WASHINGTON — 

Izvještaj, koji je u četvrtak izdao Ured direktora nacionalne obavještajne službe, otkriva da, iako Teheran trenutno nije spreman za izradu nuklearnog oružja, poduzima aktivnosti "koje ga bolje pozicioniraju da ga proizvede, ako tako želi".

U izvještaju se navodi da je Iran od jula nastavio da povećava svoje zalihe od 20% i 60% obogaćenog uranijuma, a istovremeno proizvodi i upravlja sve većim brojem naprednih centrifuga.

Procjena američkih obavještajnih službi dalje upozorava da su iranski zvaničnici sve spremniji "javno raspravljati o korisnosti nuklearnog oružja".

"Teheran ima infrastrukturu i iskustvo da brzo proizvodi uranijum za oružje u više podzemnih objekata, ako tako želi", navodi se u izvještaju. "Iranski lideri priznaju da to jača kredibilitet prijetnji razvojem nuklearnog oružja."

Izvještaj ODNI-a procjenjuje da postojeće zalihe obogaćenog uranijuma u Iranu daleko premašuju ono što mu je potrebno za civilne svrhe i da bi Teheran mogao izgraditi "više od desetak nuklearnog oružja ako bi njegove ukupne zalihe uranijuma bile dodatno obogaćene".

Procjena američkih obavještajnih službi o iranskim sposobnostima objavljena u julu prošle godine na sličan način govori da je zvaničnicima u Teheranu postalo ugodnije da govore o upotrebi nuklearnog oružja.

Ali novi izvještaj sugerira da je Teheran sada spreman suprotstaviti se pritisku Zapada, napadima ili drugim prijetnjama s više nuklearnih aktivnosti.

"Iran će vjerovatno razmotriti instaliranje ili upravljanje naprednijim centrifugama, daljnje povećanje zaliha obogaćenog uranijuma, obogaćivanje uranijuma do 90 posto, ili prijeteći povlačenjem iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja", prema najnovijoj procjeni ODNI-a.

Američki zvaničnici su ranije upozoravali da bi Teheran mogao proizvesti nuklearnu bojevu glavu za samo jednu do dvije sedmice, iako su također rekli da Pentagon ima opcije da zaustavi iranski nuklearni proboj.

Iranska misija pri Ujedinjenim nacijama još uvijek nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Američki obavještajni analitičari kažu da se njihova zabrinutost proteže dalje od nuklearnog oružja i uključuje iranske balističke rakete i mogućnosti dronova.

Američka procjena kaže da Iran "gotovo sigurno uključuje lekcije naučene iz napada raketa i bespilotne letjelice (UAV) na Izrael u aprilu i iz operativne upotrebe iranskih bespilotnih letjelica od strane Rusije protiv Ukrajine."

Američka obavještajna služba dodatno "očekuje da će Teheran uključiti podatke o performansama balističkih projektila koje je prenio Rusiji kada budu korišteni u operativnim uvjetima."

A pomoć Rusije bi također mogla potaknuti iranski rad na više raketa za svemirsko lansiranje, što bi moglo skratiti vremensku liniju Teherana za proizvodnju interkontinentalne balističke rakete, upozorava se u izvještaju ODNI.

Drugi tajni obavještajni izvještaj objavljen u četvrtak detaljno opisuje dodatnu iransku podršku Moskvi.

Iran "vjerovatno obučava i pomaže ruskim vojnicima u operacijama bespilotnih letjelica," navodi se, dodajući da su se "Moskva i Teheran također dogovorili da uspostave zajedničku proizvodnu liniju u Rusiji za smrtonosne bespilotne letjelice".

BUCHAREST — 

Drugi krug je bio zakazan za nedjelju, a glasanje je već u toku na biračkim mjestima u inostranstvu.

Nakon jednocifrene ankete prije prvog kruga predsjedničkih izbora 24. novembra, Calin Georgescu — koji želi prekinuti podršku Rumunije Ukrajini protiv ruske invazije — odnio je pobjedu koja je pokrenula pitanje kako je takvo iznenađenje bilo moguće u Evropskoj uniji i država članica NATO-a.

U dokumentima s kojih je u srijedu skinuo tajnost najviši rumunski savjet sigurnosti navodi se da je zemlja bila meta "agresivnih hibridnih ruskih napada" tokom izbornog perioda.

"Izborni proces za izbor predsjednika Rumunije će se u potpunosti ponoviti, a vlada će odrediti novi datum i... kalendar za potrebne korake", navodi se u saopćenju suda.

U drugom krugu predsjedničkog takmičenja koje je trebalo da se održi u nedjelju snage bi odmjerili Georgescu, krajnje desničarski, proruski kandidat, protiv pro-EU centrističke liderke Elene Lasconi.

Stranke krajnje desnice također su imale dobre rezultate na prošlonedjeljnim parlamentarnim izborima u Rumuniji, iako su se vladajuće socijaldemokrate pojavile kao najveća grupacija i nadaju se da će sastaviti spojiti pro-EU koalicionu vladu.

Sud nije doveo u pitanje integritet parlamentarnog glasanja.

Bejrut — 

"Borbeni avioni izveli su nekoliko vazdušnih napada, gađajući most Al-Rastan na autoputu Homs-Hama... i napadajući položaje oko mosta, u pokušaju da presijeku put između Hame i Homsa i obezbijede Homs", saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Pobunjenici predvođeni islamističkom grupom Hajat Tahrir al-Šam (HTS) pokrenuli su ofanzivu prije nešto više od nedelju dana, baš kada je u susjednom Libanu stupio na snagu prekid vatre između Izraela i Hezbollaha, saveznika sirijskog predsjednika Bashara al-Assada.

Da bi usporile napredovanje pobunjenika, Assadove snage podigle su barijere od zemljišta na autoputu sjeverno od Homsa, trećeg po veličini grada u Siriji koji se nalazi samo 40 kilometara južno od Hame, saopštila je Opservatorija.

Desetine hiljada pripadnika Asadove manjinske zajednice alavita bježalo je u četvrtak iz Homsa iz straha da će pobunjenici nastaviti da napreduju, navela je ranije Opservatorija.

Pobunjenici su zauzeli Hamu u četvrtak nakon uličnih borbi sa vladinim snagama, najavljujući "potpuno oslobođenje grada" u poruci na svom Telegram kanalu.

Pobunjenički borci su ljubili zemlju i ispalivali slavljeničke hice u vazduh dok su ulazili u četvrti po veličini grad u Siriji.

Ispostavilo se da su mnogi stanovnici dočekali pobunjeničke borce. Fotograf AFP-a je vidio kako su neki stanovnici zapalili džinovski poster Asada na fasadi gradske skupštine.

Vojska je priznala da je izgubila kontrolu nad gradom, strateški lociranim između Alepa i sjedišta Asadove moći u Damasku.

Ministar odbrane Ali Abas nagašavao je da je povlačenje vojske "privremena taktička mjera".

"Naše snage su i dalje u blizini", rekao je on u izjavi koju je prenijela zvanična novinska agencija SANA.

"Veliki udarac"

Aaron Lund, član istraživačkog centra Century International, nazvao je gubitak Hame "velikim, masivnim udarcem za sirijsku vladu" jer je vojska tamo trebalo da ima prednost i da preokrene dobitke pobunjenika "a oni to nisu mogli da postignu".

Rekao je da će HTS sada pokušati da se probije prema Homsu, odakle su mnogi stanovnici već otišli u četvrtak.

Direktor Opservatorije Rami Abdel Rahman prijavio je masovni egzodus iz grada pripadnika Asadove manjinske zajednice alavita.

On je rekao da se desetine hiljada ljudi kreću ka oblastima duž sirijske obale Sredozemnog mora, gdje Alaviti, sledbenici ogranka šiitskog islama, čine većinu.

"Plašimo se i brinemo da će se u Homsu ponoviti ono što se dogodilo u Hami", rekao je državni službenik koji se predstavio samo imenom Abas.

"Bojimo se da će nam se (pobunjenici) osvetiti", rekao je 33-godišnjak.

Do prošle nedelje, rat u Siriji je uglavnom bio u mirovanju godinama, ali analitičari kažu da će morati da se nastavi jer nikada nije istinski riješen.

U video snimku objavljenom na internetu, lider HTS-a Abu Mohamed al-Jolani rekao je da su njegovi borci ušli u Hamu da "očiste ranu koja je postojala u Siriji 40 godina", misleći na slom Muslimanske braće 1982. godine, što je vodilo do smrti hiljada ljudi.

U kasnijoj poruci na Telegramu u kojoj je čestitao "narodu Hame na pobjedi", on je prvi put upotrijebio svoje pravo ime Ahmed al-Sharaa umesto svog ratnog nadimka.

Žestoke borbe

Opservatorija, koja se oslanja na mrežu svojih izvora u Siriji, saopštila je da je 826 ljudi, uglavnom boraca, ali i 111 civila, ubijeno u zemlji od izbijanja nasilja prošle nedelje.

To označava najintenzivnije borbe od 2020. u građanskom ratu izazvanom represijom režima nad prodemokratskim protestima 2011. godine.

Ključ za uspjehe pobunjenika od početka ofanzive prošle nedelje bilo je preuzimanje Alepa, koji vladine snage za više od deceniju rata nikada nisu u potpuno ispustile iz ruku.

Dok su pobunjenici koji su napredovali ranije u svojoj ofanzivi naišli na mali otpor, borbe oko Hame bile su posebno žestoke.

Asad je naredio povećanje plata karijernim vojnicima za 50 odsto, javila je u srijedu državna novinska agencija SANA, dok on nastoji da ojača svoje snage za kontraofanzivu.

Pobunjenici su otjerali sirijske oružane snage uprkos činjenici da je vlada poslala "velike vojne konvoje", saopštila je Opservatorija.

Pobunjenici su započeli ofanzivu na sjeveru Sirije 27. novembra, istog dana kada je stupio na snagu prekid vatre u ratu između Izraela i Hezbollaha u susjednom Libanu.

I Hezbollah, i Rusija, bili su ključni podržavaoci Asadove vlade, ali su posljednjih godina zaglibili u sopstvenim sukobima.

HTS je ukorijenjen u ogranku Al-Kaide u Siriji.

Grupa je pokušavala da ublaži svoj imidž posljednjih godina, ali stručnjaci kažu da je pred izazovom da pokuša da ubijedi zapadne vlade da su se u potpunosti odrekle tvrdog džihadizma.

Sjedinjene Države drže stotine vojnika u istočnoj Siriji kao dio koalicije formirane protiv džihadista Islamske države.

Seoul, South Korea   — 

Na sastanku stranke u petak, lider PPP-a Han Dong-hoon pozvao je na "brzu suspenziju" Yoonovih dužnosti, pozivajući se na "novootkrivene činjenice" koje sugeriraju da je Yoon pokušao upotrijebiti obavještajne agencije da uhapsi istaknute zakonodavce, optužujući ih da su "anti" -državne snage."

"Predsjednik Yoon nije priznao da je nezakonito vanredno stanje bila greška. Ako predsjednik Yoon nastavi obavljati svoje dužnosti, postoji značajan rizik od ponavljanja takvih ekstremnih radnji... koje bi mogle predstavljati veliku prijetnju za Republiku Koreju i njen narod", rekao je Han, koristeći službeno ime Južne Koreje.

Yoon, mjesecima frustriran onim što je vidio kao pokušaje opozicije da opstruira njegovu vlast, proglasio je vanredno stanje u utorak kasno, tvrdeći da je neophodno "slomiti antidržavne snage" i "zaštititi ustavni poredak".

Za nekoliko sati, južnokorejski zakonodavci su poništili dekret, nakon što su se probili kroz policiju i vojno osoblje koje je poslato u zgradu Narodne skupštine.

Opozicija, koja ima većinu u Narodnoj skupštini, planira da glasa o Yoonovom opozivu kasno u subotu.

Povećanje tenzija

Uz hitnost, južnokorejski mediji su u petak izvijestili o nepotvrđenim glasinama da se planira drugi pokušaj uvođenja vanrednog stanja, iako je vojska brzo demantirala te izvještaje.

U intervjuu uživo na YouTubeu, Kwak Jong-geun, šef komande za specijalne ratove Južne Koreje, rekao je da neće primijeniti drugi dekret o vanrednom stanju ako dobije takva naređenja.

Kwak je takođe rekao da je tokom prvog kratkotrajnog vanrednog stanja odbio naredbe da se poslanici iz Nacionalne skupštine oslobode, smatrajući takav potez nezakonitim.

Ministarstvo nacionalne odbrane Južne Koreje kasnije je suspendovalo Kwaka i još dva visoka vojna komandanta koji su bili uključeni u prvu deklaraciju o vanrednom stanju, navodi novinska agencija Yonhap.

U parlamentu zemlje, tenzije su nakratko bile visoke u petak, usred glasina da bi Yoon trebao posjetiti i sastati se sa zakonodavcima u pokušaju da pronađe put naprijed koji ne uključuje opoziv.

U pripremi za Yoonovu posjetu o kojoj se pričalo, stotine opozicionih poslanika i zvaničnika okupilo se na ulazu, upozoravajući Yoona da se drži podalje.

Poslanik Demokratske stranke Kim Min-seok rekao je na javnom skupu da je njegova stranka obavijestila predsjednički ured da Yoonu neće biti dozvoljeno da uđe na teren. Yoonova kancelarija je kasnije rekla da on ne planira posjetiti.

Lider JPP ključna figura

Južnokorejska policija je u četvrtak objavila da je otvorila istragu o optužbama da su Yoon i drugi visoki čelnici počinili izdaju u vezi s događajima od utorka navečer.

U petak je južnokorejski Chosun Ilbo izvijestio da je Yoon naredio južnokorejskoj špijunskoj agenciji da uhapsi Hana, lidera konzervativne stranke koji je nekada bio blizak Yoonov saveznik i kolega tokom njihovih ranijih karijera tužioca.

Han, koji je prethodno bio Yoonov ministar pravde, odigrao je ključnu ulogu u političkoj drami koja se odvijala ove sedmice.

Odmah nakon što je Yoon proglasio vanredno stanje, Han se usprotivio tom nastojanju, a 18 članova njegove konzervativne stranke glasalo je za poništavanje uredbe.

Međutim, u četvrtak su Han i njegovi kolege konzervativci počeli da se okupljaju oko Yoona, govoreći da će se suprotstaviti opozivu, za koji su tvrdili da će paralizirati zemlju.

Han je u petak ponovo promijenio svoj stav, rekavši da je dobio "vjerodostojne dokaze" da Yoon pokušava uhapsiti poslanike.

"Čvrsto vjerujem da je sada vrijeme da se razmišlja isključivo o naciji i njenim građanima", rekao je.

Neizvjesnost ustavnog suda

Da bi uspjeli, najmanje osam članova PPP-a mora podržati zahtjev za opoziv. Do sada su samo dva konzervativca javno izjavila da će glasati za opoziv Yoona.

Ali nakon Hanovog preokreta, mnogi posmatrači kažu da se sada čini vjerovatno da će opoziv proći.

Ako Yoon bude opozvan, on bi odmah bio suspendovan dok Ustavni sud razmatra da li da ga smijeni sa funkcije, što je proces koji bi mogao potrajati sedmicama ili čak mjesecima.

WASHINGTON/RIO DE JANEIRO — 

Vivian Barbosa živi u Sao Paulu, Brazil, i radi kao medicinska sestra više od 20 godina.

Podnosi zahtjev za vizu za rad u Sjedinjenim Državama kao medicinska sestra.

"Postoji mnogo razloga zašto želim da odem, ali glavni koji ćete čuti od većine Brazilaca je nedostatak profesionalnog priznanja i potcjenjivanje medicinskih sestara u Brazilu", rekla je Barbosa za Glas Amerike.

Sjedinjene Države se suočavaju sa sve većim nedostatkom registriranih medicinskih sestara kako stari generacija tzv. baby boomera, povećavajući potražnju za zdravstvenom njegom.

Mnoge bolnice i domovi za njegu angažovali su medicinske sestre izvan SAD-a kako bi pomogli u popunjavanju upražnjenih radnih mjesta koja se procjenjuju na skoro 200.000 godišnje, jer mnoge medicinske sestre napuštaju to polje rada, prema američkom Birou za statistiku rada.

A zbog velike potražnje, State Department je prestao da prima zahtjeve za vize za zapošljavanje, poznate kao EB-3, koje su uključivale medicinske sestre i druge kvalifikovane radnike do kraja fiskalne godine koja je završena u septembru.

Svake godine je dostupno oko 40.000 ovih viza, što je ograničenje nepromijenjeno od stvaranja kategorije 1990. godine.

U svom najnovijem ažuriranju, američka vlada je rekla da će godišnja ograničenja za vizu za EB-3 biti resetirana s fiskalnom godinom koja je počela 1. oktobra. To bi omogućilo ambasadama i konzulatima da nastave sa podnošenjem zahtjeva za te vize.

Broj viza izdatih u oktobru nije dostupan. U septembru nije izdata nijedna EB-3 viza.

U saopćenju, Patty Jeffrey, predsjednica Američkog udruženja za međunarodnu zdravstvenu zaštitu, rekla je da zamrzavanje zahtjeva za vizu pogoršava nedostatak osoblja u američkom zdravstvenom sistemu.

Ona je rekla da je dio problema što nije dovoljno medicinskih sestara obrazovanih u SAD-u.

"Sve dok ne budemo mogli da ispravimo probleme sa kapacitetom koji prisiljavaju [američke] škole za medicinske sestre da odbiju hiljade kvalifikovanih kandidata godišnje, međunarodne medicinske sestre će ostati ključne za zapošljavanje dovoljnog broja medicinskih sestara", rekla je ona u izjavi za medije. "Ovo posljednje zamrzavanje viza zaustavlja protok kvalificiranih međunarodnih medicinskih sestara kada su američkim bolnicama najpotrebnije, a jedini način da se to ispravi je djelovanjem Kongresa."

Za Barbosu, to znači da ne zna koliko će joj vremena trebati da dobije dozvolu za rad u SAD kao medicinska sestra.

Strane medicinske sestre

U Brazilu, gdje živi Barbosa, postoji veliki broj diplomiranih medicinskih sestara.

Prema Semesp-u, organizaciji koja predstavlja visokoškolske ustanove u Brazilu, sestrinstvo je na petom mjestu na najnovijoj listi nezaposlenih diplomiranih studenata, pri čemu skoro 1 od 4 diplomaca ne može pronaći plaćeni posao.

Međunarodno vijeće medicinskih sestara, ili ICN, podiglo je uzbunu zbog toga što zemlja gube svoju radnu snagu medicinskih sestara zbog niske plaće i loših uslova rada.

Howard Catton, izvršni direktor ICN-a, također je pozvao na globalni kodeks za zapošljavanje kako bi se zaustavilo predatorsko zapošljavanje.

„Rečeno nam je da se regruteri [pojavljuju] na dan diplomiranja kako bi zaposlili medicinske sestre, ali nema povrata za zemlje koje ih gube. … Ako ćete zaposliti medicinske sestre iz zemlje s niskim prihodima koja je već u izazovu u smislu zdravstvene zaštite, jedan od pravih smislenih načina da se vrati je da kažemo: 'Mi ćemo se obavezati da ćemo izgraditi školu za medicinske sestre tako da zemlja može obrazovati više medicinskih sestara i zadovoljiti svoje potrebe', rekao je.

Na nedavnom samitu G20 u Rio de Janeiru, ICN je pozvao svjetske lidere da se posvete dugoročnim ulaganjima u obrazovanje medicinskih sestara, poboljšane uslove rada i bolju platu. Rezultat je bila deklaracija samita koja se službeno bavila praksama zapošljavanja koje privlače kvalifikovane profesionalce iz ranjivih nacija, u skladu sa pozivom ICN-a za etično upravljanje radnom snagom.

"Podržavamo jačanje obuke zdravstvene radne snage, uključujući i kroz Akademiju WHO", navodi se u deklaraciji, dodajući da postoji potreba za boljim uslovima rada, obrazovanjem i rodnom jednakošću u zdravstvenim profesijama.

Na G20 u Riju, predsjednik brazilskog nacionalnog zdravstvenog savjeta Fernando Zasso Pigatto prepoznao je potrebu za poboljšanjem i rekao da je važno da zemlje zadrže svoju radnu snagu.

„Zato što bi u idealnom slučaju zemlje trebale da obučavaju profesionalce kako bi odgovorili na njihovu lokalnu stvarnost“, rekao je on. "Ovi pojedinci žive u tim kontekstima i razumiju specifične potrebe svojih zajednica."

Pigatto se slaže da bi ljudima trebalo dozvoliti da se presele u druge zemlje da rade kao medicinske sestre ako to žele, ali je naglasio potrebu da se riješe osnovni uzroci nedostatka medicinskih sestara i bolje plate.

"Znamo da postoje zemlje koje ne ulažu [dovoljno]", rekao je on.

Catton iz ICN-a je rekao da će se sve dok se zemlje ne pozabave lošim plaćama, uslovima rada i nedostatkom ulaganja u obrazovanje, protok zdravstvenih radnika preko granica nastaviti, sa dugoročnim posljedicama i za zemlje pošiljateljice i za zemlje primateljice.

"Nitko ne stoji na putu prava pojedinačnih medicinskih sestara da se kreću i migriraju. ... To je sloboda koju apsolutno podržavamo. ... Ali kada se presele, kao i gubitak medicinske sestre za pružanje njege, postoji investicija koju te županije imaju, a koju takođe gube“, rekao je on.

Barbošina situacija naglašava širi izazov sa kojim se suočavaju zdravstveni sistemi širom svijeta.

Ali ona neće više čekati.

"Dođe do tačke, i desi se svakoj medicinskoj sestri ovdje u Brazilu, da se jednostavno umorimo", rekao je Barbosa.

Yan Boechat je doprinio ovom izvještaju.