Linkovi

Drastičan pad populacija divljih životinja u svijetu


In this photo taken Saturday, May 2, 2020, a family of elephants graze in Ol Pejeta conservancy, Kenya. (AP Photo/Khalil Senosi)
In this photo taken Saturday, May 2, 2020, a family of elephants graze in Ol Pejeta conservancy, Kenya. (AP Photo/Khalil Senosi)

Populacije divljih životinja smanjile su se za 68% između 1970. i 2016. godine, a samo 25% planete, dijelova koji nisu pod ledom, i dalje  možemo smatrati divljinom.

Ovo znači da je čovjek izmijenio tri četvrtine planete koje nisu pokriveni ledom.

Svega 13% svjetskih oceana se može smatrati još uvijek netaknutom divljinom. Sumorna statistika potječe iz Izvještaja neprofitne organizacije Svjetski fond za prirodu (World Wildlife Fund-WWF) i Zoološkog društva u Londonu (ZSL), na temelju globalnih podataka o 20.811 populacija od 4.392 vrsta kičmenjaka.

Devastacijom populacija u divljini najgore su pogođeni Latinska Amerika i Karibi, gdje je populacija životinja u spomenutom razdoblju opala za prosječno 94%.

U Africi je zabilježen pad populacija od 65%, Sjevernoj Americi 34%, regiji Azije i Pacifika 45%, a u Evropi i Centralnoj Aziji, uključujući i Rusiju 24%.

Proizvodnja hrane najveći je pokretač gubitka divljine, kaže se u Izvještaju, jer se sada oko polovine naseljivog kopna na svijetu već koristi za poljoprivredu. Za smanjenje populacija i pad biodiverziteta odgovorni su i drugi faktori poput nedovoljno brzog i efikasnog odgovora na klimatske promjene, gubljenje habitata usljed različitih razloga, zagađenje te urbanizacija.

Pandemija COVID-19 također se odrazila na ubrzanje gubljenja divljih populacija, kao i sve češći i obimniji požari diljem planete poput onih početkom ove godine u Australije, te požara koji su trenutno aktivni u Kaliforniji i Oregonu. Požari doprinose sa oko 10% globalnoj emisiji ugljičnog dioksida, što je okidač za klimatske promjene. Ovaj Izvještaj opovrgava i široko rasprostranjeno mišljenje da se „priroda obnovlja“ u toku ove pandemije.

Ljudi trenutno traže 1.6 puta više resursa od onoga što Zemlja može obnoviti., odnosno, mi kao vrsta živimo preko svojih mogućnosti. Naše potrebe za hranom i stanovanjem idu na uštrb divljine. Prema ovom Izvještaju, oko 30% zemljišta se koristi za poljoprivredu, ali istovremeno oko jedne trećine hrane biva bačeno.

Gubitak biološke raznolikosti nije samo pitanje zaštite okoliša već i razvoja, ekonomije, globalne sigurnosti, te etike. Biološka raznolikost igra presudnu ulogu u opskrbi hranom, vodom, energijom, lijekovima, a ključna je i za regulaciju klime na našoj planeti, kvalitet vode, usluge oprašivanja, kontrole poplava i olujnih udara.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG