Ovo znači da je čovjek izmijenio tri četvrtine planete koje nisu pokriveni ledom.
Svega 13% svjetskih oceana se može smatrati još uvijek netaknutom divljinom. Sumorna statistika potječe iz Izvještaja neprofitne organizacije Svjetski fond za prirodu (World Wildlife Fund-WWF) i Zoološkog društva u Londonu (ZSL), na temelju globalnih podataka o 20.811 populacija od 4.392 vrsta kičmenjaka.
Devastacijom populacija u divljini najgore su pogođeni Latinska Amerika i Karibi, gdje je populacija životinja u spomenutom razdoblju opala za prosječno 94%.
U Africi je zabilježen pad populacija od 65%, Sjevernoj Americi 34%, regiji Azije i Pacifika 45%, a u Evropi i Centralnoj Aziji, uključujući i Rusiju 24%.
Proizvodnja hrane najveći je pokretač gubitka divljine, kaže se u Izvještaju, jer se sada oko polovine naseljivog kopna na svijetu već koristi za poljoprivredu. Za smanjenje populacija i pad biodiverziteta odgovorni su i drugi faktori poput nedovoljno brzog i efikasnog odgovora na klimatske promjene, gubljenje habitata usljed različitih razloga, zagađenje te urbanizacija.
Pandemija COVID-19 također se odrazila na ubrzanje gubljenja divljih populacija, kao i sve češći i obimniji požari diljem planete poput onih početkom ove godine u Australije, te požara koji su trenutno aktivni u Kaliforniji i Oregonu. Požari doprinose sa oko 10% globalnoj emisiji ugljičnog dioksida, što je okidač za klimatske promjene. Ovaj Izvještaj opovrgava i široko rasprostranjeno mišljenje da se „priroda obnovlja“ u toku ove pandemije.
Ljudi trenutno traže 1.6 puta više resursa od onoga što Zemlja može obnoviti., odnosno, mi kao vrsta živimo preko svojih mogućnosti. Naše potrebe za hranom i stanovanjem idu na uštrb divljine. Prema ovom Izvještaju, oko 30% zemljišta se koristi za poljoprivredu, ali istovremeno oko jedne trećine hrane biva bačeno.
Gubitak biološke raznolikosti nije samo pitanje zaštite okoliša već i razvoja, ekonomije, globalne sigurnosti, te etike. Biološka raznolikost igra presudnu ulogu u opskrbi hranom, vodom, energijom, lijekovima, a ključna je i za regulaciju klime na našoj planeti, kvalitet vode, usluge oprašivanja, kontrole poplava i olujnih udara.
