Linkovi

Tehnološki 'hladni rat' SAD i Kine


A shop selling Huawei phones in Vietnam
A shop selling Huawei phones in Vietnam

Trgovinski sporovi SAD i Kine prerastaju u tehnološki rat s novim mjerama administracije Donalda Trumpa protiv kineskog giganta Huaweija, što bi moglo dovesti do podizanja digitalne Gvozdene zavjese i dalje izolovati Kinu u digitalnoj sferi, pišu svjetski mediji, prenosi Radio Slobodna Evropa

Ministarstvo trgovine SAD prošle nedjelje je stavilo Huaweu na crnu listu, čime su američke kompanije onemogućene da mu prodaju tehnologiju bez odobrenja vlade, poslije čega je Google najavio da više neće davati licencu kineskoj kompaniji za svoje popularne aplikacije poput Google Play)ž, Gmaila ili YouTube.

Štete od sankcija Huaweiju

Sankcije administracije protiv Huaweija počele su da grizu iako su njihove dimenzije i dalje nejasne, ocjenjuje agencija Asošiejted pres (Associated Press), ističući da američki potez dalje zaoštrava trgovinske tenzije s Pekingom, ali i rizikuje da Kina vremenom postane samodovoljna.

Huawei, koji je sada na drugom mjestu na listi proizvođača pametnih telefona iza Samsunga, mogao bi zaostati za Eplom (Apple) koji je na trećem mjestu, piše AP, ali ističe da bi američke sankcije mogle imati neželjene efekte u SAD, s obzirom na to koliko Huawei kupuje od američkih kompanija, posebno onih koje proizvode mikroprocesore za pametne telefone, kompjutere, mrežnu opremu i druge uređaje.

Sektor proizvodnje čipova već ima problema zbog većih carina koje je Trumpova administracija uvela Kini. Huawei se u velikoj mjeri oslanja na komponente iz SAD, ukazuje AP i dodaje da su američke kompanije koje kinesku kompaniju snabdijevaju čipovima zabilježile pad vrijednosti akcija u ponedjeljak, dok se Huawei suočava s desetkovanom prodajom pametnih telefona bez Guglovog softvera i usluga.

Određeno olakšanje za američke kompanije je grace period od 90 dana, ali, ukazuje AP, mnogo zavisi od toga da li će zemlje poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Holandije i dalje odbijati da potpuno isključe Huawei opremu iz svojih bežičnih mreža.

Huawei je već najveći globalni snabjdevač mrežne opreme i sada će vjerovatno krenuti da proizvodi sve komponente u Kini koja želi da bude tehnološki nezavisna do 2025. godine, ističe AP i ukazuje da bi američke tehnološke kompanije, koje se suočavaju s padom prodaje, mogle odgovoriti otpuštanjima, pošto je više od 52.000 tehnoloških radnih mjesta u SAD direktno vezano za kineski izvoz.

Ahilova peta tehnološkog džina

Blokada prodaje američke tehnologije Huaweiju zabila je strijelu duboko u Ahilovu petu kineskog tehnološkog džina – prevelikog oslanjanja na američke dijelove, prenosi agencija Frans pres (Agence France-Presse) ocjene analitičara, ali i ukazuje da je slučaj možda samo duo šireg trgovinskog spora.

Izjavu osnivača Huaweija Ren Žengfeja da kompanija ima zalihe čipova i da može proizvoditi svoje, analitičari ocjenjuju kao puko hvalisanje, jer ne može da pravi zalihe softvera i ne može se zamisliti kako može preživjeti duži period bez pristupa globalnim lancima snabdijevanja, pošto je, kako ukazuje AFP, i sama Huawei jedinica za proizvodnju čipova obuhvaćena američkom zabranom.

Takođe, konsultantska kuća Jurejža grup (Eurasia Group), prenosi AFP, navela je da je saznala da su glavni američki snabdevači čipovima suspendovali isporuke Huaweiju dok se ne slegne prašina, što bi moglo "potpuno da podrije" Huawei po pitanju 5G. S druge strane, iako Huawei radi na sopstvenom operativnom sistemu, teško će oboriti dominaciju Guglovog Androida i Eplovog iOS-a, pošto su to neuspješno pokušali i Nokia, Blekberi (Blackberry) i Majkrosoft (Microsoft).

Čitav slučaj, međutim, Trump možda pokušava da iskoristi kao prednost u širim trgovinskim pregovorima, ali, ističe AFP, Peking može uzvratiti – Apple je posebno ranjiv na kineske moguće protivmjere, jer skoro 20 odsto prodaje ima u Kini i u proizvodnji se oslanja na kineske fabrike. Mada je neka vrsta kompromisa moguća s ograničavanjem štete po Huawei, Trump je pokrenuo dvostranački animozitet prema Huaweiju koji bi ga mogao spriječiti da ustukne, prenosi AFP ocjene analitičara.

Digitalna Gvozdena zavjesa

Ako su Kina i SAD počele tehnološki Hladni rat, onda se nalog o Huaweiju može vidjeti kao početak digitalne Gvozdene zavjese, ocijenjuje Njujork tajms (The New York Times), ukazujući da Kina već skoro dvije decenije podiže digitalni zid između sebe i ostatka svijeta - jednosmjernu prepreku kako bi se spriječio ulazak stranih kompanija poput Fejsbuka (Facebook) i Gugla, a omogućio izlazak svojih kompanija u svijet.

Zaoštravanje američkog stava može imati šire posljedice – pošto zatvara mnoge linije kojima su SAD i Kina razmjenjivali ideje i poslovali uprkos strogoj kineskoj cenzuri – i to ne samo na tehnološki biznis, već i na to kako će svijet koristiti i razumijevati uređaje i usluge u budućnosti, ističe Njujork tajms koji ukazuje da je napad na Huawei uslijedio poslije pogoršanja trgovinskog rata, čime je to postalo još jedna figura na većoj tabli za igranje.

Mada mnogi u Kini vide potez SAD kao plan da se zaustavi konkurencija, drugi u toj zemlji ukazuju da su same kineske barijere bila strategija koja će u jednom trenutku isprovocirati odmazdu – bilo je za očekivati da će SAD jednog dana reciprocitetom uzvratiti na zatvoreno kinesko internet tržište, koje na prvo pogled ne liči na ostatak interneta u svijetu - koristi drugačije platforme, ideale i poslovne strategije i pažljivo ga prate cenzori, ukazuje Njujork tajms.

Kineska cenzura i stroga kontrola digitalnog života svojih građana, kako piše list, već su efikasno izolovali petinu svjetske populacije, s generacijom Kineza koja ne zna šta znači "guglovati". Novi agresivan stav SAD ubrzaće taj proces i otvoriti mogućnost da kineski narod jednog dana koristi samo kineske telefone i uređaje s domaćim čipovima i softverom.

Kina, međutim, ima načine da uzvrati. Njujork tajms navodi da su kineski mediji javili da je predsjednik Si Đinpin posetio mjesto na kojem se kopaju i obrađuju rijetke rude koje su ključne za tehnologiju održive energije, što je ne previše suptilan podsjetnik da Kina ima odlučujuću ulogu u rijetkim rudama i da bi mogla da prekine snabdijevanje u svijetu, što je već jednom uradila.

Kineske pripreme za dugu bitku

Kineska vlada se izgleda priprema za dugi trgovinski rat sa SAD, piše Vašington post (The Washington Post) i dodaje da je kineski predsjednik u pratnji najvišeg pregovarača, vicepremijera Liu Hea, u ponedjeljak položio vijenac na spomenik početku Dugog marša 1934, kada su tokom 6.000 kilometara dugog puta komunisti probili linije nacionalista i zbacili ih s vlasti.

Istovremeno glavni kineski filmski kanal CCTV-6 je promijenio redovni program da bi prikazivao filmove o Korejskom ratu, koji je završio bez pobjednika pošto je Kina intervenisala da spriječi pobjedu Amerikanaca, ukazuje Post uz objašnjenje da trgovinski rat sa SAD mnoge Kineze podsjeća na Korejski rat kada su strane dvije godine pričale o prekidu vatre dok su nastavljale borbe.

Komentator provokativnog nacionalističkog tabloida Global tajms (Global Times) u kolumni u ponedeljak je napisao da kineski narod shvata da trgovinske nesuglasice Kine i SAD neće skoro završiti, prenosi vašingtonski list i ističe da je prethodne nedjelje antiamerička propaganda pojačana u kineskim državnim medijima, dok je slogan "Želite da razgovaramo? Hajde da razgovaramo. Želite borbu? Hajde da se borimo. Želite da nas zastrašite? Samo sanjate!" postao viralan na kineskim društvenim medijima.

Drugačiji pogled na Huawei

SAD ne treba da potcjenjuju osnivača Huaweija Ren Žengfeja i tu kompaniju treba da prihvate kao trijumf američkog sistema upravljanja, piše u komentaru za konzervativni Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) Džordž Gilder (George Gilder), autor knjige "Life After Google: The Fall of Big Data and the Rise of the Blockchain Economy".

Gilder navodi da su u SAD stručnjaci i rivali nudili razna objašnjenja i alibije za uspon Huaweija čiji osnivač je kapital u vrednosti od 3.000 dolara pretvorio u šampiona telekomunikacione opreme i multinacionalnog giganta, sa 105 milijardi dolara godišnjeg prihoda, prisustvom u 170 zemalja i 180.000 zaposlenih.

Prema većini objašnjenja, ukazuje Gilder, Ren, bivši oficir kineske vojske, napravio je kompaniju kao trojanski konj za komunističke hakere i špijune, uz pomoć velikih subvencija i krađa intelektualne svojine. Renova vojna karijera, međutim, bila je rutina za kineske mladiće, navodi autor teksta, a odbacuje i tvrdnje da Huawei krade tehnologiju, navodeći da rivalske tehnološke kompanije nužno imitiraju jedne druge i koriste slične dijelove prema standardima industrije.

Ren se, s druge strane, divi američkoj otvorenosti – jednom je rekao da su "SAD najotvorenija svjetska država i time najsnažnija u svijetu", ukazuje autor komentara u Volstrit džurnalu i dodaje da je Ren pokrenuo jednu od prvih potpuno privatnih kompanija u Kini, uvodeći plan za vlasništvo akcija među zaposlenima u američkom stilu. Nezavisan Hauweiov revizor KPMG, dodaje se u tekstu, objavio je da nije bilo velikih državnih subvencija i verifikovao je privatnu strukturu vlasništva – 98,6 odsto u vlasništvu zaposlenih i 1,4 odsto u vlasništvu Rena.

Posljednjih mjeseci vlada SAD je počela da povlači neke tvrdnje o nelegalnom djelovanju Huaweija, pojačavajući tvrdnju da polaže račune Pekingu koji zahtjeva od kineskih kompanija da sarađuju s obavještajnim službama, piše Džilder i ističe da će anatemisanja kineske kompanije samo zato što je kineska osakatiti svjetsku privedu.

Huawei nije problem, već je prilika da se revitalizuje privreda SAD i osnaži digitalna infrastruktura. SAD treba da prihvate Huawei kao trijumf američkog sistema upravljanja umjesto da ga guraju u ruke kineskih ekstremista koji uživaju u snovima o samodovoljnosti, zaključuje autor komentara u Volstrit džurnalu.

XS
SM
MD
LG