Linkovi

Top priča SAD

Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno

Članovi Predstavničkog doma, koji će imati ulogu tužioca na suđenju u Senatu, donose optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u Gornji dom Kongresa, 25. januar 2021.

Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.

Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.

Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.

Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.

Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.

To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.

"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."

Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.

Jonathan Turley
Jonathan Turley

"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.

Keith Whittington,​ profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.

"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.

Debata o detaljima

U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".

Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.

"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.

Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz​ primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".

Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.

"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.

Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.

Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.

"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.

Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".

Istorijska pozadina

Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.

Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.

"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.

Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.

"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.

Melania i Donald Trump
Melania i Donald Trump

Postoji li presedan?

Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.

1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.

Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.

Ali Dershowitz​ kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.

Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.

See all News Updates of the Day

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

Demokrate odlučne da povećaju minimalnu platu u sklopu paketa ekonomske pomoći

FILE - Service industry workers hold up signs during a rally in support of the Raise the Wage Act, which includes a $15 minimum wage for tipped workers, at the National Mall, in Washington, Jan. 25, 2021.

Dok Kongres raspravlja o mjerama koje bi trebale da povrate pandemijom opustošenu američku ekonomiju, jedna od inicijativa na kojoj insistira predsjednik Joe Biden i mnogi demokrati je povećanje federalne minimalne plate sa sadašnjeg nivoa od 7,25 dolara na sat, koji je nepromijenjen od 2009. godine, na 15 dolara po satu do 2025. godine.

U ponedjeljak su se aktivisti u osam saveznih država i distriktu Columbia okupili u znak podrške nastojanjima da se minimalna plata poveže sa Bidenovim paketom ekonomske pomoći od 1,9 biliona dolara koji na putu do Kongresa. Organizatori su izričito vezali povećanje za "osnovne" radnike od kojih je traženo da ostanu na poslu tokom pandemije.

"Nemojte nas zvati osnovnim radnicima i onda nemojte pružati osnovne stvari koje su nam potrebne. Sada je vrijeme", rekao je sveštenik dr William J. Barber II, predsjednik organizacije "Repairers of the Breach", koja se bavi socijalnom pravdom, a koja je pomogla u organizaciji skupova.

Hoće li povećanje minimalne plate ući u konačni račun pomoći, zavisi od tajnim proceduralnih pravila u Senatu, ali i oklijevanja nekih centrističkih demokrata da podrže prijedlog, uključujući senatore Joea Manchina iz Zapadne Virginije i Kyrsten Sinema iz Arizone. Ali šta god da se dogodi u kratkom roku, minimalna plata će gotovo sigurno ostati stalni izvor neslaganja u Washingtonu.

"Pristojan život"

Iako su trenutni napori vezani za pomoć tokom pandemije, bitke oko stope minimalne plate - pa čak i oko samog postojanja najniže plate koju je propisala vlada - stare su koliko i zakon koji ih je stvorio. Zakon o pravednim radničkim standardima iz 1938. godine kodificirao je niz zaštita radnika, uključujući jedinstvene standarde radne sedmice, zahtjeve za prekovremene isplate i minimalnu platu.

Prvobitna svrha federalne minimalne plate bila je uspostaviti "donju granicu" ispod koje plate ne bi mogle pasti. Usvojen tokom Velike depresije, zakon je trebao riješiti neravnotežu pregovaračke moći između radnika i poslodavaca u vrijeme kada je bila raširena nezaposlenost i kada su radnici očajnički tražili bilo kakvu vrstu zaposlenja.

Argumentirajući u korist minimalne plate 1933. godine, predsjednik Franklin Roosevelt je rekao: "Nijedan posao koji egzistira tako što će radnicima isplaćivati manje od životne dnevnice nema nikakvo pravo da djeluje u ovoj zemlji. Pod životnim dnevnicama, mislim na nivo viši od gole egzistencije. Mislim na dnevnicu koja obezbjeđuje pristojan život."

Od početka, izazov s kojim se suočio federalni zakon o minimalnoj plati bio je sukob između dvije vrijednosti koje Amerikanci smatraju fundamentalnim za američko društvo - slobode i pravičnosti.

"Ugovorna sloboda ima neku vrijednost", rekao je ekonomista Stan Veuger, analitičar američkog Enterprise Instituta, konzervativnog think tanka u Washingtonu.

Prema Zavodu za statistiku rada, 1,6 miliona radnika, ili 1,9% svih radnika po satu, zarađivalo je minimalnu ili ispod federalne minimalne plate u 2019. Te je godine 82,3 miliona ljudi bilo plaćeno po satu, što je činilo 58,1% od svih plaćenih radnika u SAD-u.

U SAD-u, vlada ne može, uz rijetke izuzetke, spriječiti odrasle da pristanu na razmjenu radne snage za plaćanje. Međutim, Veuger je rekao, da zagovornici minimalne plate tvrde da je vrsta slobode koju njihovi protivnici zamišljaju da radnici posjeduju iluzorna.

"Argument u korist minimalne plate... je da to zapravo ne funkcioniše tako", rekao je. "Postoji mnogo veća pregovaračka moć ili tržišna snaga na strani potencijalnih poslodavaca."

Pristalice minimalne plate tvrde da najniža plata jednostavno preraspodjeljuje ekonomske dobitke u odnosu poslodavac-radnik, dajući radniku pošten udio. Protivnici tvrde da to u potpunosti uništava ekonomsku dobit, jer se stvaraju uslovi u kojima je poslodavcima preskupo da se šire i koriste nove mogućnosti.

Godine stagnacije

Argumenti o postojanju minimalne plate prvenstveno su u velikoj mjeri akademski u ovom trenutku američke istorije, ali pitanje na koji nivo bi cijena rada trebala biti postavljena i dalje je veoma realno.

Trenutna stopa od 7,25 dolara nije se promijenila od jula 2009. godine, skoro 12 godina. To je najduži period bez povećanja u istoriji federalne minimalne plate, ali ne mnogo duži od prethodnih. Kongres je dopustio da plete ostanu u stagnaciji od 1981. do 1990., a zatim od 1997. do 2007. godine.

Osamdesetih godina prošlog vijeka, prvi put kada je Kongres dozvolio da plate godinama budu iste bez povećanja, države i opštine počele su donositi vlastite zahtjeve za minimalnom platom, koja je često bila viša od federalnog minimuma. Trenutno je gotovo 30 država i desetine gradova i okruga propisalo nivoe dnevnica iznad federalnog nivoa.

Zagovornici ističu da u posljednjih 50 godina Kongres nije samo sporo povećavao federalnu minimalnu platu, već je povećavao i tako malo da je kupovna moć nekoga ko zarađuje naglo smanjena.

Brojevi na prvi pogled mogu zavarati. 1968. godine minimalna plata iznosila je 1,60 dolara po satu, što izgleda malo, ali je zapravo vrijedilo više od protuvrijednosti današnjih 10 američkih dolara, kada se računa inflacija.

"Ako se prilagodite inflaciji, ona vrijedi oko 18%, manje nego što je vrijedila 2009. godine, kada je posljednji put povišena, i preko 30% manje nego što je vrijedila 1968. godine", rekao je David Cooper, viši analitičar iz Instituta za ekonomsku politiku, liberalnog think tanka u Washingtonu.

Loši ishodi za sve

Dopuštanje da federalna minimalna plata dugo stagnira stvara loše ishode za sve uključene. Radnici vide kako im kupovna moć vremenom propada, što uzrokuje ekonomske poteškoće. Ali, kada se Kongres konačno pokrene da djeluje, poslodavci odjednom moraju uzeti u obzir oštar rast troškova rada.

"Bilo bi jednostavnije za preduzeća da su imali minimalnu platu koja se svake godine postepeno povećavala za neki mali iznos, indeksiran prema cijenama ili prema dnevnicama. Mogli bi to planirati i to bi bilo relativno lako prilagoditi", rekao je Cooper.

Mjera koju Kongres trenutno razmatra uključuje odredbu o povećanju plata za mali iznos svake godine indeksiranu promjenama u srednjoj zaradi. Cooper je rekao da to omogućava federalnom najnižem nivou plata da prati životni standard, a ne samo cijene roba.

Ukoliko se desi neko šire, poboljšanje produktivnosti na nivou cijele ekonomije, koje vodi do većih dnevnica radnika srednje klase, razmišljanje glasi: "Zar ne bi i najniže plaćeni radnik trebao imati korist od tih poboljšanja?", dodao je.

Šef Centralne banke: Američka ekonomija daleko od potpunog oporavka

Direktor američke centralne banke Jerome Powell.

Oporavak američke ekonomije, pogođene pandemijom koronaviursa, je proces koji traje, ocijenio je šef Centralne banke SAD Jerome Powell.

"Ekonomija je daleko od kompletnog oporavka. Iako na tržištu ima pomaka od prošlog proljeća, milioni Amerikanaca su i dalje bez posla", kazao je šef Federalnih rezervi pred Odborom za bankarstvo u Senatu.

Sekretarijat za rad saopštio je da je stopa nezaposlenosti u januaru bila 6,3 posto, iako je Powell ocijenio da je blizu 10 procenata, što je duplo više nego u februaru prošle godine, prije nego što je počela pandemija.

Kongres je prošle godine odobrio gotovo četiri milijarde dolara za pomoć ugroženima u pandemiji, a sada se razmatra prijedlog predsjednika Joea Bidena za ponovno pokretanje ekonomije i pomoć od 1.400 dolara za milione Amerikanaca.

Budući da demokrate imaju većinu u oba doma Kongresa, novi paket bi mogao biti odobren do sredine marta.

Ali, Powell je upozorio da su ciljana stopa nezaposlenosti i inflacija daleko i da će biti potrebno vrijeme za napredak, i najavio da će centralna banka nastaviti da kupuje obveznice kao i do sada, dok se taj napredak ne ostvari.

Šef Federalnih rezervi rekao je da je ekonomija prošlog ljeta počela da se popravlja, ali da je rast ponovo usporen krajem 2020. godine, uz opasku da najveći teret snose manjine - crnci i latino populacija.

Nada da će se stvari popraviti, kaže Powell, je u vakcinaciji.

Broj onih koji u SAD traže pomoć za nezaposlene opao je u odnosu na prošli mart. Ali, više od 900 hiljada ljudi svake nedjelje traži pomoć za nezaposlene.

Powell je rekao da pandemija milionima Amerikanaca otežava život i da ekonomska aktivnost i otvaranje novih radnih mjesta snose veliki teret.

Demokratski senator Sherrod Brown​ iz Odbora za bankarstvo kazao je da "predsjednik Biden razume krizu i da je dorastao tome da je riješi" sa novim paketom pomoći.

Ali, republikanac Pat Toomey​ upozorio je da bi pretjerano trošenje novca podstaklo inflaciju, komentarišući Bidenov paket pomoći.

SAD "ogorčene" nakon raketnog napada na Bagdad

Arhiva - Zgrada Ambasade SAD snimljena sa suprotne obale rijeke Tigar, u Bagdadu, Irak.

Američki zvaničnici izrazili su ogorčenje u ponedjeljak nakon što su tri rakete pale u Bagdad, od čega dvije u utvrđenu Zelenu zonu u gradu.

Irački zvaničnici saopštili su da se čini da su rakete "Kaćuša" lansirane iz obližnjeg naselja, ali da niko nije povrijeđen.

Iračka vojska saopštila je da su oštećena četiri vozila, zajedno sa nešto imovine.

U prvim izvještajima ukazivalo se na to da su rakete koje su pogodile prostor unutar Zelene zone pale blizu američke ambasade, a takođe i blizu Zajedničke operativne komande, gdje se američko vojno osoblje koordinira sa iračkom vojskom u borbi protiv terorističke grupe Islamska država.

Niko nije preuzeo neposrednu odgovornost za napad, koji je uslijedio samo nedjelju dana nakon raketnog napada na međunarodni aerodrom u Irbilu, na sjeveru Iraka, u kom je ubijen ugovorac koalicije koju predvode SAD i u kom je ranjeno još devet ljudi, uključujući i pripadnika američke vojske.

"Ogorčeni smo zbog nedavnih napada", rekao je portparol State Departmenta Ned Price novinarima u ponedjeljak. "Irački narod je predugo patio od ove vrste nasilja i ovog kršenja svog suvereniteta".

Do sada su američki zvaničnici odbijali da dodjele krivicu za napade, iako je Saraya Awliya al-Dam​, šiitska milicija, preuzela odgovornost za smrtonosni napad u Irbilu.

Sekretar za štampu Pentagona John Kirby rekao je u ponedjeljak da vojni zvaničnici uzimaju napade "vrlo ozbiljno".

"Teško je sa sigurnošću reći... da li postoji strateška računica koja pokreće ovaj nedavni porast broja napada ili je ovo samo nastavak vrsta napada koje smo vidjeli u prošlosti", rekao je.

I dok istraga o napadima traje, Kirby je rekao: "Ako i kada bude prikladno odgovoriti, to ćemo činiti u određeno vrijeme i na mjesto i na način koji odaberemo".

Brojni američki zakonodavci izrazili su zabrinutost da je nedavni niz raketnih napada, poput prethodnih, vjerovatno organizovao Iran.

Odbrambeni zvaničnici SAD konstantno krive Iran da je glavni generator nestabilnosti na Bliskom istoku, ali dodaju da su zadovoljni što je broj američkih trupa u regionu dovoljan da se nosi sa prijetnjom.

"Uopšteno govoreći, ono što smo rekli je da ćemo Iran smatrati odgovornim za napade i provokacije njegovih podružnica", rekao je novinarima Price u ime State Departmenta.

"Ono što nećemo učiniti je da uzvratimo i rizikujemo eskalaciju koja ide na ruku Iranu i doprinosi njihovim pokušajima da dalje destabilizuju Irak".

Nike Ching, dopisnik iz State Departmenta, učestvovao je u pisanju ovog izveštaja.

Garland ističe značaj gonjenja odgovornih za upad u Capitol

Merrick Garland, kandidat za novog sekretara za pravosuđe (Foto: AP)

Senatski Odbor za pravosuđe u ponedjeljak zasjeda povodom nominacije Merricka Garlanda na funkciju novog američkog sekretara za pravosuđe.

Garlanda je na tu poziciju kandidovao predsjednik Joe Biden.

Izvjesno - budući najviši američki pravosudni zvaničnik će u izlaganju pred članovima Odbora za pravosuđe Senata ukazati na značaj rada tužilaštva u gonjenju pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koje su, početkom januara, upale u kompleks Capitol Hilla, navedeno je u Garlandovoj uvodnoj izjavi koju je Odbor za pravosuđe Senata objavio uoči pretresa.

„Ako moja nominacija bude potvrđena lično ću nadzirati krivično gonjenje rasista i svih ostalih koji su upali u Capitol 6. januara, što je bio gnusni napad na osnove naše demokratije, miran prenos vlasi na novoizabranu vlast”, naveo je Garland.

To će biti samo jedan dio važnog posla koji spada u odgovornosti Sekretarijata”, navodi se u njegovoj izjavi.

Takođe, kako je ukazano, Garland će se založiti za široko poštovanje prava američkih građana nakon ljetošnjih protesta koji su Sjedinjene Države potresle nakon smrti Afroamerikanca Georgea Floyda.

Ta misija ostaje hitna jer građani nemaju jednaka prava. Zajednice druge boje kože i druge manjine suočavaju se sa diskriminacijom koja se odnosi na stanovanje, obrazovanje, kao i krivično pravo – i snose teret štete koju nanose pandemija koronavirusa, zagađenje i klimatske promene”, navedeno je u Garlandovom govoru koji će prezentovati članovima senatskog Odbora za pravosuđe.

Nominovani sekretar za pravosuđe će se založiti i za to da agencija, koju će predvoditi ako bude potvrđen, više doprinese u zaštiti američkih građana od korupcije.

Inače, Merrick Garland će na toj funkciji naslediti i istragu koju Sekretarijat vodi u slučaju sina američkog predsjednika Huntera Bidena o poslovima koje njegova kompanija ima u Kini i Ukrajini i navodima o poreskim zloupotrebama.

Predsjednik Biden se javno obavezao da se neće miješati u istragu.

Biden je Garlanda predstavio kao svog kandidata na funkciji sekretara za pravosuđe dan pošto su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Trumpa upale u Capitol tokom nemira u kojima je život izgubilo pet osoba.

Biden, kome je Kongres uprkos fizičkoj ugroženosti tokom nasilnog upada potvrdio izbornu pobjedu, Garlanda je tada predstavio kao suštinski preduslov za obnovu vladavine prava.

Garland je prije nominacije bio sudija Apelacionog suda u Washingtonu, a prije nego što je postao sudija, radio je u Sekretarijatu za pravosuđe gdje je nadzirao rad odjeljenja koje se bavi borbom protiv kriminala.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG