Odlukom Kriznog štaba Kantonalnog ministarstva zdravstva Opća bolnica ”Prim.dr. Abdulah Nakas” je dobila zadatak da zbrine sve trudnice i djecu pozitivnu na COVID-19. Kako bolnica organizira ovaj zadatak?
Nakon takve odluke mi smo organizovali odjel tako da smo napravili trijažnu ambulantu koja je izolatorij u posebnom dijelu bolnice u kojem samo gledamo djecu sa sumnjom na novi koronavirus. Naše Odjeljenje pedijatrije, takodjer je pretvoreno u izolatorij s tačno definiranim ulazom, izlazom, zaštitnom opremom za osoblje, te smo spremni da primimo djecu koja budu pozitivna na COVID-19, naravno ako zahtjevaju hospitalizaciju. U našoj ustanovi će se porađati i pozitivne trudnice, tako da smo napravili i izolatorij u našem porodilištu za prijem istih.
Koje biste savjete imali za majke koje su se tek porodile, u ovim uslovima?
Što se tiče savjeta za porodilje najbitnije je da u slučaju da im zatreba pedijatar prvo zovu i pitaju za savjet a ne da sa bebom hodaju po zdravstvenim institucijama. Potom je bitno da imaju dnevnu i noćnu rutinu sa svojom bebom. Redovno dojenje na zahtjev, kupanje i masaža bebe koji jako vole. Bebu pokušajte umiriti nosanjem i pjevanjem.
Dojenje je izrazito važno u ovakvim, vanrednim situacijama, s obzirom na to da formule često nisu toliko dostupne, radi se o proizvodima koji se uvoze i može doći do nestašica. Koje su sve pozitivne strane dojenja u ovakvim (ne)prilikama?
Dojenje osigurava potpunu i sigurnu prehranu za zdrav rast djece na jednak način, a antinfektivna svojstva majčinog mlijeka štite dijete od bolesti, ono je praktično, a mlijeko uvijek dostupno. Također, treba naglasiti da gotovo svaka majka može da doji čak i ako njena prehrana nije odgovarajuća. Još nešto - dojenje predstavlja jedinstvenu biološku i emocionalnu osnovu koja je potrebna za zdravlje majke i djeteta. Prema SZO, djeca hranjena formulom u kriznim situacijama imaju 14 puta veći rizik od smrtnosti u odnosu na isključivo dojenu djecu, a treba imati na umu kako djeca koja nisu dojena nemaju antitijela za borbu protiv bolesti!
Za vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19 djeca bas kao i odrasli izloženi su različitim informacijama sto kod njih može izazvati stanje stresa. Kako se to očituje kod djece i šta roditelji mogu učiniti po tom pitanju?
Neke od mogućih reakcija predškolske kao i školske djece su: osjećaj nesigurnosti, strah, razdražljivost, povlačenje u sebe, psihosomatski simptomi (glavobolja, stomačni problemi), poremećaj u spavanju, apetiti. Prvo je vrlo važno održati otvoren razgovor sa djecom. Treba poticati dijete da izrazi ono sto osjeća, provoditi vrijeme u igri, uspostaviti dnevnu rutinu, igru, obroke i odmor. Treba nadzirati i ograničiti izlaganje medijskim sadržajima o krizi.
Djecu treba ohrabriti da su sigurna i zaštićena, pri čemu posebno treba voditi brigu o fizičkom zdravlju, djeci davati zadatke koje mogu da izvrše, imati pozitivan stav.
Da li imate beba u inkubatorima i kako će se odbijati ova vrsta njege u Općoj bolnici “Prim. dr. Abdulah Nakaš”?
Što se tiče beba u inkubatoru, mi trenutno nemamo novorođenčadi jer očekujemo samo COVID-19 pozitivne trudnice. Bebe će biti u porodilištu zajedno sa svojim majkama, posjete neće biti dozvoljene. Isto se odnosi i na veću djecu, koja će na odjel biti primljena zajedno s majkom pratiljom, koja će se brinuti o svom djetetu zajedno s medicinskim radnicima.
Ova situacija je poremetila program vakcinacije. Smjernice SZO kažu kako se progami vakcinacije moraju nastaviti. Šta je s primovakcinacijom na rođenju, onom koja se radi u bolnici?
Što se tiče primovakcinacije u porodilištu jako je bitno da se ona redovno sprovodi i u vrijeme kriznih situacija. Vakcinacija BCG (op. a. Vakcina protiv tuberkuloze) vakcinom i HVB (op. a. Vakcina protiv hepatitisa B) vakcinom je jako bitna jer štiti našu novorođenčad od ovih zaraznih bolesti i naravno omogućavaju redovno dalje provođenje vakcinacije prema kalendaru.
