Linkovi

Najnovije

Sekretarijat za pravosuđe ispitaće postupanje policije u Texasu, Biden posjetio mjesto zločina

Fotografija ubijene učenice Alexandrije Rubio ispred škole u Uvaldeu.
Fotografija ubijene učenice Alexandrije Rubio ispred škole u Uvaldeu.

Sekretarijat za pravosuđe SAD saopštio je da će ispitati odgovor policije na masovno ubistvo u osnovnoj školi u Uvaldeu, Teksasu, u kojoj su ubijeni 19-ero djece i dvije učiteljice.

U javnosti se sve više postavljaju pitanja o tome zbog čega policija nije brže reagovala i suprotstavila se napadaču.

Napadač je ostao u učionici skoro jedan sat, dok su policajci čekali u hodniku, a djeca iz učionica panično zvala policiju upomoć.

Država Texas i okružne vlasti najavile su zasebnu istragu. Anthony Coley, portparol Sekretarijata za pravosuđe, saopštio je da će sprovesti reviziju postupanja policije na zahtev gradonačelnika Uvaldea.

"Cilj revizije je da da nezavisan nalaz o tome kako je policija reagovala, identifikuje šta treba popraviti kako bi se pomoglo onima koji prvi reaguju na slučajeve masovnih ubistava", kaže on.

Dodaje da će Sekretarijat za pravosuđe na kraju revizije objaviti izvještaj.

Mjesto zločina u Juvaldeu posetio je i predsjednik Joe Biden sa suprugom Jill.

Joe Biden sa suprugom Jill ispred škole u Uvaldeu, 29. maj 2022.
Joe Biden sa suprugom Jill ispred škole u Uvaldeu, 29. maj 2022.

Predsjednik i njegova supruga su u suzama položili bijele ruže ispred osnovne škole Robb i odali poštu žrtvama.

"Uradite nešto!", čulo se iz gomile ispred crkve u kojoj je Biden prisustvovao misi.

"Hoćemo", odgovorio je.

Bidenovi će se sastati i sa porodicama žrtava, preživjelima i pripadnicima hitnih službi koji su prvi stigli na lice mjesta.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Posljedice za one koji žele uvesti isplatu plata u kešu sankcionisanim osobama

Michael Murphy, U.S. Ambassador to Bosnia and Herzegovina
Michael Murphy, U.S. Ambassador to Bosnia and Herzegovina

Podrška sankcionisanim osobama u Bosni i Hercegovini sa sobom povlači potencijalne posljedice, poručili su na društvenoj mreži X iz američke ambasade u Bosni i Hercegovini, u srijedu, 22. maja, reagujući na najave izmjena zakona o isplaćivanju plata u gotovini zaposlenima u institucijama u BiH.

Reakcija ambasade uslijedila je nakon što je 21. maja, na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) predložila izmjene Zakona o financiranju institucija BiH.

Izmjene omogućavaju da se zaposlenima na državnom nivou, koji su pod američkim sankcijama, plata isplaćuje u gotovini.

Na listi sankcija se nalazi preko 40 osoba i pravnih entiteta iz BiH, među kojima je i zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Marinko Čavara.

Više od pola sankcionisanih našlo se na tom spisku nakon što je američki predsjednik Joe Biden u junu 2021. godine potpisao izvršnu naredbu, koja predviđa dodatne sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana.

Sankcionisanima su onemogućene isplate plata preko računa u banci nakon nedavnog usvajanja izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma.

Šef Kluba HDZ BiH u državnom parlamentu Predrag Kožul smatra da bi se prihvatanjem navedenih izmjena omogućilo "ostvarivanje osnovnih ljudskih prava" osobama koje su pod američkim sankcijama.

"Sjedinjene Države će koristiti sve raspoložive provedbene mehanizme za podršku režimu sankcija SAD i prevenciju koruptivnih, destabilizirajućih ili antidejtonskih aktivnosti", naveli su iz američke ambasade u BiH.

Zašto su važna priznanja palestinske države?

Palestinska zastava na kampusu univerziteta UCLA u Los Anđelesu (Foto: AP/Jae C. Hong)
Palestinska zastava na kampusu univerziteta UCLA u Los Anđelesu (Foto: AP/Jae C. Hong)

Španija, Irska i Norveška saopštile su u srijedu da će priznati palestinsku državu 28. maja, što je korak ka ostvarenju dugotrajne palestinske aspiracije koji je preduzet usred međunarodnog gnjeva zbog broja poginulih civila i humanitarne krize u Pojasu Gaze nakon ofanzive Izraela.

Gotovo istovremene odluke dvije članice Evropske unije i Norveške, mogle bi da pojačaju “zamah” za priznavanje palestinske države i kod drugih zemalja EU i da podstaknu dalje korake u Ujedinjenim nacijama, produbljujući izolaciju Izraela.

Trenutno, sedam od 27 članica Evropske unije zvanično priznaje palestinsku državu. Pet od njih su bivše zemlje istočnog bloka, kao i Kipar. Švedska je najavila priznanje 2014.

Češka, članica EU, kaže da se odluka o priznanju palestinske države koju je donijela tadašnja Čehoslovačka 1988. godine - čiji je ona tada bila dio - ne odnosi na modernu državu. Slovačka do sada nije saopštila da li njen dio tog priznanja i dalje stoji.

Članice EU Malta i Slovenija najavile su da bi mogle da slijede njihov primjer.

Oko 140 od oko 190 zemalja zastupljenih u UN već je priznalo palestinsku državu.

Evo i zašto nova evropska priznanja mogu da budu važna.

Zašto je to važno?

Plan UN o podjeli iz 1947. godine zahtijevao je stvaranje jevrejske i palestinske države. Palestinci i arapski svijet su ga odbili jer bi im dao manje od polovine teritorije, iako Palestinci čine dvije trećine stanovništva.

Arapsko-izraelski rat sljedeće godine donio je Izraelu još više teritorije, kao i Jordanu kontrolu nad Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, a Egiptu nad Gazom.

U Šestodnevnom ratu 1967, u kojem je pobijedio vojske pet arapskih zemalja, Izrael je zauzeo sve tri teritorije, a decenije mirovnih pregovora su propale.

Sjedinjene Države, Britanija i druge zapadne zemlje podržale su ideju nezavisne palestinske države koja postoji uz Izrael kao rješenje za najduži sukob na Bliskom istoku, ali insistiraju da palestinska državnost treba da bude rezultat direktnih pregovora, kakvih nije bilo od 2009.

Iako zemlje EU i Norveška neće priznati postojeću državu, već samo mogućnost da postoji, ova simbolika pomaže da se poboljša međunarodni položaj Palestinaca i stvara veći pritisak na Izrael da otvori pregovore o okončanju rata.

Takođe, ovaj potez daje dodatnu važnost pitanju Bliskog istoka uoči izbora za Evropski parlament 6. i 9. juna.

Zašto sada?

Diplomatski pritisak na Izrael je rastao kako se borbe sa Hamasom proteže u osmi mjesec. Generalna skupština UN je 11. maja sa značajnom većinom izglasala da se Palestini daju nova "prava i privilegije" u znak sve veće međunarodne podrške glasanju o punopravnom članstvu. Palestinske vlasti trenutno imaju status posmatrača.

Lideri Španije, Irske, Malte i Slovenije izjavili su u martu da razmatraju priznavanje palestinske države kao "pozitivan doprinos" okončanju rata.

Španski premijer Pedro Sančez rekao je u srijedu: „Ovo priznanje nije protiv bilo koga, nije protiv izraelskog naroda“, rekao je on. „To je čin u korist mira, pravde i moralne doslednosti”.

Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde rekao je za AP da, iako je zemlja decenijama podržavala uspostavljanje palestinske države, priznanje je "karta na koju možete jednom da igrate".

Nekada smo mislili da će priznanje doći na kraju procesa“, rekao je on. „Sada smo shvatili da priznanje treba da dođe kao podsticaj, kao jačanje procesa”.

Koje su posljedice priznanja?

Dok su desetine zemalja priznale palestinsku državu, nijedna od najvećih zapadnih sila to nije učinila, i nejasno je koliko bi na to pitanje moglo da utiče odluka ove tri države o priznanju.

Uprkos tome, njihovo priznanje bi označilo značajan uspjeh za Palestince, koji vjeruju da to daje međunarodni legitimitet njihovoj borbi. Norveška je rekla da će predstavništvo za Palestinu postati ambasada, ali nije jasno šta će da urade Irska i Španija.

Malo šta će se promijeniti na terenu u kratkom roku. Mirovni pregovori su u zastoju, a izraelska desničarska vlada izričito je protiv palestinske državnosti.

Kakav je odgovor Izraela?

Izrael je brzo reagovao u srijedu opozivom ambasadora u Irskoj, Norveškoj i Španiji.

Izraelska vlada kritikuje stavove o nezavisnosti Palestine kao "nagradu" za napad Hamasa 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i oteto oko 250. Odbacuje bilo kakav potez koji daje međunarodnu legimitinost Palestincima.

Koraci poput onih koje su u srijedu preduzele tri evropske zemlje će ojačati palestinsku poziciju i potkopati pregovarački proces, smatra Izrael, insistirajući da sva pitanja treba rješavati pregovorima.

Izrael često odgovara na odluke stranih zemalja za koje se smatra da su protiv njegovih interesa tako što poziva ambasadore tih zemalja i takođe kažnjava Palestince mjerama kao što je zamrzavanje transfera sredstava od poreza palestinskoj samoupravi koja već ima problem sa nedostatkom novca.

Hamas je organizacija koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku.

Ko priznaje palestinsku državu?

Oko 140 zemalja je već priznalo palestinsku državu, što je više od dvije trećine članica Ujedinjenih nacija.

Neke velike sile nagovijestile su da se njihov stav možda mijenja usred negodovanja zbog posljedica izraelske ofanzive u Gazi, u kojoj je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze koje kontroliše Hamas i koje ne pravi razliku između civila i boraca kada objavljuje podatke.

Britanski ministar spoljnih poslova David Cameron rekao je da ne može da bude priznanja palestinske države dok je Hamas u Gazi, ali da bi to moglo da se desi dok su u toku pregovori Izraela sa palestinskim liderima.

Francuska je nagovijestila da nije spremna da se pridruži drugim zemljama u priznavanju palestinske države, čak i ako se u principu ne protivi toj ideji.

Francuski ministar spoljnih poslova Stefan Sežurne, u komentarima koje je prenijelo njegovo ministarstvo nakon sastanka iza zatvorenih vrata sa izraelskim kolegom u srijedu, rekao je da priznavanje palestinske države mora da bude "korisno" u putu ka dvije države i dodao da ako se to učini sada, neće imati istinskog uticaja na postizanje tog cilja.

Pentagon kaže da je Rusija lansirala moguće svemirsko oružje na put američkom satelitu

Pentagon u Arlingtonu, Virdžinija, 2. marta 2022. Pentagon kaže da je Rusija lansirala vjerovatno svemirsko oružje i rasporedila ga u istoj orbiti kao satelit američke vlade.
Pentagon u Arlingtonu, Virdžinija, 2. marta 2022. Pentagon kaže da je Rusija lansirala vjerovatno svemirsko oružje i rasporedila ga u istoj orbiti kao satelit američke vlade.

Rusija je lansirala vjerovatno svemirsko oružje i rasporedila ga u istoj orbiti kao satelit američke vlade, saopštio je Pentagon.

"Rusija je lansirala satelit u nisku Zemljinu orbitu za koje procjenjujemo da je vjerovatno oružje za koje se pretpostavlja da je sposobno da napadne druge satelite u niskoj Zemljinoj orbiti", rekao je glasnogovornik Pentagona, general major Pat Ryder na brifingu za novinare kasno u utorak.

Rusko "kontrasvemirsko oružje" lansirano 16. maja raspoređeno je "u istu orbitu kao i satelit američke vlade", rekao je.

Rayder je dodao da će Washington nastaviti da prati situaciju i da je spreman da zaštiti svoje interese.

"Imamo odgovornost da budemo spremni da zaštitimo i branimo domen, svemirski domen, i da obezbijedimo stalnu i neprekidnu podršku združenim i kombinovanim snagama", rekao je on.

Ranije u utorak, Moskva je optužila Sjedinjene Države da nastoje smjestiti oružje u svemir nakon što je Washington stavio veto na ruski prijedlog o neširenju nuklearnog oružja u Ujedinjenim narodima.

"Oni su još jednom pokazali da njihovi istinski prioriteti u oblasti svemira nisu usmjereni na to da svemir bude bez oružja bilo koje vrste, već da smjeste oružje u svemir i pretvore ga u arenu za vojnu konfrontaciju", glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova je rekla u saopštenju.

Svjetske sile su posljednjih mjeseci razmijenile više optužbi da pokušavaju "naoružati" svemir.

Oni su predložili suparničke prijedloge za neširenje u Ujedinjenim nacijama kao dio svađe.

Rusija je prošlog mjeseca stavila veto na američku inicijativu, dok su prijedlog Moskve blokirale Sjedinjene Države, Britanija i Francuska na glasanju u ponedjeljak.

Američki izaslanik Robert Wood rekao je da ruski prijedlog, kojim se sve zemlje pozivaju da "preduzmu hitne mjere kako bi za sva vremena spriječile postavljanje oružja u svemir", odvlači pažnju.

Rekao je da je rusko "vjerovatno" protusvemirsko oružje "vjerovatno sposobno da napadne druge satelite u niskoj Zemljinoj orbiti".

"Rusija je postavila ovo novo protusvemirsko oružje u istu orbitu kao satelit američke vlade", rekao je on u izjavi uoči glasanja u ponedjeljak.

"Rusko lansiranje 16. maja uslijedilo je nakon prethodnih lansiranja ruskih satelita vjerovatno protiv svemirskih sistema u nisku Zemljinu orbitu 2019. i 2022. godine."

Bijela kuća je u februaru saopštila da Rusija razvija antisatelitsko oružje, čije je postojanje potvrđeno nakon što su zakonodavci upozorili na neodređenu, ali ozbiljnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Izvještaj iz Gruzije – šta treba znati o sličnostima i razlikama “ruskog zakona” u Republici Srpskoj

Poruka sa demonstracija u Tbilisiju. Foto: Detektor
Poruka sa demonstracija u Tbilisiju. Foto: Detektor

Dva zakona inspirisana ruskim načinom obračunavanja s kritičkim glasovima civilnog društva, vlasti u Gruziji i Republici Srpskoj su u gotovo identično vrijeme izvukli iz ladica i proslijedili skupštinama.

Uprkos sličnostima u tekstu i šteti koju mogu napraviti, dva zakona izazivaju različite reakcije u Tbilisiju i Banjoj Luci. Razgovori u Gruziji s aktivistima i stručnjacima nude tmurnu sliku šta očekuje civilno društvo u Bosni i Hercegovini, piše Detektor.

Kasna je noć 14. maja a ulice Tbilisija odjekuju uzvicima, pjesmom i parolama sa zahtjevima hiljada demonstranata okupljenih ispred gruzijskog Parlamenta. Oni već gotovo mjesec dana žele spriječiti svoje vlasti da udalje zemlju od Evropske unije i približe je Rusiji.

Vjeruju da bi novi Zakon o transparentnosti stranog uticaja, inspiriran sličnim zakonom u Rusiji, Gruziju približio ruskim društvenim vrijednostima, a udaljio od evropskih. Ovaj zakon nevladine organizacije, medije, a zatim i građane označava agentima stranog utjecaja samo zato jer primaju određeni novac iz inostranstva.

Sedmicama prije ove noći demonstranti su trpjeli fizičko nasilje i represiju policije na ulicama glavnog grada svoje zemlje jer su se odlučili pobuniti protiv zakona koji predviđa da sve organizacije koje imaju više od 20 posto prihoda iz inostranstva moraju biti registrirane u poseban registar. U protivnom ih čekaju novčane kazne ili gašenje.

Uprkos svakodnevnim masovnim protestima, Parlament Gruzije usvojio je zakon sredinom maja. Građani su nekoliko dana nastavili s protestima uz poruke “nećemo Rusiju, hoćemo u EU”, uz muziku i ples, ogrnuti zastavama Gruzije, EU i Ukrajine.

Zakon sličan onom kakav je usvojila gruzijska Vlada, ove sedmice najavljen je kao tačka redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Još krajem septembra 2023. godine Narodna skupština je usvojila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, prema kojem bi trebao biti posebno “uređen” rad nevladinih organizacija.

Poslije oštrih domaćih i međunarodnih reakcija, Vlada se zakona ponovo sjetila sredinom marta, u gotovo isto vrijeme kada je to uradila Vlada Gruzije, nakon što je i tamo zakon bio na čekanju.

Protesti ili pripreme za njih u Tbilisiju traju cijeli dan. Foto: Detektor
Protesti ili pripreme za njih u Tbilisiju traju cijeli dan. Foto: Detektor

Vlada Republike Srpske prijedlog zakona o javnosti rada nevladinih organizacija utvrdila je u proceduri bez transparentnosti, na telefonskoj sjednici krajem marta 2024. godine.

Tekst od 20 članova, i kao i u slučaju Gruzije, odnosi se na nevladine organizacije koje dobijaju novac iz inostranstva. Njima vladajuća koalicija u Republici Srpskoj zakonom želi zabraniti svako političko djelovanje koje je postavljeno dosta široko, a potom i označiti posebno njihov rad. Za razliku od gruzijskog rješenja, koje izdvaja organizacije čiji prihod iz inostranstva ne prelazi 20 posto, rješenje iz Republike Srpske u ovom slučaju je rigoroznije i ne pravi nikakve razlike u iznosu pomoći koji organizacije dobijaju.

Oba zakona predviđaju dostavljanje određenih podataka resornim ministarstvima, ali dok se gruzijsko rješenje posvećuje više izvoru, iznosu i svrsi novca pristiglog iz inostranstva, s jasno preciziranim zahtjevima za obrazlaganje finansiranja, zakon u Republici Srpskoj predviđa dostavljanje podataka o samoj organizaciji i osobama koje je predstavljaju. Oba rješenja navode da će pravilnik i formular za prijavu sredstava iz inostranstva odrediti ministri pravde.

Nevladine organizacije koje će biti pogođene zakonom u Tbilisiju i Banjoj Luci vjeruju da je konačni cilj obje vlasti isti – dati mogućnost ministarstvima pravde da kontroliraju nevladine organizacije i medije koje označe stranim agentima. Ta kontrola, sakrivena pod navodnom transparentnošću, koja se navodi u nazivima oba zakona, dolazila bi kroz mogućnost potpunog uvida u finansijske i lične podatke organizacija i aktivista, uz novčane kazne ili potpuno gašenje onih koji krše zakon.

Takav cilj vlasti u Gruziji najbolje su prepoznali studenti, koji su dane provodili na ulicama, ostavljajući prostorije fakulteta gotovo praznim. Njihovi zahtjevi su jasni – ukidanje zakona kojim se predviđa kažnjavanje nevladinih organizacija i medija kaznama od 3.000 do 16.000 maraka ili trajnim gašenjem ukoliko odbiju da se povinuju zakonskim odredbama.

U prostorijama Univerziteta u Gruziji novinari Detektora susreću strane studente koji, unatoč želji da podrže svoje kolegice i kolege, ne odlaze na proteste zbog straha od toga da bi im mogla biti ukinuta studentska viza.

Jedna od studentica iz Rusije pristaje samo na audio ali ne i video snimanje.

“Mogla bih imati problema ako neko u Rusiji vidi video, nije sigurno”, kaže ona.

Ova studentica je još od početka ruske invazije na Ukrajinu pokušavala izaći iz Rusije. Objašnjava da na fakultetu nema njenih kolega Gruzijaca, da su u štrajku i svi idu na proteste protiv takozvanog zakona o stranim agentima, koji u njenoj zemlji postoji duže od deset godina.

“Ljudi koji su protiv Putina targetirani su ovim zakonom. Oni ne smiju iznositi svoje stavove u medijima, reklamirati se ili biti političke figure više”, kaže ova studentica te dodaje da su ljudi “ušutkani ovim zakonom”.

Smatra da Gruziji nije potreban takav zakon – kojim se “tlače ljudi i sprečava ih se da imaju svoje mišljenje”.

Gruzijski zakon navodi da će agentima stranog utjecaja biti proglašene organizacije koje podržavaju interese stranih sila i to neprofitne organizacije, izuzev onih koje se bave sportskim ili aktivnostima doniranja krvi, medijske kompanije, printani mediji i svi drugi pravni subjekti koji koriste internet domene u Gruziji, a čiji nekomercijalni prihod iz inostranstva prelazi 20 posto njihovog ukupnog prihoda.

Vlasti u Republici Srpskoj pod agentima stranog utjecaja podrazumijevaju udruženja, fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane i registrovane u ovom entitetu, koje u cijelosti ili djelimično finansiraju druge države, međunarodne i strane organizacije, strani državljani ili registrovane nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. Zakon u Republici Srpskoj rigorozniji je jer ne precizira iznos koji određena organizacija mora primati iz inostranstva kako bi bila proglašena stranim agentom.

Gruzijska studentica Natsvlishvili Gvantsa, koju smo zatekli kako pomaže jednom od profesora u pripremi za sastanke s medijima i stranim predstavnicima, objašnjava da protestuju protiv zakona kojim se sprečavaju slobodarske ideje i istinite informacije medija i nevladinih organizacija.

“Mi smo demokratičan narod koji voli slobodu, koja je i u našoj himni. Sve što je protiv naše volje smatramo napadom na gruzijsku demokratiju. Protestujemo protiv naše Vlade i tražimo da povuku ovaj zakon, ali protestujemo i da bi naš glas čuli partneri”, kaže i pojašnjava kako se nadaju da ih partneri neće napustiti i da će sankcionisati Vladu Gruzije.

Predsjednica Gruzije Salome Zourabichvili u subotu, 18. maja, uložila je veto na zakon pa on neće odmah stupiti na snagu.

Ali pravnik Giorgi Chitidze za Detektor objašnjava da veto predsjednika države, ukoliko bude nadglasan većinom u Parlamentu, ne sprečava da zakon bude finalan krajem maja i nakon 60 dana od tada, nekad u augustu, stupi na snagu.

Za njega, osim stigmatiziranja i označavanja gruzijskih državljana stranim agentima, problem predstavlja i ono što vidi sovjetskim stilom nadzora organizacija kroz zahtjeve da se dostavljaju dokumenti o radu organizacija iako to drugi zakoni već reguliraju.

“Treći problem je finansijska transparentnost koju zakon predviđa, iako imamo najmanje 20 pravnih akata koji nas obavezuju da Vladi dostavljamo finansijske i druge informacije. Dakle, ne radi se o transparentnosti, već o kontroli, praćenju, utišavanju”, objašnjava on.

Uprkos policijskom nasilju, na proteste dolaze i porodice sa djecom. Foto: Detektor
Uprkos policijskom nasilju, na proteste dolaze i porodice sa djecom. Foto: Detektor

Slične kritike na predloženi zakon imaju i aktivisti u Republici Srpskoj.

Razlika između dva zakona je i u načinu prijave sredstava iz inostranstva – Gruzija predviđa da to bude prijava za novac dobijen tokom jedne kalendarske godine, dok entitetsko rješenje traži od organizacija da 15 dana nakon prijema finansijskih sredstava ili druge vrste pomoći iz inostranstva prijave ovakvu promjenu.

Oba zakona predviđaju da organizacije godišnje moraju dostavljati finansijske i druge izvještaje ministarstvima pravde, a zakon u Republici Srpskoj predviđa i dodatno polugodišnje izvještavanje. U Gruziji predviđaju i da svi podaci uneseni u registar budu javno objavljeni i dostupni, dok entitetski zakon navodi kako će takvi podaci biti dostupni različitim institucijama koje budu vršile nadzor, od Narodne skupštine, preko sudova i tužilaštava, do policije, ali će sve organizacije koje budu proglašene stranim agentima morati svoje materijale i objave jasno označiti na način koji bude propisan.

Chitidze dodaje i kako se pribojava da će Gruzija ostati sama zbog ovog zakona, jer zapadni zvaničnici već upozoravaju na takav scenarij.

“Najavljuju kako će, ukoliko bude usvojen ovaj zakon, povući sve benefite, kao što je bezvizni režim, ali i da će sankcionisati neke ljude. To znači da smo ostavljeni sami. A kad ste ostavljeni sami, Rusija ne treba ni ući u zemlju da bi počela rat”, zaključuje Chitidze.

Dok građani Gruzije nastavljaju svoju borbu i nakon usvajanja zakona, u Banjoj Luci još uvijek nisu najavljeni protesti u sedmici kada će Narodna skupština razmatrati zakon. Grupa nevladinih organizacija glasna je u upozoravanju o tome šta će ovakav zakon donijeti i koliko bi cijelo društvo moglo trpjeti zbog njegovih odredbi.

A ukoliko bi ove odredbe bile prekršene, svi oni koji budu proglašeni stranim agentima, osim gašenja, mogli bi se suočiti i s finansijskim kaznama u visini od 1.000 do 5.000 maraka.

Jedni od rijetkih koji predvode borbu protiv ovog zakona jesu članovi Transparency Internationala u BiH, koji od predstavljanja nacrta zakona upozoravaju na njegovu štetnost. Učestvovali su i u jednoj od rijetkih protestnih aktivnosti protiv ovog zakona u oktobru 2023. godine na ulicama Banje Luke.

Dva dana prije glasanja o ovom zakonu, Transparency je s više od 50 organizacija i pojedinaca javno upozorio na restriktivni prijedlog zakona i pozvao poslanike i poslanice da glasaju protiv njegovog usvajanja.

“Sistem koji zabranjuje slobodu govora, slobodu djelovanja, slobodu udruživanja, postaje sistem straha i krivac za narušavanje osnovnih ljudskih, demokratskih i ustavnih prava”, stoji u poruci koju su zajedno objavili.

Dodaju kako vlasti, pod izgovorom transparentnosti, žele napraviti podobne i da će na udaru biti sva udruženja, od onih koja se bore za ljudska prava i protiv korupcije, do sportskih organizacija, sindikata i humanitarnih udruženja.

“Ovo neće dovesti samo do gašenja ili zabrane rada udruženja, već će proizvesti negativne ekonomske posljedice kroz izolaciju Republike Srpske i smanjenje investicija”, objašnjavaju u zajedničkom saopćenju.

Za razliku od zakona u Republici Srpskoj, gruzijsko rješenje predviđa da organizacija, ukoliko njeno poslovanje više ne odgovara ovom zakonu, može zatražiti brisanje iz registra i na taj način prestati biti proglašavana stranim agentom.

Rasprava o zakonu u Narodnoj skupštini zakazana je za srijedu, 22. maja, a glasanje se očekuje u petak.

Ukrajinski artiljerci konačno dobili granate da zaustave Ruse u blizini Harkova

Ukrajinski vojnici pune granate u samohodnu haubicu M109 prije nego što su pucali na ruske trupe u blizini grada Vovčansk
Ukrajinski vojnici pune granate u samohodnu haubicu M109 prije nego što su pucali na ruske trupe u blizini grada Vovčansk

Ukrajinski vojnici koji upravljaju haubicama u oblasti Harkova u blizini ruske granice rade danonoćno kako bi zaustavili upad moskovskih trupa, i konačno dobijaju granate za to.

Ukrajinski branioci mjesecima su bili sputani nestašicom artiljerijskih granata i drugog oružja dok je američki Kongres zadržavao vojnu pomoć vrijednu milijarde dolara. Kako su zakonodavci u Washingtonu tvrdili, ruske snage su pritiskale za svoju prednost na linijama fronta, gurajući naprijed na istočnom frontu.

Sa paketom pomoći od 61 milijardu dolara koji je Kongres sa zakašnjenjem odobrio prošlog mjeseca, ukrajinski strijelci kažu da očajna nestašica počinje da se smanjuje.

Oni u sjevernim okruzima Harkovske regije kažu da su borbe intenzivnije od njihovog prethodnog zadatka u Bakhmutu, gradu na istoku Ukrajine koji je Rusija zauzela prošle godine i pretvoren u ruševine nakon višemjesečnih borbi.

"To je 24 sata dnevno, njihova pješadija stalno dolazi, mi nastavljamo da se borimo protiv njihovih napada. Barem pokušavamo. Kad god je to moguće, obaramo ih", rekao je Pavlo, strijelac ukrajinske 92. odvojene jurišne brigade koja upravlja haubicama.

"Ranije smo bili pozicionirani na području Bakhmuta, sada smo prebačeni ovdje. Ovdje je mnogo 'vrući'. Tamo nismo imali granate. Evo, bar imamo granate, počeli su da ih isporučuju. Imamo šta da radimo, boriti se."

Ruske snage su prešle granicu ranije ovog mjeseca i kažu da su zauzele desetak sela.

Grad Vovčansk, 5 km unutar granice, ostaje žarište upada. Ukrajinske snage kontrolišu oko 60% grada i bore se od kuće do kuće kako bi odbile ruske napade.

Ulozi su visoki - osvajanje Vovčanska bi bio najveći dobitak Rusije od početka napada. Harkov, drugi najveći grad u Ukrajini, udaljen je 70 km.

Vidimo ih kako hodaju niz cestu, 5 km udaljeni od Šebekina“, rekao je Vitalij, komandant artiljerijske jedinice brigade, misleći na grad na ruskoj strani granice.

"Vidimo ih kako hodaju pješice do svojih položaja. Dok se kreću, mi naravno pokušavamo da ih udarimo, da nanesemo maksimalne žrtve."

Policajci pregledaju snimke Vovčanska dronom, sa dimom koji se diže nad različitim okruzima, kako bi procijenili situaciju u nastavku. Monitori su provjereni, kalkulacije napravljene.

Dva čovjeka imaju zadatak da obezbijede da haubica bude dobro kamuflirana - granama drveća.

Vitalii je uvjeren da će granate i dalje stizati jer su svi svjesni važnosti održavanja linije.

„Da, dobićemo municiju jer se suočavamo sa velikom i ozbiljnom neprijateljskom grupom“, rekao je on.

Ako sada možemo da pokažemo da smo u tako ekstremnoj situaciji u stanju da zaustavimo neprijateljski napad velikih razmera na Harkov i oblast Harkova, neprijatelj se neće usuditi da napadne Kijev, Černihiv, Sumi ili Poltavsku oblast".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG