Linkovi

Top priča

Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno

Članovi Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca na suđenju u Senatu, donose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u Gornji dom Kongresa, 25. januar 2021.

Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.

Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.

Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.

Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.

Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.

To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.

"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."

Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.

Jonathan Turley
Jonathan Turley

"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.

Keith Whittington,​ profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.

"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.

Debata o detaljima

U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".

Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.

"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.

Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz​ primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".

Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.

"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.

Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.

Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.

"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.

Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".

Istorijska pozadina

Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.

Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.

"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.

Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.

"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.

Melania i Donald Trump
Melania i Donald Trump

Postoji li presedan?

Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.

1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.

Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.

Ali Dershowitz​ kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.

Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.

See all News Updates of the Day

Escobar: Sankcije važno sredstvo u stabilizaciji Balkana, biće ih još

Eskobar: Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana
please wait

No media source currently available

0:00 0:09:33 0:00

Sankcije nisu primarno sredstvo američkog angažmana u regionu Zapadnog Balkana, ali imaju efekta i biće ih još, kaže u intervjuu za Glas Amerike zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik za region Gabrijel Eskobar, uz ocjenu da je korupcija glavni problem na Balkanu.

Američki diplomata najavio je i intenzivniji američki angažman u regionu u narednom periodu.

Glas Amerike: U četvrtak se obilježava godišnjica inauguracije predsjednika Joe Bidena. Koje je promjene donijela protekla godina u kontekstu američke politike i angažmana u regionu Zapadnog Balkana?

Escobar: Nije donijela značajnu promjenu politike, jer se naša politika i naš angažman na Zapadnom Balkanu tradicionalno odnose na multietničko pomirenje i integraciju u Evropsku uniju. Dakle, u tom pogledu politika je bila veoma konzistentna poslednje četiri administracije. Ono što mogu da kažem da se malo promijenilo jeste obim pažnje koju Zapadni Balkan dobija u ovoj administraciji. Dakle, postoji obnovljeni napor da se ponovo angažujemo na svim mehanizmima koji su bili uspješni, a to je da se ojača Dejton, da se podrži i obnovi dijalog između Srbije i Kosova, i da blisko sarađujemo sa našim partnerima iz NATO-a, kako bi se osiguralo da mogu da ispune svoje NATO obaveze. I rekao bih da smo u većini toga bili veoma uspješni.

Glas Amerike: U jednom od vaših ranijih komentara rekli ste da se sadašnja administracija razlikuje od prethodnih, jer želi da se promjene u regionu dešavaju brže. Da li ste nezadovoljni nedostatkom vidljivijeg napretka u zemljama Zapadnog Balkana protekle godine?

Escobar: Moram da kažem da nije da druge administracije nisu htjele promjene i da nisu željele brzu reformu. Jesmo. Ono što je ova administracija uspjela jeste da traži nova sredstva i nove partnere. Dakle, da, malo je frustrirajuće što s jedne strane nije bilo daljeg napretka u evropskim integracijama, što mnoge zemlje nisu dalje odmakle u sprovođenju reformi, posebno u suzbijanju korupcije, za koju bih rekao da je najveći izazov na Zapadnom Balkanu. Međutim, moram da kažem da imamo veoma dobre partnere u regionu i vlade koje su posvećene ovom programu evropskih integracija, borbi protiv korupcije i produbljivanju veza sa susjedima.

Sjedinjene Države će intenzivirati angažman na Zapadnom Balkanu u narednom periodu

Glas Amerike: Ali imajući u vidu to nezadovoljstvo koje ste pomenuli zbog nedostatka napretka, da li planirate da prilagodite svoj pristup rešavanju tih izazova, kako bi ste osigurali da postoji brži napredak?

Escobar: Odgovor na to je - da. Želeli bismo da u to uložimo malo više političke energije. I ne samo mi, zato što ono što radimo, radimo u dogovoru sa našim evropskim saveznicima. Mislim da su i oni pomalo frustrirani. Međutim, ovo je zajednički proces. Proces saradnje. I kao što sam ranije rekao, postoje lideri i vlade u regionu koji su veoma zainteresovani i da se približe Evropi i Sjedinenim Državama.

Glas Amerike: Kada kažete da to zahtijeva više političke energije, da li to znači da će Sjedinjene Države da intenziviraju svoj angažman u narednom periodu i na koji način?

Escobar: Definitivno. Jedna od stvari koje bih želio da vidim, bilateralno sa mnogim zemljama, jeste dublji strateški dijalog i diskusiju ne samo o političkim i bezbjednosnim pitanjima već i o ekonomskim, kulturnim i obrazovnim. Međutim, ono što bih želio da vidim svugdje, a što već vidimo, jeste da se svi elementi američke vlade angažuju na Zapadnom Balkanu, da bi utvrdili gdje možemo da napredujemo.

Glas Amerika: Koja su to pitanja koja vas danas najviše zabrinjavaju na Balkanu? Koje vas to zemlje najviše brinu?

Escobar: Rekao bih da postoje neke velike uspješne priče. Priča o bivšoj Jugoslaviji je uspješna. Ako pogledate sedam zemalja koje su činile Jugoslaviju, dvije su u Evropskoj uniji, četiri su u NATO-a. A na Zapadnom Balkanu, tri su u NATO-u, a četiri ostvaruju solidan napredak ka ulasku u Evropsku uniju. Međutim, postoji jedna prepreka koja predstavlja izazov - to je korupcija. Korupcija je zaista razlog zbog kojeg mnoge zemlje nisu ostvarile veći napredak. To je takođe razlog što djelovi regiona imaju demografske probleme. Tako da moram da budem iskren, kad god sretnem ljude u dijaspori, veliki broj ljudi koji napuštaju region ne odlaze zbog etničkih problema. Ne odlaze jer ne žele da žive u multietničkim državama. Odlaze jer nemaju priliku za adekvatnu ekonomsku budućnost bez koruptivnih veza. Dakle, to je problem broj jedan sa kojim se Balkan suočava i takođe najveći izazov za dovođenje stranih direktnih investicija u region.

"Sankcije imaju efekta"

Glas Amerike: Jedno od sredstava koje je američka administracija koristila tokom protekle godine u borbi protiv korupcije su sankcije – protiv Milorada Dodika, člana predsjedništva BIH i još dvojice bosanskih zvaničnika, zatim protiv Milana Radoičića i Zvonka Veselinovića na Kosovu. Da li će se na spisku sankcionisanih naći još zvaničnika, političara i njihovih saradnika iz regiona?

Escobar: Kao što sam ranije rekao, ne želim da ljudi misle da se Sjedinjene Države angažuju u regionu prvenstveno kroz sankcije. Imamo mnogo mogućnosti da unaprijedimo agendu naših partnera, da unaprijedimo agendu ljudi koji zaista zastupaju težnje svojih naroda. Rekao bih da je u velikoj meri težnja tih ljudi da žive u zemljama koje su oslobođene korupcije i približavaju se Evropi. To je ono što ljudi u regionu u velikoj mjeri žele.

Sankcije nisu primarno sredstvo angažmana SAD u regionu

Međutim, ova administracija je veoma posvećena borbi protiv korupcije i jedno od sredstava u toj borbi su ove sankcije. I mogu reći DA, biće ih još, ali to neće biti primarno sredstvo našeg angažmana. Uz to, takođe moram da pojasnim da ove sankcije nisu usmjerene na zemlje. Nisu usmjerene na određene narode. Usmjerene su na pojedince koji su duboko umiješani u korupciju.

Glas Amerike: A kada kažete da će ih biti još, da li se to odnosi na Srbiju, Crnu Goru, sve zemlje Zapadnog Balkana?

Escobar: Da, riječ je o svim zemljama Zapadnog Balkana. Ali rekao bih i da je ova administracija posvećena korištenju drugih sredstava, uključujući i globalni Magnitski zakon protiv ljudi širom svijeta koji su uključeni u kriminalne aktivnosti i korupciju.

Glas Amerike: Koliko politika sankcija može biti efikasna? Dodik im i dalje prkosi, dok njegov saveznik u regionu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da ih Srbija neće bi sprovoditi. Koliko onda one mogu biti efikasne u postizanju onoga što SAD žele?

Eskobar: Rekao bih da su one bile važno sredstvo u stabilizaciji regiona i mogu vam reći da imaju efekta.

Glas Amerike: A kakvu vrstu efekta, recimo u Dodikovom slučaju?

Eskobar: Ne mogu i ne želim da komentarišem pojedinosti. I ne mogu da govorim o detaljima našeg diplomatskog angažmana sa raznim ljudima u regionu. Mogu vam reći da sankcije sprječavaju ljude da prebacuju novac. Sprječavaju i dovode do zatvaranja offshore kompanija preko kojih se prenosi novac, posebno javna sredstva, kroz netransparentne procese od kojih koristi ima veoma mali broj ljudi. Dakle, ove sankcije se zaista odnose na korupciju i to je način na koji ih treba posmatrati. Cilj nam je da zaustavimo finansiranje korumpiranih pojedinaca i entiteta.

Glas Amerike: Evropska unija još nije uvela sankcije Dodiku, neki članovi Evropskog parlamenta čak žele da kazne evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija zbog navodne podrške Dodiku. Da li taj izostanak jednstvenog stava u Evropskoj uniji, ne samo u pogledu sankcija, već i same politike proširenje, utiče na efikasnost politike SAD na Balkanu, s obzirom na to da Vašington insistira na koordinaciji sa Briselom u tom pogledu?

Escobar: Prije svega moram da kažem da u najvažnijem dijelu imamo zajednički stav sa našim evropskim partnerima. Identično vidimo probleme, izazove i put naprijed. Dakle, sve što smo uradili na Balkanu, sve što je bilo uspješno, urađeno je u saradnji sa našim evropskim partnerima. Pored toga, veoma je teško razdvojiti novac evropskih i američkih banaka. Sve su to multinacionalne banke, sve zapadne banke su multinacionalne, tako da i naše sankcije imaju efekta u tom pravcu. Međutim, takođe mogu da kažem da se u Evropskoj uniji vode intenzivni razgovori o tome šta oni mogu da ponude, da takođe upotpune naše mjere. Tako da se radujem tome. Veoma blisko sarađujemo. Svakodnevno se konsultujemo i uveren sam da ćemo biti snaga stabilnosti u regionu.

Glas Amerike: Još jedno važno pitanje u vezi sa Srbijom je dijalog sa Kosovom koji je u zastoju. Da li ćete biti više uključeni u taj proces u budućnosti i kada se može očekivati ponovni susret dvije strane?

Eskobar: Kao što znate Evropska unija je posrednik u dijalogu, i to mora tako ostati, a mi ga u potpunosti podržavamo. Što se tiče toga kako će se formirati dnevni red, kada će biti zakazani naredni sastanci, to pitanje bih prepustio svojim kolegama u Evropskoj uniji koji se time bave. Ipak, smatramo da bi strane trebalo da se dogovore u okviru strukture dijaloga koji vodi EU. I u tom pogledu sve na šta oni pristanu, mi ćemo podržati implementaciju.

Glas Amerike: A da li će Sjedinjene Države ipak biti više angažovane s obzirom na to da je, kako sam već kazala, dijalog u zastoju?

Eskobar: Bićemo mnogo aktivniji dok podstičemo dvije strane da pristanu na sastanke, da se saglase da primijene sporazume koji su već postignuti, i da aktivno napreduju u rješavanju nekih od otvorenih pitanja, uključujući nestale osobe, energiju i druge ključne teme.

Đoković napustio Australiju poslije odluke suda

Novak Đoković na aerodromu  u Melbourneu prije nego što se ukrcao na let.

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković deportovan je iz Australije pošto je federalni sud odbio njegovu žalbu na odluku vlade da mu poništi vizu jer nije vakcinisan. 

Reuters prenosi da se Đoković u Melbourneu ukrcao na avion za Dubai, samo nekoliko sati poslije sudske odluke. Federalni agenti dopratili su ga do ulaza u avion.

Nije poznato da li će Đoković iz Dubaija letjeti u Srbiju ili negdje drugde.

Đoković neće moći da brani titulu na Australian Openu i potencijalno obori rekord sa osvojenim 21 Grand Slamom.

Australijski sud je podržao odluku ministra za imigracije Alexa Hawkea da teniseru ukine vizu i da ga deportuje iz zemlje jer nije vakcinsan protiv Covida.

Hawke je iskoristio diskreciono pravo da mu poništi vizu na osnovama "javnog zdravlja i reda", jer bi njegovo prisustvo "ohrabrilo antivaksersko raspoloženje u Australiji usljed najgoreg talasa virusa".

Predsjedavajući tročlanog vijeća James Allsop rekao je da je presuda federalnog suda zasnovana na pravu ministra da donese takvu odluku, ali nije cijenio suštinu te odluke - na šta se Đokovićev advokatski tim žalio.

Đokovićev advokat Nicholas Wood ukazao je da se Novak takmičio i na prethodnom Australian Openu i drugim turnirima i da nije izazvao nerede ni proteste.

"Da ima osnova da se misli da će Đokovićevo učešće na turniru ohrabriti antivakserski sentiment, neko bi očekivao da to bude potkrijepljeno dokazima kao što su protesti ili drugi događaji oko turnira", rekao je Wood.

Wood je rekao da bi, naprotiv, ukidanje vize Đokoviću pojačalo antivakserski pokret.

Steven Loyd, advokat vlade, složio se sa tvrdnjom da bi deportacija Đokovića izazvala nemire u nevakcinisanoj zajednici. Ali, istakao je i da, pošto je Đoković istaknuti sportista, da njegovo ponašanje može da ohrabri druge da se ponašaju isto, odnosno da ohrabri antivaksere.

Đoković se oglasio kratkim saopštenjem u kojem je naveo da je "ekstremno razočaran" odlukom suda da mu poništi australijsku vizu, ali da će poštovati odluku i da će sarađivati sa nadležnima u procesu napuštanja zemlje.

"Sada ću odvojiti malo vremena da se odmorim i oporavim pre nego što dam bilo kakve izjave o ovome. Ekstremno sam razočaran odlukom suda da odbije moju žalbu na odluku ministra da mi ukine vizu, što znači da ne mogu da se takmičim na Australian Openu", naveo je Đoković.

Biden najavio besplatne maske i kućne testove usljed širenja Omicrona

Biden najavio besplatne maske i kućne testove usljed širenja Omicrona
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Vrhovni sud blokirao uredbu o obaveznoj vakcinaciji ili testiranju u velikim kompanijama

Američki Vrhovni sud (Foto: AP/J. Scott Applewhite)

Vrhovni sud Sjedinjenih Država blokirao je uredbu američkog predsjednika Joea Bidena o obaveznoj vakcinaciji ili nedjeljnom testiranju radnika velikih kompanija u vrijeme pandemije Covida 19.

Ista institucija odobrila je administraciji da sprovede odluku o obaveznoj vakcinaciji zdravstvenih radnika.

Tu odluku sud je donio pošto je prošlog petka razmatrao argumente u postupku o obaveznoj vakcinciji koju su novembra 2021. usvojile dvije federalne agencije u namjeri da povećaju stopu imunizacije, bezbjednost zaposlenih i zdravstvenih radnika.

Vrhovni sud donio je podijeljenu odluku u oba slučaja.

U prvom je protiv uredbe predsjednika Bidena glasalo šestoro konzervativnih sudija – dok je podržalo troje liberalnih. U drugom odluka je donijeta sa pet glasova za i četiri protiv – gdje su se konzervativci John Roberts i Brett Kavanaugh​ pridružili liberalnim sudijama.

Federalna agencija pod nazivom Uprava za bezbjednost i zdravlje na radu ranije je usvojila pravilo koje se odnosi na kompanije sa najmanje 100 radnika koji je potrebno da budu vakcinisani ili nedjeljno testirani na Covid 19.

Pravilo obuhvata više od 80 miliona zaposlenih.

Protesti protiv obavezne vakcinacije u Washingtonu.
Protesti protiv obavezne vakcinacije u Washingtonu.

Protivnici te odluke, koje predvodi država Ohio, kao i pojedine poslovne grupe tražile su od sudija da je blokiraju – nakon što je sud niže nadležnosti ukinuo zabranu u vezi sa tom odlukom.

Inače, preduzeća širom SAD trebalo je da počnu da je primjenjuju prošlog ponedjeljka.

Druga obavezujuća odluka podrazumijevala je obaveznu vakcinaciju za oko 10,3 miliona zdravstvenih radnika u oko 76.000 ustanova, uključujući bolnice i domove za starije građane koji se finansiraju iz programa zdravstvenog osiguranja Medicare i Medicaid

U nepotpisanoj presudi Vrhovnog suda u vezi sa velikim kompanijama navodi se da pravilo Uprave za bezbjednost i zdravlje na radu ne predstavlja primjenu regularnih federalnih ovlaštenja.

"Riječ je o značajnom zadiranju u živote, kao i zdravlje – velikog broja zaposlenih", navedeno je u obrazloženju.

"Omogućiti Upravi da reguliše opasnosti i izazove u svakodnevnom životu, jer većina građana ima posao i suočava se sa istim rizicima – značajno bi proširila regulatorna ovlaštenja tog tijela bez odobrenja Kongresa", obrazložio je sud.

Suprotstavljajući se tome, sudija Stephen Breyer ​predstavnik liberalne struje, ukazao je da većinska odluka sputava sposobnosti federalnih vlasti da se suprotstave prijetnji koju Covid predstavlja po radnike.

Sjedinjene Države vodeća su država u svijetu po broju infekcija i smrtnih slulajeva od posljedica Covida 19.

Stopa smrtnih slučajeva od posledica Covida 19 u Sjedinjenim Državama povećana je za oko 40 posto u odnosu na prethodnu nedjelju, dok su hospitalizacije pacijenata u istom intervalu veće za oko 33 procenata, izjavila je ranije Rochelle Walensky​ direktorica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Broj hospitalizacija u Americi je u porastu od kraja decembra 2021.

Dijalog OSCE-a i Rusije: Strahovanja od eskalacije

Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Michael Carpenter, američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.

Zapad bi trebalo da se pripremi za eventualnu eskalaciju napetosti sa Moskvom, izjavio je Michael Carpenter, američki izaslanik u Organizaciji za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE) nakon razgovora sa ruskim predstavnicima u Beču.

"Ratni doboši se čuju glasno", upozorio je Carpenter.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države neće biti dio sfera uticaja ili ograničavati prava nacija u odabiru saveza kojima će pripadati.
"Suočavamo se sa krizom evropske bezbjednosti. Retorika postaje sve oštrija", rekao je Carpenter.

Učesnici sastanka su jasno opredjeljeni kako neće u budućnosti sarađivati s političkim strankama ukoliko na njihovom čelu budu lideri kojima su izrečene sankcije Vlade SAD ili zemalja članica Evropske unije.

Ukazao je i da raspoređivanje 100.000 ruskih vojnika, naprednog naoružanja, artiljerijskih sistema i municije u blizini granice sa Ukrajinom pokreće brojna pitanja o namerama Rusije.

"Potrebno je ovo shvatiti veoma ozbiljno i pripremiti se za eventualnu eskalaciju", rekao je Carpenter, dodavši da se Washington zalaže za dijalog i smirivanje tenzija.

Ruska strana saopštila je da se dijalog nastavlja, ali je pitanje hoće li donijeti neki napredak, u situaciji u kojoj pokušava da ubijedi Zapad da spreči mogućnost ukrajinskog pridruživanja NATO-u, kao i dalje širenje Alijanse u Evropi - što su ruski zahtjevi za koje su SAD već precizirale da im se ne može udovoljiti.

"To je zaista razočaravajuće. Upozoravam na katastrofalne posljedice ukoliko dvije strane ne postignu dogovor o temama koje je Rusija označila bezbjednosnim crvenim linijama", izjavio je nakon susreta sa predstavnicima OSCE-a Aleksandar Lukaševič, ruski ambasador pri toj međunaronoj organizaciji.

Naveo je, međutim, i da Moskva ne odustaje od diplomatije i da će je čak pospešiti.

Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO pozvali su Rusiju da deeskalira tenzije i da se situacija riješi diplomatskim putem, a u srijedu su ponudili ideje za recipročne akcije za smanjenje rizika, poboljšanje transparentnosti i komunikacije i kontrole naoružanja.

Zamjenica američkog državnog sekretara Wendy Sherman, koja je predvodila američku delegaciju u Briselu, rekla je na konferenciji za štampu da je sastanak NATO i Rusije završen "trezvenim izazovom" za Moskvu da smanji tenzije i "odabere put diplomatije, da nastavi da se bavi poštenim i recipročnim dijalogom, kako bismo zajedno mogli da identifikujemo rješenja koja poboljšavaju bezbjednost svih".

Poslije skoro četvorosatnog sastanka u sredu, Sherman je rekla da "nije bilo opredjeljenja za deeskalaciju, niti je bilo izjave da neće biti".

Ona je dodala da je Rusija glasno i jasno čula da je veoma teško imati diplomatiju kada je 100.000 njenih vojnika nagomilano duž ukrajinske granice i dok se izvode vježbe bojeve vatre.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg rekao je da je predložio ideju o nizu sastanaka sa Rusijom, koja je tražila vrijeme da se vrati sa odgovorom.

"Saveznici NATO su spremni da se angažuju u dijalogu sa Rusijom, ali nećemo praviti kompromise u vezi sa ključnim principima, nećemo praviti kompromise po pitanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake zemlje u Evropi", rekao je Stoltenberg novinarima u Briselu.

Rusija je tražila bezbjednosne garancije kao što je povlačenje NATO trupa i vojne opreme iz zemalja koje se graniče sa Rusijom i ograničavanje širenja 30-članog sjevernoatlantskog saveza. Takođe je negirala da ima planove za invaziju na Ukrajinu.

Zamjenik ruskog ministra inostranih poslova Aleksandar Gruško rekao je novinarima u srijedu da su razgovori sa NATO bili duboki i sadržajni, ali je rekao da Rusija ne smatra ozbiljno NATO za odbrambeni savez koji ne predstavlja pretnju po Rusiju.

"Ako se NATO opredijeli za politiku odvraćanja, mi ćemo odgovoriti politikom kontra-odvraćanja", rekao je Gruško. "Ako se to pretvori u zastrašivanje, mi ćemo odgovoriti kontra-zastrašivanjem. Ako traži ranjivost u ruskom odbrambenom sistemu, mi ćemo tražiti ranjivosti NATO-a. To nije naš izbor, ali nemamo druge opcije ako ne preokrenemo ovaj sadašnji veoma opasan tok događaja".

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predložio je novi međunarodni samit za okončanje krize.

"Vrijeme je da se suštinski dogovorimo o okončanju sukoba i spremni smo da donesemo neophodne odluke tokom novog samita lidera četiri zemlje", rekao je Zelenski u utorak u saopštenju nakon sastanka sa evropskim diplomatama.

U Washingtonu, demokratski zakonodavci u srijedu su predložili sveobuhvatan paket sankcija kako bi odvratili Rusiju od dalje agresije.

Akt o odbrani suvereniteta Ukrajine iz 2022. godine uveo bi sankcije ruskom bankarskom sektoru i visokim vojnim i vladinim zvaničnicima ako Putin eskalira neprijateljske akcije protiv Ukrajine.

Američki predsjednik Joe Biden odbacio je vojnu konfrontaciju sa Rusijom u slučaju da ona odluči da napadne Ukrajinu, ali kaže da bi SAD i njeni saveznici uveli značajne ekonomske sankcije ako Rusija izvrši invaziju.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG