Linkovi

Izvještaj: Opasna decenija za svijet zbog rasta nestabilnosti i vojne potrošnje


ARHIVA - Ukrajinski vojnici na vojnoj vježbi, 6. decembar 2023. godina (Foto: AP /Efrem Lukatsky)
ARHIVA - Ukrajinski vojnici na vojnoj vježbi, 6. decembar 2023. godina (Foto: AP /Efrem Lukatsky)

Svijet je ušao u period povećane nestabilnosti dok zemlje širom svijeta ulažu više u vojsku zbog ruske invazije na Ukrajinu, Hamasovog napada na Izrael i sve aktivnije Kine u Južnom kineskom moru.

To je zaključak novog izvještaja Međunarodnog instituta za strateške studije, u kojem se takođe ukazuje na to da povećane tenzije na Arktiku, razvoj nuklearnog oružja u Sjevernoj Koreji i uspon vojnih režima u afričkom regionu Sahel doprinose "pogoršanju bezbjednosne situacije". Organizacija, sa sjedištem u Londonu, 65 godina procjenjuje globalno vojno stanje.

"Aktuelna vojno-bezbjednosna situacija nagovještava vjerovatno opasniju deceniju, koju karakterišu otvorene pretenzije nekih vojnih sila - uz pristup jači je uvijek u pravu - kao i želja među demokratijama da u odgovoru na to uspostave snažnije bilateralne i multilateralne odbrambene odnose", navodi se u izvještaju.

Globalna potrošnja na odbranu porasla je za devet odsto na dvije hiljade 200 milijardi dolara prošle godine, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu - koja sada ulazi u treću godinu - povećala strahovanja da bi Kina i druge vojne sile mogle da pokušaju da nametnu svoju volju susjedima, ističe institut.

Taj rast je još veći u NATO-u, koji podržava Ukrajinu da bi spriječio dalje ruske upade na evropsku teritoriju. Članice alijanse, izuzev SAD, povećale su vojnu potrošnju za 32 procenta od kako je Rusija izvršila invaziju na ukrajinsko poluostrvo Krim 2014, ističe se u izvještaju. Deset evropskih članica je prošle godine ispunilo cilj da se izdvoji 2 odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, što je rast u odnosu na samo dvije 2014. godine.

Evropski vojni budžeti ponovo su bili u centru pažnje proteklih dana nakon što je bivši predsjednik Donald Trump na jednom mitingu rekao kako je jednoj članici NATO-a prenio da će ohrabriti Rusiju da napadne članice alijanse ako one ne budu izdvajale dovoljno za odbranu.

Trampove izjave zabrinule su članice kao što je Poljska u kojoj već postoji velika zabrinutost zbog ruskog rata u Ukrajini. Evropske zemlje brinu i zbog toga što američki Kongres još nije usvojio paket pomoći za Ukrajinu. Senat je u utorak odobrio pomoć, ali je neizvjesno da li će to uraditi i Predstavnički dom.

Ben Berry, saradnik u Međunarodnom institutu za strateške studije, ocijenio je da će neusvajanje pomoći u Kongresu vjerovatno ohrabriti Rusiju da usvoji strategiju slabljenja odbrane Ukrajine i nanošenja masovnih žrtava.

"Pitanje za ukrajinske saveznike je da li oni zaista žele da Ukrajina pobijedi. Ako to žele, onda moraju da udvostruče pomoć koju su dali prošle godine, zato što bi ruska pobjeda - u finansijskom smislu - koštala Evropu više nego da se udvostruči pomoć (Ukrajini)", rekao je Beri.

Jedan od ključnih zaključaka izvještaja jeste da je Rusija izgubila oko 3.000 glavnih borbenih tenkova tokom borbi u Ukrajini, otprilike koliko je Moskva imala u aktivnom inventaru prije početka invazije u februaru 2022. godine.

Rusija je međutim iz zaliha izvukla 2.000 starijih teknkova, dok ukrajinska vlada zavisi od zapadnih zemalja da joj daju municiju i oružje da se odbrani od većeg susjeda.

"Međutim, Kijev je nastavio da pokazuje pronicljivost na druge način, koristeći zapadne i domaće sisteme da primora rusku crnomorsku flotu da se brani", ocjenjuje se u izvještaju.

Lekcije naučene iz rata u Ukrajini počinju da utiču na vojno planiranje u drugim zemljama, naveo je institut. Mnoge zemlje su prepoznale potrebu da povećaju proizvodnju vojne opreme i da naprave veće zalihe materijala u slučaju da moraju da vode duge ratove.

XS
SM
MD
LG