Odnos SAD i Kine je "najvažniji" na svijetu, rekao je Biden, naglašavajući odgovornost oba lidera da ne dozvole da konkurencija preraste u sukob.

"Ovi razgovori sprječavaju pogrešne procjene", rekao je Biden o sastancima. "Tokom posljednje četiri godine, mislim da smo dokazali da je moguće imati ovu vezu", rekao je.

Xi je izrazio slična osjećanja, rekavši da obje zemlje "treba da imaju na umu interes cijelog svijeta i da unesu više sigurnosti i pozitivne energije u turbulentni svijet".

Bijela kuća je istakla tekuća područja saradnje, uključujući borbu protiv narkotika, kao i nove oblasti sporazuma o umjetnoj inteligenciji, uključujući i potrebu da se zadrži ljudska kontrola nad odlukom o upotrebi nuklearnog oružja.

"Sada gradimo temelj da bismo mogli raditi na smanjenju nuklearnog rizika", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan novinarima nakon bilateralnog sastanka.

Pozitivni izrazi opovrgavaju nove iritacije kao i dugotrajna pitanja između dvije zemlje.

Biden je upozorio Kinu zbog njene navodne uloge u hakiranju privatnih telekomunikacionih provajdera koje koriste američka vlada i zvaničnici predsjedničke kampanje, rekao je Sullivan ne iznoseći detalje koje je Biden iznio.

Biden je pokrenuo pitanje pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga oko Tajvana i Južnog kineskog mora, podrške ratu Moskve protiv Ukrajine i slanja sjevernokorejskih trupa u pomoć Rusiji – što je, prema Bidenu, "duboko opasan razvoj događaja" za Evropu i Korejskog poluostrva, rekao je Sullivan.

Biden je u prošlosti nazivao Xija "diktatorom", dok je Xi optužio SAD da su "najveći izvor haosa" u svijetu. Obojica lidera su, međutim, istakli važnost stabilnosti, te su u protekle četiri godine uglavnom uspjeli da upravljaju komplikovanim rivalstvom.

Na prošlogodišnjem samitu, Biden i Xi su se složili da ponovo pokrenu komunikaciju između dvije vojske, dijelom kako bi upravljali potencijalnim tenzijama oko Tajvana i Južnog kineskog mora.

Sullivan je rekao da je Biden ponovio zabrinutost zbog pekinške "nepoštene netržišne ekonomske prakse koja šteti američkim radnicima i kompanijama". Međutim, samo nekoliko sati prije sastanka, Xi se čelnicima APEC-a predstavio kao branilac "multilateralizma i otvorene ekonomije".

U govoru je pozvao čelnike da "ruše zidove koji ometaju protok trgovine, ulaganja, tehnologije i usluga".

Strani diplomatski izvori koji su govorili pod uslovom anonimnosti rekli su za Glas Amerike da su zabrinuti da će SAD postati više protekcionistički i izolacionistički pod nadolazećom administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Trump se povukao iz raznih multilateralnih sporazuma uključujući pakt o slobodnoj trgovini Transpacifičkog partnerstva i Pariški klimatski sporazum. Uveo je kaznene carine Kini, koje je uglavnom zadržala Bidenova administracija, i pojačao trgovinski pritisak s drugim trgovinskim partnerima SAD-a, uključujući Europu i Japan.

Tokom svoje kampanje 2024., Trump je obećao da će uvesti carine do 60% na sav kineski uvoz i 10% do 20% na robu iz ostatka svijeta.

Kao odgovor na pitanje Glasa Amerike, Sullivan je rekao ne bi spekulisao o politici nove administracije. On je rekao da je Biden izrazio zabrinutost SAD zbog kineskog kapaciteta i distorzije koja bi mogla izazvati globalnu ekonomiju.

"Svijet će s vremenom moći sam procijeniti pristup NRK-a (Narodne Republike Kine) i pristup SAD-a", rekao je.

U svojoj novoj ulozi, Burgum će nadzirati savjet u kome se ukrštaju sve agencije izvršne grane vlasti koje se bave dozvolama za energetske kompanije, prozivodnjom, distribucijom, regulacijom i prevozom energenata, saopštio je Trump. Kao predsjedavajući Nacionalnog saveta za energetiku, Burgum će imati svoje mjesto i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost, dodao je novoizabrani predsednik.

"Ovaj Savjet će nadzirati put ka američkoj ENERGETSKOJ DOMINACIJI tako što će smanjiti birokratiju, pojačati investicije privatnog sektora u svim sektorima ekonomije, i fokusiranjem na INOVACIJE umjesto dugogodišnje, ali potpuno nepotrebne regulative", napisao je Trump.

Nova politika će pomoći da se smanji inflacija, pobijedi u "trci u naoružanju" koju Amerika vodi sa Kinom u domenu vještačke inteligencije, pa čak i proširi američki diplomatski uticaj širom svijeta - objavio je novoizabrani predsjednik iako nije ponudio dodatno objašnjenje.

Optužio je "radikalnu ljevicu" da vodi rat protiv američkih energenata, u ime borbe protiv klimatskih promjena. Njegova politika energetske dominacije, koju je također promovisao u prvom mandatu, omogućiće Sjedinjenim Državama da prodaju naftu, gas i druge energente evropskim saveznicima, zbog čega će svijet postati bezbjedniji, rekao je Trump.

"Bušićemo naftu i gas, proširićemo SVE vidove proizvodnje energije kako bismo razvili ekonomiju i stvorili dobro plaćene poslove", dodao je predsjednik.

67-godišnji Burgum izabran je za guvernera Sjeverne Dakote 2016. godine, što je prva kampanja koju je vodio za politički položaj. Ranije je bio direktor kompanije za proizvodnju softvera Great Plains, koju je Microsoft kupio za 1,1 milijardu dolara 2001. Burgum je također vodio druge kompanije za nekretnine i investicije.

Ranije u petak Trump je saopštio da će Steven Chung biti direktor za komunikacije u Bijeloj kući, a Sergio Gor voditi njegovu kancelariju za osoblje. Obojica su bili njegovi savjetnici od kampanje 2016.

Chung je vodio komunikacije tokom Trumpove najnovije kampanje, kada je stekao reputaciju zbog svojih napada i uvreda protivnika republikanskog kandidata.

Rođen u Sacramentu u Kaliforniji, on je radio za republikanske političare a bio je i portparol Ultimate Fighting Championship (UFC) koja organizuje takmičenja u mješovitim borilačkim vještinama.

Gor je direktor izdavačke kuće Winning Team Publishing, koju je osnovao sa Donaldom Trumpom mlađim, kako bi objavljivali knjige koje su pisali Trump i njegovi saveznici.

Trump je Chunga i Gora opisao kao svoje pouzdane savjetnike, rekavši da je "oduševljen što će mu se pridružiti u Bijeloj kući".

Sudijama iz EU bi mogli biti potrebni mjeseci ili godine da donesu odluku.

Sudije posebnog suda za imigraciju u Rimu proslijedile su predmet sudu EU u Luksemburgu, nakon što su odbile da odluče o zahtjevu vlade za pritvaranje nekoliko migranata u procesnim centrima u Albaniji.

Ovakva odluka izazvala je online prepirku između italijanskog predsjednika i američkog milijardera Elona Muska, koji je kritikovao odluku italijanskih sudija.

Premijerka Italije Giorgia Meloni postigla je u februaru dogovor sa Albanijom da se migranti procesuiraju u toj balkanskoj zemlji. Nekoliko evropskih zemalja pomno prati plan, jer također žele da procesuiraju migrante u trećim zemljama.

Italija je izgradila dva centra za zadržavanje migranata u Albaniji, a cijena njihovog funkcionisanja u narednih pet godina je više od 650 miliona dolara. Centri su označeni kao italijanske granične zone i njima upravljaju italijanski zvaničnici.

Plan Rima je da migrante spašene u međunarodnim vodama preveze direktno u pritvorske centre u Albaniji, da ubrza njihove zahtjeve za azil i što prije vrati one koji ne dobiju azil u njihove zemlje porijekla.

Italija se nadala da će u centrima obrađivati 3.000 migranata mjesečno, te da će to biti glavni faktor odvraćanja od neregularnih migracija. Međutim, do sada su samo 24 migranta iz Egipta i Bangladeša poslata u Albaniju i svi su vraćeni u Italiju po nalogu specijalnog suda za imigraciju u Rimu.

Sudije su se pozvale na nedavnu presudu suda EU da se nijedna zemlja porijekla ne može smatrati bezbjednom, ako su njeni dijelovi opasni. Italijanske sudije sada traže dodatna pojašnjenja o tome šta predstavlja bezbjednu zemlju porijekla, kaže Andreina De Leo, stručnjakinja za evropsko imigraciono pravo na Univerzitetu u Mastrihtu u Holandiji.

„Pogranični postupak u Italiji se primjenjuje na osnovu ovog koncepta 'bezbjedne zemlje porijekla'. Zemlje članice [EU] mogu odrediti treće zemlje kao bezbjedne zemlje porijekla samo ako su te zemlje bezbijedne u cijelosti”, kazala je De Leo za Glas Amerike.

„Italijanski sudija rekao je da je Sud pravde odredio da zemlje moraju biti bezbjedne u potpunosti, ali obrazloženje koje je dovelo do ove odluke može se primijeniti i na izuzetke koji se ne zasnivaju samo na teritorijalnom izuzetku, već [takođe] i na grupe”, dodaje ona. „Tako, na primjer, Bangladeš i Egipat, takođe Tunis, generalno jesu bezbjedni - ali nisu bezbjedni za homoseksualce, one koji se bore za ljudska prava i druge kategorije.”

De Leo ne očekuje odluku suda najmanje godinu dana: „Dakle, to znači da je ova [politika] blokirana.”

Odluka suda EU imala bi primat u odnosu na talijansko zakonodavstvo.

Kritike

Italijanska premijerka Meloni kritikovala je to kako su italijanske sudije interpretirale direktive EU, jer sve to predstavlja veliku prepreku za njenu ključnu politiku čiji je cilj smanjenje neregularnih migracija.

Govoreći prošlog mjeseca u Senatu Italije, ona je sporazum sa Albanijom nazvala "novim, hrabrim, putem bez presedana, ali koji savršeno odražava evropski duh".

Zamjenik premijera Mateo Salvini, kojem se trenutno sudi zbog navodnog sprečavanja pristajanja čamca za spašavanje migranata dok je bio ministar unutrašnjih poslova 2019. godine, rekao je da su italijanske sudije donijele "odluku koja ugrožava bezbjednost i novčanike Italijana".

Meloni je takođe dobila podršku od Muska, američkog milijardera i saveznika novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trumpa. Odgovarajući na odluku italijanskog suda, Musk je na svojoj platformi Eks napisao: "Ove sudije moraju da odu", a kasnije ih je opisao kao "neizabranu autokratiju".

Italijanski predsjednik Sergio Mattarella kritikovao je Muskovo mješanje, navodeći da "mora poštovati suverenitet Italije".

Italija je dugo bila na prvoj liniji evropske migracijske krize. Više od 58.000 migranata je ove godine u tu zemlju ilegalno stiglo morem, iako je to 60 odsto manje nego u istom periodu prošle godine.

U cijeloj EU vlade su pod pritiskom da smanje imigraciju, a nekoliko njih razmatra dogovore, poput onog između Italije i Albanije, za obradu migranata u trećim zemljama. Novi Pakt EU o migraciji i azilu - kojeg su zemlje članice odobrile u aprilu - trebao bi stupiti na snagu 2026. godine i olakšće državama članicama pritvaranje migranata na granici, kaže De Leo.

„To znači da će od 2026. godine nadalje one imati novi teren za stavljanje ljudi u [ubrzane] granične procedure. Ono što mislim je da će do trenutka kada Sud pravde EU donese odluku, vjerovatno doći vrijeme da se počne primjenjivati novi zakon, tako da to neće biti važno”, dodaje De Leo.

Federalni istražni biro (FBI) i američka Agencija za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture (CISA) upozoravaju da je hakovanje, koje je prvi put otkriveno krajem prošlog mjeseca, "otkrilo široku i značajnu kampanju cyber špijunaže".

Dvije agencije su saopštile da je njihova istraga potvrdila da su hakeri povezani sa Kinom, ugrozili mreže više američkih telekomunikacijskih kompanija, potencijalno dobivši pristup ogromnoj količini informacija.

Konkretno, navedeno je da bi hakeri mogli pristupiti evidenciji poziva korisnika i infiltrirati se u privatne komunikacije određenih vladinih zvaničnika i političara.

Osim toga, čini se da su hakeri uspjeli kopirati informacije koje su američke službe za sprovođenje zakona tražile preko sudskih naloga.

"Očekujemo da će naše razumijevanje ovih aktivnosti rasti kako se istraga nastavlja", naveli su FBI i CISA.

"Podstičemo svaku organizaciju koja vjeruje da bi mogla biti žrtva da kontaktira svoj lokalni ured FBI ili CISA", dodali su.

Dvije agencije su krajem oktobra prvi put objavile da istražuju neovlašten pristup američkim telekomunikacionim sistemima, manje od dvije sedmice prije nego što su američki birači glasali na nacionalnim izborima.

New York Times je izvijestio da se smatra da su kineski hakeri provalili u telekomunikacijske mreže kako bi ciljali na kampanju novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa - uključujući telefone koje koriste Trump i novoizabrani potpredsjednik JD Vance

Trumpova kampanja je potvrdila hakovanje u izjavi za Glas Amerike. Odvojeno, osoba upoznata sa istragom rekla je za Glas Amerike da su na meti bili i ljudi povezani sa kampanjom potpredsjednice Kamale Harris.

Kineska ambasada u Washingtonu je u to vrijeme odbacila optužbe za hakovanje SAD kao dezinformacije, nazvavši SAD "izvorom i najvećim počiniocem cyber napada".

Portparol ambasade u četvrtak je odbacio najnovije američke izjave kao dezinformacije.

"Kina se čvrsto protivi klevetama SAD protiv Kine bez ikakve činjenične osnove", naveo je on u imejlu.

“Nadamo se da će relevantne strane zauzeti profesionalan i odgovoran stav kada karakteriziraju cyber incidente, zasnivajući svoje zaključke na dovoljno dokaza, a ne na neosnovanim spekulacijama i optužbama."

Američke obavještajne agencije su mjesecima upozoravale da strani protivnici koriste kombinaciju cyber napada i operacija širenja svog uticaja kako bi se miješali u američke predsjedničke izbore 5. novembra.

Osim toga, izvještaji koje su objavile privatne firme za cyber bezbjednost ukazuju na značajan porast aktivnosti aktera povezanih sa Rusijom, Kinom i Iranom.

Sve tri zemlje su u više navrata negirale optužbe za miješanje u američke izbore.

CISA i FBI, kao i druge američke agencije, već dugo upozoravaju da su hakeri povezani sa Kinom ušli u američke kompjuterske sisteme i mreže, u nekim slučajevima skrivajući se godinama.

Grupa povezana s Kinom, poznata kao Volt Typhoon, "pozicionirala se za pokretanje destruktivnih cybernapada koji bi ugrozili fizičku bezbjednost Amerikanaca", navedeno je u upozorenju u februaru.

"Ono što smo do sada otkrili vjerovatno je vrh ledenog brijega", navela je tada direktorica CISA Jen Easterly.