Linkovi

Top priča BiH

Šta trebate znati o izvještaju o nekažnjivosti korupcije Transparency Internationala BiH

Foto: Pravosudje.ba

Prema broju optužnica podignutih za djela korupcije i otkrivenih slučajeva krupne korupcije Transparency international zaključuje da u Bosni i Hercegovini nema procesuiranja korupcije na visokom nivou. Ali novi izvještaj ove organizacije „Sprečavanje nekažnjivosti u slučajevima korupcije viskog nivoa“, ističe da posebno zabrinjava trend sve većeg broja prijava korupcije u tužilaštvima i sudovima što dodatno narušava povjerenje u pravosuđe.

Prema nacionalnom izvještaju Transparencyja, posljednih godina BiH potresle su velike korupcijske afere o čijoj većini se izvještavalo samo u medijima, a nikada nisu stigle do suda. Većina velikih korupcijskih afera završava se ili u istražnoj fazi ili se pretvaraju u dugogodišnje sudske postupke, urušavajući značaj blagovremenog i efektivnog procesuiranja.

„Ova analiza, u kojoj je utvrđen znatan broj predmeta korupcije i korupcije na visokom nivou u kojoj su učestvovali članovi pravosuđa, govori da su nedostatak nezavisnosti i integriteta u pravosuđu BiH odnedavno prerasli u problem korupcije u samom pravosuđu“, navodi se u izvještaju.

TI je u svom istraživanju za ovakvo stanje procesuiranja korupcije na visokom nivou u BiH kao ključne razloge utvrdio složen i decentralizovan sistem pravosuđa, nepostojanje integriteta u institucijama pravosuđa, nedostatak kapaciteta tužilaca i sudija, te manjkavosti zakonodavnog postupka.

BiH nalazi se, kako se navodi u izvještaju, pred ozbiljnim sistemskim izazovima u procesuiranju korupcije. Gotovo da i ne postoje učinkoviti mehanizmi kojima se obezbjeđuje integritet u institucijama pravosuđa, što ih čini podložnim političkom uticaju i pritiscima.

U izvještaju se također ukazuje kako jedno od najvažnijih pitanja za učinkovito procesuiranje malog broja predmeta korupcije na visokom nivou koji dospiju do suda jeste trajanje postupka, što je posljedica nedostatka kapaciteta sudija i tužilaca. Prema TI, sudski postupci u BiH generalno traju pretjerano dugo, a u krivičnim predmetima organizovanog kriminala i korupcije, istrage se mogu razvlačiti godinama, ponekad čak i čitavu deceniju.

Ovo su stvari koje trebate znati o izvještaju o nekažnjivosti u slučajevima korupcije visokog nivoa.

Sudski postupci traju (ne)opravdano dugo

Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH
Sudnica Suda BiH / Foto: BIRN BiH

Analiza podataka o predmetima korupcije na visokom nivou, prema izvještaju, ukazuje na sporost sudskih postupaka, što rezultira prekomjerno dugim i neefikasnim suđenjem.

„Uzroci kašnjenja i dugotrajnosti postupaka proizlaze iz pitanja tehničke prirode, kao što je zakazivanje ročišta, i materijalnih pitanja koja se tiču pravila dokaznog postupka“, stoji u izvještaju Transparencyja.

Kako se pojašnjava, sudije imaju popustljiv pristup zakazivanju ročišta, što rezultira dugim vremenskim razmacima između ročišta, te ne koriste sve instrumente koje imaju na raspolaganju i tako obezbijede pojavljivanje optuženih pred sudom.

Optuženi su često odsutni sa ročišta bez valjanog obrazloženja ili ispitivanja opravdanosti odsustvovanja, što daje utisak da je njihov dolazak fakultativne prirode, navodi izvještaj.

Obezbjeđivanje prisustva svih strana u postupku, prema izvještaju, posebno je teško u predmetima gdje su optuženi napustili BiH, a vlasti zatražile njihovo izručenje, te da osim toga sudije nekih sudova imaju praksu da ročišta odgađaju za nekoliko mjeseci bez obzira da li je odsustvo svjedoka opravdano ili ne.

Osim generalno nezadovoljavajućeg načina zakazivanja ročišta, vremenski razmak između potvrđivanja optužnice i početka suđenja u nekim predmetima koje je analizirao Transparency, kao potencijalne slučajeve korupcije na visokom nivou, bio je značajan.

„Odgađanja glavnog ročišta, koja su veoma česta u predmetima korupcije na visokom nivou i drugih oblika korupcije koju su počinili visokopozicionirani zvaničnici, prepreka su efikasnom i blagovremenom postupku“, ističe izvještaj.

Tužioci imaju niske kapacitete i praksu razdvajanja optužnica

U izvještaju se ističe da je uz mali broj optužnica za djela korupcije i kvalitet optužnica na niskom nivou.

„Nemar se naročito ogleda u kvalitetu optužnica, koje se tokom krivičnog postupka često mijenjaju zbog grešaka i manjkavosti u pogledu opisa krivičnog djela, tumačenja zakonskih odredbi i navođenja malo ili nimalo dokaza o krivičnoj namjeri optuženog ili optuženih“, ističe TI.

Usvajanje kriterijuma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za ocjene rada tužilaca iz 2017. godine je, prema izvještaju, direktno uticalo na predmete organizovanog kriminala i korupcije, gdje je razdvajanje tačaka optužnice u predmetima korupcije na visokom nivou postala uobičajena praksa.

Kako se navodi u izvještaju „tužioci generalno pokazuju nizak kapacitet i nespremnost za vođenje propisne, zakonite i blagovremene istrage u predmetima korupcije, a neprocesuiranje predmeta krupne korupcije tijesno je povezano i sa odsustvom integriteta i nepristrasnosti u tužilaštvima, čiji članovi dolaze iz vladajućih elita“.

„Pitanje integriteta i nezavisnosti pravosuđa polazi od zajedničkog regulatornog tijela VSTV-a. Zbog sastava VSTV-a, sudije učestvuju u izboru tužilaca i obrnuto. Ovaj način rada pokazao se problematičnim u više navrata“, piše u izvještaju.

Odsustvo odgovornosti tužilaca za nemar u radu direktno je povezano sa apsolutnom diskrecijom da krivičnu istragu vode prema svom nahođenju. S obzirom da tužilac slobodno odlučuje da li pokrenuti istragu, koga optužiti i da li uložiti žalbu, jasno je da je tužilačka sloboda neograničena, što prema izvještaju TI objašnjava značajan procenat tužilačkih odluka o nepokretanju istrage u odnosu na ukupan broj podnesenih prijava o koruptivnim krivičnim djelima. Također, tužilaštvo se često oslanjalo na dokaze pribavljene posebnim istražnim radnjama.

„U mnogim situacijama, ove radnje bile su značajno problematične u smislu prihvatljivosti na taj način pribavljenih dokaza i ugrozile zakonitost procesuiranja“, naglasio je TI u svom izvještaju.

Presude su loše obrazložene a kazne blage

Transparency naglašava da se mnogi predmeti korupcije na visokom nivou još uvijek nalaze u fazi glavnog pretresa, odnosno da nisu došli do faze donošenja presude.

Također je navedeno kako je izuzetno mala učinkovitost pravosuđa u procesuiranju korupcije na visokom nivou i aktuelna praksa nekažnjavanja visokopozicioniranih zvaničnika rezultirala ograničenim razumijevanjem značaja integriteta u javnoj službi.

„Sudije često propuštaju izreći zabranu obavljanja javne funkcije u presudi, čime se propušta prilika da se apostrofiraju odgovornost nosilaca javnih funkcija i pogubne posljedice korupcije na visokom nivou po društvo. Ovo je naročito bitno u kontekstu BiH, gdje zvaničnici protiv kojih se vodi istraga ili se terete za korupciju nastavljaju da obavljaju i kandiduju se za javne funkcije“, pojašnjeno je u izvještaju.

Također je istaknuto kako osim lošeg kvaliteta i obrazloženja presude, kratak pogled na statističke podatke o vrsti presude i kazni koje izriču sudovi u BiH u predmetima korupcije takođe ukazuje na blag pristup kažnjavanju korupcije. Postoji potreba za izmjenom kaznene politike u predmetima korupcije u pravcu obezbjeđivanja sprečavanja i odvraćanja.

Narušeno povjerenje javnosti zbog korupcije u pravosuđu

Milan Tegeltija (Foto: CIN)
Milan Tegeltija (Foto: CIN)

U svom izvještaju TI ukazuje kako su posljednjih godina, navodi i optužbe članova samog pravosuđa za korupciju ozbiljno narušili povjerenje javnosti u pravosuđe i integritet pravosuđa.

„U istraživanju smo utvrdili veći broj predmeta korupcije, u nekoliko slučajeva i korupcije na visokom nivou, gdje su optuženi nosioci pravosudnih funkcija“, istaknuto je.

Prema istraživanju, došlo je do povećanog broja optužnica protiv nosilaca pravosudnih funkcija. Korupcijom se, kako stoji u izvještaju, bave ne samo sudije nižih sudova i tužilaštava, nego i nosioci pravosudnih funkcija u najvišim institucijama pravosuđa u zemlji.

TI u svom izvješaju izražava zabrinutost u pogledu sve većeg broja prijavljenih slučajeva i korupcije u pravosuđu i korupcijskih afera na visokom nivou, kao što su afere u kojima su učestvovali članovi VSTV-a, te ističe da postoji i veliki broj neriješenih korupcijskih afera u koje je umiješano i pravosuđe poput afere „Potkivanje“ u kojoj je bio uljučen nekadašnji predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija.

„Ovaj predmet iznjedrio je niz kontroverznih postupaka u VSTS u vezi sa utvrđivanjem odgovornosti predsjednika VSTV-a i urušio instituciju i njenu sposobnost da uređuje pravosuđe. Odsustvo napretka u pogledu utvrđivanja Tegeltijine odgovornosti za povredu zakona potvrdilo je disfunkciju važećeg Zakona o VSTV-u. Na kraju, predsjednik VSTV-a nije procesuiran, a disciplinski postupak bio je potpuni promašaj i pokazao da sadašnji Zakon o VSTV-a tom tijelu omogućava da radi bez ikakve odgovornosti“, stoji u izvještaju.

See all News Updates of the Day

Vojna vježba "Brzi odgovor 21": Američki vojnici stigli na sarajevski aerodrom

Na sarajevski aerodrom stiglo je 360 američkih vojnika

Oko 360 američkih vojnika, učesnika velike bilateralne vojne vježbe "Brzi odgovor 21 (Immediate Response 21), stiglo je u subotu na Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Chris Cerjan, Florida, U.S. Army
Chris Cerjan, Florida, U.S. Army

"Mislim da je ovo sjajno partnerstvo, da ćemo imati dobru saradnju i kvalitetno iskorišteno vrijeme. Zajedno ćemo raditi dosta vježbi, učit ćemo jedni od drugih. Saradnja s vojskama drugih zemalja nam mnogo znači i ovo je dobra prilika da svi zajedno radimo. Ne samo za našu vojsku, već i za ostale kako bi se saradnja nastavila u budućnosti” rekao je za Glas Amerike, Chris Cerjan sa Floride.

Vojnike su dočekali ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson, zamjenik načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH generalmajor Ivica Jerkić i komandant NATO Štaba Sarajevo američki brigadni general Erik Folkestad.

Vojna vježba će se provoditi od 17. maja do 2. juna na tri lokacije u BiH - na poligonima za obuku Oružanih snaga BiH Manjača i Glamoč, te na lokaciji kasarne i aerodroma "Dubrave".

Američki ambasador u BiH nakon dočeka vojnika je izjavio da je mir na ovim prostorima održan, između ostalog, zbog implementacije operativnih snaga američke vojske. Bosni i Hercegovini zahvalio je na spremnosti da učestvuje u vojnoj vježbi.

"Ovo će do sada biti najveća vojna vježba između Amerike i BiH i odlična je ovo prilika za obuku te da naše snage imaju sposobnost da rade na jačanju spremnosti i operativnosti.", rekao je američki ambasador u BiH, Eric Nelson.

"Desetine hiljada američkih trupa su doprinijele implementaciji mira i očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma”
Ambasador Eric Nelson

Prema njegovim riječima, BiH danas posjeduje integrisanu vojsku, formiranu od nekada zaraćenih strana.

U vježbama je planirano učešće 28.000 vojnika iz 26 država koje su članice NATO-a, ali i onih koje su potencijalni kandidati za članstvo, kao što je Bosna i Hercegovina.

Sifet Podžić, državni ministar odbrane je nakon dočeka vojnika izjavio da BiH na ovaj način testira širu odbrambenu sigurnost.

Vježba se realizira kroz četiri povezane na tlu Europe, a za BiH je najinteresantnija Brzi odgovor. U nju su uključene vojske svih zemalja iz regije, osim Srbije. U vježbi učestvuje oko 5.000 vojnika, od toga 500 vojnika OSBiH i 700 vojnika pripadnika američke vojnike. Cilj je provjeriti zajedničke logističke informacije. Amerika je strateški partner u regiji. Ovo je bilateralna vježba s vodećom članicom NATO saveza", istaknuo je Podžić.

"Hvala im što su izabrali našu zemlju za partnera. Oružane snage će na ovaj način jačati svoje sposobnosti"
Sifet Podžić, ministar odbrane BiH

BiH je prvi put domaćin velike vojne vježbe u kojoj vojska Sjedinjenih Američkih Država i Oružanih snaga BiH provjerava spremnost na napade, a odvija se na 30 lokacija u Europi. Glavni cilj je da pripadnici bh. Oružanih snaga zajedno s američkim kolegama uvježbaju vojne manevre kako bi se očuvao mir u svijetu.

Jedan dio američkih vojnika i opreme potrebne za vojne vježbe je već stigao u BiH, a sve se realizira u sklopu multilateralne vježbe "Branilac Europe 21/Defender Europe 21". Vježbu organizira i njome rukovodi zapovjedništvo američke Komande kopnenih snaga za Europu i Afriku (USAEUR-AF) povezujući četiri različite vojne vježbe na europskom tlu. Riječ je o oko 28.000 učesnika u četiri povezane vježbe, koje će se održati na 31 vojnom poligonu u 12 država, s učešćem oružanih snaga iz ukupno 27 zemalja.

John Robinson, Forida, U.S.Army
John Robinson, Forida, U.S.Army

"Koliko znam, imat ćemo koordinirane treninge s vojnicima Oružanih snaga BiH dva dana i to će zaista biti razvijanje partnerstva. Uzbudljivo je biti ovdje. Saradnja s vojnicima Oružanih snaga BiH nam mnogo znači", rekao je John Robinson.

Vježba "Brzi odgovor 21" je glavni događaj u 2021. godini iz oblasti obuke za Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Planirano je učešće oko 500 pripadnika Oružanih snaga BiH iz sastava Bataljonske grupe lake pješadije - deklarisane jedinice po NATO-ovom Konceptu operativnih sposobnosti. S druge strane, više od 700 američkih vojnika će učestvovati s kopnenim i zračnim komponentama.

Američki vojnici na sarajevskom aerodromu
Američki vojnici na sarajevskom aerodromu

Američki vojnici su nakon ceremonije autobusima prevezeni na lokacije za izvođenje vježbe koja se održava od 17. maja do 2. juna.

U eri u kojoj dominiraju različite vrste sigurnosnih prijetnji, zajedničko djelovanje od krucijalne je važnosti, kao i šira multinacionalna koordinacija radi efikasnog odgovora na te prijetnje. Učešćem u vježbi Oružane snage BiH pokazuju spremnost za zajedničko djelovanje s vojskom SAD-a i partnerskim zemljama, ali daju i dodatni motiv za naše vojnike da uče od najboljih i nastave s procesom daljnje profesionalizacije i modernizacije”, poručeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

Istaknuto je da je ovo najveća vježba Oružanih snaga BiH u novijoj historiji, koju je prošle godine u februaru odobrilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Inicijativa iz Slovenije: Države Zapadnog Balkana da zajedno uđu u EU

Slovenian President Borut Pahor with Serbian President Aleksandar Vucic at a meeting in Belgrade

Zaključak samita Brdo-Brioni na Brdu Kod Kranja 17. maja u Sloveniji trebalo bi da bude deklaracija kojom se Briselu šalje poruka da bi države zapadnog Balkana trebalo zajedno da uđu u Evropsku uniju, jer je to najbolje rješenje za njih i EU, izjavio je u Beogradu predsjednik Slovenije Borut Pahor.

Nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem 14. maja, Pahor je rekao da je to ideja koja je najsvrsishodnija za mir i stabilnost u regionu.

Ako u ponedjeljak budemo jedinstveni i tu poruku pošaljemo u Brisel, to će biti dodatna vrijednost za process proširenja EU. Očekujem otvoren i konstruktivan razgovor, bez obzira na pojedine razlike u stavovima, i vjerujem da će sa samita biti upućena deklaracija koja budi nadu za ubrzano proširenje EU”, rekao je Pahor.

Aleksandar Vučić konstatovao je da Srbija nema ništa protiv cjelovitog pristupa Evropskoj uniji.

Naravno da će se uvek meriti ko je šta uradio, a ko ne, ali smo i za to da imamo značajniji geopolitički pristup celoj regiji Zapadnog Balkana. Ne postoje idealni odnosi ali mi smo na najboljem putu za Srbiju, a to je put u EU”, naveo je Vučic.

Svoju raniju izjavu da je protiv promjene granica na Balkanu Pahor je objasnio konstatacijom da je poslije ratova devedesetih došlo do formiranja novih granica, sa nadom novih država u evropsku ili euroatlantsku perspektivu.

Ne vjerujem da je sada moguća mirna promjena granica. U to sam ubijeđen zbog kompleksnosti pitanja koja su povezana sa odnosima u tome dijelu jugoistočne Evrope. Mislim da je najbolje rješenje da steknemo razumijevanje Brisela da je proširenje na taj dio Evrope najbolje rješenje za mir i blagostanje”, rekao je Pahor.

U medijima su se sredinom aprila pojavile tvrdnje o navodnom prijedlogu slovenačkog premijera Janeza Janeše za prekrajanje granica na Zapadnom Balkanu, kao putu za rješavanje problema između šest država u regionu.

Neki mediji su prenijeli da je slovenački premijer Janez Janša navodno predao zvaničnom Briselu takozvani "non-paper", u kome se ocjenjuje da proces raspada bivše Jugoslavije nije završen.

Zvaničnici EU su u nekoliko navrata takođe poručili da ne podržavaju ideju o promjeni granica.

Aleksandar Vučić ponovio je da se Srbija zalaže za, kako je rekao, dijalog sa Prištinom pod okriljem Brisela.

Smatramo da nijedan zamrznuti konflikt nije dobar. Ne bi trebalo da probleme ostavljamo budućim generacijama, već da dođemo do kompromisnog rešenja. Ali, naravno, za tango je uvek potrebno dvoje”, zaključio je Vučić.

U ponedjeljak, 17. maja, na Brdu Kod Kranja biće održan sastanak na kom učestvuju lideri zemalja Zapadnog Balkana, kojim se obilježava i 10 godina od pokretanja regionalne inicijative Brdo-Brioni.

Pahor je u Srbiju došao nakon posjete Kosovu dan ranije, gdje se susreo sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.

Tom prilikom Osmani je rekla da će se dijalog sa Srbijom nastaviti, te da će se u okviru tog procesa razgovarati o važnim pitanjima, ali ne o statusu i granicama Kosova.

Ona je podvukla da je status Kosova zauvijek utvrđen 17. februara 2008. godine, kada je proglašena nezavisnost Kosova.

Bajram u Srebrenici

Bajram u Srebrenici
please wait
Embed

No media source currently available

0:00 0:02:00 0:00

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage

USAID projekat: Prekvalifikacijom do korisne radne snage
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

OHR: Skupština RS prekršila civilizacijske norme i blokirala put u evropsku porodicu

Zgrada OHR-a u Sarajevu

Reakcija iz Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu uslijedila je nakon što je skupština entiteta RS odbila da povuče odlikovanja ratnim zločincima.

Visoki predstavnik izražava duboko, iskreno žaljenje što su poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici održanoj u utorak, 11. maja, propustili istorijsku šansu da prošlost ostave iza sebe i da buduće generacije povedu u bolju i sigurniju budućnost, ističe Ured visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 12. maja.

Dan nakon što je Skupština Republike Srpske usvojila zaključke u kojima odbacuju bonska ovlaštenja visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka i odbija njegov zahtjev za poništenje povelja dodijeljenih osuđenim ratnim zločincima, iz kabineta visokog predstavnika (OHR) poručuju kako je "suočavanje sa prošlošću od fundamentalnog značaja za postkonfliktna društva".

„Umjesto toga, odlučili su da potvrde poveznicu najvišeg zakonodavnog tijela u RS sa osuđenim ratnim zločincima. Izabrali su da ne prekinu vezu sa prošlošću zamrljanom djelima koja su počinili nosioci tih odlikovanja. Zdravo društvo nije moguće graditi na lošim, lažnim temeljima, na glorifikaciji pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca”, ističu iz OHR-a za Radio Slobodna Evropa i dodaju da se "veličanjem ratnih zločina krše univerzalni civilizacijski standardi, te blokira put u evropsku porodicu".

Nažalost, jučerašnjim usvajanjem zaključaka, kojima se odbacuje zahtjev visokog predstavnika o poništenju dodijeljenih odlikovanja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima veliki je korak vladajuće skupštinske većine u pogrešnom smjeru.

Sa žaljenjem moramo konstatirati da je skupštinska većina u jučerašnjim zaključcima dajući eksplicitnu podršku odluci Organizacionog odbora koji je dodijelio odlikovanja osuđenim ratnim zločincima izabrala put blokade evropskih integracija. U ovom trenutku, visoki predstavnik će se suzdržati od komentiranja daljnjih poteza”, navodi se u odgovoru Ureda visokog predstavnika za RSE.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG