Linkovi

Top priča

update

Demokrate okončale iznošenje dokaza: Postoje jasni dokaze da je Trump podstakao pobunu

Trump Impeachment

Članovi Predstavničkog doma koji imaju ulogu tužilaca na suđenju za opoziv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa okončali su svoje dvodnevno izvođenje dokaza tvrdnjom da su izgrednici koji su upali u Kongres 6. januara vjerovali da slijede "predsjednikova naređenja" da bi zaustavili formalno proglašenje pobjede demokrate Joea Bidena.

Demokrate tvrde da je upad u Capitol bio kulminacija Trumpovog širenja lažne i nasilne retorike, koja će nastaviti da nanosi štetu američkoj politici ukoliko ostane nekažnjena.

Trećeg dana suđenja, tužioci su iznosili i svoje lične priče o strahu i nasilju sa kojim se suočili tog dana, a kao dokaz su prikazali i javna, eksplicitna uputstva koja je Trump davao svojim pristalicama - kako u nedjeljama prije napada 6. januara, tako i u govoru koji je održao na sam taj dan, poslije kojeg su Trumpove pristalice uputile prema Capitolu. Na video snimcima prikazanim u četvrtak, od kojih su neke sami izgrednici bili objavili na društvenim mrežama, oni su govorili o tome kako "sve to rade za Trumpa."

Odlomci snimaka u kojima demokrate tvrde da je Trump ohrabrivao nasilje
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:40 0:00

"Ako se budemo pretvarali da se to nije dogodilo, ili, još gore, dozvolimo da prođe bez posljedica, ko kaže da se neće ponoviti?", pitao je kongresmen Joe Neguse​, jedan od tužilaca.

Diana DeGette, jedna od menadžerica za opoziv, govorila je o događajima koji su obilježili upad hiljada Trumpovih pristalica u kompleks Capitl Hilla. Opisala je, između ostalog, kako su se članovi Kongresa skrivali bježeći pred osobama koje su se neovlašteno našle u zdanju Kongresa.

Takođe, opisivala je detalje svjedočenja više privedenih nasilnika koji su ukazivali da su pred i u zgradu u kojoj se nalazi Kongres 6. januara došli jer su shvatili da im je instrukciju dao bivši predsjednik i sada okrivljeni Donald Trump.

"U objavama na Twitteru, video zapisima i kasnije saslušanjima navodili su da ih je Trump ohrabrivao i govorio im da krenu na Capitol. Ne morate meni vjerovati, sami su to govorili, da su pozvani, i da je to učinio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država", rekla je ona.

Tokom njenog izlaganja pušteno je nekoliko snimaka na kojima se čuju glasovi demonstranata koji uzvikuju da ih je Trump pozvao do kompleksa Capitol Hilla.

Nakon DeGette, govorio je kongresmen Jamie Raskin, koji je ukazivao da je Donald Trump ohrabrivao i odobravao nasilje demonstranata i u ranijim slučajevima.

"Pohvalno se izjašnjavao i o fizičkom napadu na jednog novinara", rekao je Raskin, dodavši da se o višetrukim upadima u sjedište lokalne vlasti u državi Michigan izjašnjavao kao o, kako je ukazao, generalnoj probi na državnom nivou.

Ted Lieu, menadžer za opoziv i član Predstavničkog doma, tvrdio je u izlaganju da Trump nije iskazao žaljenje zbog svojih djela i riječi koje je uputio 6. januara.

"Njegova namjera je bila da se događaji od 6. januara dese... Kako to znamo? Pa on nam je sam rekao", zaključio je Lieu nakon čijeg obraćanja je prikazan video snimak u kome Trump tvrdi kako su svi iz njegovog okruženja smatrali kako je to bilo u potpunosti opravdano.

Trumpovi advokati će početi da iznose argumente odbrane u petak, a suđenje bi moglo da se okonča do kraja vikenda.

U Bijeloj kući, predsjednik Joe Biden je izjavio da veruje da su se neka mišljenja možda promijenila nakon što su senatori videli "zastrašujući snimak bezbjednosnih kamera, prikazan u sredu, na kome se vidi upad u Capitol, a između ostalog i izgrednici kako prijeteći traže po Kongresu predsjedavajuću Nancy Pelosi i potpredsjednika Mikea Pencea.

Biden je rekao da nije uživo pratio suđenje u srijedu, već je uveče pogledao preglede na televizijama.

See all News Updates of the Day

SAD: Kina da ne reaguje pretjerano na "mirne posjete" članova Kongresa Tajvanu

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen razgovara sa članovima delegacije Kongresa SAD, tokom sastanka u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.

Sjedinjene Države saopštile su da su posjete američkih kongresmena Tajvanu u skladu sa dugogodišnjom i dvopartijskom politikom Washingtona i pozvale Kinu da ne reaguje pretjerano na "mirne posjete" članova Kongresa ili da ne promijeni jednostrano status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Kineska vojska je u ponedjeljak saopštila da je izvela više vježbi u blizini tajvanskih ostrva Penghu dok se grupa članova američkog Kongresa sastala sa predsjednicom Tajvana Tsai Ing-wen i članovima parlamenta iz zakonodavnog Juana.

Posljednju delegaciju američkog Kongresa koja je posjetila samoupravnu demokratiju predvodio je senator Edward Markey koji je predsjedavajući Senatskog podkomiteta za spoljne odnose istočne Azije, Pacifika i međunarodne cyber bezbjednosti. To se dogodilo samo nekoliko dana nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi, koja je razbijsnila Kinu.

Visoki američki zvaničnici rekli su da je Kina pretjerano reagovala na posjetu Pelosijeve Tajvanu. Washington je rekao da je Peking to iskoristio kao izgovor da pokuša da promijeni status kvo u Tajvanskom moreuzu.

Turisti posmatraju kineski vojni helikopter dok prolijeće pored ostrva Pingtan, jednom od najbližih tačaka teritorije Kine Tajvanu, 4. augusta 2022.
Turisti posmatraju kineski vojni helikopter dok prolijeće pored ostrva Pingtan, jednom od najbližih tačaka teritorije Kine Tajvanu, 4. augusta 2022.

Govoreći o najnovijoj kongresnoj delegaciji, State Department je saopštio: "Članovi Kongresa decenijama su odlazili na Tajvan i to će i dalje činiti".

"Već neko vrijeme je jasno da postoji jedna strana koja nastoji da promijeni status kvo", rekao je portparol State Departmenta Ned Price u ponedjeljak tokom brifinga. "To nisu Sjedinjene Države. To nije Tajvan. NRK (Narodna Republika Kina) je ta koja osporava status kvo, koja nastoji da naruši status kvo".

U saopštenju, Markey i još četiri člana Kongresa u američkoj delegaciji rekli su da imaju priliku da razmijene stavove sa tajvanskim kolegama o pitanjima uključujući "podršku miru i stabilnosti na Tajvanu", pošto se ostrvo suočava sa "rastućim autoritarnim pritiskom Pekinga".

Markey je rekao da je posjeta u skladu sa obavezama SAD koje su u skladu sa Zakonom o odnosima sa Tajvanom, da SAD "moraju da nastave da pomažu Tajvanu da se odupre prinudi preko moreuza" i da "moraju da nastave da rade zajedno na izbjegavanju sukoba i pogrešnih računica u Tajvanskom moreuzu".

Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen tokom sastanka sa demokratskim senatorom Edom Markeyjem, u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.(Taiwan Presidential Office via AP)
Predsjednica Tajvana Tsai Ing-wen tokom sastanka sa demokratskim senatorom Edom Markeyjem, u predsjedničkoj kancelariji u Tajpeju, Tajvan, 15. augusta 2022.(Taiwan Presidential Office via AP)

Ali, Kina je saopštila da posljednja posjeta delegacije američkog Kongresa "narušava suverenitet i teritorijalni integritet Kine".

Predstavnik vlade u Pekingu ponovio je da će Kina preduzeti odlučne i snažne mjere kao odgovor na posjete članova američkog Kongresa Tajvanu.

U Ujedinjenim nacijama, kineski ambasador u UN Zhang Jun je također iznio svoju ocjenu o stavu Pekinga.

"Oni (članovi američkog Kongresa koji su u posjeti Tajvanu) bi trebalo da prestanu da idu dalje u pogrešnom pravcu", rekao je on u ponedjeljak.

"Cijeli svijet jasno vidi ko provocira, ko mijenja status kvo, a ko pokušava da napravi nevolje u tom dijelu svijeta. A za Kinu ćemo svakako učiniti sve što možemo da odbranimo svoj suverenitet i teritorijalni integritet", rekao je on.

Decenijama su SAD bile jasne da je njihova odluka da uspostave diplomatske odnose sa Kinom 1979. počivala na očekivanju da će "budućnost Tajvana biti određena mirnim sredstvima", kako je predviđeno i u Zakonu o odnosima sa Tajvanom.

Komunistička partija Kine nikada nije vladala Tajvanom, ali potvrđuje suverenitet nad samoupravnom demokratijom. KPK nije isključila upotrebu sile kako bi Tajvan stavila pod svoju kontrolu.

Članovi delegacije Kongresa SAD, desno, nazdravljaju sa predstavnicima tajvanske strane tokom banketa dobrodošlice u gostinskoj kući u Tajpeju, Tajvan, 15. avgusta 2022.
Članovi delegacije Kongresa SAD, desno, nazdravljaju sa predstavnicima tajvanske strane tokom banketa dobrodošlice u gostinskoj kući u Tajpeju, Tajvan, 15. avgusta 2022.

Ranije u ponedjeljak, komanda Istočnog sektora Narodne oslobodilačke armije saopštila je da organizuje višeservisne zajedničke borbene vježbe u moru i vazdušnom prostoru oko Tajvana.

Vježbe su "strogo odvraćanje Sjedinjenih Država i Tajvana koji nastavljaju da igraju političke trikove i podrivaju mir i stabilnost širom Tajvanskog moreuza", navodi se u saopštenju.

Bivši zamjenik generalnog sekretara tajvanskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Philip Yang rekao je za Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku da je jedan od tri cilja delegacije koju je predvodio kongresmen Markey bio da pokaže da pokušaj kineske blokade Tajvana možda neće biti produktivan.

"Prvi je da se kroz ovu posjetu izrazi kontinuitet političke razmjene i interakcije između Sjedinjenih Država i Tajvana. Drugi je da se razbije utisak da je Tajvan u efektivnoj blokadi nakon kineske vojne vježbe nakon posjete Pelosi. Treće, ovo je politički test za buduću prodaju oružja Tajvanu i prolazak ratnih brodova kroz Tajvanski moreuz", rekao je Yang za Glas Amerike na mandarinskom.

Dopisnica Glasa Amerike iz Ujedinjenih nacija Margaret Besheer i Servis Glasa Amerike na mandarinskom jeziku učestvovali su u pisanju ovog izvještaja.

Zakonodavci po stranačkoj opredijeljenosti reaguju na pronalazak dokumenata na Trumpovom imanju

Zakonodavci po stranačkoj opredijeljenosti reaguju na pronalazak dokumenata na Trumpovom imanju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Nakon što je FBI pronašao 11 paketa dokumenata u Trumpovoj rezidenciji na Floridi, Ministarstvo pravosuđa istražuje da li je Trump prekršio Zakon o špijunaži i druge zakone. Trump tvrdi da je istraga politički motivirana.

Može li Trump završiti u zatvoru jer je odnio kući povjerljive dokumente?

Donald Trump ispred Trump kule u New Yorku, 10. august 2022.

Pošto su agenti pretresli njegovu vilu u Mar-a-Lagu na Floridi, i iz nje iznijeli 11 paketa dokumentata, postavlja se pitanje da li bivši predsjednik Donald Trump može i krivično da odgovara zbog toga što je povjerljive dokumente ponio sa sobom.

Svi papiri koje predsjednik ima tokom svog mandata u Bijeloj kući treba da se predaju Nacionalnom arhivu u Washingtonu koji ih čuva - što kod Trumpa nije bio slučaj.

Šta se zna o istrazi?

Zna se da su agenti FBI odnijeli 11 paketa povjerljivih dokumenata, od kojih su neki označeni kao "strogo povjerljivi", pokazao je nalog za pretres koji je, poslije intervencije Sekretarijata za pravosuđe, objavio sud na Floridi.

Agenti FBI su, između ostalog, tražili i dokumente povezane sa nuklearnim oružjem, objavio je Washington Post. Trump je to nazvao "lažima" i na svojo društvenoj mreži napisao da sarađuje sa nadležnima i da je "racija" politički motivisana. Čak je rekao i da mu je FBI podmetnuo dokaze.

Među dokumentima je pronađena i fascikla nazvana "Predsjednik Francuske", ali nije poznato šta je u njoj. Ostali dokumenti su sa manjim ili većim stepenom povjerljivosti i odnose se na nacionalnu bezbjednost SAD-a.

Koje zakone je Trump potencijalno prekršio?

Nalog za pretres koji je izdao tužilac ukazuje da su prekršena tri zakona. Dokumenti koje je FBI uzeo od Trumpa su bili pod oznakom "povjerljivo", a ovi zakoni se tiču tretiranja tako osjetljivih dokumenata i njihove eventualne zloupotrebe

Zakon pod brojem 793 zabranjuje neodobreno posjedovanje informacija o nacionalnoj odbrani, bez obzira na to da li j riječ o povjerljivim dokumentima. Kazna za kršenje ovog zakona ide i do 10 godina zatvora.

Druga dva zakona, 2071 i 1519 propisuju da je nelegalno skrivanje ili uništavanje zvaničnih dokumenata SAD. Ova krivična djela kažnjiva su sa po 20 godina zatvora. Nijedan od navedenih zakona ne pravi razliku između povjerljivih i javnih dokumenata.

Ima li razlike u tome da li su dokumenti povjerljivi ili ne?

Federalni zakon propisuje da je zabranjeno da se povjervljivi dokumenti iznose na nedozvoljenu lokaciju, ali taj zakon nije bio osnov naloga za pretres. To znači da za eventualno podizanje optužnice neće biti ključno da li su dokumenti povjerljivi.

Trump je 2018. potpisao izmjene zakona prema kojima se povećava kazna zatvora za one koji nepropisno postupaju sa povjerljivim dokumentima, sa jedne na pet godina zatvora.

Predsjednik sam ima pravo da skine oznaku povjerljivosti sa dokumenata, i postoji mogućnost da je Trump to uradio prije nego što ih je odnio u Mar-a-Lago.

"Sa svega je skinuta oznaka povjerljivosti", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži "Istina".

Međutim, i taj proces skidanja oznake povjerljivosti sa dokumenata zahtijeva određenu proceduru, što nije sigurno da se desilo u Trumpovom slučaju.

Sve više republikanaca pozvalo je u nedjelju FBI da objavi pisanu izjavu koja pokazuje zbog čega smatraju da je opradvdano da oduzmu dokumenta iz Mar-a-Laga.

Republikanci pozivaju da se objave još detaljnije informacije o tome zašto je federalni sudija uopšte izdao takav nalog za pretres. Objavljivanje pisanih izjava FBI-a je neobično i rijetko i zahtijevalo bi odobrenje federalnog sudije.

FBI zaplijenio visoko povjerljive dokumente prilikom pretresa Trumpove kuće na Floridi

Spisak stvari zaplijenjenih na Trumpovom imanju Mar-a-Lago sadrži stavku "različita tajna dokumenta". Priznanicu je objavio okružni sud za južni distrikt Floride, 12. august 2022.

Agenti FBI-ja su poslije pretrage imanja bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi iznijeli 11 grupa klasifikovanih dokumenata, uključujući neke sa oznakom "strogo povjerljivo", saopštio je u petak Sekretarijat za pravosuđe, i istovremeno otkrio da je imao opravdani razlog da sprovede pretres zbog mogućeg kršenja zakona o špijunaži.

Ova saznanja su zasnovana na dokumentima koja su objavljena pošto je federalni sudija dozvolio da se otpečati nalog na osnovu kojeg je obavljen pretres Trumpove rezidencije Mar-a-Lago.

Na svojoj društvenoj mreži "Istina", Trump je objavio da su svi dokumenti bilia "deklasifikovani" i čuvani na sigurnom mjestu.

"Nisu morali ništa da zaplijenjuju. Mogli su da imaju sve to u svakom trenutku a da se ne bave politikom i provaljuju u Mar-a-Lago", saopštio je bivši predsjednik.

Dok predsjednici, dok su na vlasti, generalno imaju ovlaštenja da deklasifikuju informacije, to ovlaštenje prestaje čim napustse položaj, i nije još izvjesno da li su dokumenti ikada bila deklasifikovani. Trump je zadržao dokumente uprkos brojnim zahtjevima agencija, uključujući i Nacionalni arhiv, da ih preda u skladu sa federalnim zakonom.

Među zaplijenjenim dokumentima su ne samo ona sa oznakom "visoko povjerljivo" već neka spadaju u specijalnu kategoriju SCI (sensitive compartmented information) koja štiti najvažnije tajne Sjedinjenih Država, a čije bi javno otkrivanje moglo da ozbiljno ugrozi nacionalne interese. U sudskim dokumentima se ne navode detalji o informacijama koje se nalaze u tim dokumentima.

Trumpovo imanje Mar-a-Lago, snimljeno iz vazduha, 10. august 2022.
Trumpovo imanje Mar-a-Lago, snimljeno iz vazduha, 10. august 2022.

U sudskom nalogu se navodi da su federalni agenti istraživali potencijalno kršenje tri različita federalna zakona, uključujući i Zakon o špijunaži, koji reguliše prikupljanje, prenos ili gubitak odbrambenih informacija. Drugi zakoni se odnose na skrivanje, uništavanje ili uklanjanje dokumenata, i uništavanje i falsifikovanje dokumenata u fedralnim istragama.

Američki Sekretarijat za pravosuđe zatražio je u četvrtak od federalnog suda da otpečati nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika na Floridi u vezi sa istragom o njegovom rukovanju dokumentima iz Bijele kuće.

Priznanica o zaplijenjenoj imovini pokazuje da su federalni agenti prikupili i druge potencijalne predsjedničke dokumente, uključujući uredbu kojom je pomilovan Trumpov saradnik Roger Stone, "kožna kutija sa dokumentima" i informacija o predsjedniku Francuske.

Traupova advokatica Christina Bobb, koja je bila prisutna u Mar-a-Lagu za vrijeme FBI-jeve pretrage, potpisala je dvije priznanice o imovini koju su agenti zaplijenili - jednu koja sadrži dvije stranice, i drugu na jednoj stranici.

Državni tužilac Merrick Garland najavio je zahtjev, rekavši da je lično odobrio odluku o traženju naloga za pretres u vezi sa tekućom istragom o Trumpovom rukovanju spisima Bijele kuće.

U svojim prvim javnim komentarima o kontroverznom FBI pretresu Trumpovog odmarališta Mar-a-Lago u ponedjeljak, Garland je rekao da je odluka da se otpečati nalog za pretres, kao i priznanica o imovini koja je data Trumpovim predstavnicima donijeta pošto je Trump javno objelodanio pretres.

"Sekretarijat je odlučilo da podnese zahtjev za objavljivanje naloga i priznanice u svjetlu javne potvrde bivšeg predsjednika o pretresu, okolnih okolnosti i značajnog javnog interesa za ovo pitanje", rekao je Garland u kratkoj televizijskoj izjavi.

Pretres, tokom kojeg su agenti FBI izvukli kutije sa dokumentima vezane za Trumpovo predsjednikovanje, republikanci su osudili kao oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv bivšeg predsjednika.

Rekavši da Sekretarijat za pravosuđe "ne poduzima takve odluke olako", Garland je ukazao da agenciji za sprovođenje zakona nije preostalo drugog izbora.

"Tamo gdje je to moguće, standardna je praksa da se traže manje nametljiva sredstva kao alternativa pretresu i da suzi obim svake pretrage koja se preduzima", rekao je Garland.

Garland je odbio republikanske kritike upućene na račun Sekretarijata za pravosuđe i FBI-a zbog navodnog izdvajanja slučaja bivšeg predsjednika u političke svrhe.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland. "Muškarci i žene iz FBI-a i Sekretarijata za pravosuđe su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici".

Trump je bio u New Yorku kada je FBI pretresao njegovu rezidenciju na Floridi, ali je otišao na svoju drštvenu mređu "Istina" (Truth Social) da to objavi kako je pretres u toku, napisavši "Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država".

FBI-ov pretres Trumpovog ljetnikovca izazvao nasilnu retoriku na internetu

Bivši predsjednik SAD Donald Trump napušta Trump toranj, 10. august 2022, New York.

Ovonedjeljni pretres FBI-ja u odmaralištu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi doveo je do oštrog porasta online ekstremističke retorike, što je izazvalo zabrinutost zbog novog talasa političkog nasilja.

Dok su agenti FBI izvršili nalog za pretres u Mar-a-Lagu, bivši predsjednik je na svojoj društvenoj mreži Istina (Truth Social) objavio da je "Moja prelijepa kuća, Mar-A-Lago u Palm Beachu na Floridi, trenutno pod opsadom, prepadom i okupirala ju je velika grupa agenata FBI".

"Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država", napisao je Trump."Bezakonje, politički progon i lov na vještice moraju biti razotkriveni i zaustavljeni."

Reakcija među njegovim pristalicama bila je brza.

"Kao zapeta puška", napisao je korisnik po imenu HughJasske na patriots.vin, popularnom pro-Trumpovom forumu, kao odgovor na Trumpov komentar.

Komentar koji je naširoko prijavljivan je ubrzo uklonjen, ali drugi korisnici na siteu su nastavili da ponavljaju mišljenje.

"Kao zapeta puška… i dalje nema ciljeva na vidiku, ali u crvenoj uzbuni", napisao je korisnik po imenu Cutter.

Dok je Trump kritikovao FBI zbog "užasne stvari" koja se dogodila u Mar-a-Lagu, njegove pristalice su pojačale svoju ljutinu, veliki dio svog gnjeva usmjerenog na policiju.

"Ubijte sve federalce", napisao je korisnik monkeylovebanana.

Pozivajući se na državnog tužioca Merricka Garlanda, drugi komentator je napisao: "Samo ću to reći. Garlanda treba ubiti. To je jednostavno".

Državni tužilac Merrick Garland
Državni tužilac Merrick Garland

Na meti je bio i federalni sudija koji je potpisao nalog za pretres.

"Vidim mu konopac oko vrata", napisao je Dckman, poznati korisnik na siteu, na postu koji prikazuje fotografiju sudije.

Neki od komentatora na patriots.vin su poznati korisnici, prema Advance Democracy, neprofitnoj istraživačkoj grupi koja ih je proučavala.

Jedan je identifikovan kao Tyler Welsh Slaeker, Trumpov pristalica koji se izjasnio krivim za kršenje Capitola 6. januara 2021. godine.

Kao odgovor na komentar "kao zapeta puška", Slaeker je, koristeći nalog bananaguard62, napisao: "Zar nismo u hladnom građanskom ratu u ovom trenutku?"

Administratori patriots.vin kažu da ne dozvoljavaju korisnicima da postavljaju nasilne prijetnje i da nijedan "nasilni incident" nije pripisan posteru na siteu.

Istraživači ekstremizma kažu da je site, ranije poznat kao TheDonald.vin, služio kao platforma za planiranje i mobilizaciju za napad 6. januara 2021. na Capitol Hill.

Daniel Jones, predsednik Advance Demokracy, primijetio je da su korisnici na TheDonald.vin izneli ideju o izgradnji vješala ispred Capitola 6. januara i ciljali na bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea jer je odbio da potvrdi Trumpa kao pobjednika na izborima 2020. godine.

"Nema sumnje da su korisnici bili uključeni u 6. januar i da su umiješani u upućivanje prijetnji u vezi sa Mar-A-Lagom", rekao je Jones za Glas Amerike.

Napad na Capitol, 6. januar 2021.
Napad na Capitol, 6. januar 2021.

Patriots.vin nije jedina marginalna platforma koja je doživjela porast nasilne retorike. Mnoge Trumpove pristalice okrenule su se Telegramu, Rumbleu, Gabbu, Gettru, TikToku i Twitteur kako bi iskalile svoj bijes, rekla je Heidi Beirich, suosnivačica Globalnog projekta protiv mržnje i ekstremizma.

"Iz mog sopstvenog praćenja, to je bio potop, a jedina prava diskusija koja se vodi na mnogim ovim siteovima je o raciji FBI", rekla je Beirich. "Definitivno ima eksplicitnih poziva na nasilje."

Ono što je alarmantnije, kažu stručnjaci za ekstremizam, jeste da napad na policiju dolazi od uticajnih pristalica bivšeg predsjednika.

"Ovi ljudi napadaju FBI, nazivajući Ministarstvo pravde korumpiranim, govoreći da je cijela ova stvar politička, a to se filtrira u ekosistem u kojem ljudi podržavaju Trumpa", rekla je Beirich.

U pokušaju da smiri bijes, Sekretarijat za pravosuđe je u četvrtak zatražio od federalnog sudije da otpečati Trumpov nalog za pretres i povezana dokumenta.

Najviši zvaničnici za sprovođenje zakona odbili su republikanske kritike da su Sekretarijat za pravosuđe i FBI postali "oružje".

Garland, bivši federalni sudija i kandidat za Vrhovni sud, nazvao je napade neosnovanim.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland u televizijskoj izjavi. "Muškarci i žene iz FBI-a i Ministarstva pravde su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici."

U pisanoj izjavi, direktor FBI-a Christopher Wray rekao je da su nasilje i prijetnje nasiljem protiv FBI "opasne i treba da budu duboko zabrinjavajuće za sve Amerikance"

"Svakog dana vidim muškarce i žene iz FBI-a kako rade svoj posao profesionalno i sa rigoroznošću, objektivnošću i žestokom posvećenošću našoj misiji zaštite američkog naroda i poštovanja ustava", rekao je on

Učitajte još

XS
SM
MD
LG