Sve postojeće zemlje NATO-a moraju dati svoje odobrenje prije nego što nova članica može pristupiti alijansi, a Mađarska je sada jedina članica koja Švedskoj nije dala zeleno svjetlo.
Evo pogleda na komplikovan put Švedske ka članstvu u NATO.
Zašto Švedska želi u NATO?
Švedska je ostala izvan vojnih saveza više od 200 godina i dugo je odbacivala traženje članstva u NATO-u. Ali nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ona je skoro preko noći odustala od svoje dugogodišnje politike nesvrstanosti i odlučila se prijaviti za pridruživanje alijansi zajedno sa susjednom Finskom.
I Švedska i Finska su već razvile jake veze sa NATO-om nakon završetka Hladnog rata, ali je javno mnijenje ostalo čvrsto protiv punopravnog članstva sve do rata u Ukrajini.
Nesvrstanost se smatrala najboljim načinom da se izbjegne stvaranje tenzija s Rusijom, njihovim moćnim susjedom u regiji Baltičkog mora. Ali ruska agresija izazvala je dramatičan pomak u obje zemlje, a ankete su pokazale porast podrške članstvu u NATO-u. Političke stranke i u Finskoj i u Švedskoj odlučile su da su im potrebne sigurnosne garancije koje dolaze samo uz puno članstvo u alijansi koju predvode SAD.
Zašto toliko dugo traje?
Dok je Finska postala 31. članica NATO-a u aprilu prošle godine, zahtjev Švedske zadržale su Turska i Mađarska.
Kako bi dopustio pridruživanje Švedskoj, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan iznio je niz uvjeta uključujući oštriji stav prema skupinama koje Turska smatra prijetnjama svojoj sigurnosti, poput kurdskih militanata i članova mreže koju okrivljuje za neuspjeli puč 2016.
Iako je švedska vlada pokušala smiriti Erdogana ukidanjem embarga na oružje Turskoj i obećanjem da će surađivati u borbi protiv terorizma, javne demonstracije u Švedskoj od strane pristalica zabranjene Kurdistanske radničke partije, ili PKK, i antimuslimanskih aktivista koji su spalili Kuran zakomplikovale su situaciju.
Činilo se da pritisak SAD-a i drugih NATO saveznika na Tursku da ukloni svoje primjedbe švedskom članstvu ima malo učinka sve dok Erdogan na samitu NATO-a prošle godine nije rekao da će dokumente poslati parlamentu na odobrenje. Ali to pitanje je odgođeno u parlamentu sve dok zastupnici konačno nisu održali glasanje o tom pitanju u utorak i ratificirali švedski pristupni protokol.
To ostavlja Mađarsku kao posljednju prepreku za kandidaturu Švedske za NATO. Mađarska u početku nije dala nikakav jasan razlog za svoje odgode, a premijer Viktor Orbán dugo je insistirao da njegova zemlja neće biti posljednja koja će Švedskoj dati svoje odobrenje. Ali ton prema Stockholmu je prošle godine postao čvršći, s Mađarskom koja je optužila švedske političare da govore "očigledne laži" o stanju mađarske demokratije.
Orban, koji je razbio redove sa saveznicima u NATO-u zauzevši prijateljski stav prema Kremlju i ruskoj invaziji na Ukrajinu, rekao je u utorak da je pozvao švedskog premijera Ulfa Kristerssona u Budimpeštu kako bi razgovarali o "budućoj suradnji na polju sigurnosti i odbrane kao saveznici i partneri".
Ukoliko se ne sazove hitna sjednica mađarskog parlamenta na kojoj bi se raspravljalo o kandidaturi Švedske za NATO, sljedeća zakazana skupštinska sjednica očekuje se 26. februara.
Šta Švedska može donijetu savezu?
Uključivanje Švedske ostavilo bi Baltičko more okruženo zemljama NATO-a, jačajući savez u strateški važnoj regiji. Baltičko more ruska je pomorska tačka pristupa gradu Sankt Peterburgu i enklavi Kalinjingrad.
Švedske oružane snage, iako su znatno smanjene od Hladnog rata, naširoko se vide kao potencijalni poticaj NATO-ovoj kolektivnoj odbrani u regiji. Šveđani imaju moderne zračne snage i mornaricu i obvezali su se povećati izdvajanja za odbranu kako bi postigli NATO-ov cilj od 2% bruto domaćeg proizvoda.
Poput Finaca, švedske snage godinama sudjeluju u zajedničkim vježbama s NATO-om.
Kakva je ruska reakcija?
Nije iznenađujuće da je Moskva negativno reagirala na odluku Švedske i Finske da napuste nesvrstanost i traže članstvo u NATO-u, te upozorila na neodređene protivmjere.
Rusija je rekla da je taj potez negativno utjecao na sigurnosnu situaciju u sjevernoj Europi, za koju je rekla da je "prije bila jedna od najstabilnijih regija na svijetu".
Finska sigurnosna služba saopštila je u oktobru da su se odnosi zemlje s Rusijom znatno pogoršali i da Moskva sada svog zapadnog susjeda smatra neprijateljskom zemljom.
I Švedska i Finska upozorile su na povećan rizik od ruskog uplitanja i hibridnih napada.
