Linkovi

Tajni dokumenti pokazuju razmjere američkih špijunskih aktivnosti


Zgrada Pentagona u Arlingtonu

Povjerljivi dokumenti obavještajnih službi SAD koji su dospjeli na društvene mreže pokazali su da su američki špijuni prodrli duboko u ruske obavještajne i bezbjednosne sisteme, ali da takođe špijuniraju i prijateljske i savezničke zemlje.

Dokumenti pružaju uvid u američke procjene stanja na bojnom polju u Ukrajini i potrebe Kijeva za pokretanje kontraofanzive radi oslobađanja teritorija koje je Rusija okupirala, mada su neki od materijala objavljeni na internetu izmijenjeni kako bi se preuveličali ukrajinski a smanjili ruski gubici, pišu svetski mediji.

Špijuniranje i prijatelja i neprijatelja

Američki zvaničnici i njihovi saveznici u drugim zemljama pokušavaju da ustanove kako su desetine povjerljivih obaveštajnih dokumenata završile na internetu, piše Vašington post (The Washington Post), ukazujući da je nivo detalja kojim se opisuje kako su SAD podjednako špijunirale prijateljske i neprijateljske zemlje izazvao i čuđenje i gnjev.

Dokumenti, za koje se čini da su barem djelimično došli iz Pentagona i koji su označeni kao strogo povjerljivi, nude taktičke informacije o ratu u Ukrajini, uključujući borbene kapacitete te zemlje, kao i analize američkih obavještajnih agencija o Rusiji i nekoliko drugih zemalja, na osnovu informacija prikupljenih iz povjerljivih izvora.

Čini se da su mnogi od procurilih dokumenata bili pripremljeni tokom zime za načelnika Združenog štaba oružanih snaga SAD Marka Milija (Milley) i druge visoke vojne zvaničnike, ali su bili dostupni i drugim američkim zvaničnicima s posebnim bezbjednosnim dozvolama.

Dokumenti, kako navodi Vašington post, izgleda da otkrivaju gdje je Centralna obaveštajna agencija (CIA) regrutovala agente upoznate s razgovorima svjetskih lidera, prisluškivanje koje pokazuje da je ruska plaćenička grupa Vagner pokušala da nabavi oružje od NATO saveznika Turske da ga upotrijebi protiv Ukrajine, kao i koje satelitske snimke SAD koriste za praćenje ruskih snaga, među kojima je napredna tehnologija koja izgleda nije bila javno poznata.

Fotografije najmanje nekoliko desetina stranica strogo povjerljivih dokumenata objavljene su 28. februara i 2. marta na platformi za razmjenu poruka Diskord (Discord) koja je popularna među gejmerima. Zvaničnici su, međutim, saznali da su dokumenti na javnim serverima tek kad je Njujork tajms (The New York Tims) prvi izvijestio o tome u četvrtak, 6. aprila, pošto su dan ranije prvo bili objavljeni na formu Forčen (4chan) da bi odatle stigli do Tvitera (Twitter) i Telegrama.

Mnogi od dokumenata imaju oznaku koja sugeriše da se ne mogu proslijediti stranim državljanima, ali neki od njih mogu da se dijele s bliskim saveznicima SAD, poput Velike Britanije, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Američki obavještajni podaci o britanskim i kanadskim aktivnostima sadržani su u nekim dokumentima, što sugeriše da posljedice curenja informacija neće biti ograničene na SAD.

Dokumenti se prije svega odnose na rat u Ukrajini i pokazuju kako SAD procjenjuje stanje sukoba i kako se on razvija, navodi Vašington post, ukazujući da takve analize utiču na odluke administracije predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), između ostalog i kakvo oružje da pošalje Ukrajini i kako da odgovori na rusku strategiju na bojnom polju.

Dubok prodor SAD u ruske službe

Procurjeli dokumenti Pentagona otkrivaju koliko su SAD duboko prodrle u ruske bezbjednosne i obavještajne službe, što omogućava Vašingtonu da upozori Ukrajinu na planirane napade i procijeni snage ruske ratne mašinerije, ističe Njujork tajms.

Dokumenti predstavljaju kako se ruska vojska muči u ratu u Ukrajini i duboko kompromitovan vojni aparat Moskve; sadrže svakodnevna upozorenja američkim obavještajnim agencijama o vremenu i konkretnim ciljevima ruskih napada, što je omogućilo SAD da prenesu Ukrajini ključne informacije o tome kako da se odbrani.

Curenje otkriva i američku procjenu ukrajinske vojske koja je takođe u teškom stanju bez dovoljno protivvazdušne municije, kao i kakve su dobitke ruske trupe ostvarile kod grada Bahmut. Izgleda da obavještajni izvještaji ukazuju na to da SAD takođe špijuniraju najviše ukrajinske vojne i političke lidere, što, kako navodi list, odražava probleme Vašingtona da dobije jasan uvid u ukrajinske borbene strategije.

Čini se, ističe list, da ti materijali pokazuju ono što obavještajni zvaničnici odavno priznaju – da SAD imaju jasniju sliku ruskih vojnih operacija nego ukrajinskih planova.

Ipak, curenje dokumenata moglo bi ugrozi ukrajinske ratne napore otkrivanjem o kojim ruskim agencije SAD znaju najviše. Sadašnji i bivši zvaničnici kažu da je prerano da se zna kolika je šteta, ali dodaju da bi na stanje na bojnom polju u Ukrajini moglo da utiče ako bi Rusija bila u stanju da utvrdi kako su SAD prikupljale svoje informacije i spriječi to u budućnosti.

Curenje je zakomplikovalo odnose SAD sa savezničkim zemljama i izazvalo sumnju u sposobnost Amerike da čuva svoje tajne. Nakon pregleda dokumenata, visoki zapadni obavještajni zvaničnik rekao je da je objavljivanje materijala bolno i sugerisao da bi to moglo da spriječi dalju razmjenu obavještajnih podataka.

Teško do izvora curenja

Pentagon i američko Ministarstvo pravde pokrenuli su istrage kako su se desetine fotografija koje navodno prikazuju strogo poverljiva dokumenta o ratu u Ukrajini i drugim međunarodnim pitanjima pojavile na internetu, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Istrage o ovakvim curenjima obično počinju utvrđivanjem ko je imao pristup dokumentima, što bi, kako navodi list, u ovom slučaju moglo biti teško, jer je moguće da stotine vladinih službenika imaju bezbjednosne dozvole da vide taj materijal.

Zvaničnici kažu da se razmatra niz mogućnosti kako je došlo do curenja, uključujući to da je neko odao informacije, ali i da su američki obavještajni sistemi hakovani.

Čini se da dokumenti takođe uključuju obavještajne podatke o unutrašnjim pitanjima u raznim zemljama, uključujući Izrael, Južnu Koreju i Veliku Britaniju, dok zvaničnici kažu da će curenje vjerovatno uticati na nacionalnu bezbjednost SAD.

Volstrit džurnal navodi i da nije nezavisno mogao da potvrdi autentičnost dokumenata, ali da oni sadrže dovoljno detalja koja im daju kredibilitet. Odbrambeni zvaničnici, s druge strane, kažu da bi neki od dokumenata mogli biti autentični, ali da se čini da su neki i izmijenjeni.

Otkrivanje veoma osjetljivih informacija uznemirilo je ne samo najviše američke bezbjednosne zvaničnike već i saveznike sa kojima SAD dijele tajne obavještajne podatke. Neki američki partneri ipak umanjuju uticaj objavljenih dokumenata.

Portparol ukrajinske vojne obavještajne službe Andrij Černjak rekao je za dokumente da su "operacija ruskih specijalnih službi", mada neki od stručnjaka koji su pregledali taj materijal sumnjaju da je curenje dio ruske kampanje dezinformacija.

Arik Toler (Aric), šef za istraživanje i obuku u istraživačkom konzorcijumu Belingket (Bellingcat), rekao je da je pratio prvobitni izvor do male grupe korisnika na Diskordu, gdje su u januaru, februaru i martu postavljene stotine fajlova. Kasnije su neki od tih dokumenata objavljeni u većoj grupi fanova igre Majnkraft (Minecraft).

Originali i falsifikati

Iako dokumenti ne iznose konkretne detalje o ukrajinskim planovima, oni pružaju uvid u ono što Vašington vjeruje da će Ukrajini biti potrebno da povrati teritoriju koju trenutno zauzima Rusija kada počne kontraofanzivu krajem aprila ili u maju, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Britanski list navodi da su mu američki zvaničnici potvrdili da su dokumenti djelimično autentični i da su povjerljivi, ali su naveli da je makar jedan od njih izmijenjen.

Očigledno falsifikovani dokument koji je objavljen na društvenim mrežama navodi da je poginulih ruskih vojnika u borbama između 16.000 i 17.500, dok je broj poginulih ukrajinskih vojnika oko 71.500. Original tog dokumenta, koji je takođe procurio na internetu, pokazuje da je na ruskoj strani poginulo između 35.500 i 43.500 vojnika, a na ukrajinskoj između 16.000 i 17.500.

SAD su ranije procijenile da je od početka invazije Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. oko 200.000 ruskih vojnika ranjeno ili ubijeno, a ukrajinskih oko 100.000. Takođe, dodaje Fajnenšl tajms, izgleda da su slično preokrenuti i gubici vojnih aviona dvije zemlje.

Za dokumente koji prikazuju broj snaga koje Ukrajina priprema za kontraofanzivu, jedan zapadni odbrambeni savjetnik koji radi s ukrajinskom vojskom rekao je da izgledaju stvarno, ali da većina informacija nije osjetljiva i da se do njih nekako moglo doći.

Dokumenti "ne govore gdje bi i kada bi mogao da se dogodi ukrajinski kontranapad", niti sadrže informacije o mobilnim komandnim jedinicama, rekao je taj zvaničnik, dodajući da je samo curenje "sramnije od svega".

Savjetnik ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog rekao je da je curenje povjerljivih dokumenata SAD i NATO o ukrajinskoj vojsci i njenoj dugo očekivanoj proljećnoj kontraofanzivi dio ruske informativne operacije i da ne otkriva stvarne operativne planove Kijeva.

"Rusija traži način da preuzme informacionu inicijativu, da pokuša da utiče na kontraofanzivne planove Ukrajine, da unese sumnje, da kompromituje planove, da nas uplaši svojom 'obaviještenošću'", naveo je savjetnik Mihail Podoljak na Telegramu. "Ovo je blef... ovo nema nikakve veze sa stvarnim planovima Ukrajine".

Podoljak je rekao da dokumenti pružaju samo "statističku analizu zaliha, moguće operativne i taktičke planove, kao i veliku količinu fiktivnih informacija".

"Da je Rusija zaista dobila dokumente o pravom scenariju, teško da bi ih objavila", dodao je on. "Na kraju krajeva, mnogo je bitnije pripremiti vaše zamke, dok drugu stranu ostavljate u neznanju o svom znanju".

XS
SM
MD
LG