Linkovi

Najnovije

Uvalde sahranjuje žrtve masakra u osnovnoj školi

Memorijal žrtvama masovnog ubistva u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Texasu. (Foto: AP/Jae C. Hong)
Memorijal žrtvama masovnog ubistva u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Texasu. (Foto: AP/Jae C. Hong)

U gradu Uvalde, u Texasu, počela je sahrana 21 žrtve masovnog ubistva u jednoj osnovnoj školi. U utorak će biti sahranjene dvije 10-godišnje djevojčice - Amerie Jo Garza i Maite Yuleana Rodriguez.

Ukupno 19 djece, uzrasta od 9 do 11 godina, i dvije nastavnice ubijeno je kada je u njihovu učionicu upao 18-godišnji napadač i otvorio vatru iz poluautomatske puške AR-15.

"U utorak ćemo biti usredsređeni na naše porodice koje su izgubile svoje voljene. Počinjemo da sahranjujemo našu djecu, nevine žrtve prošlonedjeljnih ubistava u osnovnoj školi Robb", naveo je gradonačelnik Uvaldea Don McLaughlin u saopštenju u kojem je najavio otkazivanje sjednice gradskog vijeća zakazane za utorak.

Nekoliko velikih medija u Texasu će u podne po lokalnom vremenu održati 21 minut šutnje - minut za svaku žrtvu.

"Toliko nas tuguje za gradom Uvalde, za majkama, očevima, sestrama i braćom, supruzima i kćerkama onih koji nikada više neće čuti smijeh voljenih", navela je u saopštenju lokalna televizijska stanica KXAS-TV, ogranak televizijske mreže NBC u Dallasu.

U naredne dvije nedelje biće održan niz sahrana u gradu sa 16.000 stanovnika i sa gotovo 80 odsto latino ili hispanskom populacijom, uglavnom katoličkim vjernicima.

Biće sahranjene i dvije nastavnice, 44-godišnja Eva Mireles i 48-godišnja Irma Gacia, čiji je suprug Jose preminuo od srčanog udara dva dana nakon napada. Bračni par, koji se upoznao u srednjoj školi i imao četvero djece, biće sahranjen zajedno.

Na otkazanom gradskom vijeću zakletvu je trebalo da položi novi član - Pete Arredondo, šef policijskog odsjeka školskog okruga Uvaldea, koji je žestoko kritikovan zbog načina na koji je reagovao na pucnjavu. Arredondo je donio odluku da se čeka sa upadom u učionicu u kojoj je napadač otvorio vatru, pogrešno vjerujući da ima više vremena za akciju, saopštili su lokalni zvaničnici.

Lokalna policija čekala je gotovo sat ispred učionice, dok su djeca zvala službu hitne pomoći, prije nego što je taktički tim pogranične službe upao u učionicu i ubio napadača.

Dok grad žali za žrtvama, u Americi se ponovo vodi debata o tome da li bi trebalo izmijeniti federalne i državne zakone o oružju koji su, u Texasu, omogućili 18-godišnjaku da legalnim putem kupi poluautomatsku pušku, nedjelju prije masakra.

Napadač je također kupio stotine metaka i drugu pušku. Mnoge demokrate, među kojima je i predsjednik Joe Biden koji je u nedelju odao počast žrtvama u Uvaldeu, traže veća ograničenja kada ja riječ o kupovini i nošenju oružja.

Republikanci su uspješno sprječavali usvajanje oštrijih zakona, a u mnogim državama su proširili prava vlasnika oružja, navodeći da se kontrolom oduzimaju prava građanima koji poštuju zakone.

Biden je podržao mjere kao što su obnavljane zabrane na poluautomatsko oružje i sveobuhvatna bezbjednosna provjera kupaca. U utorak je najavio da će o tom pitanju razgovarati sa članovima Kongresa.

See all News Updates of the Day

Teoretičar zavjere Alex Jones bi mogao izgubiti Infowars platformu

Alex Jones
Alex Jones

Čini se da je teoretičar zavjere i desničar Alex Jones na rubu gubitka medijske platforme Infowars koju je pretvorio u multimilionskog zarađivača u proteklih 25 godina.

Sudija u stečajnom postupku treba odlučiti hoće li likvidirati njegovu imovinu kako bi mogao platiti 1,5 milijardi dolara koje duguje za lažne tvrdnje da je pucnjava u osnovnoj školi Sandy Hook bila prevara.

Ročište je zakazano za petak ujutro na američkom stečajnom sudu u Houstonu.

Jones je pratiteljima na internetu i slušateljima na radiju govorio da je matična kompanija od Infowarsa, Free Speech Systems, na rubu zatvaranja zbog bankrota. Također ih je pozivao da preuzmu videozapise iz njegove arhive na internetu kako bi ih sačuvali i upućivao ih na novu web stranicu očeve kompanije ako žele nastaviti kupovati dodatke prehrani koje on prodaje u svojoj emisiji.

"Mislim da je vrlo tačno reći da je Infowars brod koji tone", rekao je Jones u svojoj emisiji u srijedu, dodajući kasnije da je pitanje sati ili dana kada će izgubiti kompaniju.

"Infowars će živjeti kroz sav sjajan posao koji smo obavili, sve izvještaje koje smo podnijeli, kroz to što ih spremate i dijelite, i naravno da ću se vratiti jači nego ikad", rekao je. "Ali ostat ću s brodom dok potpuno ne potone. U posljednjem trenutku ću zakoračiti na sljedeći brod."

Likvidacija bi značila da bi Jonesova imovina bila rasprodata. To bi također moglo značiti da Jones gubi vlasništvo nad nalozima na društvenim mrežama i svim autorskim pravima od kompanije Free Speech Systems, Infowars. Još nije odlučeno o konačnim detaljima. Neki od Jonesovih pristalica, uključujući bivšeg savjetnika Donalda Trumpa Rogera Stonea, sugerisali su da bi mogli pokušati kupiti Infowars.

Poruke u kojima se traži komentar uoči ročišta u petak, ostavljene su stečajnim advokatima od Jonesa i Free Speech Systems. Prema najnovijim finansijskim izvještajima na sudu, Jones ima oko 9 miliona dolara lične imovine, dok njegova kompanija ima oko 4 miliona dolara u gotovini.

Advokati porodica iz škole Sandy Hook traže likvidaciju.

"To će omogućiti porodicama iz Connecticuta da dobiju svoje presude u iznosu od 1,4 milijarde dolara sada i u budućnosti, a istovremeno će Jonesu onemogućnosti da nanese masovnu štetu kao što je činio već 25 godina", rekao je Chris Mattei, advokat porodica u slučaju iz Connecticuta.

Rođaci su rekli da su bili traumatizirani Jonesovim komentarima i postupcima njegovih pratilaca. Svjedočili su uznemiravanju i prijetnjama Jonesovih sljedbenika, od kojih su se neki lično suočili sa ožalošćenim porodicama, rekavši da se pucnjava nikada nije dogodila i da njihova djeca nikada nisu postojala.

Jedan roditelj je rekao da je neko prijetio da će iskopati grob njegovog mrtvog sina.

Jones i Free Speech Systems su prvobitno podnijeli zahtjev za zaštitu od stečaja, što bi Jonesu omogućilo da vodi Infowars. Istovremeno je porodicama plaćao prihode od svoje emisije. Ali dvije strane se nisu mogle složiti u vezi konačnog plana, a Jones je nedavno zatražio dozvolu da lični bankrot promijeni iz reorganizacije u likvidaciju.

Porodice iz Connecticuta, uključujući rođake osmero mrtve djece i odraslih, zatražile su da se odvojeni stečajni slučaj Free Speech Systems također pretvori u likvidaciju. Ali roditelji u teksaškom odijelu – čiji je šestogodišnje dijete, Jesse Lewis, umrlo - žele da se slučaj kompanije odbaci.

Advokati kompanije podnijeli su dokumente koji pokazuju podršku likvidaciji, ali advokati za Jonesov slučaj ličnog bankrota, u srijedu su podnijeli zahtjev u kojem kažu da on ne podržava taj plan i da želi da sudija odbaci slučaj kompanije.

Ako slučaj Free Speech Systems bude odbačen, kompanija bi se mogla vratiti na istu poziciju u kojoj je bila nakon što je 1,5 milijardi dolara dodijeljeno u tužbama. Napori da se naplati odšteta vratili bi se državnim sudovima u Texasu i Connecticutu.

Iako je od tada priznao da se dogodila pucnjava u Sandy Hooku, Jones je u svojim nedavnim emisijama govorio da se demokrate i "duboka država" uvjeravaju da zatvore njegove kompanije i oduzmu mu pravo na slobodu govora zbog njegovih stavova.

Također je rekao da se porodice koriste kao pijuni u zavjeri. Advokati porodica kažu da je to glupost.

Prema najnovijim finansijskim izvještajima podnesenim na stečajnom sudu, Jones ima oko 9 miliona dolara imovine, uključujući njegovu kuću od 2,6 miliona dolara u Austinu i druge nekretnine. On je naveo da njegovi životni troškovi iznose oko 69.000 dolara samo za april, uključujući oko 16.500 dolara za troškove kuće.

Free Speech Systems, koji zapošljava 44 osobe, zaradio je skoro 3,2 miliona dolara u aprilu, uključujući i prodaju dodataka ishrani, odjeće i drugih artikala koje Jones promovira u svojoj emisiji.

Porodice imaju neriješenu tužbu u Texasu kojom terete Jonesa za nezakonito preusmjeravanje i skrivanje miliona dolara. Jones je negirao optužbe.

Kineska četvrt u San Franciscu - najstarija u Americi

Kineska četvrt u San Franciscu - najstarija u Americi
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:41 0:00

Najstarija kineska četvrt u Americi održava tradiciju iako se pripadnici kineske dijaspore raseljavaju i prilagođavaju širom zemlje. Matt Dibble izvještava iz San Francisca.

Muslimani danas obilježavaju Kurban-bajram

Vjernici u obavljaju bajram-namaz u Gazi-Husrev begovoj džamiji u Sarajevu, 16. juni 22024.
Vjernici u obavljaju bajram-namaz u Gazi-Husrev begovoj džamiji u Sarajevu, 16. juni 22024.

Muslimani širom svijeta u nedjelju obilježavaju Kurban-bajram, praznik prinošenja žtve – kurbana.

U Bosni i Hercegovini, centralna bajramska svečanost je održana u Gazi-Husrev begovoj džamiji. Bajram-namaz je predvodio reisul-ulema Husein-ef. Kavazović.

"Iskreno ispovijedanje i prakticiranje vjere i spremnost i na najveću žrtvu koju čovjek može dati, otvara vrata milosti i onda kada nam se čini da su sve lađe potonule. Zato učinimo naše milosrđe vidljivim, inspirativnim i mladima i starima i muškarcima i ženama u sredinama u kojima živimo i radimo. Danas dok se bude prinosio naš Kurban sjetimo se tog uzvišenog poziva islama, toga ideala da dobro, mir i sklad vladaju svijetom", rekao je Kavazović u hutbi, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Za Kurban-bajram se prinosi žrtva, uglavnom ovca. Meso se dijeli na tri dijela – jedan dio za ukućane, drugi za prijatelje i treći dio za siromašne.

Potpredsjednica SAD-a najavila 1,5 milijardi dolara pomoći Ukrajini

Američka potpredsjednica Kamala Haris rukuje se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom sastanka na marginama Samita o miru u Ukrajini, u luksuznom odmaralištu Burgenstock, u blizini Lucernea, 15. juna 2024.
Američka potpredsjednica Kamala Haris rukuje se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tokom sastanka na marginama Samita o miru u Ukrajini, u luksuznom odmaralištu Burgenstock, u blizini Lucernea, 15. juna 2024.

Potpredsjednica SAD Kamala Harris objavila je 15. juna pomoć od više od 1,5 milijardi dolara za energetski sektor, humanitarnu pomoć i civilnu bezbjednost u Ukrajini.

Harris koja učestvuje u dvodnevnoj mirovnoj konferenciji o Ukrajini u luksuznom planinskom hotelskom kompleksu Burgenstock u Švajcarskoj rekla je da pomoć uključuje 500 miliona dolara novih sredstava za energetsku pomoć.

Pored toga 324 miliona dolara koje je već najavio USAID, američka agencija za razvoj, će biti preusmjerena da odgovori na hitne energetske potrebe.

"Ta sredstva će dozvoliti popravku energetske infrastrukture oštećene u ratu, povećanje energetske proizvodnje i ohrabrenje investicija u privatni sektor, kao i zaštitu energetske infrastrukture", rekla je Harris u saopštenju.

Novi paket pomoći koji dolazi od USAID-a i američkog State Departmenta također uključuje 379 miliona dolara za humanitarnu pomoć.

Sredstva su namenjena da odgovore na hitne potrebe izbeglica, interno raseljenih lica i zajednica pogođenih "brutalnom ruskom agresijom protiv ukrajinskog naroda", piše u saopštenju.

State Department uz podršku Kongresa će obezbediti dodatnih 300 miliona dolara za ukrajinsku civilnu bezbjednost.

Novac će pomoći da se bezbjedno djeluje na linijama fronta za pomoć civilima na meti ruskih napada Kremlja, za zaštitu kritične infrastrukture i za istragu o više od 120.000 slučajeva ratnih zločina i drugih zločina koji su registrovani, rekla je Harris.

Desetine svjetskih lidera okupile su se u švajcarskom gradu Lucerneu kako bi pokušali da pronađu način da okončaju rat Ukrajini koji traje već više od dvije godine, ali je odsustvo ruskih i kineskih zvaničnika umanjilo izglede za veliki napredak.

Dan prije otvaranja dvodnevnog samita 15. juna, ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Kijev da odustane od svojih NATO ambicija i preda četiri provincije za koje Moskva tvrdi da polaže pravo.

Prijedlog, koji je Kijev nazvao "manipulativnim" i "apsurdnim" i jednakim predaji, signalizirao je Putinovu odlučnost da nastavi sukob, bacivši dalju sjenku na sastanak.

Više od 90 zemalja i međunarodnih organizacija učestvuje na sastancima koji se održavaju u Švajcarskoj.

Švajcarska je pristala da bude domaćin samita po nalogu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i nastoji da otvori put budućem mirovnom procesu koji uključuje Rusiju. Ali Moskva nije pozvana da prisustvuje skupu koji su ukrajinski zvaničnici proglasili "samitom mira".

Putin ide u Sjevernu Koreju. Šta se očekuje od posjete?

Arhiv - Ruski predsjednik Vladimir Putin sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom u Rusiji. (Foto: Mikhail Metzel / POOL / AFP)
Arhiv - Ruski predsjednik Vladimir Putin sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom u Rusiji. (Foto: Mikhail Metzel / POOL / AFP)

Kada je sjevernokorejski lider Kim Jong Un posjetio istočnu Rusiju u septembru, imao je misiju da vidi što je više moguće ruskog oružja.

Tokom višednevne posjete, Kim je bio u pilotskoj kabini jednog od najsavremenijih ruskih borbenih aviona, zatim je imao priliku da vidi strateške bombardere sa nuklearnim kapacitetom, a obišao je i ratni brod u ruskoj pacifičkoj floti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je sa Kimom obišao i najsavremeniji ruski kosmodrom Vostočni, gdje je priznao da će Rusija pomoći Sjevernoj Koreji da izgradi satelite.

Tokom susreta je naglašeno jačanje vojnih veza Moskve i Pjongjanga, ali nije bilo formalnih sporazuma što je iznenadilo neke posmatrače.

Međutim, kada Putin uskoro posjeti Sjevernu Koreju - prvi put za 24 godine - možda će biti konkretnijih rezultata od rukovanja, prema nekim analitičarima koji ocjenjuju da dvije strane vjerovatno rade na dodatnom učvršćavanju vojne saradnje.

"Očekivao bih neki konkretniji rezultat posjete, a ne samo prijateljski razgovor", kaže Alexey Muraviev, koji proučava nacionalnu bezbjednost i strateške studije na australijskom Univerzitetu Curtin.

Ruske vlasti potvrdile su da Putin planira da posjeti Sjevernu Koreju, ali nisu precizirale kada. Južnokorejske vlasti u srijedu su saopštile da će se to vjerovatno dogoditi "narednih nekoliko dana".

Visoke američke i južnokorejske diplomate u petak su telefonom razgovarale o Putinovoj posjeti. Prema navodima Seula, obje strane su upozorile da posjeta ruskog lidera ne bi trebalo da rezultira kršenjima rezolucija Savjeta bebjednosti Ujedinjenih nacija kojima se zabranjuje niz ekonomskih i vojnih veza sa Pjongjangom.

Usponi i padovi

Rusija je decenijama bila jedan od najvažnijih ekonomskih i vojnih saveznika Sjeverne Koreje, uz Kinu. Međutim, ti odnosi su ponekad bili i napeti.

Rusija - stalna članica Savjeta bezbjednosti sa pravom veta - 2017. godine je podržala međunarodne sankcije zbog razvoja nuklearnojg oružja u Sjevernoj Koreji. Od tada, Putin i Kim su pronalazili razloge da sarađuju, dok vode kampanju protiv uticaja Zapada.

Nakon što je 2019. godine napustio razgovore sa SAD, Kim je značajno proširio nuklearni arsenal čiji cilj je, kako tvrdi, odvraćanje Amerike i njenih regionalnih saveznika.

U međuvremenu, Putin je pokrenuo punu ofanzivu nad Ukrajinom 2022. godine, od kada se bori sa ukrajinskim snagama koje podržavaju zapadne zemlje.

Ubrzo nakon početka ruske invazije, Kim je postao samo jedan od nekoliko svjetskih lidera koji su podržali Putinov rat.

Nezavisni posmatrači utvrdili su da se na ukrajinskom ratištu koristi sjevernokorejsko oružje, uključujući rakete, što je potvrdilo navode američke vlade da Sjeverna Koreja snabdijeva Rusiju municijom.

Taj razvoj događaja u skladu je sa sve češćim ruskim potezima kojima se možda direktno krše sankcije UN, kojima se Moskva sada protivi.

Putinova posjeta

Putin će možda i dalje biti oprezan u odnosima sa Pjongjangom. Vjerovatno neće u potpunosti ili eksplicitno odustati od sankcija UN, s obzirom na to da Moskva želi da se predstavi kao odgovoran igrač koji poštuje međunarodno pravo, smatra Muraviev.

Ističe, međutim, da će Rusija "možda pokazati srednji prst Zapadu" tako što će postepeno slabiti sankcije protiv Sjeverne Koreje.

"Rusija je sada čak pod više sankcija od Sjeverne Koreje, tako da ako krši međunarodne kaznene mjere, šta može da pretrpi više od onoga što joj je već nametnuto zbog agresivnih akcija u Ukrajini".

Putin bi takođe mogao da iskoristi posjetu Sjevernoj Koreji da naglasi dalju podršku satelitskom programu te zemlje.

Od Kimove posjete Rusiji, Sjeverna Koreja lansirala je dva satelita. Iako najnovije lansiranje nije uspjelo, analitičari kažu da to što Pjongjang koristi novu vrstu rakete sugeriše da je imao pomoć Moskve.

Iako sankcije UN i dalje značajno ograničavaju saradnju Rusije i Sjeverne Koreje, obje zemlje mogu da pronađu načine da ekonomski sarađuju, između ostalog da se sjevernokorejski radnici šalju u Rusiju, kaže Artyom Lukin, profesor ruskog Dalekoistočnog federalnog univerziteta.

"Rusija nikada nije rekla da će prestati da poštuje sankcije Savjeta bezbjednosti UN protiv Sjeverne Koreje. Međutim, postoje načini da se to riješi - samo pogledajte Kinu. Mislim da bi Rusija mogla da koristi isti šablon", kaže Lukin za Glas Amerike.

Odbio je međutim da spekuliše kako bi Rusija mogla da podrži sjevenokorejski program naoružanja, ali je priznao da se čini da je "Rusija jedina velika sila koja može da Sjevernoj Koreji obezbijedi neke resurse zbog kojih bi se osjećala bezbjedno".

Dodao je i da je nemoguće znati da li će proširena saradnja dvije zemlje nadživjeti rat u Ukrajini, ali je sugerisao da je ovdje možda riječ o dugoročnim interesima.

"Može se reći da odnosi Rusije i Sjeverne Koreje predstavaljaju de fakto svrstavanje. Ne znamo da li će to dovesti do konkretnog saveza, ali ne bih to isključio".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG