Linkovi

Tenzija između Bijele kuće i Glasa Amerike - norma koja traje decenijama


Specijalni dopisnik Glasa Amerike Greta Van Sasteren intervjuiše predsjednika Trumpa u Singapuru, 12. avgusta 2018. (Foto: Bela kuća)

Za urednicu Glasa Amerike koja je donijela sudbonosnu odluku, prilika je bila suviše izuzetna i važna da bi se propustila. Samo deset dana poslije napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine, u kojima je ubijeno 2.977 Amerikanaca, najbliži saradnik i zaštitnik Osame bin Ladena u Afganistanu - Mullah Omar, koji se rijetko pojavljivao u javnosti - ponudio je ekskluzivni intervju paštunskom servisu Glasa Amerike. 

Myrna Whitworth​, vršilac dužnosti direktorice Glasa Amerike u to vrijeme, izabrala je dvoje novinara da telefonom intervjuišu tajanstvenog lidera Talibana, koji je dozvolio Bin Ladenu, organizatoru napada 11. septembra, da se nastani u Afganistanu.

Ali zvaničnici Bushove administracije su brzo saznali da Glas Amerike priprema priču. Whitworth​ je dobila poziv State Departmenta i rečeno joj je da bi, ako objavi intervju sa Omarom, to bilo "političko samoubistvo".

Dok je Bushova administracija "poštovala pravo agencije da objektivno izvještava", zvaničnici nisu željeli da Glas Amerike "uradi nešto što bi bilo pogodno za neprijatelja", ispričao je u nedavnom intervjuu Richard Boucher​, tadašnji portparol State Departmenta.

Predsjednik Bush govori na proslavi 60 godina rada Glasa Amerike u Washingtonu, 25. februara 2002.
Predsjednik Bush govori na proslavi 60 godina rada Glasa Amerike u Washingtonu, 25. februara 2002.

Glas Amerike, multimedijska organizacija koju finansira američka vlada, emituje program na više od 40 jezika za više od 280 miliona ljudi širom svijeta. Osnovan je za vrijeme Drugog svjetskog rata a ima mandat Kongresa da izvještava objektivno i sveobuhvatno.

Međutim, tenzije između Bijele kuće i Glasa Amerike su norma već decenijama, pretežno zbog toga što polu-nezavisna - i povremeno agresivna medijska agencija funkcioniše u okviru glomazne birokratije federalne vlade.

Predsjednik Obama daje intervju novinaru Glasa Amerike Andreu DeNesneri u Bijeloj kući, 22. juna 2011. (zvanična fotografija Bijele kuće)
Predsjednik Obama daje intervju novinaru Glasa Amerike Andreu DeNesneri u Bijeloj kući, 22. juna 2011. (zvanična fotografija Bijele kuće)

Prošlog mjeseca, predsjednik Donald Trump pridružio se nekima od prethodnika koji su zamjerili Glasu Amerike na načinu izvještavanja - ali uz do sada neviđeni intenzitet i oštrinu.

"Ako čujete šta dolazi iz Glasa Amerike, to je odvratno. Govore neke odvratne stvari o našoj zemlji", izjavio je Trump na brifingu o situaciji sa koronavirusom u Bijeloj kući 15. aprila.

Trumpova primjedba se odnosila na dvije stvari. Prvo, da je Glas Amerike, u svom izvještavanju, koristio sumnjive podatke kineske vlade o broju zaraženih i umrlih u Kini - što je optužba koju je ovaj medij odlučno porekao. Drugo, predsjednik je bio iziritiran zato što više od dvije godine ne može da postavi novog šefa američke Agencije za globalne medije, u čijoj nadležnosti je i Glas Amerike, zbog prepreka koje su postavile demokrate njegovoj potvrdi u Senatu.

Predsjednik je potrebu da se promijeni uprava koja nadzire Glas Amerike naveo kao jedan od razloga da eventualno primjeni predsjedničko ovlaštenje koje nikada do sada nije korišteno, i raspusti Kongres.

Trump se ranije žalio da nema kontrolu nad državnim medijem koji bi odražavao njegove i vrijednosti njegovih pristalica. Prošlog novembra, Trump je sugerisao da bi SAD trebalo da stvore državnu, globalnu mrežu, kako bi se suprostavila, kako kaže, "nepravednom" i "lažnom" izvještavanju CNN-a i pokazala svijetu koliko je "velika" ova zemlja.

Međutim, kako pokazuje intervju sa Mullah Omarom i drugi primjeri, Trump nije prvi predsjednik koji je kritikovao rad Glas Amerike. Razlog je što, iako ovu medijsku kuću obično nadziru politički postavljenici Bijele kuće, novinari Glasa Amerike su zakonski obavezani da budu nepristrasni u svom izvještavanju.

Uređivačka evolucija vladinog medija

Bijela kuća i State Department odbili su zahtjev Glasa Amerike da pojasne i komentarišu predsjednikove kritike upućene preko televizije, kao i odvojene optužbe iznijete u biltenu Bijele kuće ranije ovog mjeseca, u kojem je Glas Amerike optužen da je "pojačavao" kinesku propagandu, koristeći njene podatke za vrijeme pandemije koronavirusa.

Direktorica Glasa Amerike Amanda Bennett odbacuje optužbe i kaže da agencija nastoji da se bavi "objektivnim izvještavanjem, zasnovanim na činjenicama, kojim se ne pojačava ničija poruka."

Zapravo, Glas Amerike je skoro 20 puta razotkrivao i demantovao kineske dezinformacije, prema Komitetu reportera, neprofitnoj grupi za slobodu štampe.

JFK VOA
JFK VOA

Uređivački pristup potpune "sredine" nije uvijek bio politika Glasa Amerike. Nakon što je agencija formirana 1942. da bi se suprostavljala nacističkoj propagandi objektivnim vijestima, u prvih nekoliko decenija, izvještavanje Glasa Amerike prvo su morali da odobre vladini predstavnici.

Za vrijeme "Kubanske krize" 1963. godine, Glas Amerike je u suštini radio pod "vladinom supervizijom", podsjeća Nicholas Cull​, profesor javne diplomatije na Annenberg školi za komunikacije i novinarstvo Univerziteta Južne Kalifornije, autor knjige "Hladni rat i informaciona agencija Sjedinjenih Država."

"Predstavnik administracije bio bi upućen iz Informacione agencije u Glas Amerike", priča Cull. "Morao je da odobri svaki tekst."

Taj pristup je počeo da nestaje za vreme afere Watergate, koja je dovela do ostavke predsjednika Richarda Nixona 1974. Cull kaže da su novinari Glasa Amerike, koji su insistirali na tome da daju kompletnu sliku istrage predsjednikovih navodnih pristupa naišli na protivljenje zvaničnika Informacione agencije, koji su željeli da vide pozitivniju priču o Nixonu.

Novinari su željeli da Watergate pretvore u "čas građanskog vaspitanja koji pokazuje da snaga Amerike nije u tome što njen predsjednik nikada ne pravi greške, već u mogućnosti Kongresa da ispravi tu grešku kroz odgovarajući proces", rekao je Cull. Na kraju je postignut kompromis: svaki put kada je emitovana negativna priča o predsjedniku, morala je da se prenese i neka pozitivna priča.

To je dovelo do nekih neobičnih emisija, kaže Cull. "U vijestima bi govorili kako je tog dana predsjednik imenovan kao jedan od učesnika zavjere u aferi Watergate protiv kojeg nije podnijeta optužnica, a zatim kako je gospođa Nixon otvorila novu školu u Washingtonu."

Pristrasnost postaje zakonski zabranjena

Do 1976. godine, Kongres i direktori Glasa Amerike zaključili su da je agenciji potreban jasniji urednički mandat da bi zadržala kredibilitet kod međunarodne publike. Kongres je uradio nacrt Povelje, koja propisuje da Glas Amerike mora da objavljuje tačne vijesti, proizvodi sadržaje koji predstavljaju sve segmente američkog društva, pruža jasna objašnjenja i prenosi diskusije o američkoj politici.

Povelja Glasa Amerike
Povelja Glasa Amerike

Uređivačka praksa agencije dodatno je definisana zakonima iz 1994. i 2016. godine, uz specifične mjere kojima se novinari štite od političkog uticaja a agencija poziva da se pridržava "najviših profesionalnih standarda novinarstva", dok ostaje dosledna "širim spoljnopolitičkim ciljevima Sjedinjenih Država."

Richard Stengel, bivši urednik magazina Time i nekadašnji državni podsekretar za javnu diplomatiju u Obaminoj administraciji, ističe da ta nezavisnost razdvaja Glas Amerike od nekih konkurentskih medija.

"Glas Amerike nije državni medij u smislu kao što državni mediji u autoritarnim zemljama moraju da u svom programu odražavaju spoljnopolitičke cilljeve ili principe te zemlje. To nije državni medij u sjevernokorejskom, ili kineskom ili kubanskom stilu. To je nezavisna medijska kuća i dio razloga što program Glasa Amerike prate i vole milioni ljudi širom svijeta", ističe Stengel.

Predsjednik Ronald Reagan drži nedjeljno obraćanje naciji preko radija 9. novembra 1985. u studiju Glasa Amerike u Washingtonu. 1985. Glas Amerike je obraćanje emitovao u Sovjetski Savez. (Foto: AP)
Predsjednik Ronald Reagan drži nedjeljno obraćanje naciji preko radija 9. novembra 1985. u studiju Glasa Amerike u Washingtonu. 1985. Glas Amerike je obraćanje emitovao u Sovjetski Savez. (Foto: AP)

Dok se od novinara Glasa Amerike traži da budu objektivni u izvještavanju, agencija je pod nadležnošću izvršne grane, koja ima ovlaštenje da imenuje izvršnog direktora Američke agencije za globalne medije (USAGM).

USAGM nadzire pet medijskih mreža koje se finansiraju iz federalnog budžeta i emituju vijesti u zemlje u kojima je sloboda štampe ograničena. Izvršni direktor agencije, zajedno sa dvostranačkim odborom medijskih direktora i stručnjaka za međunarodne poslove, postavlja direktore tih medijskih kuća, uključujući Glas Amerike.

Trump je nominovao Michaela Packa​, konzervativnog producenta dokumentarnih filmova i medijskog funkcionera za novog direktora Agencije za globalne medije, u junu 2018.

Demokratski senator Bob Menendez nedavno je uputio pismo Bijeloj kući navodeći da Pack tek treba da odgovori na pitanja odbora za spoljnopolitičke odnose o tvrdnjama o nepropisnom poslovanju, ranijim poreskim prijavama i navodnim "negativnim okolnostima" pod kojima je napustio prethodni posao.

Packova portparolka izjavila je za Glas Amerike da odbija da komentariše priču zbog procesa nominacije koji je još u toku.

Clifford May​, šef konzervativnog tink tenka Fondacija za odbranu demokratije, smatra da je Trumpova kritika Glasa Amerike opravdana zbog predsjednikove frustriranosti što Kongres odbija da mu potvrdi kandidata.

Amanda Bennett, direktorica Glasa Amerike
Amanda Bennett, direktorica Glasa Amerike

May je direktoricu Glasa Amerike Bennett opisao kao osobu ostalu iz vremena administracije demokratskog predsjednika Baracka Obame, koja nije uspjela da adekvatno objasni politiku Trumpove administracije svijetu.

"Ona treba da se objasni na Glasu Amerike - ako ne tu, gdje drugo? To ne znači da ne može da bude autorskih tekstova i stavova i kritika predsjednika. Sve te stvari mogu da stoje u ravnoteži ali potrebni su dobri novinari da to urade", ocijenio je May. "Jasno je da ova administracija smatra da ljudi koji su sada na čelu to ne rade na pravi način."

Amanda Bennett, bivša direktorica Bloomberg Newsa i urednica dnevnika Philadelphia Inquirer postavljena je za direktoricu Glasa Amerike u martu 2016. a nastavlja da nadzire agenciju za vrijeme Trumpove administracije.

Predsjednik Bill Clinton govori na Glasu Amerike 24. oktobra 1997.
Predsjednik Bill Clinton govori na Glasu Amerike 24. oktobra 1997.

Tokom spora 2001. oko intervjua sa Mullah Omarom, više od 100 novinara u Glasu Amerike se oglasilo i potpisalo peticiju tražeći od agencije da se odupre pritisku. Glas Amerike je, na kraju, emitovao segmente intervjua i objavio saopštenje braneći svoj rad od kritičara. "Građani Afganistana slušaju naš program zato što nam vjeruju i mi im dajemo kompletnu priču", glasio je dio saopštenja.

Boucher, koji je sada profesor spoljne politike na Univerzitetu Brown, kaže da su obje strane, poslije spora, "krenule dalje". Međutim, manje od dvije nedjelje poslije intervjua, Whitworth je smijenjena sa pozicije vršioca dužnosti direktorice Glasa Amerike a zamjenio ju je Robert R. Reilly, koga je postavila Bijela kuća.

"Pritisak nije bio očigledan ali su jasno stavili na znanje da više ne treba da imam ulogu u uredničkim odlukama", kaže Whitworth koja je bila profesionalni novinar u agenciji, a ne politički postavljenik. Odlučila je da ode u prijevremenu penziju.

Vladin medij u vrijeme političkih tenzija

Periodi političkih podjela u Americi, kao što je moment opoziva predsjednika ili ratni period, mogu da stave Glas Amerike u tešku poziciju, kaže Lata Nott​ iz Foruma za slobodu. Ali to su, takođe, vremena za koje kaže da medij gradi svoj kredibilitet kod publike.

"Činjenica da naše medijske organizacije koje finansira vlada nisu državni, već nezavisni medij je izuzetno važna", ističe Nott.

"U prirodi je vlade da kaže - mi ovo finansiramo, želimo da se ispriča najbolja priča po nas", kaže profesor sa Univerziteta Južne Karoline Nicholas Cull.

"Ali u prirodi je novinara da se odupiru pritisku i kažu da novinarska etika podrazumijeva da se sagledaju obje strane priče, a da bismo imali efekat, moramo da imamo kredibilitet".

Komentari

XS
SM
MD
LG