Linkovi

Najnovije

update

Demokrate okončale iznošenje dokaza: Postoje jasni dokaze da je Trump podstakao pobunu

Trump Impeachment
Trump Impeachment

Članovi Predstavničkog doma koji imaju ulogu tužilaca na suđenju za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa okončali su svoje dvodnevno izvođenje dokaza tvrdnjom da su izgrednici koji su upali u Kongres 6. januara vjerovali da slijede "predsjednikova naređenja" da bi zaustavili formalno proglašenje pobjede demokrate Joea Bidena.

Demokrate tvrde da je upad u Capitol bio kulminacija Trumpovog širenja lažne i nasilne retorike, koja će nastaviti da nanosi štetu američkoj politici ukoliko ostane nekažnjena.

Trećeg dana suđenja, tužioci su iznosili i svoje lične priče o strahu i nasilju sa kojim se suočili tog dana, a kao dokaz su prikazali i javna, eksplicitna uputstva koja je Trump davao svojim pristalicama - kako u nedjeljama prije napada 6. januara, tako i u govoru koji je održao na sam taj dan, poslije kojeg su Trumpove pristalice uputile prema Capitolu. Na video snimcima prikazanim u četvrtak, od kojih su neke sami izgrednici bili objavili na društvenim mrežama, oni su govorili o tome kako "sve to rade za Trumpa."

Odlomci snimaka u kojima demokrate tvrde da je Trump ohrabrivao nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

"Ako se budemo pretvarali da se to nije dogodilo, ili, još gore, dozvolimo da prođe bez posljedica, ko kaže da se neće ponoviti?", pitao je kongresmen Joe Neguse​, jedan od tužilaca.

Diana DeGette, jedna od menadžerica za opoziv, govorila je o događajima koji su obilježili upad hiljada Trumpovih pristalica u kompleks Capitl Hilla. Opisala je, između ostalog, kako su se članovi Kongresa skrivali bježeći pred osobama koje su se neovlašteno našle u zdanju Kongresa.

Takođe, opisivala je detalje svjedočenja više privedenih nasilnika koji su ukazivali da su pred i u zgradu u kojoj se nalazi Kongres 6. januara došli jer su shvatili da im je instrukciju dao bivši predsjednik i sada okrivljeni Donald Trump.

"U objavama na Twitteru, video zapisima i kasnije saslušanjima navodili su da ih je Trump ohrabrivao i govorio im da krenu na Capitol. Ne morate meni vjerovati, sami su to govorili, da su pozvani, i da je to učinio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država", rekla je ona.

Tokom njenog izlaganja pušteno je nekoliko snimaka na kojima se čuju glasovi demonstranata koji uzvikuju da ih je Trump pozvao do kompleksa Capitol Hilla.

Nakon DeGette, govorio je kongresmen Jamie Raskin, koji je ukazivao da je Donald Trump ohrabrivao i odobravao nasilje demonstranata i u ranijim slučajevima.

"Pohvalno se izjašnjavao i o fizičkom napadu na jednog novinara", rekao je Raskin, dodavši da se o višetrukim upadima u sjedište lokalne vlasti u državi Michigan izjašnjavao kao o, kako je ukazao, generalnoj probi na državnom nivou.

Ted Lieu, menadžer za opoziv i član Predstavničkog doma, tvrdio je u izlaganju da Trump nije iskazao žaljenje zbog svojih djela i riječi koje je uputio 6. januara.

"Njegova namjera je bila da se događaji od 6. januara dese... Kako to znamo? Pa on nam je sam rekao", zaključio je Lieu nakon čijeg obraćanja je prikazan video snimak u kome Trump tvrdi kako su svi iz njegovog okruženja smatrali kako je to bilo u potpunosti opravdano.

Trumpovi advokati će početi da iznose argumente odbrane u petak, a suđenje bi moglo da se okonča do kraja vikenda.

U Bijeloj kući, predsjednik Joe Biden je izjavio da veruje da su se neka mišljenja možda promijenila nakon što su senatori videli "zastrašujući snimak bezbjednosnih kamera, prikazan u sredu, na kome se vidi upad u Capitol, a između ostalog i izgrednici kako prijeteći traže po Kongresu predsjedavajuću Nancy Pelosi i potpredsjednika Mikea Pencea.

Biden je rekao da nije uživo pratio suđenje u srijedu, već je uveče pogledao preglede na televizijama.

See all News Updates of the Day

Anketa: 6 od 10 Amerikanaca sumnja u mentalne sposobnosti Bidena i Trumpa

Biden - Trump
Biden - Trump

Anketa je pokazala da sve veći broj punoljetnih ljudi u SAD sumnja da 81-godišnji predsjednik Joe Biden ima pamćenje i oštroumnost za taj posao, pretvarajući svoje obraćanje o stanju nacije u nešto poput audicije za drugi mandat.

Otprilike šest od 10 ispitanika kaže da nisu baš ili uopšte sigurni u Bidenovu mentalnu sposobnost da efikasno služi kao predsjednik, prema novoj anketi koju su sproveli AP i NORC Centar za istraživanje javnih poslova. To je blagi porast u odnosu na januar 2022. godine, kada je otprilike polovina anketiranih izrazila sličnu zabrinutost.

Prema istom principu, njih šest od 10 također kaže da nemaju povjerenje ni u mentalne sposobnosti bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, 77-godišnjeg republikanskog kandidata.

Za mnoge glasače, ovogodišnji izbori izgledaju kao obračun za najteži posao na svijetu između dvojice muškaraca koji su daleko iznad standardne starosne granice za penzionisanje. Sljedeći predsjednik će vjerovatno morati da se bavi globalnim sukobima, rješava vanredne situacije u zemlji i radi sa nefunkcionalnim Kongresom.

Biden će se vjerovatno pozabaviti tim izazovima i više u svom govoru o stanju nacije u četvrtak, dok pokušava da ubijedi Amerikance da zaslužuje još jedan mandat.

Samo 38 odsto odraslih u SAD odobrava način na koji Biden obavlja funkciju predsjednika, dok 61 odsto ne odobrava. Demokrate (74 odsto) su mnogo sklonije nego nezavisni (20%) i republikanci (6%) da pozitivno ocijene njegov učinak. Ali postoji veliko nezadovoljstvo načinom na koji se Biden bavi raznim pitanjima, uključujući ekonomiju, imigraciju i spoljnu politiku.

Otprilike četiri od 10 Amerikanaca odobravaju način na koji Biden rješava svako od ovih pitanja: zdravstvenu zaštitu, klimatske promjene, politiku abortusa i sukob između Rusije i Ukrajine. Ali ljudi su manje zadovoljni načinom na koji se Biden bavi imigracijom (29%), sukobom između Izraelaca i Palestinaca (31%) i ekonomijom (34%) - sve to će se vjerovatno pojaviti u govoru pred oba doma Kongresa.

Skoro šest od 10 (57%) Amerikanaca misli da je nacionalna ekonomija nešto ili mnogo gore nego prije nego što je Biden preuzeo dužnost 2021. Samo tri od 10 odraslih kaže da je bolje pod njegovim vodstvom. Ipak, ljudi su optimističniji u pogledu stanja svojih bankovnih računa: 54 odsto kaže da su njihove lične finansije dobre.

Mnogi ispitanici u anketi bili su duboko pesimistični u pogledu izbora koji im se nudi u novembru zbog starosti i rizika od pada kognitivnih sposobnosti kandidata.

Paul Miller, koji ima 84 godine, rekao je da je Biden prestar - kao i Trump.

„Čini se da nema mentalne sposobnosti da bude predsjednik”, rekao je Miller o Bidenu. Dodao je da je i Trump „previše star i polulud”.

Penzioner iz Carlisle, Pennsylvania, rekao je da je glasao za Trumpa 2020, ali da to više neće učiniti.

„Mislim da neću glasati ni za jednog od njih”, rekao je on. „Nadam se da postoji još neko.”

Predsjednik se suočava sa dodatnim pritiskom u vezi sa svojim godinama poslije opisa u izvještaju specijalnog tužioca koji nije preporučio krivično gonjenje Bidena zbog njegovog pogrešnog rukovanja povjerljivim dokumentima, za razliku od Trumpa koji je optužen za držanje povjerljivog materijala u svojoj kući na Floridi. U izvještaju se navodi da je Bidenovo pamćenje „maglovito”, „nejasno”, „neispravno”, „loše” i da ima „značajna ograničenja”.

Biden je pokušao da umiri zabrinutost šaleći se na račun svojih godina i ukazujući na Trumpove greške. Ipak, starost predsjednika je faktor koji je zasjenio njegova dostignuća u politici, u infrastrukturi, proizvodnji i rešavanju klimatskih promjena.

Otprilike jedna trećina demokrata izjavila je da nisu baš ili uopšte uvjereni u Bidenove mentalne sposobnosti u novom istraživanju, u odnosu na 14 odsto u januaru 2022. Samo 40 odsto demokrata je reklo da su izuzetno ili veoma uvereni u Bidenove mentalne sposobnosti, pri čemu otprilike troje od 10 ispitanika kaže da su „donekle” samouvjereni.

Ono što je još veća opasnost za Bidena je što nezavisni glasači mnogo češće kažu da nemaju povjerenje u njegove mentalne sposobnosti (80%) u poređenju sa Trumpovim (56%).

Republikanci su generalno zadovoljniji Trumpovim mentalnim sposobnostima nego demokrate Bidenovim. U anketi, 59 odsto republikanaca je izuzetno ili veoma uvjereno da Trump ima mentalne sposobnosti da bude predsjednik. Dodatnih 20% je donekle uvjereno, a 20% nije veoma ili uopšte uvjereno.

Ali ako postoji jedna stvar oko koje se demokrate i republikanci slažu, to je da vjerovatni kandidat druge stranke nije mentalno dorastao zadatku. Oko 9 od 10 republikanaca kaže da Biden nema mentalne sposobnosti da služi kao predsjednik, dok sličan udeo demokrata to kaže za Trumpa.

Dio Bidenovog problema je što njegova politika tek treba da se probije kroz svakodnevne životne teme.

Sharon Gallagher, koja ima 66 godina, brine zbog inflacije. Ona je glasala za Bidena 2020. godine, ali smatra da on nije učinio dovoljno za ekonomiju. Ona također smatra da se Trump prebrzo razbijesni. Stanovnica Sarasote na Floridi, rekla je da u ovom trenutku ne može zaista da procijeni njihovu politiku.

„Ne obraćam dovoljno pažnje na politiku da bih uopšte znala”, rekla je Gallagher. „Imam unuke koji žive sa mnom i po cijeli dan gledamo dječije emisije.”

Justin Tjernlund (40) iz Grand Rapidsa u Michiganu, rekao je da se Biden „čini kao da je još uvijek tu“, ali čak i ako je u padu, ima „čitavu armiju ljudi koji će mu pomoći da obavi posao”. Trjenlund je rekao da je glasao za Trumpa 2020. i da planira da to učini ponovo, jer je republikanac „zanimljiv” i „osvježavajući”.

Ipak, zbog godina oba kandidata, Greg Olivo (62) rekao je da planira da se usredsredi na potpredsjednicu Kamalu Harris i koga god Trump, ako je kandidat, izabere za kandidata.

„Treba pažljivo gledati na odabir potpredsjednika”, rekao je mašinista iz Valley Cityja, Ohio, koji je glasao za Bidena 2020. i to će učiniti ponovo. „Zato što će ta osoba vjerovatno za četiri godine biti predsjednik, na ovaj ili onaj način.”

Zatraženo pomilovanje za osuđenog Fadila Novalića

Fadil Novalić
Fadil Novalić

Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine dobilo je molbu i dokumentaciju u kojoj se od Komisije za pomilovanje ovog ministarstva traži da se razmotri pomilovanje Fadila Novalića, koga je Sud BiH osudio na četiri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja prilikom nabavke respiratora u pandemiji.

Ovo je potvrđeno za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz ovog ministarstva.

"Komisija će razmatrati upućenu molbu i dokumentaciju, te će u skladu sa zakonom o pomilovanju BiH svoj izvještaj uputiti Predsjedništvu BiH na odlučivanje", rečeno je iz ovog ministarstva za RSE.

Predsjedništvo BiH, koje je nadležno za davanje pomilovanja, može osuđenim licima dati pomilovanje za krivične sankcije koje je izrekao Sud BiH.

Pomilovanjem se određenom licu daje potpuno ili djelimično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje izrečena kazna blažom kaznom ili uslovnom osudom, ukida ili određuje kraće trajanje izrečene mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti ili određuje brisanje osude.

Predsjedništvo BiH u aktuelnom sazivu (Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić) nije donijelo nijednu odluku o pomilovanju.

Istovremeno, iz Suda BiH je 5. februara saopšteno da je Fikret Hodžić uložio žalbu na rješenje o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora, dok Fahrudin Solak i Fadil Novalić još nisu uložili žalbe na rješenja o odbijanju molbe za odgađanje izvršenja kazne zatvora.

Suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak osuđen je na šest, a vlasnik firme "Srebrena malina" Fikret Hodžić na pet godina zatvora za zloupotrebe tokom pandemije COVID-a 19, pri javnoj nabavci medicinskih respiratora vrijednih 10,5 miliona maraka (5,4 miliona eura) u Federaciji BiH.

Njihove odbrane su krajem februara tražile odgodu izvršenja kazne zatvora što je Sud BiH odbio.

"Osuđeno lice ima pravo žalbe u roku od tri dana od dana prijema rješenja kojim je odlučeno o molbi za odgađanje izvršenja kazne zatvora. Žalba odgađa izvršenje kazne. Nakon pravosnažnosti rješenja, odnosno odluke po žalbi, Sud će prilikom dostave odluke po žalbi obavijestiti osuđene kada su dužni javiti se na izdržavanje kazne zatvora", navodi se u saopštenju iz Suda BiH.

Dodaje se kako se potjernica za osuđenim licem raspisuje tek nakon što to lice zaprimi pravosnažnu odluku, u kojoj se navodi dan javljanja u zavod, te ako se osuđeni dobrovoljno ne javi na izdržavanje kazne zatvora i ako njegovo sprovođenje putem sudske policije bude neuspješno.

Koji su uslovi za odgodu izvršenja zatvorske kazne?

Prema Članu 145. Zakona o izvršenju krivičnih sankcija BiH, izvršenje kazne može se odgoditi najduže do šest mjeseci ako je osuđeni ili uži član porodice obolio od teže akutne bolesti, ako mu je preminuo uži član porodice, ili ako je u pitanju hranilac porodice.

Još jedan od uslova odnosi se na to ako osuđenik ima neodgodiv posao, te bi nastala neotklonjiva ili znatna šteta, ako treba završiti školovanje ili ispite, pored ostalog.

Odgodu može tražiti i osuđena majka dojilja ili trudnica do navršene godine djeteta. Osuđeni mora sudu podnijeti dokaze o tome.

Slučaj "Respiratori"

Suđenje za nabavu stotinu respiratora iz Kine, za potrebe zdravstvenog sistema u Federaciji BiH, počelo je 23. februara 2021. godine pred Sudom Bosne i Hercegovine.

Respiratori su kupljeni u aprilu 2020. godine, dan nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije COVID-a 19.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je pokrenulo istragu nakon što je objavljeno da je posao obavljen bez tendera i direktnom pogodbom s privatnom firmom "F. H. Srebrena malina", koja se bavi trgovinom voćem i povrćem.

Državno tužilaštvo je predmet preuzelo od Kantonalnog tužilaštva, a optužnica je potvrđena krajem 2020. godine.

Novalić je zajedno sa Solakom i Hodžićem nakratko uhapšen u maju 2020. nakon što je izvještaj tužilaštva pokazao da respiratori ne mogu koristiti za adekvatno liječenje bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.

Baerbock: Želimo da BiH kao cjelovita zemlja postane EU članica

Arhiv - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock
Arhiv - Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock

Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock poručila je u srijedu „da želimo da Bosna i Hercegovina kao cjelovita zemlja uđe u Evropsku uniju”.

Baerbock, koja je u ponedjeljak stigla u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini, susrela se članovima Predsjedništva BiH, ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem, kao i sa visokom predstavnikom Christianom Schmidtom.

„Zemlja se nalazi na odlučujućem raskrižju”, rekla je Baerbock dok je govorila o napretku Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji.

Evropski zvaničnici su pred domaće političare stavili nekoliko uslova kako bi se otvorili pristupni sa Bosnom i Hercegovinom: početak pregovora sa Frontexom, usvajanje Zakona o sukobu interesa, Zakona o sudovima i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Političari još nisu ispunili sve tražene uslove poput usvajanja Zakona o sukobu interesa.

„Očekujemo izvještaj Evropske komisije koja će ocijeniti napredak na putu ka otvaranju pristupnih pregovora. I taj izvještaj će činiti temelj za odluku o sljedećim koracima”, rekla je Baerbock.

Uoči posjete njemačke šefice diplomatije, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je rekao kakve god da Baerbock pošalje poruke za Bosnu i Hercegovinu „one su istrošene i bez smisla”.

Baerbock je tokom konferencije za novinare u Sarajevu rekla i da „secesionističke fantazije” koje na evropskom putu Bosne i Hercegovine „žele stavljati kamenje” bit će jasno imenovane.

„Upućujem apel odgovornim, pogotovo u Banjaluci, da na ovom evropskom putu koračaju zajednički i odlučno”, rekla je Baerbock.

Tokom jučerašnje posjete Crnoj Gori, Baerbock je rekla da proširenje Evropske unije zbog ruske invazije na Ukrajinu postaje geopolitički imperativ.

„Ne smijemo dozvoliti da u Evropi imamo sive zone koje će ići u korist Rusiji. Upravo iz tog razloga je proširenje Evropske Unije na zemlje Zapadnog Balkana u našem zajedničkim interesu, u interesu slobode i mira…”, rekla je njemačke ministrica vanjskih poslova na konferenciji u Podgorici.

Radio Slobodna Evropa je prošle sedmice prenio Dodikov intervju za ruski TASS u kojem je rekao kako će srpski narod uvijek biti na strani Rusije čak i kada uradi nešto pogrešno.

Dodik, kao i drugi zvaničnici entiteta Republika Srpska, nalaze se pod američkim sankcijama zbog potkopavanja Daytonskog mirovnog sporazuma i destabilizarujućih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Prošlog mjeseca, Dodik se po četvrti put susreo sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom od početka invazije na Ukrajinu.

Dodikova secesionistička politika utjecala je na njemačke vlasti da obustave četiri projekta procijenjene vrijednosti oko 105 miliona eura, ali ne i druga finansiranja.

Iz Njemačke ambasade u BiH su prošlog augusta rekli da je riječ je o projektima rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza tri i četiri, vjetroparka Hrgud, te zbrinjavanja otpadnih voda u Gradišci.

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH

Ajna Jusić, dobitnica nagrade za žensku hrabrost: Čast mi je što sam u Bijeloj kući predstavljala BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Prva dama SAD-a Jill Biden i državni sekretar Antony Blinken bili su domaćini 18. ceremonije dodjele Međunarodne nagrade za žensku hrabrost. Sa ovogodišnjom dobitnicom nagrade iz Bosne i Hercegovine Ajnom Jusić razgovarala je novinarka Glasa Amerike Inda Swanke.

SAD traži od Izraela da napravi humanitarni plan prije napada na Rafah

Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)
Demonstranti ispred Bijele kuće pozivaju na obustavu vatre u Gazi, dok se potpredsjednica SAD Kamala Harris sastaje sa članom ratnog kabineta Izraela Bennyjem Gantzom. (Foto: Brendan SMIALOWSKI / AFP)

Potpredsjednica Sjedinjenih Država Kamala Harris sastala se u Bijeloj kući sa članom izraelskog ratnog kabineta Bennyjem Gantzom, tražeći da se primijeni šestonedjeljni prekid vatre između u Gazi i oslobodi još talaca koje drže ekstremisti.

Potpredsjednica Harris pozvala je Izrael da izradi humanitarni plan prije nego što sprovede velike vojne aktivnosti u Rafahu tokom sastanka sa Gantzom, saopštila je Bijela kuća u ponedjeljak.

Harris je također tražila da Izrael preduzme dodatne mjere da se dostavi pomoći u Gazi, i ponovila oštru poruku od nedjelje u kojoj se uslovi u toj enklavi nazivaju nehumanim.

SAD su saopštile da je Izrael pristao na okvirni sporazum o šestonedjeljnom prekidu vatre, ali detalji tek treba da budu razrađeni u pregovorima koje posredinici iz Egipta i Katara vode u Kairu sa Hamasom.

"Reći ću vam da je važno da svi razumijemo da se trenutno nalazimo u vremenskom prozoru kada možemo da postignemo dogovor o taocima", rekla je potpredsjednic. "Svi želimo da se ovaj sukob završi što je prije moguće i kako je to važno."

Prethodno je portparol State Departmenta Matthew Miller rekao je na redovnom brifingu kazao da je Washington "optimističan" u pogledu potencijala koridora pomorske pomoći za Gazu na kojem je radio i da je planirano da se nastavi ispuštanje američke vojske.

"Naš cilj je jasan, da uspostavimo sveobuhvatnu strategiju pomoći koja uključuje vazdušni, kopneni i morski put kako bi se maksimizirao protok humanitarne pomoći u Gazu i osiguralo da se pomoć distribuira svima u Gazi kojima je potrebna", rekao je Miller.

On je rekao da Bidenova administracija nastavlja da vrši pritisak na Izrael da otvori još jedan granični prelaz kako bi se olakšala pomoć sjevernom dijelu enklave, gde je više od pola miliona ljudi bilo na ivici gladi i gdje je pljačka glavna prepreka za distribuciju pomoći .

Izraelski ministar spoljnih poslova opozvao je ambasadora te zemlje u UN-u na konsultacije zbog navodnih pokušaja Ujedinjenih nacija da "prešućuju" izvještaj o seksualnom nasilju koje je počinio Hamas, što je ta organizacija demantovala.

"Naredio sam našem ambasadoru u UN-u da se vrati u Izrael radi hitnih konsultacija u vezi sa pokušajem da se prešuti ozbiljan izvještaj UN-a o masovnim silovanjima koje su Hamas i njegovi pomagači počinili 7. oktobra", rekao je ministar spoljnih poslova Israel Katz.

Katz je kritikovao generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa što nije sazvao Savjet bezbjednosti da bi raspravljao o nalazima i kako bi Hamas proglasio terorističkom organizacijom.

Specijalna izaslanica Ujedinjenih nacija za seksualno nasilje u sukobu, Pramila Patten, predstavila je u ponedjeljak izvještaj u kojem se navodi da postoje "razumni razlozi da se vjeruje" da su tokom napada Hamasa na više lokacija u Izraelu počinjeni činovi seksualnog nasilja, grupnog silovanja i mučenja.

Portparol UN Stephane Dujarric rekao je da je Guterres "u potpunosti podržao" rad Patten tokom njene posjete Izraelu "da se ispitaju akti seksualnog nasilja u vezi sa sukobom povezani sa terorističkim napadima 7. oktobra. Posao je obavljen temeljno i ekspeditivno".

"Generalni sekretar ni na koji način, ni u obliku ni u formi nije učinio ništa da bi izvještaj bio 'tih' Ustvari, izvještaj se danas javno predstavlja", rekao je Dujarric.

U odvojenom saopštenju, izraelski ambasador Gilad Erdan je rekao: "UN je trebalo pet mjeseci da konačno priznaju šokantne seksualne zločine počinjene tokom napada Hamasa."

"Sada kada imamo izvještaj o seksualnim zvjerstvima i zlostavljanju kroz koje prolaze naši taoci u Gazi, sramna šutnja UN-a koje ne vode ni jednu diskusiju o tom pitanju zahtijeva vrištanje do neba", rekao je on.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG