Švedski premijer Ulf Kristersson i državni sekretar SAD Antony Blinken predsjedavali su ceremonijom na kojoj je "instrument pristupanja" Švedske službeno pohranjen u State Departmentu.
"Dobre stvari dešavaju se onima koji čekaju", rekao je Blinken.
Kasnije u četvrtak Kristersson će posjetiti Bijelu kuću, a zatim će biti počasni gost u obraćanju Kongresu o stanju nacije predsjednika Joea Bidena.
Bijela kuća je saopštila da će Švedska kao saveznica u NATO-u "učiniti Sjedinjene Države i naše saveznike još bezbjednijim".
"NATO je najmoćniji odbrambeni savez u istoriji svijeta i danas je od ključne važnosti za osiguranje bezbjednosti naših građana, kao i prije 75 godina, kada je naša alijansa osnovana na ruševinama Drugog svjetskog rata", navedeno je u saopštenju.
Švedska i Finska, koja je prošle godine pristupila NATO-u, napustile su nakon ruske invazije na Ukrajinu dugogodišnju vojnu neutralnost, koja je bila obilježje hladnoratovske spoljne politike nordijskih država.
Očekuje se da će Bajden, u svom govoru u Kongresu, navesti ulazak Švedske u NATO kao dokaz da je propala namjera ruskog predsjednika Vladimira Putina da podijeli i oslabi alijansu, a kao direktan rezultat invazije na Ukrajinu. Vjeruje se da će predsjednik SAD iskoristiti odluku Švedske o pridruženju da pojača pozive republikancima da odobre zaustavljenu vojnu pomoć Ukrajini, koja je ušla u treću godinu rata sa Rusijom.
Članstvo Švedske je bilo stavljeno na čekanje zbog prigovora članica NATO-a: Turske i Mađarske. Turska je izražavala zabrinutost da Švedska skriva i ne preduzima dovoljno akcija protiv kurdskih grupa koje smatra teroristima, a mađarski populistički predsjednik Viktor Orban pokazivao je prorusko raspoloženje i ne dijeli odlučnost alijanse da podrži Ukrajinu.
Nakon višemjesečnog odlaganja, Turska je ratifikovala pristup Švedske ranije ove godine, a Mađarska je to učinila prošle sedmice.
