Najnovije
Pravne kontroverze: Da li je suđenje za opoziv Trumpa ustavno
Tri puta u američkoj istoriji, Predstavnički dom opozivao je predsjednika i svaki put je Senat glasao za njegovu oslobađajuću presudu. Najnoviji slučaj dogodio se prije godinu dana kada je tadašnji predsjednik Donald Tump bio optužen da je pokušavao da izvrši pritisak na ukrajinskog predsjednika da sakupi političku prljavštinu protiv Trumpovog političkog rivala, demokrate Joea Bidena.
Trump je ponovo ušao u istoriju ovog mjeseca, kada je postao prvi predsjednik kome je drugi put podnijet opoziv. Ovog puta optužen je za podsticanje svojih pristalica na juriš na američki Capitol 6. januara kako bi spriječio Kongres da potvrdi Bidenovu izbornu pobjedu nad njim.
Novu optužbu za opoziv zbog podsticanja pobune odobrio je Predstavnički dom 13. januara, nedjelju dana prije nego što je Trump napustio funkciju.
Ali s obzirom na to da je Senat trebalo da formalno sudi bivšem predsjedniku počev od 9. februara, ustavna kontroverza kreće se oko toga može li Senat da sudi i osudi bivšeg predsjednika.
Pitanje nije akademsko. U srijedu je 45 od 50 republikanacau Senatu pokušalo neuspješno da odbaci proces protiv Trumpa, preispitujući tokom rasprave ustavnost takvog postupka.
Njihovo obrazloženje: Jednom kada predsjednik ostane bez funkcije, on postaje privatno lice, građanin, i ne može mu se suditi i osuditi čak i ako ga je već opozvao Predstavnički dom.
To je argument koji se očekuje da iznesu Trumpovi advokati dok traže oslobađajuću presudu bivšem predsjedniku.
"Privatni građani ne mogu da budu opozvani", rekao je senator Rand Paul, republikanac iz Kentuckyja koji postojano podržava Trumpa. "Opoziv je za uklanjanje sa funkcije, a optuženi ovdje je već napustio funkciju."
Ipak, pitanje da li se bivšem predsjedniku može suditi ostaje neriješeno, a čak i oni koji osporavaju njegovu ustavnost priznaju da postoji prostor za raspravu.
"Postoje različita mišljenja, mada su gotovo svi učenjaci koji su pisali po ovom pitanju rekli da je to vrlo tijesno pitanje", napisao je Jonathan Turley, konzervativni profesor prava sa Univerziteta George Washington u srijedu na svom ličnom blogu nakon što je brifovao Republikanske senatore o ustavnim i istorijskim aspektima opoziva.
Keith Whittington, profesorica politike sa Univerziteta Princeton, rekala je da među pravnim ekspertima nema konsenzusa po tom pitanju, jer je malo njih razmatralo to pitanje prije Trumpovog drugog opoziva i ustavne kontroverze koja je uslijedila.
"To je jedno od takvih pitanja koje se nalazi na samoj periferiji moći opoziva, pa čak i ljudi koji su pisali o moći opoziva obično ne pišu o ovom konkretnom pitanju", rekla je ona u intervjuu.
Debata o detaljima
U Ustavu SAD se navodi da će "predsjednik, potpredsjednik i svi civilni službenici Sjedinjenih Država... biti uklonjeni sa funkcije" ako budu osuđeni za "izdaju, primanje mita ili druge ozbiljne zločine i prekršaje".
Prema tumačenju Turleyja, fraza "predsjednik" označava trenutnog stanara Bijele kuće i sugeriše da se može opozvati samo predsjednik koji je na funkciji.
"Na drugom Trumpovom suđenju za opoziv, predsjednik će biti Joe Biden, a ne Donald Trump", napisao je on.
Štaviše, emeritus profesor prava na Harvardu, Alan Dershowitz primjetio je da u slučajevima opoziva Ustav zahtijeva "uklanjanje sa funkcije i izuzeće" sa vršenja funkcije, a ne "uklanjanje sa funkcije ILI diskvalifikaciju".
Drugim riječima, diskvalifikacija pretpostavlja smjenu, a pošto Trump nije smijenjen sa funkcije, on ne podliježe diskvalifikaciji.
"Čini se da tekst Ustava snažno sugeriše da su autori opoziva namjeravali da se on koristi samo za uklanjanje aktuelnog zvaničnika, a kad ga jednom uklone, mogao bi i da ga diskvalifikuje", rekao je on u intervjuu. "Ali nikada nije bilo predviđeno da se koristi samo kao sredstvo buduće diskvalifikacije kao što se koristi danas."
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nancy Pelosi, demokratkinja iz Californije, rekla je da članovi parlamenta nemaju drugog izbora osim da opozivaju Trumpa i traže njegovo uvjerenje kao način spriječavanja da se ikada više kandiduje za saveznu funkciju nakon što je tadašnji potpredsjednik Mike Pence odbio pozive demokrata da se pozive se na 25. amandman na Ustav za uklanjanje Trumpa sa funkcije.
Trump je nagovijestio da želi da se kandiduje za reizbor 2024. godine.
Drugi eksperti tvrde da su uklanjanje i diskvalifikacija dva odvojena "aspekta" moći opoziva, što znači da predsjednik može biti diskvalifikovan sa vršenja funkcije u budućnosti čak i ako nije bio prisiljen da napusti funkciju.
"To znači da bivši službenici ostaju podložni opozivu i nakon napuštanja funkcije, u svrhu omogućavanja izricanja kazne diskvalifikacije", napisala je grupa pravnih eksperata u nedavnom otvorenom pismu u znak podrške suđenju u Senatu.
Keith Whittington je primjetila da Ustav ne "zabranjuje izričito" opoziv bivšeg predsjednika, niti da diskvalifikacija zavisi od toga da li "trenutno imate funkciju u vrijeme opoziva".
Istorijska pozadina
Još jedna sporna tačka među ekspertima koji raspravljaju o ustavnosti suđenja bivšem predsjedniku jeste šutnja američkog ustava o tome da li bivši zvaničnici mogu da budu opozvani.
Prema Whittington, autori američkog ustava preuzeli su "moć opoziva" iz britanske parlamentarne prakse i državnih ustava, koji su dozvoljavali opoziv i suđenje bivšim zvaničnicima.
"I zato, kada su Kongresu povjerili moć opoziva, dei onoga što je pošlo uz to je mogućnost opoziva bivših vladinih zvaničnika zbog njihovog ponašanja dok su bili na funkciji", navodi ona.
Prema Dershowitzu, međutim, samo odsustvo bilo kakvog pominjanja opoziva bivšeg predsjednika sugeriše da su se osnivači protivili toj ideji.
"Mogli su lako da dodaju odredbu koja kaže da bi bivši predsjednik mogao da bude opozivan i da predsjedava vrhovni sudija. Oni to nisu uradili", rekao je on.
Postoji li presedan?
Iako nijednom bivšem predsjedniku nikada nije suđeno, postoji presedan za suđenje bivšem zvaničniku visokog nivoa.
1876. godine Senat je sudio bivšem ratnom sekretaru Williamu Belknapu zbog optužbi za korupciju nakon što je utvrdio da ima nadležnost nad bivšim zvaničnicima.
Iako u konačnom glasanju nije dobijena dvotrećinska većinu potrebna da bi se Belknap osudio, neki eksperti su pristupili slučaju tvrdeći da je Senat nadležan za bivšeg predsjednika.
Ali Dershowitz kaže da slučaj Belknap i suđenje Trumpu nisu analogni.
Kao prvo, Belknap je podnio ostavku prije nego što je opozivan. Drugo, nije bio predsjednik. I treće, na kraju je oslobođen "u velikoj mjeri" zato što su mnogi senatori vjerovali da Senat nema moć da sudi bivšem članu vlade.
See all News Updates of the Day
Debata Harris - Trump u utorak - ključni trenutak kampanje
Pozornica je pripremljena za ono što bi mogao biti ključni trenutak u kampanji koja vodi do predsjedničkih izbora u SAD-u 5. novembra - debate u utorak navečer između potpredsjednice iz redova Demokrata Kamale Harris i republikanskog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Dvoje kandidata se nikada nisu sreli, pa čak ni razgovarali telefonom, ali će u utorak stajati na maloj udaljenosti jedno od drugog iza govornica u Nacionalnom ustavnom centru u Filadelfiji. Postavljeni su za međusobnu razmjenu od 90 minuta dok odgovaraju na pitanja koja su postavljaju dvoje voditelja ABC Newsa, David Muir i Linsey Davis.
Desetine miliona Amerikanaca će vjerovatno gledati susret između dvoje predsjedničkih kandidata u, moguće, jedinoj debati u kampanji. Događaj se održava osam sedmica prije zvaničnog dana izbora, ali samo nekoliko dana prije početka prijevremenog glasanja u nekim od 50 država u zemlji.
Nacionalne ankete pokazuju da je nadmetanje tijesno, zbog čega je još važnije da oboje kandidata daju svoje najbolji argumente u debati za mali broj birača koji se još nisu odlučili. U pitanju je povratak Trumpa u Bijelu kuću nakon što je izgubio reizbor 2020. od predsjednika Joea Bidena ili uzdizanje Harris, Bidenove zamjenice.
Kada je Biden odustao od svoje kandidature za reizbor u julu nakon posrnuća u debati protiv Trumpa krajem juna i podržao Harrisovu kao svoju nasljednicu, demokrate su se brzo udružile oko njene kandidature. Dok je Biden zaostajao za Trumpom kada je završio svoju kampanju, Harris je u brojnim nacionalnim anketama ispred Trumpa za dva ili tri procentna poena.
Anketa New York Times-Siena College objavljena u nedjelju pokazala je Trumpa sa 48-47% vodstva na nacionalnom nivou, iako su novine pokazale da je Harris ispred u presjeku više anketa u tri ključne bojne države, Viskonsinu, Mičigenu i Pensilvaniji, a sa izjednačenim kandidatima u četiri druge ključne države, Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Sjevernoj Karolini.
Očekuje se da će sedam država igrati veliku ulogu u određivanju ishoda izbora jer SAD ne biraju svog predsjednika i potpredsjednika brojevima na nacionalnom glasanju.
Umjesto toga, izbori su 50 nadmetanja od države do države, pri čemu birači za pobjedničku kartu u svim osim dvije države daju sve svoje glasove u Elektorskom kolegijumu ili za Harrisa i njenog potpredsjedničkog kandidata, guvernera Minnesote Tima Walza, ili za Trumpa i njegov kolegu, senatora iz Ohaja JD Vancea. Glasovi elektorskog kolegijuma temelje se na broju stanovnika, tako da najmnogoljudnije države imaju najveći utjecaj.
Nova anketa Times-Siene pokazala je da su ulozi u debati za Harris posebno veliki u predstavljanju američkoj javnosti, pri čemu je 28% ispitanih reklo da moraju znati više o njoj, dok je samo 9% reklo isto o Trumpu.
Trener debate na Univerzitetu u Mičigenu Aaron Kal rekao je za Glas Amerike: „Utorak uveče je jedna od najočekivanijih i najočekivanijih predsjedničkih debata svih vremena. Trump je iskusan predsjednički debatant, ali ima povijest davanja kontroverznih primjedbi protiv protivnika na sceni, što bi moglo odvratiti pažnju od važnijeg fokusa na suštinska pitanja politike.”
“Harris je upravo ušla u utrku u julu i još uvijek je definiraju birači i Trumpova kampanja. Ona mora pokazati da može procesuirati slučaj protiv Trumpovog prvog mandata i nedavnih postupaka”, rekao je. “Trump je posebno efikasan u kontraudarcima i mogao bi koristiti strategiju spaljene zemlje ako se osjeća nepravedno oklevetanim na sceni.”
Kal je dodao: „Oboje kandidata treba da naglase svoje ubedljive biografije i jedinstvene veštine koje ih čine posebno kvalifikovanim da vode zemlju u naredne četiri godine.“
Rekao je da kandidati "moraju natjerati ove glasače da se osjećaju ugodno s idejom da će biti predsjednici u naredne četiri godine i da će se redovno pojavljivati na njihovim televizijskim ekranima i u njihovim dnevnim sobama."
Harris se pripremala za debatu u hotelu u Pittsburghu u državi Pennsylvania, jednoj od ključnih. Održala je nekoliko lažnih debata sa zamjenom nalik Trumpu, zajedno s televizijskim osvjetljenjem i budućim moderatorima koji su joj postavljali pitanja.
Trump je učestvovao u političkim brifinzima sa svojim pomoćnicima, izbjegavajući lažne debate.
Na pozornici debate, pravila za Harris i Trumpa bit će ista kao u junu. Mikrofon svakog kandidata će biti isključen kada drugi govori. Svako će imati dvije minute da odgovori na pitanje moderatora, a drugi minut da replicira.
Prava na abortus, imigracija na američkoj granici s Meksikom, stopa kriminala u Sjedinjenim Državama i lični karakter su među pitanjima koja će voditelji ABC-a vjerovatno pokrenuti.
U međuvremenu, Trump i Harris su sparingovali na daljinu.
Trump je prošle nedelje rekao komentatoru Fox Newsa Šonu Henitiju da je pustio Bidena da govori na njihovoj debati u junu, dodajući: „Pustiću je da govori. Ima onih koji kažu da je Biden pametniji od nje. Ako je to slučaj, imamo problem.” Trump je često vređao Harrisin intelekt, govoreći da ona "nema pojma šta dođavola radi".
"Vidi, ovo je žena koja je opasna", rekao je. “Ne smijete riskirati. Nemate izbora. Morate glasati za mene, čak i ako vam se ne sviđam.”
Harris se takođe rugala Trumpu.
Na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji prošlog mjeseca, kada je prihvatila predsjedničku nominaciju stranke, Harris je rekla: "Na mnogo načina, Donald Trump je neozbiljan čovjek." Ona je dodala: “Ali posljedice vraćanja Donalda Trumpa u Bijelu kuću su izuzetno ozbiljne.”
Vrhovni sud SAD-a nedavno je presudio da su Trump i svi budući predsjednici SAD imuni od krivičnog gonjenja za prekršaje dok su na funkciji zbog radnji povezanih sa njihovim službenim dužnostima, za što je Harris rekla da predstavlja problem ako Trump ponovo osvoji predsjedništvo.
„Zamislite samo Donalda Trumpa bez zaštitne ograde“, rekla je Harris, „i kako bi se on koristio ogromne ovlasti predsjedništva Sjedinjenih Država. Ne da poboljša svoj život, ne da ojača našu nacionalnu sigurnost, već da služi jedinom klijentu kojeg je ikada imao, sebi.”
Kongres donosi niz zakona koji ciljaju Kinu, od dronova do droge
Pitanje kako obuzdati i suprotstaviti se uticaju i moći Kine - putem njenih biotehnoloških kompanija, dronova i električnih vozila - dominirat će u Domu SAD-a prve sedmice nakon ljetne pauze, a zakonodavci poduzimaju niz mjera usmjerenih na Peking.
Washington vidi Peking kao svog najvećeg geopolitičkog rivala, a zakon se reklamira kao osiguranje da SAD prevladaju u konkurenciji. Čini se da mnogi od zakona koji su planirani za glasanje ove sedmice imaju i republikansku i demokratsku podršku, što odražava snažan konsenzus da su potrebne akcije Kongresa da bi se suprotstavio Kini.
Zakonom će se "preduzeti značajni koraci kako bi se suprotstavili vojnoj, ekonomskoj i ideološkoj prijetnji Komunističke partije Kine", rekao je poslanik John Moolenaar, predsjedavajući Odbora za izbor, republikanac iz Michigana. "Postoji dvostranački cilj da se dobije ovo takmičenje."
Grupe za zagovaranje zabrinute su zbog utjecaja, upozoravajući na retoriku koja šteti azijskim Amerikancima i koja bi mogla stvoriti "atmosferu krivice zbog udruživanja ili podstaći podjele", rekla je Christine Chen, izvršna direktorica Asian & Pacific Islander American Vote.
Kineska ambasada u Washingtonu nazvala je zakon "novim makartizmom" koji pojačava tenzije u izbornoj godini. Ako budu usvojeni, nacrti će "prouzročiti ozbiljno uplitanje u kinesko-američke odnose i obostrano korisnu saradnju i neizbježno će oštetiti vlastite interese, imidž i kredibilitet SAD", rekao je glasnogovornik Liu Pengyu u saopćenju.
Među zakonima su napori da se smanje oslanjanje SAD na kineske biotehnološke kompanije, zabrana kineskih električnih vozila i dronova, ograničavanje kineskih državljana da kupuju poljoprivredno zemljište, pooštravanje izvoznih ograničenja i oživljavanje programa za iskorijenjivanje špijuniranja američkog intelektualnog vlasništva.
Ako budu odobrene, mjere bi i dalje trebale potvrdu u Senatu.
Ciljanje biotehnologije povezane s Pekingom
Zakonom se želi zabraniti grupi od pet biotehnoloških kompanija s kineskim vezama da rade sa svima koji primaju federalni novac.
Među tim kompanijama su i one koje rade na pomaganju liječnicima da otkriju genetske uzroke raka ili vrše istraživanje i proizvodnju za američke proizvođače lijekova, što se smatra ključnim korakom u razvoju novih lijekova.
Američke biotehnološke kompanije rekle su da će zakon poremetiti njihova partnerstva s kineskim izvođačima, što će rezultirati kašnjenjem kliničkih ispitivanja novih lijekova i većim troškovima.
Pristalice kažu da je zakon neophodan kako bi se zaštitili zdravstveni podaci u SAD i smanjilo oslanjanje zemlje na Kinu u njenom medicinskom lancu nabavke.
"Američki pacijenti ne mogu biti u poziciji da se oslanjamo na Kinu za genomsko testiranje ili osnovne medicinske potrepštine", rekao je zastupnik Brad Wenstrup, republikanac iz Ohaja koji je sponzorirao zakon. On je to nazvao "prvim korakom" u zaštiti genetskih podataka Amerikanaca.
BGI, jedna od kineskih kompanija navedenih u zakonu, nazvala je to "lažnom zastavom koja cilja kompanije pod pretpostavkom nacionalne sigurnosti". Kompanija, koja nudi genetsko sekvenciranje u istraživačke svrhe u SAD-u, rekla je da slijedi zakon i da nema pristup ličnim podacima Amerikanaca.
Zabrana kineskih dronova
Drugim prijedlogom zakona dronovi koje proizvodi kineska kompanija DJI, koja dominira globalnim tržištem dronova, nazivaju se "neprihvatljivim rizikom za američku nacionalnu sigurnost" i ukidaju se njeni proizvodi iz američkih komunikacijskih mreža zbog zabrinutosti za sigurnost podataka.
Zakon bi zaštitio podatke i kritičnu infrastrukturu Amerikanaca, rekla je republikanska predstavnica Elise Stefanik iz New Yorka, koja ga je predstavila. “Kongres mora iskoristiti svaki alat koji nam je na raspolaganju da zaustavi” kinesku “monopolsku kontrolu nad tržištem dronova”, rekla je.
DJI tvrdi da se korisnici moraju "suglasiti" za dijeljenje podataka kao što su evidencija letova, fotografije i video snimci sa kompanijom. Ako korisnici to ne učine, kompanija je rekla da neće imati podatke za dijeljenje s bilo kojom vladom kada bude primorana. Također je odbacila optužbe da se radi o kineskoj vojnoj kompaniji i da je pomagala u progonu pripadnika etničkih muslimanskih manjina.
Adam Bry, suosnivač i izvršni direktor velikog američkog proizvođača dronova Skydio, rekao je kongresnom odboru u junu o gubitku posla u Kini, gdje je "kineska vlada pokušala kontrolirati industriju bespilotnih letjelica, ulivajući resurse u nacionalne šampione i ciljajući na konkurente u SAD i na Zapadu, naginjući teren u korist Kine."
Zaštita intelektualnog vlasništva
Izazov je vjerovatno protiv pokušaja oživljavanja programa iz Trumpove ere koji je opisan kao način da se zaustave kineski napori da ukradu intelektualno vlasništvo i špijuniraju industriju i istraživanje.
Nacrt zakona bi naložio Ministarstvu pravosuđa da obuzda špijuniranje od strane Pekinga o američkoj intelektualnoj svojini i akademskim institucijama i krene na ljude koji su uključeni u krađu poslovnih tajni, hakovanje i ekonomsku špijunažu.
Program iz Trumpove ere, nazvan Kineska inicijativa, okončan je 2022. godine nakon višestrukih neuspješnih progona istraživača i zabrinutosti da je doveo do rasnog i etničkog profiliranja. Kritičari također kažu da je to zahladilo saradnju između SAD-a i Kine u nauci i tehnologiji koja je imala za cilj dobrobit.
"Naše kolege u Republikanskoj stranci pokušale su da obnove ovaj neuspjeli program jer su htjele da izgledaju kao da rješavaju probleme. Ali u stvarnosti, samo su raspirivali strah i mržnju", reklo je nekoliko demokratskih poslanika u izjavi u martu, kada su se borili još jedan pokušaj ponovnog pokretanja programa.
Ograničavanje prodaje na farmama
Drugi zakon, koji kaže da će zaštititi američko poljoprivredno zemljište od stranih protivnika, izazvao je zabrinutost zbog diskriminacije.
To bi potaklo sekretara za poljoprivredu u američki Komitet za strana ulaganja, da razmatra implikacije stranih transakcija na nacionalnu sigurnost. Nacrt zakona također označava prodaju zemlje kao "izvještajnu" koja uključuje građane Kine, Sjeverne Koreje, Rusije i Irana.
"Sigurnost hrane je nacionalna sigurnost i predugo je savezna vlada dozvoljavala kineskoj Komunističkoj partiji da ugrozi našu sigurnost tako što zatvara oči na njihovu stalno rastuću kupovinu američkog poljoprivrednog zemljišta", rekao je rep. Dan Newhouse, republikanac iz države Washington, koji je predstavio prijedlog zakona.
Nacionalni centar za poljoprivredno pravo procjenjuje da 24 države zabranjuju ili ograničavaju strancima bez prebivališta i stranim preduzećima ili vladama da posjeduju privatno poljoprivredno zemljište. Interes se pojavio nakon što je kineski milijarder kupio više od 130.000 hektara u blizini baze američkog ratnog zrakoplovstva u Teksasu, a druga kineska kompanija pokušala je uzgajati biljku kukuruza u blizini baze zračnih snaga u Sjevernoj Dakoti.
Netanyahu obećava nastavak borbe protiv Hamasa dok rat ulazi u 12. mjesec
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je u nedjelju da će nastaviti svoj rat protiv militanata Hamasa u Gazi dok sukob ulazi u 12. mjesec, rekavši da je njegova zemlja "okružena ubilačkom ideologijom koju vodi iranska osovina zla".
Izraelski lider je, govoreći na sedmičnom sastanku najviših vladinih zvaničnika, osudio najnovije nasilje na Bliskom istoku, napad naoružanog čovjeka u kojem su ubijena tri Izraelca na prijelazu na mostu Allenby između Zapadne obale i Jordana. Izraelske snage sigurnosti uzvratile su vatru i ubile napadača.
U međuvremenu, u Gazi je u izraelskom zračnom napadu ubijeno pet osoba, uključujući dvije žene, dvoje djece i visokog zvaničnika Civilne odbrane.
Netanyahu je izraelsku borbu izrazio biblijskim riječima, rekavši: „Zajedno ćemo vitlati Davidovim mačem i uz Božju pomoć, pobijedit ćemo“.
Citirajući Bibliju, Netanyahu je upitao: „Hoće li mač zauvijek proždirati?“
"Na Bliskom istoku," rekao je, "bez mača, nema 'zauvijek'."
Posljednjih dana došlo je do velikih uličnih protesta zbog njegovog vođenja 11-mjesečnog rata protiv Hamasa, zajedno s njegovim neuspjehom da postigne prekid vatre s militantima i vrati preostalih 100-ak talaca koje drži Hamas, za SAD teroristička grupa.
Ali Netanyahu je ostalim izraelskim čelnicima rekao da “velika većina građana Izraela… zna da smo u potpunosti posvećeni postizanju ciljeva rata: eliminirati Hamas, vratiti sve naše taoce, osigurati da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju u Izrael i da naše stanovnike na sjeveru i jugu sigurno vratimo u njihove domove.”
U nedjeljnom napadu na Zapadnoj obali, vojska je rekla da je naoružani napadač prišao prelazu Allenby Bridge sa jordanske strane u kamionu i otvorio vatru na izraelske snage sigurnosti, koje su ubile napadača u pucnjavi. U njemu se navodi da su tri ubijene osobe izraelski civili, svi muškarci u 50-im godinama.
Jordan istražuje pucnjavu, objavila je državna novinska agencija Petra.
Arapska zemlja saveznica Zapada sklopila je mir sa Izraelom 1994. godine, ali je duboko kritična prema njegovoj politici prema Palestincima. Jordan ima veliku palestinsku populaciju i bio je poprište masovnih protesta protiv Izraela zbog rata u Gazi.
Prijelaz Allenby preko rijeke Jordan, poznat i kao Most kralja Huseina, uglavnom koriste Izraelci, Palestinci i međunarodni turisti. Vlasti u Izraelu i Jordanu saopćile su da je prijelaz zatvoren do daljnjeg, a Izrael je kasnije najavio zatvaranje oba svoja kopnena prijelaza s Jordanom, u blizini Beit Sheana na sjeveru i Eilata na jugu.
Zapadna obala koju je okupirao Izrael doživjela je porast nasilja otkako je Hamasov napad na Gazu 7. oktobra pokrenuo tamošnji rat. Izrael je pokrenuo gotovo svakodnevne vojne napade na guste palestinske stambene oblasti, a također je došlo do porasta nasilja među naseljenicima i palestinskih napada na Izraelce.
Civilna odbrana u Gazi - prva pomoć koja djeluje pod vladom koju vodi Hamas - rekla je da je izraelski napad u nedjelju bio usmjeren na dom zamjenika direktora za sjever Gaze, Mohammeda Morsija, u urbanom izbjegličkom kampu Jabaliya.
Izraelska vojska nije odmah komentarisala. Vojska kaže da pokušava izbjeći nanošenje štete civilima i cilja samo na militante.
Rat je pokrenut šokantnim napadom 7. oktobra na južni Izrael prošle godine u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i doveo do hvatanja oko 250 talaca. U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 40.000 Palestinaca, uglavnom žena i djece, iako izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje nekoliko hiljada militanata.
Sjedinjene Države, Katar i Egipat proveli su mjesece pokušavajući da posreduju u prekidu vatre i povratku talaca, ali su pregovori više puta zaglibili.
Ovaj izvještaj je uključivao materijal iz Associated Pressa.
Ruske trupe zauzele ukrajinski grad u napredovanju prema Pokrovsku
Rusija je u nedjelju saopćila da su njene snage preuzele punu kontrolu nad gradom na istoku Ukrajine dok moskovske snage napreduju prema strateški važnom gradu Pokrovsku i nastoje da probiju ukrajinske odbrambene linije fronta.
Ruske snage, koje kontrolišu oko petinu Ukrajine od invazije u februaru 2022. godine, napreduju u istočnoj Ukrajini u pokušaju da zauzmu cijeli Donbas, koji je otprilike upola manji od američke države Ohajo.
Rusko ministarstvo odbrane saopćilo je da su njegove snage zauzele grad Novohrodivku, koji se nalazi 12 kilometara od Pokrovska, važnog željezničkog i cestovnog čvorišta ukrajinskih snaga u toj oblasti. Prije rata u gradu je živjelo 14.000 stanovnika.
Yuri Podolyaka, utjecajni ukrajinski proruski vojni bloger, objavio je mape koje prikazuju ruske snage koje napadaju izvan Novohrodivka na najmanje dva mjesta, manje od 7 kilometara od Pokrovska.
Generalštab ukrajinske vojske je u izvještaju objavljenom u nedjelju navečer iznio detalje o borbama u cijelom sektoru Pokrovsk, uključujući Novohrodivku.
U njemu se navodi da je odbijeno 29 pokušaja ruskog napredovanja, a sedam okršaja se nastavlja. "Naše trupe poduzimaju mjere da zadrže određene položaje", navodi se.
Ali u intervjuu s ukrajinskim oficirom koji je prošle sedmice emitovao Radio Liberty koji finansira SAD, kaže se da su ukrajinske snage napustile Novohrodivku uz obrazloženje da tamošnji položaji nisu bili povoljni za njegovu odbranu.
Popularni ukrajinski ratni blog DeepState navodi da su ruske snage zauzele selo Nevelske, na jugoistoku.
Reuters nije bio u mogućnosti odmah provjeriti izvještaje sa bojnog polja s bilo koje strane zbog ograničenja izvještavanja u ratu.
Predsjednik Vladimir Putin rekao je prošle sedmice da ukrajinski upad u rusku regiju Kursk nije uspio da uspori napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini i da je oslabio odbranu Kijeva duž linije fronta u cilju pojačanja prema Moskvi.
Glavni ukrajinski vojni komandant rekao je u četvrtak da upad Kijeva u regiju Kursk djeluje. Ruske snage, kako je rekao, nisu napredovale na Pokrovsk prethodnih šest dana.
On je rekao da je jedan od ciljeva upada na Kursk bio odvraćanje ruskih snaga sa drugih područja, prvenstveno Pokrovsk i Kurakhovo. Rusija je preusmjerila veliki broj na Kursk, ali je također jačala front u Pokrovsku, dodao je on.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je operacija Kursk također bila kako bi se spriječilo ruske snage da pređu granicu u suprotnom smjeru.
Rusija trenutno kontroliše oko 80% Donbasa.
Putin je poslao desetine hiljada vojnika u Ukrajinu prije više od dvije i po godine u, kako on naziva, specijalnoj vojnoj operaciji. Ukrajina i njeni zapadni pristalice obećali su da će poraziti ruske snage i protjerati sve ruske trupe.
Devet država će u novembru glasati i o abortusu. Hoće li to odlučiti pobjednika?
Pitanje prava na abortus moglo bi u novembru da natjera birače koji su mislili da ostanu kod kuće, da ipak izađu i glasaju, a procjenjuje se da bi u nekim državama moglo da bude i presudno za rezultat - bilo da je riječ o predsjedničkim ili izborima za državnu skupštinu.
Ovo pitanje može biti posebno uticajno poslije odluke Vrhovnog suda iz 2022. kojom se ukida federalna zaštita prava na abortus i državama daje ovlaštenje da o tom pravu odlučuju.
"Ova godina je test kako će ta odluka Vrhovnog suda zapravo utjecati na kandidate", kaže Chris Melody Fields Figueredo, direktorica centra Ballot Initiative Strategy. "Također je važno i ko će od kandidata eksploatisati to pitanje."
Birači u devet saveznih država izjašnjavaće se o unošenju prava na abortus u državne ustave, ali i o zakonima koji to pravo ograničavaju. Na primjer, u Nebraski će birači glasati i o prijedlogu kojim se zabranjuje većina abortusa poslije 12 nedjelja.
Abortus će, kako se očekuje, biti pitanje koje bi moglo da utječe na rezultat kandidata, ali neće biti i jedino o kojem će se glasači izjašnjavati. U 41 državi građani će glasati o više od 140 prijedloga, među kojima su i legalizacija marihuane, imigracija, izborne procedure, sportsko klađenje, minimalac i slično.
Od 2022. godine, na različtim izborima u sedam država - uključujući i konzervativne Kansas i Kentucky, prevagnuo je stav zagovornika prava na abortus.
Dave Campbell, profesor političkih nauka na univerzitetu Notre Dame, povlači paralele sa izborima 2004. Tada je 11 država usvojilo zabranu sklapanja istopolnih brakova, za koju se zalagao i predsjednik George Bush mlađi, koji je pobijedio sa tijesnom razlikom na izborima, a republikanci su tada dobili dodatna mjesta u oba doma Kongresa.
Međutim, nisu svi eksperti saglasni da je odluka o zabrani, koju je kasnije poništio Vrhovni sud, bila odlučujući faktor za Busha.
Studije su pokazale da izlazak na izbore tada nije bio veći u državama gdje se glasalo o zabrani istopolnih brakova. Ali Campbell u studiji nalazi da su bijeli evangelisti u tim državama izašli da glasaju, i da su ti glasovi donijeli prednost Bushu, uključujući i u Ohiou - državi koja je bila ključna za pobjedu.
Potpredsjednica SAD Kamala Harris, koja je prošle nedjelje krenula u kampanju promocije zaštite reproduktivnih prava, mogla bi da dobije sličan podstrek na ovim izborima, kaže Campbell.
Njen protivnik Donald Trump je imenovao sudije Vrhovnog suda koje su bile ključne za ukidanje zaštite prava na abortus i rekao je da je "mnogo lijepo gledati" kako države ponovo uvode zabrane.
Sada, međutim, kaže da ne bi podržao nacionalnu zabranu abortusa, a njegov kandidat za potpredsjednika JD Vance ističe da bi Trump stavi veto na takav zakon ako bi se našao na njegovom stolu. Trump je nedavno izjavio da je zabrana abortusa poslije 6. nedjelje trudnoće na Floridi isuviše restriktivna, ali poslije je rekao da ne bi glasao za zakon kojim se legalizuje abortus pošto se kod fetusa uoče znakovi života.
Značajan broj republikanskih glasača podržava pravo na abortus, ali većina republikanskih kandidata se tome protivi.
"Teško da će neko glasati za pravo na abortus, a onda glasati i za republikance", kaže Campbell.
Kelly Hall, direktorica organzacije The Fairness Project, kaže da izjašnjavanje o konkretnim pitanjima tokom izbora često motiviše više glasača da izađu, nego klasično glasanje za kandidate. Ali, dodaje da nema dovoljno dokaza da će ta pitanja privući one birače koji su htjeli da ostanu kod kuće.
U Montani bi ovo pitanje moglo da odluči hoće li demokrate zadržati većinu u Senatu. Aktuelni demokratski senator Jon Tester, koji podržava pravo na abortus, takmiči se protiv republikanca Tim Sheehyja, koji se tom pravu protivi.
U New Yorku je sudija odbacio zahtjev da se riječ "abortus" nađe u prijedlogu o kojem će se glasati u novembru. Demokrate su to željele jer su pojedine trke za mjesta u Predstavničkom domu u toj državi veoma tijesne.
Abortus će biti jedno od pitanja za birače u Nevadi i Arizoni, državama za koje se smatra da će biti ključne da odrede pobjednika predsjedničkih izbora.
Senatorica iz Arizone, Eva Burch, rekla je da je pitanje abortusa bilo ključno za njenu pobjedu prije dvije godine, i da bi moglo da bude i sada. Ona je tokom svog govora objavila da će abortirati jer njena trudnoća više nije bila održiva, i to se desilo pošto je Vrhovni sud Arizone odlučio da uvede zabranu abortusa iz Građanskog rata. Ta odluka je, međutim, osporena prije nego što je stupila na snagu.
Njen republikanski protivnik Robert Scantlebury, nije želio da za AP govori o svom viđenju ovog pitanja.
I trke za Predstavnički dom Kongresa u Arizoni su veoma tijesne, a imigracija je također veoma važno pitanje u toj državi koja se graniči za Meksikom. Ankete u Arizoni pokazuju da postoji podrška za legalizovanje prava na abortus, ali bi to pitanje moglo da motiviše i mnoge protivnike abortusa da izađu na glasanje.
Danise Rees, 23-godišnja studentkinja Državnog univerziteta Arizone i predsjednica ogranka organizacije Students of Life, rekla je da je iz republikanskog prešla u tabor neopredijeljenih poslije odluke Vrhovnog suda o abortusu - jer joj je smetalo što su neki republikanci ublažili svoje stavove. Kaže da će glasati za Trumpa, ipak, jer ima više sluha za protivnike abortusa.
"Ako demokrate sutra odluče da će biti protiv abortusa, ja bih glasala za njih", kaže Rees.
