Tokom proteklih šest noći policija je koristila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante, koji su bacali vatromet na policajce i gradili barikade na centralnom bulevaru gruzijske prijestonice. Više od 300 demonstranata privedeno je od četvrtka, a više od 100 ljudi je zbrinuto od povreda.

U srijedu je opoziciona stranka Koalicija za promjene saopćila da je policija upala u njene kancelarije i privela njenog lidera Niku Gvaramiju. Podijelio je video na kojem se vidi kako nekoliko policajaca vuku Gvaramiju u automobil.

Gruzijski mediji izvještavaju da je policija upala i u urede nekoliko drugih opozicionih grupa i nevladinih organizacija.

Vladajuća partija Gruzijski san zadržala je kontrolu nad parlamentom na spornim izborima 26. oktobra, koji su nadaleko viđeni kao referendum o težnjama Gruzije prema EU. Opozicija i prozapadna predsjednica optužili su vladajuću stranku za namještanje glasanja uz pomoć susjedne Rusije i bojkotirali sjednice parlamenta.

Masovni protesti opozicije izazvani glasanjem dobili su novi zamah nakon odluke vladajuće stranke u četvrtak da stavi na čekanje pregovore o pridruživanju EU.

Gruzijska predsjednica Salome Zourabichvili odbila je priznati zvanične rezultate izbora i osporila ih na Ustavnom sudu, koji je u utorak odbio njenu žalbu. Zurabichvili, koja igra uglavnom ceremonijalnu ulogu, izjavila je da će ostati na tom poslu čak i nakon što joj istekne šestogodišnji mandat kasnije ovog mjeseca kako bi predvodila opozicioni zahtjev za nove parlamentarne izbore.

EU je Gruziji dala status kandidata u decembru 2023. pod uslovom da ispuni preporuke bloka, ali je stavila na čekanje pristupanje i prekinula finansijsku podršku u junu nakon usvajanja zakona o "stranom uticaju" koji je naširoko viđen kao udar na demokratske slobode. On zahtijeva od organizacija koje primaju više od 20% svojih sredstava iz inostranstva da se registruju kao "sljedbenici interesa strane sile", slično ruskom zakonu koji se koristi za diskreditaciju organizacija koje kritikuju vladu.

Najava gruzijske vlade o obustavi pregovora o pristupanju EU uslijedila je nekoliko sati nakon što je Evropski parlament usvojio rezoluciju u kojoj se kritiziraju oktobarski izbori kao "ni slobodni ni pošteni".

EU je u ponedjeljak ponovila svoju "ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog demokratskog nazadovanja zemlje".

Premijer Irakli Kobakhidze iz Gruzijskog sna izjavio je u utorak da je vlada spremna da otvori pregovore o pridruživanju EU ako blok okonča svoju "ucjenu".

"Želim da podsjetim evropske birokrate i političare, uključujući i one koji vještački ometaju evropske integracije naše zemlje, da stave pregovore na sto, a mi ćemo potpisati odmah, istog dana, u tom trenutku", rekao je on.

Južna interkonekcija je gasovod kojim bi se u potpunosti riješila ovisnost BiH o ruskom gasu, koji trenutno stiže u zemlju Turskim tokom, i ulazi na jednoj tački, na istočnoj granici, kod Zvornika.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretra za Evropu Alexander Kasanof i američki ambasador u BiH Michal Murphy sastali su se u Sarajevu sa predstavnicima stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Federaciji BiH. Sastanku nisu prisustvovali predstavnici Hrvatske demokratske zajednice BiH, koja je, također, dio parlamentarne većine.

"Dobili smo jasne upute i jasne projekcije o bitnosti usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji koji predstavlja jedan od najbitnijih projekata za državu Bosnu i Hercegovinu", rekao je Mioković.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, prije dvije godine je amandmanima zaustavila donošenje Zakona o južnoj interkonekciji.

Prema uloženim amandmanima, "BH gas" bi bio isključen iz projekta, koji bi bio prebačen na kompaniju koju bi tek trebalo osnovati u Mostaru, na jugu BiH.

Sjedinjene Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta, čija je vrijednost oko 100 miliona eura. Bio bi dug oko 180 kilometara.

Inače, Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon blokiran je u Domu naroda Federacije.

"Ovo je bio jako produktivan sastanak. Razgovarali smo o važnosti Južne interkonekcije i potrebi da se BiH kreće brzo tim putem, te da se pravaziđu individualni politički interesi", kazao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu Alexander Kasanof.

Američka vlada s oko pola miliona eura i Evropska unija s oko milion i po eura podržale su gasovod Južna interkonekcija kao "najbolju šansu za diversifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".

Izraelska vojska je također saopćila u srijedu da je izvršila niz hapšenja nakon što su izraelski doseljenici napali nekoliko gradova na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelske odbrambene snage saopćile su da je nasilje uključivalo napade naseljenika na selo Beit Furik gdje su doseljenici gađali kamenjem i ranili dvoje graničnih policajaca.

Nasilje naseljenika poraslo je na Zapadnoj obali otkako je Hamas pokrenuo napad na Izrael u oktobru 2023. godine, a izraelske snage izvele su brojne racije na sela na Zapadnoj obali u sklopu kampanje za koju vojska kaže da ima za cilj ometanje aktivnosti militanata.

Izraelske snage izvele su u srijedu nove zračne napade na južni Liban, sedmicu nakon što su Izrael i militantna grupa Hezbollah započeli prekid vatre.

Zaustavljanje borbi nakon godinu dana prekograničnih sukoba i višemjesečnih intenziviranih borbi koje su uključivale izraelske trupe koje ulaze u južni Liban bio je ugrožen kontinuiranim izraelskim zračnim napadima i raketnom paljbom Hezbollaha.

Dvije strane bi se trebale povući iz graničnog područja prema sporazumu o prekidu vatre, pri čemu bi libanske trupe i mirovne snage UN-a održavale tampon zonu.

Libanski ministar zdravlja Firass Abiad izjavio je u srijedu da je u ratu između Izraela i Hezbollaha poginulo najmanje 4.047 ljudi i ranjeno više od 16.600.

Abiad je rekao da se većina žrtava dogodila od 15. septembra i da se vjeruje da je stvarni broj mrtvih veći.

Krhki prekid vatre između Izraela i Hezbollaha u Libanu se "drži", iako su zaraćene strane nastavile periodično da gađaju jedna drugu posljednjih dana, izjavio je u srijedu američki državni sekretar Antony Blinken.

Blinken je rekao novinarima na marginama sastanka NATO-a u Briselu: "Primirje se drži, a mi koristimo mehanizam koji je uspostavljen kada se pojavi bilo kakva zabrinutost u vezi bilo kakvih navodnih kršenja."

I Izrael i Hezbollah su se međusobno optuživali za kršenje nedjeljnog primirja kako bi se okončale 14-mjesečne borbe koje su u Libanu odbile hiljade ljudi i izazvale masovno raseljavanje stanovnika s obje strane izraelsko-libanonske granice.

"U osnovi mislim da su obje strane, odnosno Izrael i Hezbollah, preko libanske vlade, željele i žele i dalje žele prekid vatre", rekao je Blinken. "Ali moramo se pobrinuti da se to poštuje. I odlučni smo u tome."

Komitet koji uključuje Francusku, mirovne snage Ujedinjenih naroda, Izrael, Liban i kojim predsjedavaju Sjedinjene Države ima zadatak da održava komunikaciju između različitih strana i osigura da se kršenja identifikuju i rješavaju kako bi se izbjegla bilo kakva eskalacija.

Višemjesečni pregovori uz posredovanje Sjedinjenih Država, Egipta i Katara s ciljem zaustavljanja borbi u Gazi još uvijek nisu donijeli sporazum između Izraela i Hamasa.

Rat u Gazi je počeo tako što je Hamas ubio oko 1.200 ljudi i uzeo još 250 talaca u napadu 2023. godine. U Gazi se još uvijek drži oko 100 talaca, od kojih se za jednu trećinu vjeruje da je mrtva.

U svojoj kontraofanzivi u Gazi, Izrael je ubio više od 44.500 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.

Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage sigurnosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.

Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.

Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.

Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.

Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a, senator Ben Cardin (Demokrat-Maryland), Roger Wicker (Republikanac-Mississippi) i John Cornyn (Republikanac-Teksas) objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od strane vlade.

"Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije", izjavila su trojica senatora.

"Ovo nije ponašanje vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda", navodi se u saopštenju.

Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.

Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage sigurnosti primijenile protiv njih.

"Udarali su nas po glavi", rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.

Aktivista Gia Jvarsheishvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.

"Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro", rekao je Jvarsheishvili.

Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci sigurnosti satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.

Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži X da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.

Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.

Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi dužnosnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.

U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.

Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.

Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Facebooku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Washingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".

Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.

"Nijedna od povreda nije opasna po život", dodalo je ministarstvo u saopštenju.

Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.

Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.

Uz izvještaje AFP-a, AP-a i Reutersa