Linkovi

Najnovije

Uvalde sahranjuje žrtve masakra u osnovnoj školi

Memorijal žrtvama masovnog ubistva u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Texasu. (Foto: AP/Jae C. Hong)
Memorijal žrtvama masovnog ubistva u osnovnoj školi u Uvaldeu, u Texasu. (Foto: AP/Jae C. Hong)

U gradu Uvalde, u Texasu, počela je sahrana 21 žrtve masovnog ubistva u jednoj osnovnoj školi. U utorak će biti sahranjene dvije 10-godišnje djevojčice - Amerie Jo Garza i Maite Yuleana Rodriguez.

Ukupno 19 djece, uzrasta od 9 do 11 godina, i dvije nastavnice ubijeno je kada je u njihovu učionicu upao 18-godišnji napadač i otvorio vatru iz poluautomatske puške AR-15.

"U utorak ćemo biti usredsređeni na naše porodice koje su izgubile svoje voljene. Počinjemo da sahranjujemo našu djecu, nevine žrtve prošlonedjeljnih ubistava u osnovnoj školi Robb", naveo je gradonačelnik Uvaldea Don McLaughlin u saopštenju u kojem je najavio otkazivanje sjednice gradskog vijeća zakazane za utorak.

Nekoliko velikih medija u Texasu će u podne po lokalnom vremenu održati 21 minut šutnje - minut za svaku žrtvu.

"Toliko nas tuguje za gradom Uvalde, za majkama, očevima, sestrama i braćom, supruzima i kćerkama onih koji nikada više neće čuti smijeh voljenih", navela je u saopštenju lokalna televizijska stanica KXAS-TV, ogranak televizijske mreže NBC u Dallasu.

U naredne dvije nedelje biće održan niz sahrana u gradu sa 16.000 stanovnika i sa gotovo 80 odsto latino ili hispanskom populacijom, uglavnom katoličkim vjernicima.

Biće sahranjene i dvije nastavnice, 44-godišnja Eva Mireles i 48-godišnja Irma Gacia, čiji je suprug Jose preminuo od srčanog udara dva dana nakon napada. Bračni par, koji se upoznao u srednjoj školi i imao četvero djece, biće sahranjen zajedno.

Na otkazanom gradskom vijeću zakletvu je trebalo da položi novi član - Pete Arredondo, šef policijskog odsjeka školskog okruga Uvaldea, koji je žestoko kritikovan zbog načina na koji je reagovao na pucnjavu. Arredondo je donio odluku da se čeka sa upadom u učionicu u kojoj je napadač otvorio vatru, pogrešno vjerujući da ima više vremena za akciju, saopštili su lokalni zvaničnici.

Lokalna policija čekala je gotovo sat ispred učionice, dok su djeca zvala službu hitne pomoći, prije nego što je taktički tim pogranične službe upao u učionicu i ubio napadača.

Dok grad žali za žrtvama, u Americi se ponovo vodi debata o tome da li bi trebalo izmijeniti federalne i državne zakone o oružju koji su, u Texasu, omogućili 18-godišnjaku da legalnim putem kupi poluautomatsku pušku, nedjelju prije masakra.

Napadač je također kupio stotine metaka i drugu pušku. Mnoge demokrate, među kojima je i predsjednik Joe Biden koji je u nedelju odao počast žrtvama u Uvaldeu, traže veća ograničenja kada ja riječ o kupovini i nošenju oružja.

Republikanci su uspješno sprječavali usvajanje oštrijih zakona, a u mnogim državama su proširili prava vlasnika oružja, navodeći da se kontrolom oduzimaju prava građanima koji poštuju zakone.

Biden je podržao mjere kao što su obnavljane zabrane na poluautomatsko oružje i sveobuhvatna bezbjednosna provjera kupaca. U utorak je najavio da će o tom pitanju razgovarati sa članovima Kongresa.

See all News Updates of the Day

Izvjestiteljica UN-a za Rusiju: Smrt Navalnog vrh ledenog brijega, Kara-Murza u jako lošem stanju

Arhiv - Marijana Kacarova, prva specijalna izvjestiteljica UN-a za pitanje ljudskih prava u Rusiji (Foto: VOA)
Arhiv - Marijana Kacarova, prva specijalna izvjestiteljica UN-a za pitanje ljudskih prava u Rusiji (Foto: VOA)

„U totalnom sam šoku, tako je od petka kada su ruske vlasti objavile da je Navalni umro. Ali, sa druge strane, način na koji su postupali prema njemu u pritvoru ukazivao je da je ovo očekivano”, rekla je specijalna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u Rusiji, Marijana Kacarova.

Ona je u intervjuu ruskom servisu Glasa Amerike ponovila poziv Moskvi da sprovede nezavisnu istragu o smrti Alekseja Navalnog, koji je preminuo u ruskoj zatvorskoj koloniji na Arktiku.

Za sada nije poznato od čega je Navalni umro, ali Kacarova kaže da se već dugo zna da je držan u jako lošim uslovima u zatvoru, da mu nije pružana potrebna ljekarska nega i da je praktično bio izložen „sporom umiranju”.

„Više puta sam prozivala ruske vlasti zbog uslova u zatvoru u kojima se nalazi Navalni, upozoravala sam ih na količinu mučenja i maltretiranja. Navalnom je bila uskraćena mogućnost da komunicira sa drugim ljudima, bio je dugo zatvoren u ćeliji. Prošlog decembra je iznenada nestao, i tada sam rekla ruskim vlastima da zatvorenici u Rusiji sistemski nestaju, jer je u isto vrijeme nestao i Aleksej Gorinov - još jedan politički zatvorenik, kritičar ruskih vlasti i rata protiv Ukrajine. Znači, dvojica Alekseja su nestala u zatvoru u decembru. I zbog kampanje ruskih nevladinih organizacija, a ja se nadam da su i moje izjave tome doprinijele, ruske vlasti su pronašle dvojicu Alekseja - jednog na Arktičkom krugu u udaljenoj zatvorskoj koloniji, a drugog u zatvorskoj bolnici, jer mu se zdravlje pogoršalo”, priča Kacarova.

Ona je inače prva osoba koja obavlja funkciju specijalne izvjestiteljice UN za ljudska prava u Rusiji, na koju je postavljena prošle godine. Ipak, ulaz u Rusiju joj nije dozvoljen, niti ruska vlada priznaje njen mandat.

Ruske vlasti odbijaju da predaju tijelo Navalnog njegovoj porodici, uz obrazloženje da je potrebno vrijeme da se sprovede istraga o njegovoj smrti. Porodica ruskog opozicionara, kao i Zapad, kao odgovornog za smrt označavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, dok Kremlj te optužbe negira.

„U petak sam pozvala ruske vlasti, zajedno sa velikom grupom specijalnih izvjestitelja UN-a, da sprovedu nezavisnu istragu o smrti Navalnog, kao i nezavisnu autopsiju kojom bi se utvrdile okolnosti njegove smrti. Umjesto da poslušaju naše apele, ruske vlasti su počele da hapse ljude koji su došli da polože cvijeće za Navalnog u više od 20 gradova Rusije”, kaže ona.

Kacarova naglašava da bi adekvatan odgovor ruskih vlasti poslije smrti Navalnog trebalo da bude oslobađanje svih političkih zatvorenika i okočanje arbitrarnih hapšenja.

„Navalni je samo vrh ledenog brijega. Stotine aktivista, kritičara je arbitrarno uhapšeno i zatvoreno u Rusiji, mnogima od njih je zdravlje ugrožeo, kao što je Vladimir Kara-Murza. Njegovo zdravlje je užasno, uslovi u kojima boravi su nehumani, također mu ne dozvoljavaju da komunicira sa drugim ljudima i nalazi se u zatvorskoj koloniji. On ima polineuropatiju i sa tom dijagnozom, čak i prema ruskom zakonu, ne bi smeo da se nalazi u zatvoru. Vladimir Kara-Murza je osuđen na 25 godina, a ljekari u zatvoru kažu da u tom stanju može da živi još godinu-dvije. Aleksej Gorinov ima tuberkulozu, često je u zatvorskoj bolnici, ali ne dobija medicinsku njegu koja mu je potrebna”, kaže Kacarova.

Izvjestiteljica UN-a zaključuje da je situacija u domenu ljudskih prava u Rusiji „veoma zabrinjavajuća” i da postoji „mašina represije” koja obuhvata sve kritičare politike Kremlja.

Prema njenim riječima, situacija se pogoršala od početka rata u Ukrajini i sada najgore prolaze oni koji se na bilo koji način usude da iskažu antiratni stav.

Zašto protestuju poljoprivrednici širom Evrope

Protest poljoprivrednika u Grčkoj (Foto: AFP/Aris Messinis)
Protest poljoprivrednika u Grčkoj (Foto: AFP/Aris Messinis)

Širom Evropske unije protestuju poljoprivrednici koji navode da su suočeni sa rastom troškova i poreza, birokratijom, prekomjernim pravilima za zaštitu životne sredine i konkurencijom zbog uvoza jeftine hrane.

Višenedjeljni protesti održavaju se u zemljama kao što su Francuska, Njemačka, Belgija, Holandija, Poljska, Španija, Italija i Grčka.

Mnoga pitanja su specifična za određene države, ali ima nekih i koja se tiču cijele Evrope.

Uvoz

Poljoprivrednici u istočnoj Evropi protestuju zbog, kako smatraju, nefer konkurencije koja je rezultat velikog uvoza iz Ukrajine kojoj je Evropska unija posle ruske invazije ukinula kvote i carine.

Poljski poljoprivrednici blokiraju saobraćaj na granici sa Ukrajinom, a Kijev navodi da to pogađa odbrambene kapacitete zemlje i pomaže ostvarivanju ruskih ciljeva.

Protest poljoprivrednika u Češkoj. (Foto: AP/Ondrej Deml/CTK)
Protest poljoprivrednika u Češkoj. (Foto: AP/Ondrej Deml/CTK)

U Češkoj, poljoprivrednici su se traktorima dovezli u centar Praga, i poremetili saobraćaj ispred zgrade ministarstva poljoprivrede.

Protestuju zbog uvoza, zato što kažu da utiče na evropske cijene, a istovremeno ne ispunjava standarde u zaštiti životne sredine koje poljoprivrednici u Evropskoj uniji moraju da poštuju.

Obnovljeni pregovori o trgovinskom sporazumu EU i južnoameričkog bloka "Merkosur" takođe izazivaju nezadovljstvo zbog nefer konkurencije kada je riječ o šećeru, žitu i mesu.

Pravila i birokratija

Poljoprivrednici su takođe nezadovoljni zbog, kako smatraju, pretjeranih propisa, uglavnom na nivou EU. U centru pažnje su nova pravila o subvencijama, među kojima je i zahtjev da se četiri odsto poljoprivrednog dobra ne koristi određeno vrijeme.

Učesnici protesta protive se i birokratiji, a u Francuskoj kažu da je vlada to pogoršala previše komplikovanom primjenom.

Protest poljskih poljoprivrednika u Gdanjsku, Poljska. (Foto: Reuters/Lukasz Glowala)
Protest poljskih poljoprivrednika u Gdanjsku, Poljska. (Foto: Reuters/Lukasz Glowala)

U Španiji, poljoprivrednici se žale da ih "guši birokratija" iz Brisela i da to podriva profitabilnost usjeva.

U Grčkoj se zahtijevaju veće subvencije i brža isplata odštete za uništene usjeve i uginulu stoku u poplavama prošle godine.

Rast cijena dizela

U Njemačkoj i Francuskoj, najvećim poljoprivrednim proizvođačima u EU, poljoprivrednici protestuju zbog planova da se ukinu subvencije ili poreske olakšice za dizel koji se koristi u poljoprivredi. U Grčkoj se takođe zahtijeva smanjenje poreza na dizel.

U Rumuniji se sredinom januara uglavnom protestovalo zbog visokih cijena dizela.

Profit

U Francuskoj, mnogi proizvođači kaži da zbog vladinih napora da smanji rast cijena prehrambenih proizvoda ne mogu da pokriju visoke troškove energije, đubriva i prevoza.

Šta rade vlade?

Evropska komisija je krajem prošlog mjeseca predložila da se ograniči uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, zaustavljanjem uvoza najosjetljivijih proizvoda kao što su živina, jaja i šećer. Međutim, proizvođači kažu da bi količina i dalje bila prevelika.

Protest grčkih poljoprivrednika u Atini. (Foto: AFP/Aris Messinis)
Protest grčkih poljoprivrednika u Atini. (Foto: AFP/Aris Messinis)

Komisija je takođe za 2024. godinu izuzela poljoprivrednike u EU iz pravila da dio zemlje ne smiju da obrađuju dok dobijaju subvencije, ali bi morali da gaje usjeve bez korišćenja pesticida.

Francuski premijer Gabriel Attal najavio je mjere među kojima su uvozne kontrole kako bi se osiguralo da uvezena hrana ne sadrži tragove pesticida zabranjenih u Francuskoj ili EU, kao i razgovore o tome da se poljoprivrednicima obezbijede veće cijene i ublaže birokratija i propisi.

Pariz i Berlin takođe su pod pritiskom odustali od planova da ukinu subvencije ili poreske olakšice za dizel. U Rumuniji, vlada je povećala subvencije za dizel, pozabavila se polisama osiguranja i ubrzala isplate poljoprivrednicima.

U Portugalu, tehnička vlada je najavila paket hitne pomoći od 500 miliona eura, među kojima je i 200 miliona da se ublaže posljedice suše.

Namik Hrle: Put od Banjaluke do IBM-a

Namik Hrle
Namik Hrle

Rođeni Banjalučanin Namik Hrle, IBM-ov direktor razvoja softvera, istaknuti je stručnjak iz oblasti kompjuterskih nauka. Kao IBM Fellow, doprinosi digitalnoj transformaciji i istraživanju kvantnih računara. Prošle godine je kao inozemni član primljen u Akademiju nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Namik Hrle je inženjer, programer bosanskog porijekla, koji radi za IBM-ovu laboratoriju u Njemačkoj. Trenutno je je direktor razvoja softvera u IBM-ovoj laboratoriji , a na globalnom nivou vodi IBM-ovu strategiju generiranja, pohrane i korištenja podataka u velikim sistemima kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, ukratko, u najvećim poslovnim sistemima svijeta.

Postao je i IBM fellow, što je titula koja se dodjeljuje onima koji su dosegnuli najviši stupanj doprinosa tehničkom vođstvu, inovacijama, poslovnom utjecaju, društvenom ugledu i izgradnji talenata. Fellow služi i kao primjer stotinama hiljada IBM-ovih inženjera.

„Budući da sam i IBM fellow, moja uloga je i edukacija mladih talenata u IBM-u te usmjeravanje njihovih tehničkih karijera te predstavljanje IBM-ove strategije i tehnologije u raznim prilikama, kao što su sastanci sa sadašnjim i budućim klijentima, pa sve do stručnih konferencija”, kazao je Namik Hrle za Glas Amerike.

Do sada je imao 76 patenata.

„Svaki patent mi je drag i svaki ima svoju priču, svoju ulogu u izgradnji nekih poslovnih sistema. Ako baš moram izdvojiti jedan, ona je to sistem za sinhronizaciju podatkovnih kopija, koji je transakscijski potpuno konzistentan. kombiniraju transkacijski i analitički pristup podacima”, istakao je Hrle.

Prema njemu, važne lekcije koje je naučio pripadaju jednako domeni poslovnog i privatnog.

Namik Hrle tokom prezentacije na IBM TECH konferencijiu u Dubaiju.
Namik Hrle tokom prezentacije na IBM TECH konferencijiu u Dubaiju.

„Poslovne lekcije koje sam u životu naučio jesu da je stvarno izuzetno važno konstantno učenje. A pogotovo u poslu kojim se ja bavim, volim reći da je vrijeme poluraspada znanja par godina. Ono što naučite danas, za par godina je pola vrijedno onog što je bilo vrijedno danas. Jako je bitna spremnost da ste na ivici zone konfora, to nije za svakoga i nije ugodno, kako bi se moglo rasti“, objasnio je.
„Mislim da je jako važno biti dobar čovjek, pomozi ako vidiš da će to rezultirati nekim uspjehom ovog drugog, to je jednako zadovoljstvo kao tvoj vlastit uspjeh. Za mene je veliko zadovoljstvo kada vidim stotine svojih mentees, neki od njih su postigli više nego ja. Dati, omogućiti drugima da mogu rasti i napredovati. Također, vrlo je važno ne praviti razliku, ne diskriminirati, tolerancija apsolutna. Jedino je bitno ono što čovjek jeste”, dodao je Namik Hrle.

Ističe kako je danas tehnologija omogućila brzu razmjenu i dostupnost znanja.

„Kad sam ja studirao, knjige su išle od ruke do ruke, ja dobijem nešto, i moram za tri dana vratiti. A danas gotovo svo znanje je dostupno gotovo svima u času kada ga trebate. Ja ne mogu opisati kakva je to razlika u mogućnostima. Kad god govorim šta bi preporučio mladima, uvijek mi je malo teško reći jer izgledam licemjeran. Ja sad pričam njima kako je lijepo tu gdje jesi, ne trebaš ići vani... kad sam ja prvi koji sam otišao. Razumijem licemjernu dimenziju toga što ja sad kažem, ali ne mogu, a da ne kažem, ipak je lijepo biti okružen svojom porodicom. Onog časa kada sam otišao, potpuno su se pokidale veze s rodbinom, prijateljima”, istakao je Hrle.

Uključen je i u razvoj IBM-ove vještačke inteligencije i kvantnih računaru.

„Vjerujem da je malo da je šta tako značajno kao umjetna inteligencija i kvantni računari, sa takvim velikim utjecajem na skoro svaki aspekt naših života jer su mogućnosti neograničene. Kvantni računari mogu pomoći riješiti najveće probleme koji trenutna arhitektura sistema ne može napraviti. Može napraviti terapiju za do sada neizlječive bolesti”, objasnio je.

Namik Hrle sa predsjednikom ANUBiH, akademikom Murisom Čičićem, prilikom prijema u ANUBiH.
Namik Hrle sa predsjednikom ANUBiH, akademikom Murisom Čičićem, prilikom prijema u ANUBiH.

Na pitanje kada možemo očekivati komercijalno upotrebljive kvantne kompjutere odgovara: „Pet godina. Već sada se koriste kvantni računari u raznim sistemima. Mi smo ih otvorili publici, svako može otići na cloud. Ali za široku upotrebu, mi očekujemo da će to biti za četiri do pet godina”.

Dijaspora je svakako jedan veliki adut za razvoj BiH, ali čini se da je nedovoljno koriste u matici. Ali, postoje kočnice uključivanja dijaspore u privredni i naučno-istraživački put Bosne i Hercegovine.

„Ja bih volio biti pozitivan, ali ima nešto što je teško, komplicirano u svemu tome jer da bi se stvarno dijaspora sa svim svojim potencijalima uključila i dovela u Bosnu, treba osigurati uvjete za to. Teško može dijaspora osigurati uvjete u Bosni, možda može, treba raditi na tome, ali u svakom slučaju, kad bi bili uvjeti osigurani, upliv bi bio veći. Naše unutarnje podjele i taj osjećaj nesigurnosti je prisutan i to ne možemo izbjeći”, kazao je.
Ispričao je kako mu je najveća neostvarena želja dovesti IBM u Bosnu.

„Ja imam pristup tim ljudima koji odlučuju. Ali ti ljudi traže stabilnost za investicije. Ne govorim o fizičkoj sigurnosti, nego govorim o ekonomskoj stabilnosti. Konstantno se generira nekakva tenzija, nekakav problem, nekakav sukob i to konstantno čujete. To je loš utjecaj. Onaj ko hoće investirati svoje novce, on mora misliti o tome. To je jedan problem. Ok, međutim, na pozitivnoj strani, ja ću iskoristiti svoju titulu da privučem dijasporu, od nekih akademskih incijativa, pa da te incijative povuku neke ekonomske”, kazao je za kraj Namik Hrle.

Hrle je ođen 1956. u Banjaluci, u Maloj Čaršiji, Mejdanu. Tamo je pohađao osnovnu školu Kasim Hadžić, a potom i Banjalučku gimanziju. Nakon gimnazije je otišao u Zagreb gdje je diplomirao na Prirodno-matematičkom fakultetu, odsjek matematika, nakon čega je magistrirao na Elektrotehničkom u Zagrebu. Za IBM radi od 1998.

Ročište pred sudom u Londonu: Assange nastoji izbjeći izručenje u Ameriku

Ročište pred sudom u Londonu: Assange nastoji izbjeći izručenje u Ameriku
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Pravni tim, koji zastupa zatvorenog osnivača Wikileaksa Juliana Assangea, u utorak je pred visokim sudom u Londonu posljednji put uputio apel protiv toga da se Asange isporuči u Sjedinjene Države, gdje se sučeljava sa doživotnom kaznom zatvora ukoliko bi bio osuđen za špijunažu.

Majka Navalnog zatražila od Putina da joj preda tijelo sina

Majka ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog Ljudmila blizu zatvorske kolonije u gradu Harp u Rusiji, 20. februara 2024.
Majka ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog Ljudmila blizu zatvorske kolonije u gradu Harp u Rusiji, 20. februara 2024.

Majka ruskog opozicionog lidera Alekseja Navalnog apelovala je u utorak na ruskog predsjednika Vladimira Putina da interveniše i dozvoli da joj se preda tikelo njenog sina, kako bi mogao da bude dostojanstveno sahranjen.

Ljudmila Navalna, obučena u crninu, na video snimku stoji ispred bodljikave žice koja okružuje zatvorsku koloniju na Arktiku, gde je 47-godišnji Navalni preminuo u petak.

"Ovo je već peti dan da ne mogu da ga vidim", kazala je majka Navalnog u video snimku. "Neće da mi predaju tijelo, i čak mi ne govore gdje je".

"Obraćam se vama, Vladimire Putine", kaže Ljudmila Navalna u video snimku koji je na društvenim mrežama objavio tim Navalnog. "Razrješenje ovog pitanja zavisi samo od vas. Pustite me da konačno vidim sina. Zahtijevam da se odmah preda tielo Alekseja kako bih mogla da ga pokopam kao ljudsko biće."

Majka preminulog opozicionog lidera kaže da su vlasti do sada odbile da joj kažu gdje se nalazi tijelo Navalnog. Njegov tim navodi da su ruske vlasti saopštile da je uzrok smrti nepoznat i odbijaju da predaju tijelo dvije nedjelje dok se nastavlja istraga o uzroku smrti.

Saradnici Navalnog optužili su vladu da odugovlači u pokušaju da sakrije dokaze da je opozicionar ubijen. U ponedjeljak, udovica Navalnog Julija objavila je video snimak optužujući Putina da je ubio njenog supruga, i poručila da je odbijanje da se preda njegovo tijelo dio pokušaja da se zataška ubistvo.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje o zataškavanju, navodeći novinarima da su "potpuno neosnovane, drske optužbe na račun šefa ruske države".

Zbog smrti Navalnog, ruska opozicija je ostala bez svoje najpoznatije ličnosti manje od mjesec dana pred izbore, na kojima će Putin, skoro sigurno, osvojiti novi šestogodišnji mandat. Mnogi Rusi su Navalnog doživljavali kao jedinu nadu da će doći do političkih promjena u vrijeme Putinovog nemilosrdnog gušenja opozicije.

Josep Borrell, visoki komesar EU za spoljnu politiku, zatražio je međunarodnu istragu smrti Navalnog, ali je Peskov rekao da Kremlj neće pristati na taj zahtjev.

Hapšenja učesnika pomjena Navalnom širom zemlje

Rusija je uhapsila oko 400 ljudi širom zemlje od smrti Navalnog, koji su pokušavali da mu odaju počast cvijećem i paljenjem svijeća, navodi grupa OVD-Info koja prati politička hapšenja.

Vlasti su ogradile neke od spomenika žrtvama sovjetske represije širom zemlje, koji su postali mjesta gdje se ostavljaju cvijeće i poruke u čast Navalnog. Policija je uklonila cvijeće tokom noći, ali se novo pojavilo.

Građanke ostavljaju cvijeće u čast Alekseja Navalnog kod spomenika žrtvama političke represije u Sankt Peterburgu u Rusiji, 20. februara 2024. (Foto: AP/Dmitri Lovetsky)
Građanke ostavljaju cvijeće u čast Alekseja Navalnog kod spomenika žrtvama političke represije u Sankt Peterburgu u Rusiji, 20. februara 2024. (Foto: AP/Dmitri Lovetsky)

Peskov je rekao da se policija ponaša "u skladu sa zakonom", hapseći ljude koji odaju počast Navalnom.

Ruskom opozicionaru odaje se pošta i van Rusije. U Kazahstanu, ruski roker Juri Ševčuk izveo je pjesmu u čast Navalnog i obraćajući se publici rekao da je Navalni govorio Rusima "o slobodi", i podsjećao ih da "mogu da budu slobodni, u najboljem smislu te riječi".

Ruski emigranti koji su pobjegli iz zemlje poslije ruske invazije na Ukrajinu 2022. također su se okupili u gradovima širom Evrope, održavajući proteste ispred ruskih ambasada.

Vladimir Putin još nije komentarisao smrt Navalnog.

U tekstu su korištene i neke informacije agencija Reuters i AP.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG