnu stopu u 2022. i 2023. na najviši nivo od dvije decenije od 5,3% kako bi se borio protiv inflacije. S obzirom da je inflacija značajno pala u odnosu na vrhunac od 9,1% u junu 2022., smanjio je svoju stopu na oko 4,3% na poslednja tri sastanka prošle godine.
Kamatne stope i tarife
Rano u srijedu, Trump je na društvenim mrežama rekao da bi kamatne stope trebalo sniziti, "nešto što bi išlo ruku pod ruku s nadolazećim tarifama!!!" Ipak, porast potrošačkih cijena smanjuje vjerovatnoću da će Fed uskoro smanjiti stope.
Zvaničnici Fed-a su uglavnom uvjereni da će inflacija s vremenom biti niža, ali žele vidjeti dodatne dokaze da ona opada prije nego što dalje smanje svoju ključnu stopu. Stopa Fed-a obično utiče na druge troškove pozajmljivanja za stvari kao što su hipoteke, auto-krediti i kreditne kartice.
Nedavni porast inflacije glavni je razlog zašto su Federalne rezerve pauzirale smanjenje kamatnih stopa, nakon što su prošle godine uvele tri od njih. "Ne moramo žuriti" da bismo implementirali daljnja smanjenja, rekao je Powell u utorak svjedočeći Senatskom odboru za bankarstvo.
Carinska politika Trumpove administracije mogla bi podići cijene u narednim mjesecima. Tramp je u ponedeljak uveo porez od 25% na uvoz čelika i aluminijuma i obećao da će uvesti dodatne carine. Ekonomisti Goldman Sachsa predviđaju da će godišnja bazna inflacija pasti za skoro pun procentni poen, na 2,3%, do kraja ove godine, bez uvoznih dažbina. Ali očekuju da će tarife povećati inflaciju na kraju godine na 2,8%.
U utorak je Pauel priznao da bi više tarife mogle da podignu inflaciju i da ograniče sposobnost centralne banke da snizi stope, nazvavši to "mogućim ishodom".
Ali, naglasio je da će to zavisiti od toga koliko će uvoza biti pogođeno carinama i koliko dugo.
"U nekim slučajevima ne dopire mnogo do potrošača, a u nekim slučajevima dolazi", rekao je Powell. "I to zaista zavisi od činjenica koje još nismo vidjeli."
Modi se sastaje s Trumpom. Fokus na trgovinu, imigraciju i strateške veze

Dok indijski premijer Narendra Modi kreće u dvodnevnu posjetu Sjedinjenim Državama počevši od srijede, zvaničnici u New Delhiju izrazili su optimizam da će posjeta najaviti obnovljeno i suštinsko partnerstvo.
Međutim, analitičari kažu da će biti spornih pitanja vezanih za trgovinu i imigraciju, koji su među glavnim prioritetima američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Podvlačeći da će se Modi sastati s Trumpom u roku od nekoliko sedmica nakon njegovog preuzimanja dužnosti, indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri rekao je da su veze Indija-SAD čvrste i da je “ovo jedno od naših najjačih međunarodnih partnerstava”.
Modi stiže u Washington nakon posjete Francuskoj, gdje je prisustvovao globalnoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji.
Trgovina je važna za obje zemlje i Indija je poduzela korake kako bi pokazala da je spremna da se pozabavi zabrinutošću Trumpa, koji je Indiju nazvao među zemljama koje su "veoma veliki zloupotrebe carina". U telefonskom razgovoru s Modijem prošlog mjeseca, Trump je pozvao na kretanje ka poštenim bilateralnim trgovinskim odnosima.
Njegov glavni ekonomski savjetnik Kevin Hasett ponovio je takvu zabrinutost u ponedjeljak. "Indija ima enormno visoke" carine koje blokiraju uvoz, rekao je on u intervjuu za CNBC.
New Delhi, koji želi izbjeći trgovinske tenzije sa SAD-om, najavio je ranije ovog mjeseca da će sniziti uvozne carine na neke artikle koji će koristiti američkom izvozu kao što su vrhunski motocikli i automobili.
Također bi mogao ponuditi i druge ustupke koji bi pomogli američkoj robi da dobije pristup tržištu Indije i poveća uvoz energije iz SAD-a, kažu analitičari.
“Nju Delhi je mislio da će učiniti prvi korak i pokušati riješiti razlike u trgovini. Ali, svakako, kao veliki pregovarač, on [Tramp] će tražiti više”, rekao je Chintamani Mahapatra, osnivač Kalinga škole za indopacifičke studije. „Indija se takođe veoma dobro cjenka. Tako da ćemo nekako pokušati da napravimo kompromis koji će koristiti i jednima i drugima.”
Za Indiju su ulozi veliki - SAD su njen najveći trgovinski partner. Bilateralna trgovina između dvije zemlje iznosila je 118 milijardi dolara, uz suficit od oko 32 milijarde dolara u korist Indije 2023.
Indija do sada nije bila pod utjecajem Trumpovih carina - posljednje carine od 25 posto koje je uveo na uvoz čelika i aluminija imat će samo marginalni utjecaj na Indiju, jer je New Delhi mali izvoznik čelika u SAD, prema indijskim zvaničnicima.
O jačanju sigurnosnih i odbrambenih veza sa SAD-om, kažu indijski zvaničnici, također će se razgovarati u Washingtonu. Prema analitičarima, to bi moglo uključivati potencijalnu kupovinu sistema oružja i tehnologije. U nedavnom telefonskom razgovoru s Modijem, predsjednik Trump pozvao je Modija da poveća nabavku sigurnosne opreme američke proizvodnje.
Indija, najveći svjetski uvoznik vojne opreme, treba niz sistema naoružanja za modernizaciju svoje vojske. Kako diverzificira svoje kupovine od svog tradicionalnog dobavljača oružja, Rusije, Indije kupuju sve više oružja od zemalja poput Francuske, Izraela i Sjedinjenih Država.
„SAD su pomalo zabrinute što gube na kupovini Indije [sigurnosne], pa su pojačale pritisak da Indiji prodaju mnogo više odbrambene opreme nego što je Indija kupila u posljednjih nekoliko godina“, kaže Rahul Bedi, analitičar odbrane u New Delhiju. „Vjerovatno će biti inicijativa za transportne avione, avione za nadzor za mornaricu, a možda čak i za borbene avione, kao i mnogo transfera tehnologije za motore aviona, borbena vozila pešadije.
Imigracija je još jedno pitanje koje brine obje zemlje. Iako je Indija sarađivala sa SAD-om i rekla da je spremna da primi natrag nedokumentovane migrante, izvještaji o 104 nedokumentovana Indijca koji su bili okovani 40 sati dok su vraćeni u Indiju vojnim avionom prošle sedmice iz SAD-a doveli su do nemira i protesta opozicionih stranaka.
Indijski zvaničnici rekli su da će New Delhi tražiti bolji tretman tokom budućih deportacija.
Istovremeno, glavni prioritet Indije tokom diskusija bit će zaštita legalnih kanala imigracije za kvalificirane indijske radnike i studente koji idu na američke univerzitete. Indijci su najveći korisnici viza H1B, koje omogućavaju američkim poslodavcima da zaposle strane profesionalce u specijalizovanim oblastima, kao što je tehnologija.
“Ljudski odnosi predstavljaju temelj naših produbljivanja veza sa Sjedinjenim Državama”, rekao je indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar zastupnicima, odgovarajući na zabrinutost oko transporta i tretmana deportiranih.
U izjavi prije odlaska iz New Delhija, Modi je nazvao svoj predstojeći sastanak s Trumpom prilikom da se nadoveže na uspjehe njihove saradnje u Trumpovom prvom mandatu.
Analitičari smatraju da će obostrana zabrinutost oko asertivne Kine vjerovatno održati usklađenost dvije zemlje. Uz SAD, Australiju i Japan, Indija je partner u Quad-u, strateškoj sigurnosnoj grupi fokusiranoj na Indo-Pacifik. Analitičari ističu da dvije zemlje imaju konvergenciju oko geostrateških pitanja.
"Predsjednik Trump u svom prvom mandatu je bio taj koji je obrisao prašinu sa Quad-a, koji je bio u stanju mirovanja desetak godina, i on je bio isključivi odgovoran za njegovo oživljavanje", rekao je Mahapatra. “Ovo je područje u kojem obje zemlje imaju mnogo zajedničkih stvari za održavanje mira, stabilnosti i doprinosa priči o rastu u indo-pacifičkoj regiji.”