Linkovi

Najnovije

Trump preuzeo zasluge za britansku odluku o Huaweiju, Peking prijeti Londonu

Sjedište kompanije Huawei u Britaniji
Sjedište kompanije Huawei u Britaniji

Kina je u srijedu upozorila britanskog premijera Borisa Johnsona da će njegova odluka o uklanjaju opreme kompanije Huawei iz britanske 5G mreže do 2027. godine skupo koštati Britaniju kada je riječ o investicijama.

Peking je odluku Londona okarakterisao kao rezultat političkog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je preuzeo zasluge za britansku zabranu i poručio da bi zemlje, koje žele da posluju sa Sjedinjenim Državama, trebalo da blokiraju Huawei.

Na pitanje da prokomentariše Trumpovu tvrdnju, portparol britanskog premijera rekao je da je Britanija promijenila stav o upotrebi opreme Huaweija zbog američkih sankcija.

Donald Trump
Donald Trump

U međuvremenu, američki državni sekretar Mike Pompeo najavio je u srijedu da će Amerika uvesti ograničenja na izdavanje viza zaposlenima u kineskim kompanijama kao što je Huawei, koje je optužio za omogućavanje kršenja ljudskih prava.

Promjena britanske politike znači da će svim provajderima mobilnih telefona biti zabranjeno da koriste novu opremu Huaweija od kraja 2020, dok sva postojeća 5G tehnologija te kineske kompanije mora da bude uklonjena do 2027.

Sjedinjene Države su u maju uvele sankcije Huaweiju, kojima se američkim kompanijama onemogućava da kineskom gigatnu dostavljaju vitalne poluprovodničke čipove.

Imajući u vidu neizvjesnost koju ovo stvara u vezi sa lancem dostave Huaweija, Velika Britanija ne može više da bude sigurna da će biti u stanju da garantuje bezbjednost buduće Huawei 5G opreme", rekao je britanski ministar za kulturu Oliver Dowden.

Oliver Dowden
Oliver Dowden

Odnosi Britanije i Kine su već zategnuti zbog pritiska na Hong Kong i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa. Ali to nije bio motiv za zabranu Huaweija, kaže analitičar za bezbjednost na internetu James Sullivan.

“Ništa se zapravo nije promijenilo u smislu pretnje od strane Kine, niti načina na koji je viđen Huawei u smislu šta bi zlonamjerno mogao da uradi. Sve se svelo na fundamentalni problem ponude i na kraju Britanija je odlučila da ne može da koristi Huawei jer je nepouzdan snabdijevač.”

Sjedinjene Države navode da Huawei predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost zbog bliskih veza sa kineskom vladom i strahovanja da bi oprema te kompanije mogla da bude korištena za špijunažu. Huawei odbacuje te tvrdnje i navodi da Sjedinjene Države pokušavaju da unište trgovinskog rivala.

“Američka administracija je odlučila da spriječi konkurenciju, ocijenio je potpredsjednik Huaveija u Britaniji Jeremy Thompson.

Britanija se pridružuje SAD, Australiji, Novom Zelandu i Japanu u zabrani opreme Huaweija. Huawei je saopštio da će taj potez staviti Britaniju u ‘digitalnu sporu traku’. Peking je nagovijestio i šire ekonomske posljedice.

To je takođe nagovještaj koliko su sigurne kineske investicije u Britaniji. Kina ovo budno prati”, naveo je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian.

Gnjev Kine je upozoravajući signal, kaže analitičar Steve Tsang.

“Kompanija, bez obzira da li je državna ili privatna, koja uživa ovakav nivo podrške kineske vlade - koja je spremna da upotrijebi sva raspoloživa sredstva da podrži tu kompaniju – čini takvu kompaniju vrlo neobičnom”, kaže on.

Britanska zabrana označava pobedu za američku politiku i sankcije protiv Huaweija. Washington n se nada da će i drugi zapadni saveznici uskoro usvojiti slične mjere.

See all News Updates of the Day

UN osuđuje „najgora ograničenja” pomoći Gazi od početka rata

Grad Gaza, 12. oktobar (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)
Grad Gaza, 12. oktobar (Foto: REUTERS/Dawoud Abu Alkas)

Čini se da se Gaza razorena sukobima suočava s najgorim ograničenjima pomoći od početka rata Izraela i Hamasa prije više od godinu dana, saopštio je UN u utorak, žaleći se zbog posebno razarajućeg uticaja na djecu, izvještava AFP.

„Situacija za djecu iz dana u dan postaje sve gora nego dan ranije”, rekao je James Elder, glasnogovornik UNICEF-ove agencije za djecu.

Ogromna područja Gaze devastirana su izraelskim uzvratnim napadom na teritoriju nakon što je napad Hamasa 7. oktobra prošle godine izazvao rat.

Izrael je intenzivirao operacije na sjeveru opkoljene palestinske teritorije, gdje su UN upozorile da su stotine hiljada ljudi zarobljene.

Uprkos očajničkoj potrebi da se poveća količina pomoći koja stiže, Elder se žalio da se pristup pomoći pogoršava.

Bilo je „nekoliko dana u protekloj sedmici (gdje) nije bilo dozvoljeno da uđu komercijalni kamioni”, dodao je Elder. „Sada vidimo vjerojatno najgora ograničenja humanitarne pomoći koja smo ikada vidjeli.”

Ranije ove godine, usred upozorenja da bi UN mogle proglasiti potpunu glad u Gazi, Elder je rekao da je postojao „stvarni pritisak da se otvore nove rute i pristupne tačke”.

Ali sada, „vidjeli smo apsolutni preokret toga”, upozorio je on, dodajući da smo od maja "vidjeli da su dosljedne ulazne tačke blokirane”.

Sjeverna Gaza u međuvremenu „nije imala hranu, nikakvu pomoć u hrani u cijelom oktobru”, dodao je on.

Strašan nedostatak pomoći, zajedno s nemilosrdnim udarima i činjenicom da je oko 85 posto Pojasa Gaze pogođeno nekim oblikom naredbe za evakuaciju, učinilo je teritorij „u suštini nepogodnim za život”, rekao je Elder.

Uprkos eskalaciji izraelskih vojnih operacija u određenim područjima, u ponedjeljak je počeo drugi krug kampanje vakcinacije protiv dječje paralize za stotine hiljada djece.

Akcija vakcinacije počela je nakon što je Pojas Gaze potvrdio svoj prvi slučaj dječje paralize u 25 godina.

Kao i prvi krug, i drugi će biti podijeljen u tri faze, uz pomoć lokaliziranih „humanitarnih pauza” u borbama: prvo u središnjoj Gazi, zatim na jugu i konačno na najteže dostupnom sjevernom dijelu teritorije.

Prošle sedmice, UN je priznao da će drugi krug biti „komplikovaniji” nego kada su prve doze date prošlog mjeseca.

Kineske pande ponovo stigle u Washington

Avion sa pandama iz Kine na aereodromu Dulles blizu Washingtona, 15. oktobar 2024. (AP Photo/Kevin Wolf)
Avion sa pandama iz Kine na aereodromu Dulles blizu Washingtona, 15. oktobar 2024. (AP Photo/Kevin Wolf)

Pande ponovo stižu u Nacionalni zoološki vrt u Washingtonu. Skoro godinu dana pošto su tri popularne pande - Mei Xiang, Tian Tian i njihovo mladunče Xiao Qi Ji vraćeni su u Kinu, nove pande stigle su u Ameriku.

Trogodišnje pande Bao Li i Qing Bao iz Kine su sletjele na aerodrom Dulles blizu Washingtona i potom transportovane u Nacionalni zoo vrt.

"Za put su im spakovani kukuruzni hljeb, bambus i šargarepe, lijekovi i voda", navedeno je u saopštenju kineskog Udruženja za zaštitu divljih životinja.

Pande će vjerovatno biti u karantinu neko vrijeme prije nego što posjetioci zoo vrta mogu da ih vide.

Panda Bei Bei, koja je do prošle godine bila u Nacionalnom zoo vrtu u Washingtonu.
Panda Bei Bei, koja je do prošle godine bila u Nacionalnom zoo vrtu u Washingtonu.

Bao Li i Qing Bao dolaze u Washington u sklopu desetogodišnjeg ugovora SAD-a sa kineskim vlastima. Prethodni ugovor je istekao prošle godine i zbog čega su neki bili zabrinuti da će, zbog rastućih diplomatskih tenzija između SAD i Kine, trpjeti i krzneni ambasadori prijateljstva.

Međutim, u novembru prošle godine je kineski predsjednik Xi Jinping javno rekao da želi da nastavi program razmjene pandi. Novi par je ove godine stigao i u zoološki vrt u San Diegu, a najavljen je dolazak pandi i u San Francisco.

Nacionalni zoo vrt u Washington nije objavio pod kojim uslovima ponovo dobija pande. Ali, u maju ove godine su objavili da pande ponovo stižu, a u tom promotivnom videu se pojavljuje i prva dama SAD Jill Biden.

Prethodni ugovori su podrazumijevali da kineska vlada dobija milion dolara godišnje od SAD, po pandi. Ako se u međuvremenu rodi i neko mladunče, dogovor je da se ono vrati u Kinu prije nego što napuni 4 godine.

Pande su postale nezavnični simbol Washingtona. Prvi par stigao je još 1972. godine, poslije ihstorijske posjete tadašnjeg predsjednka Richarda Nixona Kini.

U Donjoj Jablanici obavljena kolektivna dženaza za 19 žrtava poplava

Iskopani mezarovi u mezarju u Donjoj Jablanici, 15. oktobra 2024.
Iskopani mezarovi u mezarju u Donjoj Jablanici, 15. oktobra 2024.

U Donjoj Jablanici, na jugu Bosne i Hercegovine, u obavljena je kolektivna dženaza za 19 žrtava poplava koje su pogodile ovo područje u noći 4. oktobra.

U Bosni i Hercegovini do sada su pronađena tijela 26 žrtava.

Radi se o 19 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice, u srednjoj BiH.

Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave.

Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje.

Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.

Putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, na poplavljenim područjima su boravili spasilački timovi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su tokom protekle sedmice učestvovali u potrazi za nestalim osobama, dok su inžinjerijske jedinice pomagale u saniranju posljedica poplava.

Kroz Mehanizam EU dopremljena je i pomoć za smještaj osoba čiji su domovi uništeni ili oštećeni u poplavama (ukupno 75 kontejnera iz Turske i Hrvatske), generatori za struju, pumpe za vodu, te druga oprema potrebna za smještaj raseljenih osoba, navelo je Ministarstvo sugurnosti BiH, 14. oktobra.

U poplava i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata u Jablanici, a procijenjena šteta je oko 25.6 miliona eura.

UN poziva na istragu o izraelskom napadu u sjevernom Libanu. Među ubijenima 12 žena i 2 djece

Medicinsko osobolje libanskog Crvenog krsta prevoze tijelo iskopano iz ruševina na mjestu izraelskog zračnog napada koji je gađao selo Aito na sjeveru Libana 14. oktobra 2024. godine.
Medicinsko osobolje libanskog Crvenog krsta prevoze tijelo iskopano iz ruševina na mjestu izraelskog zračnog napada koji je gađao selo Aito na sjeveru Libana 14. oktobra 2024. godine.

Ured UN-a za ljudska prava pozvao je u utorak na istragu o izraelskom zračnom napadu u kojem su poginule najmanje 22 osobe u sjevernom Libanu.

Portparol UN-a za ljudska prava Jeremy Laurence rekao je novinarima u Ženevi da je Agencija primila izvještaje da je među ubijenima u selu Aito 12 žena i dvoje djece.

Pogođena je mala stambena zgrada sa većinskim kršćanskim stanovništvom, daleko od glavnih područja utjecaja militantne grupe Hezbollah na jugu i istoku zemlje.

„Razumijemo da je pogođena četverospratna stambena zgrada. Imajući ove faktore na umu, stvarno smo zabrinuti u pogledu IHL-a (Međunarodnog humanitarnog prava), dakle ratnih zakona i načela razlikovanja razmjera i proporcionalnosti”, rekao je.

Odgovor Iranu

Netanyahu je rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu da će izraelski uzvratni napad na Iran ciljati samo na vojne ciljeve, a ne na naftna ili nuklearna postrojenja, rekli su američki zvaničnici.

Zvaničnike su citirali Washington Post i Wall Street Journal, koji su kasno u ponedjeljak objavili da je Netanyahu dao takvo obećanje tokom telefonskog razgovora između lidera prošle sedmice.

„Mi slušamo mišljenja Sjedinjenih Država, ali ćemo svoje konačne odluke donositi na osnovu naših nacionalnih interesa", naveo je Netanyahuov ured u saopćenju u utorak.

Iranski napad uslijedio je kao odgovor na izraelsko ubistvo Hassana Nasrallaha, šefa militantne grupe Hezbollah koju podržava Iran.

Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Sjeverna Koreja digla u zrak dijelove međukorejskih puteva

TV izvještaj o tome da je Severna Koreja digla u vazduh dijelove sjeverne strane međukorejskih puteva. (Foto: AP Photo/Ahn Young-joon)
TV izvještaj o tome da je Severna Koreja digla u vazduh dijelove sjeverne strane međukorejskih puteva. (Foto: AP Photo/Ahn Young-joon)

Južna Koreja je rekla da je Sjeverna Koreja u utorak digla u zrak sjeverne dijelove međukorejskih cesta koje se više ne koriste. Ovaj potez dolazi u porastu tenzija zbog tvrdnje Sjeverne Koreje da je Južna Koreja poslala dronove iznad glavnog grada Pjongjanga.

Zajedničke štab Južne Koreje naveo je u kratkom saopštenju da je Sjeverna Koreja u utorak digla u zrak dijelove cesta.

Rečeno je da južnokorejska vojska pojačava svoju spremnost i nadzor, ali nije dala dodatne detalje.

Eksplozije su se dogodile dan nakon što je sjevernokorejski vođa Kim Jong Un sazvao sastanak sa najvišim vojnim i sigurnosnim zvaničnicima.

Tokom sastanka, Kim je opisao navodne letove južnokorejskih bespilotnih letjelica kao „neprijateljsku ozbiljnu provokaciju” i iznio neodređene zadatke vezane uz „neposrednu vojnu akciju” i operaciju „odvraćanja od rata” u cilju odbrane suvereniteta zemlje, izvijestio je sjevernokorejski državni medij.

Sjeverna Koreja ranije je stavila topništvo na prvu liniju i druge vojne jedinice u pripravnost za pokretanje napada na Južnu Koreju ako se bespilotne letjelice ponovno uoče iznad Sjeverne Koreje. Južna Koreja odbila je potvrditi je li poslala dronove, ali je upozorila da će strogo kazniti Sjevernu Koreju ako sigurnost njenih građana bude ugrožena.

Uništavanje cesta bilo je u skladu s nastojanjima vođe Kim Jong Una da prekine veze s Južnom Korejom, formalno je učvrsti kao glavnog neprijatelja svoje zemlje i odustane od desetljećima dugog cilja Sjevera da traži mirno korejsko ujedinjenje.

Tokom međukorejskog smirivanja tenzija 2000-ih, dvije Koreje su ponovo povezale dvije cestovne rute i dvije željezničke pruge. Ali kasnije, sve je obustavljeno jer su se prepirali oko sjevernokorejskog nuklearnog programa i drugih pitanja.

Prošle sedmice, Sjeverna Koreja rekla da će trajno blokirati granicu s Južnom Korejom i izgraditi odbrambene strukture na prvoj liniji kako bi se nosila s „konfrontacijskom histerijom” južnokorejskih i američkih snaga.

Južnokorejski zvaničnici rekli su da je Sjeverna Koreja već postavila protutenkovske barijere i postavila mine duž granice.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG