Linkovi

Top priča SAD / Svijet

Druga predsjednička debata i zvanično otkazana

Predsjednik SAD Donald Trump i demokratski predsjednički kandidat Joe Biden učestvuju u prvoj debati u Clevelandu, 29. septembar 2020. (Foto: REUTERS/Brian Snyder)

Druga debata između predsjednika Donalda Trumpa i demokratskog kandidata Joe Bidena i zvanično je otkazana, prenosi AP.

Nestranačka Komisija za predsjedničke debate potvrdila je u petak da TV duel, zakazan za 15. oktobar u Miamiju, neće biti održan. Odluka je donijeta dan nakon što je komisija objavila da će debata biti virtuelna zato što se Trump zarazio koronavirusom.

Trump je odbio u učestvuje u promijenjenom formatu, poslije čega je Biden saopštio da će te večeri odgovarati na pitanja birača na skupu u organizaciji televizije ABC News.

Trumpov tim uzvratio je pozivom da se debate održe po planu, nakon što je Trumpov ljekar rekao da predsjednik može da drži javne skupove počev od subote.

Međutim, komisija je saopštila da neće promijeniti odluku da kandidati ne budu na podijumu zajedno, pozivajući se na mjere predostrožnosti, naročito zato što je bilo planirano da Trump i Biden tokom debate odgovaraju i na pitanja birača.

Izborni štab predsjednika Trumpa kritikovao je odluku komisije o otkazivanju debate, ocjenjujući da ne postoji zdravstveni razlog da se ne održi kao što je prvobitno planirano, "s obzirom na to da će predsjednik biti zdrav i spreman da učestvuje".

Treća debata, zakazana za 22. oktobar u Nashvilleu, i dalje će biti održana.

See all News Updates of the Day

Republikanci izbacili zastupnicu Cheney, Trumpovu kritičarku, iz vrha stranke

FILE - Rep. Liz Cheney, R-Wyo., the House Republican Conference chair, speaks with reporters following a GOP strategy session on Capitol Hill in Washington, April 20, 2021.

Republikanci u američkom Zastupničkom domu uklonili su predstavnicu Liz Cheney iz vodstva u stranci zbog kritika na račun tvrdnji bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o prevari na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine.

Klub zastupnika izglasao je u srijedu svrgavanje kćeri bivšeg potpredsjednika Dicka Cheneyja s mjesta predsjedateljice Republikanske konferencije Doma, trećeg najvišeg mjesta u čelništvu Republikanskog doma, odgovornog za priopćavanje poruke stranke široj javnosti.

Cheney, usamljena predstavnica zapadne države Wyoming, nepokolebljivo je osudila tvrdnje bivšeg predsjednika Trumpa da je on, a ne demokrat Joe Biden, bio legitimni pobjednik na izborima u studenom, unatoč tome što je njegova kampanja izgubila brojne sudske procese kako bi srušila konačne rezultate.

Ona je prvi put "zapalila vatru" u stranci kada je glasala za Trumpov opoziv za njegovu ulogu u poticanju pobune na američkom Kapitolu 6. januara, kada su stotine njegovih pristaša upali u zgradu kako bi spriječili zastupnike izbornog koledža da ovjere Bidenovu pobjedu.

U govoru u utorak navečer, Cheney je kontinuirane Trumpove napore na delegitimizaciji izbornih rezultata opisala kao "prijetnju koju Amerika nikada prije nije vidjela".

Bivši predsjednik koji je izazvao nasilni napad na ovaj Kapitol u pokušaju krađe izbora, nastavio je s agresivnim naporima da uvjeri Amerikance da su mu izbori ukradeni. Rizikuje poticanje daljnjeg nasilja. "

Braneći svoj čvrsti konzervativni dosje, Cheney je rekla da je "najkonzervativnije od konzervativnih načela poštovanje vladavine zakona".

Rekla je da "neće mirno sjediti i promatrati u tišini dok drugi vode našu stranku putem koji napušta vladavinu zakona i pridružuje se križarskom ratu bivšeg predsjednika kako bi potkopao našu demokraciju."

Elise Stefanik
Elise Stefanik

Zastupnica Elise Stefanik iz New Yorka, koja je s oduševljenjem podržala Trumpove tvrdnje, vjerojatno će biti izabrana da zamijeni Cheney kao predsjednica stranačke konferencije. Republikanski čelnik doma Kevin McCarthy najavio je potporu Štefanik tijekom nedavnog intervjua na američkoj kabelskoj mreži Fox News.

U Izraelskim napadima na Gazu ubijeno više komandanata Hamasa

Izraelski vatrogasac hoda pored automobila pogođenih raketom ispaljenom iz pojasa Gaze, u južnom izraelskom gradu Ashkelonu, u utorak, 11. maja 2021. (AP Photo / Ariel Schalit)

Nekoliko zapovjednika militantne skupine Hamas ubijeno je u izraelskim zračnim napadima u pojasu Gaze, objavili su Hamas i Izrael u srijedu, dok eskaliraju sukobi dviju strana.

Hamas je u izjavi rekao da su vođa njegove vojne operacije u gradu Gazi Bassem Issa i drugi visoki vojni dužnosnici ubijeni u napadima.

Izraelska agencija za unutarnju sigurnost priopćila je u srijedu da su Issa i drugi najviši zapovjednici Hamasa, uključujući šefa inženjerije te skupine i šefove cyber rata i razvoja raketa, ubijeni.

Ubistva su se dogodila nakon što je Izrael u srijedu rano pokrenuo novi zračni napad na Gazu, ciljajući policijske i sigurnosne kancelarije.

Nasilje u gradovima u kojima zajedno žive Jevreji i Arapi nastavilo se i u srijedu. Arape je dodatno revoltiralo izraelsko granatiranje pojasa Gaze i sukob izraelske policije sa palestinskim demonstrantima kod džamije Al Aksa u Jerusalimu.

Razmjena vatre između palestinskih militanata u Pojasu Gaze i izraelske vojske znatno je eskalirala, a UN se plaši "rata u cjelini".

Palestinski militanti ispalili su više od 1.000 raketa tokom 38 sati, rekao je Izrael, najviše u Tel Avivu.

Izrael je izveo smrtonosne zračne napade, srušivši 12. maja dva bloka kula u Gazi.

Izraelski Arapi takođe su organizovali nasilne proteste u brojnim izraelskim gradovima.

U grad Lod, blizu Tel Aviva, proglašeno je vanredno stanje.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres rekao je da je "ozbiljno zabrinut" zbog trajnog nasilja.

Šest Izraelaca je poginulo, a u Gazi su od 10. maja ubijena najmanje 53 Palestinca, uključujući 13 djece, objavio je Hamas.

Najnoviji smrtni slučaj bio je izraelski državljanin, koji je ubijen kada je protutenkovska vođena raketa, ispaljena sa sjevera Pojasa Gaze, udarila u džip na granici. Još dvije osobe su povrijeđene.

Izraelska vojska kaže da je ovo najveća razmjena vatre od 2014. godine.

Premijer Benjamin Netanjahu je proglasio vanredno stanje poslije vijesti da Arapi pale sinagoge, a da su Jevreji bacaili kamenje na automobil koji je vozio Arapin.

Policija je u gradu Lod uhapsila desetine ljudi, a hapšenja su se dogodila i u većinski arapskim gradovima na sjeveru Izraela i na Zapadnoj obali.

U Jafi su se demonstranti sukobii sa policijom koja bacala šok bombe kako bi ih rastjerala.

Izraelski zračni sistem Željezna kupola presreće raketu lansiranu iz pojasa Gaze, pod nadzorom palestinskog pokreta Hamas, iznad južnog izraelskog grada Ashkelona, 11. maja 2021. godine.
Izraelski zračni sistem Željezna kupola presreće raketu lansiranu iz pojasa Gaze, pod nadzorom palestinskog pokreta Hamas, iznad južnog izraelskog grada Ashkelona, 11. maja 2021. godine.

Sukobi Palestinaca i izraelske policije kod džamije Al Aksa doprinijeli su tenzijama u borbi između Izraelaca i Hamasa, u kojima su desetine ljudi stradale u Gazi.

Izrael je izveo desetine vazdušnih napada na Gazu u utorak i srijedu, a Palestinci su raketama iz Gaze gađali Izrael.

Arapski kvartovi u Lodu i Jafi ili su među pogođenima raketama ispaljenim iz Gaze. Dvoje stanovnika Loda poginulo je kada je raketa pogodila njihovo vozilo.

U gradovima Haifa, Jafa i arapskom Nazaretu, demonstranti su pružali podršku Palestincima iz Istočnog Jerusalima kojima jevrejski doseljenici prijete da će ih prinudno iseliti iz domova.

Portparol militanata Hamasa iz Gaze poručio je Arapima da "ustanu protiv Izreala".

Palestinci evakuiraju zgradu ciljanu izraelskim bombardiranjem u gradu Gazi 11. maja 2021.
Palestinci evakuiraju zgradu ciljanu izraelskim bombardiranjem u gradu Gazi 11. maja 2021.

Izraelska armija je i u utorak nastavila sa zračnim napadima na Pojas Gaze koji se nalazi pod višegodišnjom opsadom, dan nakon što su prijavljeni deseci žrtava na opkoljenoj palestinskoj teritoriji.

Svjetski mediji u utorak 11. maja navode kako su najmanje 24 Palestinca, među kojima ima i djece, ubijena u izraelskim unapadima koji su uslijedili nakon što je Hamas ispalio rakete na teritoriju Izraela. Izraelski Haaretz navodi kako je ispaljeno do sada više od 300 projektila ka Izraelu.

Iz palestinskog Ministarstva zdravstva su potvrdili ranije kako među ubijenima ima djece. Danas su objavili kako su ubijena 24 Palestinca, od kojih je devetoro djece, te kako je ranjeno više od 100 osoba.

Napadi su odgovor Izraela nakon što je Hamas ispalio nekoliko raketa na izraelsku teritoriju, a to se desilo poslije isteka ultimatuma ove oružane grupe kojim se tražilo da Izrael povuče trupe iz kompleksa džamije Al Aksa u Jerusalemu.

Ranije u ponedjeljak je došlo do eskalacije u kompleksu, trećem svetom mjestu islama koje je važno i za jevreje, i više od 300 Palestinaca je povrijeđeno kada je izraelska policija upala u džamiju, ispaljivala gumene metke, suzavac i šok bombe.

Vojnici ID-a ispaljuju suzavac na palestinske prosvjednike tijekom protuizraelskog prosvjeda zbog napetosti u Jeruzalemu, na kontrolnom punktu Qalandiya između Ramale i Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, 11. maja 2021.
Vojnici ID-a ispaljuju suzavac na palestinske prosvjednike tijekom protuizraelskog prosvjeda zbog napetosti u Jeruzalemu, na kontrolnom punktu Qalandiya između Ramale i Jerusalima, na okupiranoj Zapadnoj obali, 11. maja 2021.

Plamen i dim u Gazi

Iz izraelske armije navode u utorak kako su pogodili 130 „vojnih ciljeva“ u Gazi i ubili 15 „operativaca Hamasa i Islamskog džihada“.

Nije jasno da li su palestinski zvaničnici uvrstili ubijene među 21 žrtvu koju su naveli da je poginula u Gazi.

Snimci novinskih agencija i oni na društvenim mrežama pokazuju plamenove i dim koji se vide u Gazi.

Rano u utorak su zabilježeni i protesti u gradu al-Lydd nedaleko od Tel Aviva, u znak solidarnosti sa palestinskim vjernicima u Al Aksi koji su povrijeđeni u akciji policije Izraela.

Videosnimak iz al-Lydda pokazuje kako demonstranti skidaju izraelsku zastavu i na njeno mjesto postavljaju palestinsku.

Veliki broj demonstranata okupio se i u turskoj metropoli Istanbulu.

Vanredni sastanak Vijeća sigurnosti UN-a

Vijeće sigurnosti UN-a je održalo vanredni sastanak zbog nemira u Jerusalemu, a svjetski lideri pozivaju na deeskalaciju tenzija. Nije objavljeno saopštenje, a diplomate navode kako SAD vjeruje da bi javni istupi bili kontraproduktivni.

Kako navodi AFP pozivajući se na diplomatske izvore, pregovori 15 članica Vijeća vođeni su oko teksta koji je trebao biti ublažen u odnosu na početni nacrt koji je predložila Norveška.

Kako jedan diplomata navodi, Amerikanci su na videokonferenciji zatvorenoj za javnost naveli kako „rade iza kulisa“ kako bi smirili situaciju i kako „nisu sigurni da bi saopštenje (Vijeća) trenutno bilo od pomoći“.

Američka zastupnica u Kongresu Ilhan Omar kazala je kako su izraelski zračni napadi na Gazu i ubijanje civila „teroristički čin“, te kako Palestinci „zaslužuju zaštitu“.

„Za razliku od Izraela, odbrambeni programi od raketa kao što je Željezna kupola ne postoje za zaštitu palestinskih civila," napisala je na Twitteru.

Palestinci stoje na ruševinama stana uništenog izraelskim zračnim napadima u Gazi 11.maja 2021. (Foto MOHAMMED ABED / AFP
Palestinci stoje na ruševinama stana uništenog izraelskim zračnim napadima u Gazi 11.maja 2021. (Foto MOHAMMED ABED / AFP

Pozivi na mir

Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i Velika Britanija pozvale su Izrael i Palestince da što prije smanje tenzije.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da Hamas mora "odmah" okončati raketne napade dodajući: "Sve strane moraju deeskalirati," piše BBC.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki ponovila je te pozive, rekavši da je američki predsjednik Joe Biden ozbiljno zabrinut zbog nasilja.

Ministar vanjskih poslova Velike Britanije Dominic Raab rekao je da raketni napadi "moraju prestati", pozivajući na "prestanak ciljanja civilnog stanovništva".

Šef EU za vanjsku politiku Josep Borrell rekao je da "značajan porast nasilja" na Zapadnoj obali, u Gazi i u istočnom Jeruzalemu "treba odmah zaustaviti".

Militanti u Gazi u ponedeljak su pokrenuli raketne napade na područje Jerusalema, prvi put od rata 2014. godine, čime su prešli, kako je rekao premijer Izraela Benjamin Netanjahu, "crvenu liniju".

Eskalacija sukoba počela je protestima ispred džamije Al-Aksa u srcu Starog grada u Jerusalemu tokom obilježavanja Dana Jerusalema.

Palestinski Crveni polumjesec saopštio je da je više od 300 Palestinaca povrijeđeno u sukobima sa izraelskom policijom, koja je ispaljivala gumene metke, šok bombe i suzavac. Policija je saopštila da je u ovim sukobima ranjen 21 policajac.

Iako su protesti sinoć donekle utihnuli ostala su druga žarišta tenzija kao što je kvart Šeik Džarah na u Istočnom Jerusalemu, sjeverno od Starog grada gdje se nekoliko palestinskih porodica suočava sa deložacijom iz kuća na koje pravo polažu i jevrejski naseljenici.

Hamas je postavio u ponedeljak veče rok za Izrael da povuče policiju ispred džamije Al-Aksa i kvarta Šeik Džarah. Kada je rok istekao začule su se sirene u Jerusalemu i uslijedio je raketni napad na predgrađa.

SAD: Kako oporaviti ekonomiju

SAD: Kako oporaviti ekonomiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Biden: Za sada bez dokaza o umiješanosti Rusije u cyber napad na američki naftovod

Joseph Biden tokom obraćanja novinarima u Bijeloj kući (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joseph Biden izjavio je da za sada nema dokaza da je Rusija umiješana u cyber napad na glavnu američku kompaniju za distribuciju naftnih derivata Colonial Pipeline – ali da ima indicija da je napad izveden sa teritorije te zemlje.

Sastaću se sa predsjednikom Putinom. Za sada naše obavještajne službe nemaju dokaze da je Rusija umiješana. Ima međutim dokaza da su akteri napada u Rusiji. Tako da snose neki dio odgovornosti za ovo”, rekao je Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

Američki predsjednik rekao je da je administracija koju predvodi, ukoliko bude potrebe, spremna da preduzme dodatne akcije povodom cyber napada na kompaniju Colonial Pipeline u zavisnosti od toga koliko će joj vremena biti potrebno da nastavi rad.

Sekretarijat za energetku sarađuje sa kompanijom kako bi se njen rad nastavio punim kapacitetom što je prije moguće. Sve ovo shvatamo veoma ozbiljno. Nadležni će nastojati da krivično gone počinitelje. Administracija je posvećena očuvanju naše infrastrukture koja je u većini slučajeva u privatnom vlasništvu”, rekao je američki predsjednik.

Kompanija Colonial Pipeline zatvorila je kompletnu mrežu poslije cyber napada koji se dogodio u petak. Njenim naftovodom dužine 8.850 km dnevno se prebacuje 2,5 miliona barela benzina i drugog goriva iz rafinerija na obali Meksičkog zaliva do potrošača u srednjem Atlantiku i na jugoistoku Sjedinjenih Država. Snabdijevaju se, između ostalog, glavni američki aerodromi, uključujući Hartsfild Džekson u Atlanti – koji važi za najprometniji na svijetu.

Istraga američkih vlasti, kako je u nedelju izvijestila agencija Reuters je u ranoj fazi. Istovremeno, Reuters je pisao da su jedan bivši američki zvaničnik i dva izvora iz industrijske sfere procijenili da su hakeri najverovatnije profesionalna cyber-kriminalna grupa i da su pripadnici "Darksajda” (“DarkSide”) među potencijalnim osumnjičenima.

“Darksajd” je hakerska grupa koja postavlja zloćudne softvere i nakon toga od žrtava iznuđuju novac. Njihovi napadi nisu svojstveni u postsovjetskim državama.

Takođe, Reuters je izvijestio da, navodeći kao izvore osobe iz oblasti industrije, da je kompanija “Fajeraj” (“Fireeye”) angažovana da odgovori na napad. Kompanija je odbila da komentariše te navode.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sankcije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu stranoj sili da se miješa u izborni process ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Sekretarka za trgovinu: Sarađujemo sa Colonial Pipelineom kako bi što prije nastavio poslovanje

Kolonijal pajlpan nastoji da nastavi rad
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:01 0:00

Zvaničnici američkih vlasti blisko sarađuju sa glavnom američkom kompanijom za distribuciju naftnih derivata Colonial Pipeline - da bi joj pomogli da prevaziđe poteškoće nakon nedavnog hakerskog napada koji je primorao da privremeno prekine rad.

Gina Raimondo, sekretarka za trgovinu, izjavila je da Washington radi na tome da izbjegne ozbiljnije poremećaje u snabdijevanju gorivom klijenata i pomogne da što prije pokrene naftovodnu mrežu koja se proteže od američke države Teksas do Nju Džerzija.

„Usko sarađujemo sa kompanijom, državnim i lokalnim zvaničnicima, kako bismo bili sigurni da se što prije vrate normalnom poslovanju i da se spriječi prekid u snabdijevanju", rekla je Raimondo televiziji CBS.

Colonial Pipeline prethodno je saopšto da nastoji da nastavi rad nakon što je bio meta cyber napada – zbog čega je u petak, privremeno prekinuo sa pružanjem usluga.

Ta kompanija nije precizirala kada bi tačno mogla da nastavi rad i o tome nije željela da se oglašava u nedjelju na upit agencije Reuters.

Taj incident američka javnost tumači kao jedan od najozbiljnijih do sada – što je podstaklo pozive političih predstavnika na poboljšanje zaštite važne energetske infrastrukture od napada hakera.

Colonial Pipeline dnevno prebacuje 2,5 miliona barela benzina i drugog goriva iz rafinerija na obali Meksičkog zaliva do potrošača u srednjem Atlantiku i na jugoistoku Sjedinjenih Država.

Naftovodom dužine 8.850 km snabdijevaju se glavni američki aerodromi, uključujući Heartfield Jackson u Atlanti – koji važi za najprometniji na svijetu.

Stručnjaci iz oblasti maloprodaje goriva, među kojima i oni iz Američkog automobilskog udruženja, ukazali su da bi višednevni prekid mogao imati značajne uticaje na regionalne zalihe goriva, posebno na američkom jugoistoku.

Istraga američkih vlasti, kako izvještava agencija Reuters je u ranoj fazi. Istovremeno, Reuters piše da su jedan bivši američki zvaničnik i dva izvora iz industrijske sfere procijenili da su hakeri najverovatno profesionalna cyber-kriminalna grupa i da su pripadnici "Darksajda” (“DarkSide”) među potencijalnim osumnjičenima.

“Darksajd” je hakerska grupa koja postavlja zloćudne softere i nakon toga od žrtava iznuđuju novac. Njihovi napadi nisu svojstveni u postsovjetskim državama.

Takođe, Reuters je izvijestio da, navodeći kao izvore osobe iz oblasti industrije, da je kompanija “Fajeraj” (“Fireeye”) angažovana da odgovori na napad. Kompanija je odbila da komentariše te navode.

Bijela kuća je saopštila u subotu da je predsjednik Joseph Biden upoznat sa cyber napadom - dodajući da vlasti nastoje da pomognu kompaniji Colonial Pipeline da obnovi poslovanje i spriječi poremećaje u snabdijevanju korisnika.

Sjedinjene Države su sredinom aprila pooštrile sancije uvedene Ruskoj federaciji. Predsjednik Biden je tada rekao da SAD ne mogu dozvoliti stranoj sili da se miješa u izborni proces ili da na njenoj teritoriji sprovodi cyber napade.

Biden je takođe prošle nedjelje rekao da očekuje da će uskoro biti mogućnosti da se sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Dvije države su trenutno u fazi značajnog zahlađenja odnosa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG