Linkovi

Top priča BiH

Šta trebate znati o izvještaju o nekažnjivosti korupcije Transparency Internationala BiH

Foto: Pravosudje.ba

Prema broju optužnica podignutih za djela korupcije i otkrivenih slučajeva krupne korupcije Transparency international zaključuje da u Bosni i Hercegovini nema procesuiranja korupcije na visokom nivou. Ali novi izvještaj ove organizacije „Sprečavanje nekažnjivosti u slučajevima korupcije viskog nivoa“, ističe da posebno zabrinjava trend sve većeg broja prijava korupcije u tužilaštvima i sudovima što dodatno narušava povjerenje u pravosuđe.

Prema nacionalnom izvještaju Transparencyja, posljednih godina BiH potresle su velike korupcijske afere o čijoj većini se izvještavalo samo u medijima, a nikada nisu stigle do suda. Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.

„Ova analiza, u kojoj je utvrđen znatan broj predmeta korupcije i korupcije na visokom nivou u kojoj su učestvovali članovi pravosuđa, govori da su nedostatak nezavisnosti i integriteta u pravosuđu BiH odnedavno prerasli u problem korupcije u samom pravosuđu“, navodi se u izvještaju.

TI je u svom istraživanju za ovakvo stanje procesuiranja korupcije na visokom nivou u BiH kao ključne razloge utvrdio složen i decentralizovan sistem pravosuđa, nepostojanje integriteta u institucijama pravosuđa, nedostatak kapaciteta tužilaca i sudija, te manjkavosti zakonodavnog postupka.

BiH nalazi se, kako se navodi u izvještaju, pred ozbiljnim sistemskim izazovima u procesuiranju korupcije. Gotovo da i ne postoje učinkoviti mehanizmi kojima se obezbjeđuje integritet u institucijama pravosuđa, što ih čini podložnim političkom uticaju i pritiscima.

U izvještaju se također ukazuje kako jedno od najvažnijih pitanja za učinkovito procesuiranje malog broja predmeta korupcije na visokom nivou koji dospiju do suda jeste trajanje postupka, što je posljedica nedostatka kapaciteta sudija i tužilaca. Prema TI, sudski postupci u BiH generalno traju pretjerano dugo, a u krivičnim predmetima organizovanog kriminala i korupcije, istrage se mogu razvlačiti godinama, ponekad čak i čitavu deceniju.

Ovo su stvari koje trebate znati o izvještaju o nekažnjivosti u slučajevima korupcije visokog nivoa.

Sudski postupci traju (ne)opravdano dugo

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH
Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Analiza podataka o predmetima korupcije na visokom nivou, prema izvještaju, ukazuje na sporost sudskih postupaka, što rezultira prekomjerno dugim i neefikasnim suđenjem.

„Uzroci kašnjenja i dugotrajnosti postupaka proizlaze iz pitanja tehničke prirode, kao što je zakazivanje ročišta, i materijalnih pitanja koja se tiču pravila dokaznog postupka“, stoji u izvještaju Transparencyja.

Kako se pojašnjava, sudije imaju popustljiv pristup zakazivanju ročišta, što rezultira dugim vremenskim razmacima između ročišta, te ne koriste sve instrumente koje imaju na raspolaganju i tako obezbijede pojavljivanje optuženih pred sudom.

Optuženi su često odsutni sa ročišta bez valjanog obrazloženja ili ispitivanja opravdanosti odsustvovanja, što daje utisak da je njihov dolazak fakultativne prirode, navodi izvještaj.

Obezbjeđivanje prisustva svih strana u postupku, prema izvještaju, posebno je teško u predmetima gdje su optuženi napustili BiH, a vlasti zatražile njihovo izručenje, te da osim toga sudije nekih sudova imaju praksu da ročišta odgađaju za nekoliko mjeseci bez obzira da li je odsustvo svjedoka opravdano ili ne.

Osim generalno nezadovoljavajućeg načina zakazivanja ročišta, vremenski razmak između potvrđivanja optužnice i početka suđenja u nekim predmetima koje je analizirao Transparency, kao potencijalne slučajeve korupcije na visokom nivou, bio je značajan.

„Odgađanja glavnog ročišta, koja su veoma česta u predmetima korupcije na visokom nivou i drugih oblika korupcije koju su počinili visokopozicionirani zvaničnici, prepreka su efikasnom i blagovremenom postupku“, ističe izvještaj.

Tužioci imaju niske kapacitete i praksu razdvajanja optužnica

U izvještaju se ističe da je uz mali broj optužnica za djela korupcije i kvalitet optužnica na niskom nivou.

„Nemar se naročito ogleda u kvalitetu optužnica, koje se tokom krivičnog postupka često mijenjaju zbog grešaka i manjkavosti u pogledu opisa krivičnog djela, tumačenja zakonskih odredbi i navođenja malo ili nimalo dokaza o krivičnoj namjeri optuženog ili optuženih“, ističe TI.

Usvajanje kriterijuma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za ocjene rada tužilaca iz 2017. godine je, prema izvještaju, direktno uticalo na predmete organizovanog kriminala i korupcije, gdje je razdvajanje tačaka optužnice u predmetima korupcije na visokom nivou postala uobičajena praksa.

Kako se navodi u izvještaju „tužioci generalno pokazuju nizak kapacitet i nespremnost za vođenje propisne, zakonite i blagovremene istrage u predmetima korupcije, a neprocesuiranje predmeta krupne korupcije tijesno je povezano i sa odsustvom integriteta i nepristrasnosti u tužilaštvima, čiji članovi dolaze iz vladajućih elita“.

„Pitanje integriteta i nezavisnosti pravosuđa polazi od zajedničkog regulatornog tijela VSTV-a. Zbog sastava VSTV-a, sudije učestvuju u izboru tužilaca i obrnuto. Ovaj način rada pokazao se problematičnim u više navrata“, piše u izvještaju.

Odsustvo odgovornosti tužilaca za nemar u radu direktno je povezano sa apsolutnom diskrecijom da krivičnu istragu vode prema svom nahođenju. S obzirom da tužilac slobodno odlučuje da li pokrenuti istragu, koga optužiti i da li uložiti žalbu, jasno je da je tužilačka sloboda neograničena, što prema izvještaju TI objašnjava značajan procenat tužilačkih odluka o nepokretanju istrage u odnosu na ukupan broj podnesenih prijava o koruptivnim krivičnim djelima. Također, tužilaštvo se često oslanjalo na dokaze pribavljene posebnim istražnim radnjama.

„U mnogim situacijama, ove radnje bile su značajno problematične u smislu prihvatljivosti na taj način pribavljenih dokaza i ugrozile zakonitost procesuiranja“, naglasio je TI u svom izvještaju.

Presude su loše obrazložene a kazne blage

Transparency naglašava da se mnogi predmeti korupcije na visokom nivou još uvijek nalaze u fazi glavnog pretresa, odnosno da nisu došli do faze donošenja presude.

Također je navedeno kako je izuzetno mala učinkovitost pravosuđa u procesuiranju korupcije na visokom nivou i aktuelna praksa nekažnjavanja visokopozicioniranih zvaničnika rezultirala ograničenim razumijevanjem značaja integriteta u javnoj službi.

„Sudije često propuštaju izreći zabranu obavljanja javne funkcije u presudi, čime se propušta prilika da se apostrofiraju odgovornost nosilaca javnih funkcija i pogubne posljedice korupcije na visokom nivou po društvo. Ovo je naročito bitno u kontekstu BiH, gdje zvaničnici protiv kojih se vodi istraga ili se terete za korupciju nastavljaju da obavljaju i kandiduju se za javne funkcije“, pojašnjeno je u izvještaju.

Također je istaknuto kako osim lošeg kvaliteta i obrazloženja presude, kratak pogled na statističke podatke o vrsti presude i kazni koje izriču sudovi u BiH u predmetima korupcije takođe ukazuje na blag pristup kažnjavanju korupcije. Postoji potreba za izmjenom kaznene politike u predmetima korupcije u pravcu obezbjeđivanja sprečavanja i odvraćanja.

Narušeno povjerenje javnosti zbog korupcije u pravosuđu

Milan Tegeltija (Foto: CIN)
Milan Tegeltija (Foto: CIN)

U svom izvještaju TI ukazuje kako su posljednjih godina, navodi i optužbe članova samog pravosuđa za korupciju ozbiljno narušili povjerenje javnosti u pravosuđe i integritet pravosuđa.

„U istraživanju smo utvrdili veći broj predmeta korupcije, u nekoliko slučajeva i korupcije na visokom nivou, gdje su optuženi nosioci pravosudnih funkcija“, istaknuto je.

Prema istraživanju, došlo je do povećanog broja optužnica protiv nosilaca pravosudnih funkcija. Korupcijom se, kako stoji u izvještaju, bave ne samo sudije nižih sudova i tužilaštava, nego i nosioci pravosudnih funkcija u najvišim institucijama pravosuđa u zemlji.

TI u svom izvješaju izražava zabrinutost u pogledu sve većeg broja prijavljenih slučajeva i korupcije u pravosuđu i korupcijskih afera na visokom nivou, kao što su afere u kojima su učestvovali članovi VSTV-a, te ističe da postoji i veliki broj neriješenih korupcijskih afera u koje je umiješano i pravosuđe poput afere „Potkivanje“ u kojoj je bio uljučen nekadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

„Ovaj predmet iznjedrio je niz kontroverznih postupaka u VSTS u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti predsjednika VSTV-a i urušio instituciju i njenu sposobnost da uređuje pravosuđe. Odsustvo napretka u pogledu utvrđivanja Tegeltijine odgovornosti za povredu zakona potvrdilo je disfunkciju važećeg Zakona o VSTV-u. Na kraju, predsjednik VSTV-a nije procesuiran, a disciplinski postupak bio je potpuni promašaj i pokazao da sadašnji Zakon o VSTV-a tom tijelu omogućava da radi bez ikakve odgovornosti“, stoji u izvještaju.

See all News Updates of the Day

Drugostepena disciplinska komisija odlučila smijeniti tužiteljicu Gordanu Tadić

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Drugostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) potvrdila je odluku kojom se Gordana Tadić premješta s pozicije glavne državne tužiteljice na mjesto tužiteljice Državnog tužilaštva, saopćeno je iz VSTV-a BiH.

Ranije je ovakvu odluku donijela Prvostepena disciplinska komisija.

“Drugostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a BiH u predmetu protiv tužene Gordane Tadić, glavne tužiteljice Tužilaštva BiH, odlučujući po žalbi tužene, donijela je Odluku kojom se odbija kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje odluka Prvostepene disciplinske komisije od 23. 7. 2021. godine”, saopćeno je iz VSTV-a.

Disciplinska tužba protiv Tadić podnesena je u aprilu 2021. godine. Ona je prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Na teret joj je stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka, osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja ove institucije koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ona se teretila i za ponašanje u Tužilaštvu ili izvan njega, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od ove optužbe. Ova tačka se odnosila na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016. godine, nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Iz VSTV-a BiH su pojasnili da se protiv odluke Drugostepene komisije VSTV-a BiH može uložiti žalba Vijeću kao cjelini u roku od osam dana od dana prijema odluke.

BiH danima bilježi najveću smrtnost od korona virusa u Evropi na milion stanovnika

Arhiv - Posebni respiratorni centar na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

Sa niskim procentom vakcinisanih stanovnika, BiH posljednjih nekoliko dana bilježi najveću smrtnost na milion stanovnika u Evropi, dok je prema statistikama na drugom mjestu u svijetu.

Prema podacima web stranice worldometers.info, BiH ima 3.180 smrtnih slučajeva na milion stanovnika u Evropi. Prate je Mađarska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bugarska.

BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH prva u Evropi po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Na svjetskom nivou BiH zauzima drugo mjesto, iza Peru-a, koji bilježi 5.938 smrtnih slučajeva na milion stanovnika.

BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)
BiH druga u svijetu po smrtnosti od korona virusa na milion stanovnika. (Izvor: worldometers.info)

Tokom posljednjih sedam dana u BiH je potvrđeno novih 5.178 slučaja zaraze, dok je u istom periodu zabilježeno 218 smrtna ishoda.

Samo tokom 22. septembra BiH je sa 1.255 novih slučajeva udvostručila broj zaraženih u odnosu na dan ranije kada je potvrđeno 526 novih oboljelih.

Prema podacima iz Univerzitetskog Kliničkog centra Banja Luka (UKCBL) trenutno je hospitalizovano 312 pacijenata, od čega je 37 na jedinici intezivne njege.

„Sva lica koja leže imaju srednje tešku i tešku kliničku sliku, a dnevno kroz urgentni centar se pregleda oko 100 pacijenata i njih 20 do 30 zahtijeva hopsitalizaciju”, rekla je za BHT Gabrijela Malašević, doktorica na UKCBL.

Na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu liječi se 139 pacijenata, a u Općoj bolnici Prim. dr. Abdulah Nakaš 77. Na respiratoru je 11 pacijenata, 13 koristi neinvazivnu ventilaciju, dok ih je devet na kiseoničkoj potpori disanju iznad 15 litara u minuti.

Epidemiologinja dr. Kristina Bevanda, direktorica Doma zdravlja u Mostaru, ocijenila je kako BiH ima najveću stopu smrtnosti od Covida kao posljedicu lošeg stanja u državi i zdravstvu.

Prema njenim navodima u BiH uglavnom prevladava stari, a ne delta soj koronavirusa.

„Pacijenti kod nas imaju dosta slične kliničke slike kao što su bile u proteklim valovima, tako da s oprezom mislim da nije predominantan delta soj na našem području, ali ima ga”, rekla je dr. Bevanda, prenosi agencija Hina.

Porast broja oboljelih, međutim, za sada neće uticati na uvođenje rigoroznijih mjera u državi. Nadležni upozoravaju da je vakcinacija najbolja zaštita od težih oblika oboljenja.

„Bitno je da među vakcinisanima u bolnicama nema onih koji su teško oboljeli, tako da je to srednje teška klinička slika. Ta lica se znatno brže otpuštaju sa liječenja i njihov oporavak traje kraće nego što je to bilo u prethodnom periodu”, rekao je u obraćanjima novinarima, Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS-a.

Šef epidemiološkog odjela Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa za N1 je, takođe, istakao da je „vakcinacija jedini alat protiv ove bolesti koji u ovom trenutku imamo”.

On je rekao da u prilog tome govori podatak da 88 posto hospitaliziranih u pacijenata u FBiH nije vakcinisano.

Mnoge evropske zemlje, koje imaju visok stepen vakcinisanog stanovništa, razmišljaju u postepenom ublažavanju mjera koje su na snazi. BiH sa najvećom smrtnosti u Evropi na milion stanovnika za sada ima tek 13 posto stanovnika koji su potpuno vakcinisani. BiH se nalazi na dnu liste po broju vakcinisanih u Evropi.

Komšić u UN-u: Strateški cilj susjeda prisvajanje dijela teritorije BiH

Željko Komšić se obraća na Generalnoj skupštini UN-a, 22. septembar 2021.

Kolektivna prava u BiH stavljaju se iznad ljudskih prava, poručio je Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH u govoru na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku 22. septembra.

Komšić je rekao i kako „pojedine politike, kroz forsiranje diskriminacije i nejednakosti građana Bosne i Hercegovine žele izvršiti upad u ustavno-pravni sistem”.

Prema njegovim riječima „kroz diplomatske aktivnosti raznih aktera traži se dodatna diskriminacija na etničkoj osnovi...kako bi unutar tih etničkih zajednica stvorili atmosferu za proces samoopredjeljenja sa konačnim ciljem disolucije ili raspada BiH i pripajanje dijelova njenih teritorija susjednim zemljama.”

Dodao je da „njihove tendencije na diplomatskom planu u kojima negiraju temeljna ljudska prava pojedinaca, kako bi kroz neka imaginarna kolektivna prava ostvarili veoma jasne ciljeve, prevazilaze dobrosusjedske odnose, jer se i u tim aktivnostima i namjerama krije strateški cilj prisvajanja dijela teritorije Bosne i Hercegovine”.

Prvi čovjek Predsjedništva BiH je istakao i da „isti ti faktori negiraju presude Haškog tribunala, koji je utvrdio počinjeni genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine”, dodajući da se u tom smislu dodjeljuju priznanja i glorifikuju ratni zločinci.

„Da li takvi faktori, koji negiraju takve presude, skrivajući počinioce genocida i ratnih zločina, mogu uopšte biti dijelom međunarodnog pravnog poretka? To je pitanje koje direktno zadire u temelje međunarodnog prava i same organizacije UN-a”, kazao je Komšić.

Sve to, kako je rekao, „vodi ka destabilizaciji Zapadnog Balkana”.

„To je veoma opasno i neprihvatljivo. Smatram kako je ovo pravo mjesto da istaknem očekivanje da će novi visoki predstavnik voditi računa o potrebi zaštite pravnih akata, jer mu je to jedan od važnijih zadataka. Sa ovog mjesta pozivam institucije UN-a da istraju na vrijednostima zaštite ljudskih prava”, poručio je Komšić.

Komšić je rekao i kako je Bosnu i Hercegovinu od psoljednjeg popisa stanovništva napustilo deset posto stanovništva, te da njeni građani odlaze zbog bolje perspektiva života u okruženju.

Inače, član Predsjendištva BiH Milorad Dodik je 20. septembra na konferenciji za novinare kazao kako „ne postoji konsenzus Predsjedništva BiH o odlasku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića na zasjedanje Generalne skupštine UN-a”, te ustvrdio kako je Komšić, „otišao na zasjedanje bez odluke kolektivnog šefa države (Predsjedništva)”.

RSE: BiH bi mogla ostati bez statusa Covid "bezbjedne zemlje" na EU listi

Sarajevo tokom Sarajevo Film Festivala, 13. august 2021.

Evropska unija (EU) će najvjerovatnije i Bosni i Hercegovini (BiH) ukinuti status Covid-19 "bezbjedne države", saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako tvrde naši izvori, u srijedu 22. septembra će ambasadori država članica EU glasati za novi prijedlog liste sigurnih zemalja koje je izradila predsjedavajuća Slovenija, a na toj listi osim BiH, neće biti ni Moldavije.

BiH je posljednja država regije kojoj se ukida status "bezbjedne zemlje" zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Ako se izglasa prijedlog Slovenije, to znači da građani BiH neće moći putovati u države EU bez važnog razloga.

COVID-19 "bezbjedne države" su one koje u posljednjih 14 dana bilježe maksimalno 75 pozitivnih slučajeva korona virusa na 100.000 stanovnika.

Ranije u toku mjeseca EU je ukinula status "bezbjedne zemlje" svim ostalim državama regiona.

EU na svake dvije nedjelje ažurira listu koje države se mogu smatrati bezbjednim u skladu s epidemiološkom situacijom u svakoj zemlji pojedinačno.

Restrikcije za putovanja za državljane takozvanih trećih zemalja je EU uvela na proljeće 2020. godine prilikom izbijanja pandemije Covid-19 u cilju smanjenja širenja zaraze.

BIRN BiH: Šta trebate znati o objavljenom razgovoru Tadić i Mehmedagića

Arhiv - Osman Mehmedagić dolazi na ročište u Sud BiH. (Foto: BIRN BIH)

Oko 80 minuta privatnog razgovora između glavne državne tužiteljice Gordane Tadić i direktora OSA-e Osmana Mehmedagića objavljenog u medijima otkriva nastojanja da se utiče na rad tužilaca, zaokupljenost rukovodilaca vlastitim problemima i nemogućnosti da se procesuira visoka korupcija.

Krajem prošle sedmice internet portal Dnevnog avaza obavio je dva snimka sastanka glavne državne tužiteljice i direktora obavještajne agencije koja traju nešto više od 80 minuta. Na snimku, za kojeg je Tadić u medijima potvrdila da je autentičan, mogu se čuti opažanja i zahtjevi koje rukovodioci dvije važne državne obavještajne odnosno pravosudne institucije teško da bi izgovorili javno.

Sastanku za koji se prema izgovorenim datumima pretpostavlja da je nastao sredinom 2019. godine je prisustvovala i Ozrenka Nešković, zamjenica Gordane Tadić.

Prema riječima Tadić sa početka snimka, sastanak je inicirao Mehmedagić kako bi pričao o istrazi u vezi sa ispravnosti njegove diplome. Na snimku se osim Mehmedagićevih zahtjeva o načinu istraživanja državnog tužioca mogu čuti brojni drugi detalji o radu obavještajne agencije i Državnog tužilaštva, načinu na koji se procesuira korupcija i nezadovoljstvo glavne državne tužiteljice izvještavanjem medija o njoj.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) detaljno je preslušala snimak. Evo šta trebate znati o sadržaju procurenog snimka razgovora Tadić i Mehmedagić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)
Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Foto: BIRN BiH)

Ko je napravio a ko objavio snimak?

Prema izgovorenom, sastanak se održao u zgradi Tužilaštva BiH i njemu su prisustvovale tri osobe. Još uvijek nije poznato niti je utvrđeno ko je snimak napravio a ko ga je objavio u javnosti. Snimke je prvi objavio Dnevni avaz navodeći kako je on dostavljen na adrese medija u BiH. BIRN BiH nije dobio ovaj snimak.

Avaz navodi da je snimak napravljen na zahtjev Mehmedagića ali ne navodi na koji je način potvrdio ovu informaciju.

Televizija FACE je u subotu objavila da je Tadić potvrdila autentičnost snimka navodeći kako “nije prvi put da sam lično izložena protuzakonitom praćenju i prisluškivanju”.

Iz OSA-e su dan ranije u petak, 17. septembra, poslali saopćenje za medije u kojem pozivaju sve relevantne institucije da izvrše provjeru ko je snimao sastanak u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine i razgovor između osoba koje imaju pristup tajnim podacima.

“Vještačenjem snimka vrlo jednostavno se može utvrditi ko je osoba koja je nezakonito snimala sastanak koji je održan u zvaničnim prostorijama Tužilaštva BiH”, navode iz Agencije i dodaju kako ova institucija nije zloupotrebljavala resurse za lične svrhe.

Takvo vještačenje još uvijek nije napravljeno niti su institucije zvanično saopštile ko je odgovoran za objavu snimka.

Mehmedagić tražio reakciju prema državnom tužiocu

Prema vremenski odrednicama korištenim tokom razgovora u kojima se Tadić osvrće na tekst objavljen prije nekoliko dana, sastanak se vjerovatno desio u julu 2019. godine. Na početku razgovora Tadić objašnjava kako je pristala da se sretne sa Mehmedagićem na njegov poziv da razgovaraju o istrazi koju u tom trenutku provodi državni tužilac Oleg Čavka – provjeravajući diplomu koju je Mehmedagić stekao na banjalučkom fakultetu za poslovne studije.

Mehmedagić govori da Čavka zloupotrebljava svoj položaj i da radi stvari koje “ne bi trebao raditi” te da on ne može sjediti skrštenih ruku. On se žali Tadić da Čavka i dalje šalje naredbe policijskim agencijama za provjeru njegove diplome.

Tadić pristaje razgovarati o predmetu koji je u toku sa osobom koja se u tom predmetu istražuje.

“De mi reci Osmane je li u redu diploma, ima li kakvih problema”, upitala je Tadić Mehmedagića otvoreno, na što je on pružio dug odgovor i rekao da nema problema i ako je bilo nekog krivičnog djela ono je zastarilo jer se radilo o periodu 2003.–2006. godina.

Mehmedagić dalje govori da Čavka već 11 godina “upada” u njihove predmete i da će sve otvoriti s kim se Čavka sastaje.

“Ja nemam nikakvih problem sa diplomama. Znam odakle ta priča”, kaže kasnije Mehmedagić i dodaje da se Čavka sastaje sa ljudima koje OSA prisluškuje.

Kako kaže, ako prisluškujemo osobu “A”, na telefonu je on [Čavka] osoba “B”.

Njega Tadić pita šta Čavka želi da postigne sa slučajem diploma, a Mehmedagić odgovara da hoće da ga sruši te da za to koristi mehanizme tužilaštva.

Nešković je upitala Mehmedagića je li on “čist u tome”, ali nije dobila odgovor od njega.

“Prvo pitanje na osnovu čega, kojeg krivičnog djela. Kad je došao do toga da je kod mene regularna diploma, on ide dalje. Tu ima apsolutna zastara. Ide medijski ne bi li nešto diskreditirao na bilo koji način”, kaže Mehmedagić na konstataciju Tadić da Čavka provjerava validnost njegove diplome i dodaje da najviše informacija “curi” iz Tužilaštva BiH.

Tadić i Nešković su u razgovoru obećale da će provjeriti o čemu se radi.

Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.
Razgovor se odvijao u zgradi Tužilaštva BiH.

Nema procesuiranja visoke korupcije

Mehmedagić je spomenuo i istrage ratnih zločina, te se moglo čuti kako govori da su “one grobnice od naših informacija i naših para”.

“Ja te pare dam, pravdam ih na crno”, kazao je on.

On je predložio da rade veće i jače predmete korupcije jer je “korupcija stala” te da “fali velikih stvari”.

“Visoka se ne može raditi”, konstatovala je Nešković, a Mehmedagić je odgovorio da može i da oni rade srednju korupciju “da bi narodu dali da se nešto radi”.

Tadić je navela da su iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) dali neke predmete koje će ona i Nešković pregledati i “da se ide u par nekih akcija koje će biti zapažene”.

Mehmedagić kaže da ima službu koja se bavi analizama i iz koje mu kažu ko sa kojim medijima komunicira, kad se zovu novinari i kad je određena informacija izašla u medijima.

On je navodio da je BiH društvo korumpirano i da najviše reketa ima u Sudu i Tužilaštvu BiH.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG