Linkovi

Najnovije

Trump preuzeo zasluge za britansku odluku o Huaweiju, Peking prijeti Londonu

Sjedište kompanije Huawei u Britaniji
Sjedište kompanije Huawei u Britaniji

Kina je u srijedu upozorila britanskog premijera Borisa Johnsona da će njegova odluka o uklanjaju opreme kompanije Huawei iz britanske 5G mreže do 2027. godine skupo koštati Britaniju kada je riječ o investicijama.

Peking je odluku Londona okarakterisao kao rezultat političkog pritiska američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je preuzeo zasluge za britansku zabranu i poručio da bi zemlje, koje žele da posluju sa Sjedinjenim Državama, trebalo da blokiraju Huawei.

Na pitanje da prokomentariše Trumpovu tvrdnju, portparol britanskog premijera rekao je da je Britanija promijenila stav o upotrebi opreme Huaweija zbog američkih sankcija.

Donald Trump
Donald Trump

U međuvremenu, američki državni sekretar Mike Pompeo najavio je u srijedu da će Amerika uvesti ograničenja na izdavanje viza zaposlenima u kineskim kompanijama kao što je Huawei, koje je optužio za omogućavanje kršenja ljudskih prava.

Promjena britanske politike znači da će svim provajderima mobilnih telefona biti zabranjeno da koriste novu opremu Huaweija od kraja 2020, dok sva postojeća 5G tehnologija te kineske kompanije mora da bude uklonjena do 2027.

Sjedinjene Države su u maju uvele sankcije Huaweiju, kojima se američkim kompanijama onemogućava da kineskom gigatnu dostavljaju vitalne poluprovodničke čipove.

Imajući u vidu neizvjesnost koju ovo stvara u vezi sa lancem dostave Huaweija, Velika Britanija ne može više da bude sigurna da će biti u stanju da garantuje bezbjednost buduće Huawei 5G opreme", rekao je britanski ministar za kulturu Oliver Dowden.

Oliver Dowden
Oliver Dowden

Odnosi Britanije i Kine su već zategnuti zbog pritiska na Hong Kong i odgovora Pekinga na pandemiju koronavirusa. Ali to nije bio motiv za zabranu Huaweija, kaže analitičar za bezbjednost na internetu James Sullivan.

“Ništa se zapravo nije promijenilo u smislu pretnje od strane Kine, niti načina na koji je viđen Huawei u smislu šta bi zlonamjerno mogao da uradi. Sve se svelo na fundamentalni problem ponude i na kraju Britanija je odlučila da ne može da koristi Huawei jer je nepouzdan snabdijevač.”

Sjedinjene Države navode da Huawei predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost zbog bliskih veza sa kineskom vladom i strahovanja da bi oprema te kompanije mogla da bude korištena za špijunažu. Huawei odbacuje te tvrdnje i navodi da Sjedinjene Države pokušavaju da unište trgovinskog rivala.

“Američka administracija je odlučila da spriječi konkurenciju, ocijenio je potpredsjednik Huaveija u Britaniji Jeremy Thompson.

Britanija se pridružuje SAD, Australiji, Novom Zelandu i Japanu u zabrani opreme Huaweija. Huawei je saopštio da će taj potez staviti Britaniju u ‘digitalnu sporu traku’. Peking je nagovijestio i šire ekonomske posljedice.

To je takođe nagovještaj koliko su sigurne kineske investicije u Britaniji. Kina ovo budno prati”, naveo je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian.

Gnjev Kine je upozoravajući signal, kaže analitičar Steve Tsang.

“Kompanija, bez obzira da li je državna ili privatna, koja uživa ovakav nivo podrške kineske vlade - koja je spremna da upotrijebi sva raspoloživa sredstva da podrži tu kompaniju – čini takvu kompaniju vrlo neobičnom”, kaže on.

Britanska zabrana označava pobedu za američku politiku i sankcije protiv Huaweija. Washington n se nada da će i drugi zapadni saveznici uskoro usvojiti slične mjere.

See all News Updates of the Day

Mađarski parlament odobrio pristupanje Švedske NATO savezu

Stokholm uoči glasanja Mađarske da odobri kandidaturu Švedske za NATO
Stokholm uoči glasanja Mađarske da odobri kandidaturu Švedske za NATO

Mađarski parlament je u ponedjeljak odobrio pristupanje Švedske NATO-u, otklanjajući posljednju prepreku pred historijski korak nordijske zemlje čija je neutralnost trajala kroz dva svjetska rata i tinjajući sukob Hladnog rata.

Glasanje u Mađarskoj okončalo je višemjesečno odlaganje da se završi promjena švedske sigurnosne politike i uslijedilo je nakon posjete švedskog premijera Ulfa Kristerssona u petak tokom koje su dvije zemlje potpisale sporazum o oružju.

Danas je historijski dan“, rekao je Kristersson na X. „Švedska je spremna da preuzme svoju odgovornost za euroatlantsku sigurnost“.

Članstvo Švedske u NATO-u podržalo je 188 poslanika u mađarskom parlamentu, 6 protiv i nijedan uzdržan.

Vlada mađarskog premijera Viktora Orbana suočila se s pritiskom saveznika iz NATO-a da se povinuje i zapečati pristupanje Švedske alijansi.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg odmah je pozdravio ratifikaciju Mađarske. "Članstvo Švedske će nas sve učiniti jačim i sigurnijim", rekao je na X.

Štokholm je odustao od politike nesvrstavanja radi veće sigurnosti unutar Sjevernoatlantskog saveza nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.

Sa Švedskom koja je slijedila Finsku u NATO, predsjednik Vladimir Putin je efektivno postigao upravo ono što je želio spriječiti kada je započeo svoj rat u Ukrajini - proširenje alijanse, rekli su zapadni lideri.

Dok je Finska prošle godine postala članica NATO-a, Švedska je čekala jer su Turska i Mađarska, koje imaju bolje odnose s Rusijom od drugih članica alijanse predvođene SAD, iznijele prigovore.

Turska je uskratila ratifikaciju švedskog članstva zahtijevajući oštrije akcije protiv militanata iz Radničke partije Kurdistana (PKK) za koju je rekla da se nastanila u Švedskoj.

Švedska je promijenila svoje zakone i ublažila pravila o prodaji oružja kako bi umirila Tursku. Predsjednik Tayyip Erdogan je također povezao ratifikaciju s američkim odobrenjem prodaje borbenih aviona F-16 Turskoj, a Ankara sada očekuje da će Sjedinjene Države raditi na osiguravanju podrške američkog Kongresa.

Mađarsko odugovlačenje bilo je manje jasno po svojoj prirodi, jer je Budimpešta uglavnom izražavala ljutnju zbog švedske kritike pravca demokratskog razvoja pod nacionalističkim premijerom Orbanom, a ne bilo kakvim konkretnim zahtjevima.

Orban - koji je odbio poslati oružje susjednoj Ukrajini i više puta je kritikovao zapadne sankcije Rusiji - u ponedjeljak je ponovo pozvao na prekid vatre u Ukrajini.

Pristupanje Švedske, koja nije bila u ratu od 1814. godine, i Finske je najznačajnija ekspanzija alijanse od njenog preseljenja u istočnu Evropu 1990-ih.

Dok je Švedska posljednjih decenija pojačala saradnju sa alijansom, doprinoseći operacijama u mjestima kao što je Afganistan, njeno članstvo bi trebalo da pojednostavi planiranje odbrane i saradnju na sjevernom krilu NATO-a.

"NATO dobija ozbiljnog i sposobnog člana i uklanja faktor neizvjesnosti u sjevernoj Evropi", rekao je Robert Dalsjo, viši analitičar u Švedskoj agenciji za odbrambena istraživanja, vladinom trustu mozgova.

"Švedska dobiva sigurnost u paketu... podržanoj američkim nuklearnim odvraćanjem."

Švedska također donosi resurse kao što su vrhunske podmornice prilagođene uslovima Baltičkog mora i značajnu flotu domaćih borbenih aviona Gripen u savez. Povećava vojnu potrošnju i ove godine bi trebalo da dostigne prag NATO-a od 2% BDP-a.

Ratifikaciju će sada potpisati predsjednik parlamenta i predsjednik Mađarske u roku od nekoliko dana, nakon čega će preostale formalnosti, poput deponovanja pristupne dokumentacije u Washingtonu, vjerovatno biti brzo okončane.

"Navalni bio blizu oslobađanja u razmjeni zarobljenika"

Memorijal u Barseloni
Memorijal u Barseloni

Ruski opozicioni političar Aleksej Navaljni bio je blizu puštanja na slobodu u trenutku njegove smrti, rekla je u ponedeljak Marija Pevčik, saveznica Navalnog, ponavljajući svoje tvrdnje da ga je ubio predsjednik Vladimir Putin.

Govoreći na YouTubeu, Pevchikh je rekla da su razgovori o razmjeni Navalnog i dvojice neimenovanih američkih državljana za Vadima Krasikova, ubicu ruske službe FSB-a u zatvoru u Njemačkoj, bili u završnoj fazi u vrijeme njegove smrti.

Navalny, 47, umro je u arktičkoj kaznenoj koloniji 16. februara. Kremlj je negirao da je Rusija umiješana u njegovu smrt. U smrtovnici Navalnog stajalo je da je umro prirodnom smrću, tvrde njegove pristalice.

Pevčik nije imenovala dvojicu američkih državljana koji su se borili za razmjenu zajedno sa Navalnim. Ali Sjedinjene Države su rekle da pokušavaju vratiti Evana Gershkovicha, reportera Wall Street Journala i Paula Whelana, bivšeg američkog marinca.

"Aleksej Navalni bi mogao da sjedi na ovom mjestu upravo sada, baš danas. To nije figura, to je moglo i trebalo da se desi", rekla je Pevčik.

"Navalni je trebao izaći u narednih nekoliko dana jer smo dobili odluku o njegovoj razmjeni. Početkom februara Putinu je ponuđeno da ubicu, oficira FSB-a Vadima Krasikova, koji služi kaznu za ubistvo u Berlinu, zamijeni za dva američka državljana i Alekseja Navalog."

Pevchikh je rekla da ima potvrdu da su pregovori o zamjeni u završnoj fazi bili 15. februara uveče.

Navalny je, kako je navela, ubijen dan kasnije jer Putin nije mogao da toleriše pomisao da je slobodan.

Pevchikh je rekao da su Navalnyjevi saveznici od početka rata u Ukrajini radili na planu da ga izvuku iz Rusije u sklopu razmjene zatvorenika u kojoj su učestvovali "ruski špijuni u zamjenu za političke zatvorenike".

Ona je rekla da su uložili očajničke napore i pokušali pronaći posrednike, čak su se približili i pokojnom Henryju Kissingeru, ali je rekla da zapadne vlade nisu pokazale potrebnu političku volju.

"Zvaničnici, američki i njemački, klimali su glavom u znak razumijevanja. Pričali su koliko je važno pomoći Navalnom i političkim zatvorenicima, rukovali su se, obećavali i ništa nisu radili."

Dolina smrti, najsušnije mjesto na Zemlji, pretvorila se u jezero

Jay Coley, lijevo, i Dede Barney, oboje iz St. Georgea, Utah, nalaze se na jezeru Manly, privremenom jezeru nastalom od jake kiše, u Nacionalnom parku Dolina smrti, Kalifornija, 24. februara 2024.
Jay Coley, lijevo, i Dede Barney, oboje iz St. Georgea, Utah, nalaze se na jezeru Manly, privremenom jezeru nastalom od jake kiše, u Nacionalnom parku Dolina smrti, Kalifornija, 24. februara 2024.

Kajakaši veslaju na jednom od najsušnijih mjesta na Zemlji nakon što je serija rekordnih kišnih oluja pogodila kalifornijsku Dolinu smrti i napunila jezero Manly.

Rendžer parka Nichole Andler rekla je da je bazen Badwater u Nacionalnom parku Dolina smrti, koji se proteže duž dijela granice centralne Kalifornije s Nevadom, "obično vrlo lijepa, svijetlo bijela ravan".

Ove godine je to jezero.

U posljednjih šest mjeseci, Dolina Smrti je primila više nego dvostruko više od svoje godišnje količine padavina, zabilježivši više od 12,45 centimetara u poređenju sa tipičnom godinom koja ima oko 5,08 centimetara. Temperature na ili iznad 54,44 C zabilježene su na Zemlji samo nekoliko puta, uglavnom u Dolini smrti.

Bazen Badwater je najniža tačka u Sjevernoj Americi na 85,95 metara ispod nivoa mora i omiljeno je mjesto za turiste da naprave selfije i nakratko prošetaju bijelim solanama okruženim planinama pješčane boje.

"To je najniža tačka, u Sjevernoj Americi. Tako da će sakupljati vodu, ali imati onoliko vode koliko imamo sada - i da bude duboka i trajna koliko god ima - ovo je izuzetno neuobičajeno", rekla je Andler . "Vjerovatno se dešava jednom u životu."

Andler je rekla da bi kajakaši uskoro trebali doći jer se očekuje da će nivo vode pasti za nekoliko sedmica, iako će jezero "vjerovatno biti ovdje i u aprilu. Ako budemo imali sreće, u maju. A onda će biti blatnjav, mokar nered, a onda će se osušiti u tim prekrasnim bijelim solanama."

U četvrtak, Heather Gang iz Pahrumpa, Nevada, i njen suprug Bob, bili su među stotinama posjetitelja koji su se igrali u vodi. Većina je gazila u jezero, iako su par i drugi veslali tamo gdje je voda djelomično dosezala do oko 0,3 metra duboko.

"Ovo je prilika da se jednom u životu vozite kajakom po jezeru Manley", rekla je Heather Gang.

Bio je to oštar kontrast u odnosu na Dolinu smrti iz prošlosti.

Dolina smrti, juli 2023.
Dolina smrti, juli 2023.

Par je promatrao evoluciju jezera otkako su prošlogodišnje oluje počele puniti jezero. U jesen su se vozili da vide kako se ponovo pojavljuje kao jezero, ali nije bilo dovoljno duboko za kajake kao sada. Ovaj put voda je dopirala do šetališta.

Jezero, koje je trenutno dugačko oko 9,66 kilometara i široko 4,83 kilometara, još uvijek nije blizu svog prvobitnog stanja prije nekoliko hiljada godina nakon što se formiralo tokom ledenog doba i prekrilo značajan dio parka i bilo nekoliko stotina metara duboko.

Bob Gang je rekao da je čuo da se jezero napunilo do te mjere da su nautičari mogli ići na njega prije otprilike 20 godina, tako da ovaj put nije želio da propusti ovo iskustvo.

"To je jako zabavno", rekao je Bob Gang, koji je provozao djevojku na svom kajaku. "Dobro je vidjeti malu djecu ovdje kako uživaju u ovome i vide nešto potpuno jedinstveno."

Moglo bi proći još 20 godina prije nego što se nautičari vrate, dodao je, ali "s klimatskim promjenama, ko zna, možda će to biti normalno."

Guo Yu, pomoćni profesor hidrometeorologije na Institutu za istraživanje pustinja sa sjedištem u Nevadi, rekao je da je veličina jezera "jednostavan prirodni fenomen".

Povezano je s vlažnom zimom zbog jakog El Nina - prirodnog i povremenog zagrijavanja dijela Tihog okeana koje može dovesti do više padavina nego inače u Kaliforniji - plus klimatske promjene, koje sve češće donose intenzivnije atmosferske rijeke u ovo područje, rekao je Yu .

Naučnici sada moraju proučiti jezero Manly, rekao je, kako bi vidjeli da li mogu iskoristiti vodu za druge svrhe u budućnosti, kao što je voda za piće širom suhog jugozapada.

Tiffany Pereira, istraživač saradnik na institutu, rekla je da veličina jezera sada može biti korisna za lokalnu floru i faunu.

Određene vrste sjemena koje su endemične za ovo područje, što znači da prirodno postoje samo u Dolini smrti, ležale su uspavane deceniju ili više i sada započinju svoj kratkotrajni životni ciklus jer ima dovoljno vode za njihovo održavanje.

Za sada će prijatelji Trudel Artiglere i Sheri Dee Hopper iz Las Vegasa uživati u veslanju kroz jezero. Na kraju dana u četvrtak, rekao je Artiglere, njihovi kajaci obloženi solju izgledali su kao "glazirane krofne".

Biden okuplja lidere Kongresa da razgovaraju o Ukrajini, finansiranju vlade SAD

Predsjednik Joe Biden govori u istočnoj sobi Bijele kuće, u Washingtonu, 23. februara 2024. Biden kaže da će sazvati četvoricu kongresnih lidera u Bijelu kuću 27. februara 2024. godine.
Predsjednik Joe Biden govori u istočnoj sobi Bijele kuće, u Washingtonu, 23. februara 2024. Biden kaže da će sazvati četvoricu kongresnih lidera u Bijelu kuću 27. februara 2024. godine.

Predsjednik Joe Biden okuplja četvoricu kongresnih lidera u Bijeloj kući u utorak kako bi izvršio pritisak na zakonodavce da donesu paket hitne pomoći Ukrajini i Izraelu, kao i da izbjegnu nadolazeće zatvaranje vlade sljedećeg mjeseca, tvrdi zvaničnik Bijele kuće.

Vodeća četiri lidera su predsjedavajući republikanskog Predstavničkog doma Mike Johnson, lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, lider manjine u demokratskom domu Hakeem Jeffries i vođa republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell.

Tokom sastanka, predsjednik će razgovarati o "hitnosti" donošenja paketa pomoći, koji ima dvostranačku podršku, kao i o zakonima koji će održati rad savezne vlade do kraja septembra, rekao je zvaničnik Bijele kuće, koji je ostao anoniman jer razgovara o sastanku koji još nije javno potvrđen.

Dom koji predvode republikanci je pod pritiskom da usvoji paket nacionalne sigurnosti od 95 milijardi dolara koji pojačava pomoć Ukrajini, Izraelu kao i Indo-Pacifiku. Taj zakon je odobrio Senat sa 70 prema 29 glasova ranije ovog mjeseca, ali Johnson je bio otporan da prijedlog zakona o pomoći stavi na glasanje u Domu.

Ovo je jedan od onih slučajeva u kojima jedna osoba može izokrenuti tok istorije. Predsjedavajući Johnson, ako bi stavio ovaj zakon na nevni red, proizveo bi snažnu, dvostranačku većinu glasova u korist pomoći Ukrajini”, rekao je Jake Sullivan, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost, u nedjelju za ABC “Ove sedmice”.

Sullivan je naglasio da je Ukrajincima potrebno oružje i municija da bi se odbranili od ruskih snaga, te da je u ličnim razgovorima sa govornikom "naznačio da bi želio dobiti sredstva za Ukrajinu".

Odvojeno od paketa nacionalne sigurnosti, prva tranša vladinog finansiranja ističe u petak. Ostatak savezne vlade, uključujući agencije kao što su Pentagon, Ministarstvo domovinske sigurnosti i State Department, ističe 8. marta.

U pismu svojim kolegama poslanom u nedjelju, Schumer je rekao da još nije postignut dogovor da se izbjegne djelimično zatvaranje agencija čije finansiranje ističe ove sedmice. To uključuje odjele za saobraćaj, stanovanje i urbani razvoj, poljoprivredu i boračka pitanja.

"Iako smo se nadali da ćemo ovog vikenda imati spreman zakon koji će članovima dati dovoljno vremena da pregledaju tekst, sada je jasno da republikancima u Predstavničkom domu treba više vremena da se riješe", napisao je Schumer u pismu.

Lider većine u Senatu pozvao je Johnsona da "još jednom istupi, protiv ekstremista u svom poslaničkom klubu i učini pravu stvar" tako što će dati zeleno svjetlo kako bi vlada ostala otvorena.

Evropski lideri okupljaju se da pokažu podršku Ukrajini. Rusija lansira dronove i rakete

Stanovnica i njeno dijete prolaze pored željezničke stanice uništene ruskim raketnim napadom u Kostjantinovki, u oblasti Donjeck, 25. februara 2024. godine.
Stanovnica i njeno dijete prolaze pored željezničke stanice uništene ruskim raketnim napadom u Kostjantinovki, u oblasti Donjeck, 25. februara 2024. godine.

Ukrajinska vojska saopštila je u ponedeljak da su ruske snage napale zemlju preko noći sa 14 dronova i šest projektila.

Ukrajinske zračne snage saopštile su da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila devet od 14 dronova, a presretanja su obavljena iznad oblasti Harkov i Dnjepropetrovsk. Ukrajina je takođe uništila i tri projektila, saopštila je vojska.

Najnoviji napadi uslijedili su u trenutku kada su se evropski lideri spremali okupiti se u ponedjeljak u Parizu kako bi poslali poruku odlučnosti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i suprotstavili se narativu Kremlja da će Rusija sigurno pobijediti u ratu koji sada ulazi u treću godinu, rekla je Francuska.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je svoje evropske kolege u Jelisejsku palatu na radni sastanak najavljen u kratkom roku nakon, kako kažu njegovi savjetnici, eskalacije ruske agresije u posljednjih nekoliko sedmica.

Sjedinjene Države će predstavljati Jim O’Brien, pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja, a Kanadu ministar odbrane Bill Blair.

"Želimo da Putinu pošaljemo vrlo jasnu poruku, da neće pobijediti u Ukrajini", rekao je savjetnik francuskog predsjednika novinarima na brifingu.

Savjetnik je, međutim, rekao da radni sastanak neće biti prilika za najavu novih isporuka oružja Ukrajini, već više za razmišljanje o načinima kako da budemo efikasniji na terenu, kao i da se poveća koordinacija između saveznika i Ukrajine.

As Ukraine Awaits Weapons, It Places Hope on Peace Summits
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Vojna pomoć Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je u nedjelju da pobjeda Ukrajine u ratu protiv invazijskih ruskih snaga zavisi od podrške Zapada, dodajući da se osjeća "pozitivno" u pogledu mogućnosti da Kijevu isporuče rakete dugog dometa od strane njegovih saveznika i partnera.

Govoreći na konferenciji za novinare u Kijevu, Zelenski je također rekao da je siguran da će američki Kongres odobriti veliku novu vojnu i finansijsku pomoć, ali je napomenuo da je Ukrajini potrebno da se ta odluka donese "u roku od mjesec dana".

Glas Amerike je Zelenskog pitao o mogućnosti da Ukrajina dobije poziv za pridruživanje NATO-u na planiranom samitu NATO-a u Washingtonu u julu.

Koliko sam shvatio, svi partneri [NATO] podržavaju Ukrajinu u pružanju takvog poziva. I svi se slažu da će Ukrajina u budućnosti biti u NATO-u. ... Ova odluka [da se produži poziv] zavisi od SAD-a i Njemačke. To je činjenica”, rekao je on.

SAD i Njemačka su vodeće zemlje koje doniraju vojnu i ekonomsku pomoć Ukrajini. Obje zemlje su izrazile podršku ulasku Ukrajine u NATO, ali zvaničnici kažu da sada nije vrijeme.

Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy answers media questions during his press conference in Kyiv, Ukraine, Feb. 25, 2024.
Ukrainian President Volodymyr Zelenskyy answers media questions during his press conference in Kyiv, Ukraine, Feb. 25, 2024.

Ranije u februaru, na sastanku ministara odbrane NATO-a u Briselu, američka ambasadorka pri NATO-u Julianne Smith rekla je da ne očekuje da će alijansa uputiti poziv Ukrajini za članstvo na samitu u julu.

Ne očekujem da će alijansa uputiti poziv u ovom trenutku“, rekla je Smith 13. februara. „Očekujem da će saveznici moći dati signal da se alijansa nastavlja približavati Ukrajini i da činimo konkretne korake koji će služiti kao most između mjesta gdje smo sada i tog punopravnog članstva.

Glas Amerike je u nedjelju također upitao Zelenskog da li postoje rizici po međunarodnu sigurnost ako Ukrajina ovog ljeta ne dobije poziv za pridruživanje bloku od 31 zemlje.

Koji su rizici? Ne mogu reći. Ne vidim nikakav rizik u pozivanju Ukrajine u NATO. ... Mislim da su rizici vezani za neadekvatnost (nepredvidljivost) Putinove reakcije. Vjerujem da ovaj korak, poziv, ne sadrži nikakve rizike”, rekao je on.

Samit mira

Zelenskyy je izrazio nadu da će se mirovni samit koji planira Švicarska pozabaviti vizijom Kijeva za okončanje dvogodišnjeg rata s Rusijom i da će nacrt tog mirovnog plana biti predstavljen Rusiji.

"Nadam se da će se to dogoditi ovog proljeća. Ne smijemo izgubiti ovu diplomatsku inicijativu", rekao je on novinarima. "Ponudićemo platformu na kojoj on (Putin) može da se složi da je izgubio ovaj rat i da je to bila greška. Velika greška."

Kremlj do sada nije reagovao na komentare Zelenskog, ali je u prošlosti mirovni plan Kijeva nazvao apsurdnim jer je isključio Rusiju i rekao da nema trenutne osnove za mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine.

Andriy Yermak, šef kabineta Zelenskog, iznio je mogućnost da bi Ukrajina i njeni strani partneri mogli pozvati Rusiju na budući samit kako bi razgovarali o okončanju invazije Moskve pod uslovima Kijeva.

Zelenskijeva mirovna formula poziva na obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine i potpuno povlačenje ruskih trupa.

Zelenskyy je prvi put otkrio da je tokom invazije ubijeno 31.000 ukrajinskih vojnika. "Ne 300.000, ne 150.000... Ipak, ovo je veliki gubitak za nas."

On je upozorio da će Rusija pripremiti kontraofanzivne operacije početkom ljeta, ili krajem maja, te da Ukrajina mora biti spremna.

Zelenskyy je rekao da se njegova zemlja približava prekretnici.

“Godina izbora, defokusiranja, sve odjednom, izazovi spolja, iznutra. ...Vjerujem da će format završetka rata zavisiti od ove godine“, rekao je on.

"Sada je najteži trenutak za naše jedinstvo, a ako se svi raspadnemo, spolja, a ne daj Bože iznutra, onda će ovo biti najslabiji trenutak. To se još nije dogodilo."

Nazadak Ukrajine na bojnom polju

Nakon početnih uspjeha u potiskivanju ruske vojske, Ukrajina je pretrpjela neuspjehe na istočnim ratištima i izgubila je strateški istočni grad Avdijevku.

Ukrajinski generali se žale na nedostatak oružja i vojnika.

Na ovoj fotografiji preuzetoj sa video snimka koji je 25. februara 2024. objavio na telegramskom kanalu šefa regije Donjeck pod ruskom kontrolom Denisa Pušilin, Denis Pušilin, u prednjem planu lijevo, pozdravlja vojnika u Avdijevki, u istočnoj Ukrajini .
Na ovoj fotografiji preuzetoj sa video snimka koji je 25. februara 2024. objavio na telegramskom kanalu šefa regije Donjeck pod ruskom kontrolom Denisa Pušilin, Denis Pušilin, u prednjem planu lijevo, pozdravlja vojnika u Avdijevki, u istočnoj Ukrajini .

Umerov je rekao da je svaka odgođena pošiljka pomoći značila gubitke ukrajinskih trupa i naglasio vojnu moć Rusije i "vazdušnu superiornost".

Mi gledamo na neprijatelja: njihova ekonomija je skoro 2 triliona dolara; koriste do 15% zvaničnog i nezvaničnog budžeta (sredstava) za rat, što predstavlja preko 100 milijardi dolara godišnje. Dakle, u suštini, kad god obaveza ne dođe na vrijeme, gubimo ljude, gubimo teritoriju”, rekao je Umerov.

Bidenova administracija traži oko 61 milijardu dolara pomoći za Ukrajinu, ali je u zastoju u Zastupničkom domu američkog Kongresa s republikanskom većinom.

U televizijskom intervjuu u nedjelju u emisiji "Meet the Press" na NBC-u, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan izrazio je uvjerenje da Ukrajina može pobijediti u ovom ratu ako "ima alate koji su joj potrebni", pozivajući Predstavnički dom SAD-a da "istupi i prihvati taj zakon.”, misleći na paket pomoći Ukrajini koji je usvojen masovnim dvostranačkim glasanjem u Senatu.

Sullivan je rekao da je na predsjedavajućem Predstavničkog doma Mikeu Johnsonu da prevaziđe političke podjele u svom klubu i "stavi glasanje na red".

Šef Biroa za istočnu Evropu Myroslava Gongadze dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovu priču stigle su od AP-a, agencije AFP i Reuters.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG