Linkovi

Najnovije

Sve dublji jaz među republikancima zbog Trumpa

Republikanski članovi Kongresa Liz Cheneyi i Adam Kinzinger tokom sjednice odbora koji istražuje upad Trumpovih pristalica na Capitol.
Republikanski članovi Kongresa Liz Cheneyi i Adam Kinzinger tokom sjednice odbora koji istražuje upad Trumpovih pristalica na Capitol.

Podjele u Republikanskoj stranci zbog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa dodatno su produbljene, pošto su pojedni senatori kritikovali odluku Republikanskog nacionalnog komiteta (RNC) da javno ukori republikanske članove Kongresa, Liz Cheney i Adama Kinzingera.

Kinzinger i Cheney su na tapetu sopstvene partije otkako su kritikovali Trumpove lažne tvrdnje da su izbori 2020. pokradeni, a dodatno su kritikovani jer su tvrdili da je bivši predsjednik ohrabrivao pristalice da upadnu u Kongres 6. januara 2021. Oni su glasali za Trumpov opoziv u Predstavničkom domu zbog upada u Kongres.

RNC je kritikovao Cheney i Kinzingera, članove kongresnog Odbora za istragu o upadu na Capitol, ocijenivši da "učestvuju u progonu običnih građana, učesnika legitimnog političkog diskursa".

Kongresni odbor istražuje planiranje napada na Kongres i ulogu Trumpa i njegovih saradnika u tome i u istrazi je već izdao nekoliko obavezujućih poziva za svjedočenje bivšim Trumpovim saradnicima.

Jaz u stranci se produbio pošto su neki senatori kritikovali odluku RNC.

Mitch McConnell
Mitch McConnell

"Tradicionalno, nacionalni komiteti naše partije podržavaju sve članove, bez obzira na njihove stavove o određenim pitanjima. Ovdje je, međutim, pitanje da li je zadatak Republikanskog nacionalnog komiteta da proziva članove koji imaju drugačije mišljenje? To nije posao RNC", rekao je lider republikanaca u Senatu Mitch McConnell​.

On je upad na Capitol opisao kao "nasilnu pobunu" sa ciljem da se spriječi mirna tranzicija vlasti. Međutim, McConnell​ je u Senatu glasao za Trump bude oslobođen u procesu njegovog drugog opoziva.

Senator Mitt Romney je rekao da je u poruci svojoj nećaki Ronni McDaniel, koja predsjedava Republikanskim nacionalnim komitetom, izrazio zabrinutost zbog javne osude Cheney i Kinzingera. Romney je bio jedan od rijetkih republikanaca koji je glasao za osudu Trumpa u procesu opoziva.

Sa druge strane, predstavnica u Kongresu Elise Stefanik​, pravdala je odluku Republikanskog nacionalnog komiteta rekavši da "RNC ima pravo da preduzme bilo koji korak".

Elise Stefanik
Elise Stefanik

"Na kraju će vam suditi glasači u vašim izbornim distriktima. Vrlo brzo ćemo saznati njihov stav na ovogodišnjim kongresnim izborima", rekla je Stefanik.

Upravo će Trumpova uloga u stranci biti jedno od glavnih pitanja na predstojećim kongresnim izborima, na kojima će republikanci pokušati da osvoje većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se republikanski glasači različito odnose prema događajima od 6. januara.

Anketa iz decembra 2021. koju su sproveli NPR, PBS i Marist pokazuju da 45 odsto republikanaca upad u Kongres vidi kao politički protest, dok ga 89 odsto demokrata vidi kao pobunu protiv vlade.

U neredima na Capitolu poginulo je pet osoba.

See all News Updates of the Day

SAD planiraju nove sankcije protiv Irana, meta program za dronove i rakete

Pripadnica izraelske vojske pored iranske balističke rakete (Foto: REUTERS/Amir Cohen)
Pripadnica izraelske vojske pored iranske balističke rakete (Foto: REUTERS/Amir Cohen)

Amerika planira da narednih dana uvede nove sankcije Iranu čija će meta biti program te zemlje za proizvodnju raketa i dronova i očekuje da američki saveznici urade isto, rekao je u utorak savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

Američka sekretarica za finansije Janet Yellen u utorak je također upozorila da Amerika namjerava da narednih dana uvede Iranu nove sankcije zbog napada na Izrael i dodala da bi cilj tih mjera mogao da bude da se smanji kapacitet Teherana da izvozi naftu.

"Kada je riječ o sankcijama, očekujem da ćemo preduzeti dodatne kaznene mjere protiv Irana narednih dana. Međutim, nemamo običaj da unaprijed objavljujemo o kojim sankcijama je riječ. Ali u razgovorima koje sam imala, i dalje su na stolu sve opcije da se poremeti terorističko finansiranje Irana", rekla je Yellen na konferenciji za novinare, na marginama proljetnih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Washingtonu.

Yellen je istakla da su Sekretarijat za finansije i State Department prethodno preduzeli akciju da suzbiju iransko "destabilizujuće" ponašanje, umanjivanjem kapaciteta te zemlje da izvozi naftu.

"Očigledno je da Iran i dalje izvozi određene količine nafte. Možda ima još nešto što možemo da uradimo", rekla je Tellen.

Sekretarijat za finansije radi na tome da uz pomoć Kine, partnera iz G7 i drugih vodećih globalnih snabdijevača podrije kapacitete Irana da nastavi da izvozi naftu i nabavi mikroelektroniku za dronove kojima je napao Izrael i koje prodaje Rusiji, rekao je novinarima visoki zvaničnik Sekretarijata.

U uvodnom izlaganju, Yellen je upozorila da napad Irana na Izrael i njegovo finansiranje ekstremističkih grupa u Gazi, Libanu, Jemenu i Iranu prijeti da ugrozi stabilnost na Bliskom istoku i da bi moglo da se prelije na ekonomsku situaciju.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Josep Borrell rekao je u Briselu nakon vanredne video konferenciije ministara spoljnih poslova EU da su neke članice tražile da se prošire sankciije protiv Irana i da će blok početi da radi na prijedlogu.

Borrell je rekao da bi predlog proširio sankcije kojima se pokušava suzbiti snabdijevanje Rusije iranskim dronovima kako bi obuhvatile i odredbu o raketama i moguće pokrile i isporuke iranskim saveznicima na Bliskom istoku.

Izrael je u utorak pozvao na uvođenje novih sankcija Iranu kao dio odgovora na to što su iranska vojska i neki saveznici Teherana pokrenuli vazdušni napad bez presedana na jevrejsku državu.

Izraelski ministar spoljnih poslova Israel Katz rekao je na društvenim mrežama da je kontaktirao predstavnike više od 30 zemalja kako bi se založio za sankcije protiv iranskog raketnog programa i za proglašenje Iranske revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.

Sjedinjene Države su među nekoliko zemalja koje su već označile IRGC kao terorističku grupu. Od oktobra, SAD su uvele nekoliko paketa sankcija protiv iranskog programa razvoja balističkih raketa, nakon što su sankcije UN istekle.

Čini se da je Izrael također spreman da zahtijeva vojnu osvetu, uprkos tome što svjetski lideri mole da se situacija smiri. Treći sastanak izraelskog ratnog kabineta, na kojem je trebalo da bude razmatran odgovor na iranski napad, odložen je za srijedu, saopštili su izraelski zvaničnici.

Izraelski vojni zvaničnici rekli su u ponedjeljak da Teheran mora da plati cijenu za subotnji baraž od oko 350 projektila i dronova, od kojih su mnogi lansirani sa iranskog tla.

Iranski napad "naići će na odgovor", rekao je načelnik izraelske vojske general-pukovnik Herzi Halevi.

"Iran će se suočiti sa posljedicama svojih akcija", rekao je on, govoreći iz vazdušne baze Nevatim na jugu Izraela.

U tekstu su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Senat se sprema za suđenje članu Bidenovog kabineta

Republikanski članovi Predstavničkog doma donose u Senat optužnicu protiv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa (Foto: AP Photo/Jose Luis Magana)
Republikanski članovi Predstavničkog doma donose u Senat optužnicu protiv sekretara za unutrašnju bezbjednost Alejandra Mayorkasa (Foto: AP Photo/Jose Luis Magana)

Predstavnički dom američkog Kongresa, u kojem većinu imaju republikanci, u utorak je proslijedio Senatu dvije tačke optužnice o opozivu vodećeg zvaničnika Bidenove administracije zaduženog za bezbjednost na granici, Alejandra Mayorkasa.

Očekuje se da Senat, u kojem većinu imaju demokrate, brzo odbaci napore republikanaca da smijene Mayorkasa.

Republikanski članovi Predstavničkog doma, koji se nadaju da će pred Senatom iznijeti svoj slučaj protiv sekretara za unutrašnju bezbjednost, su u gornjem domu Kongresa naglas pročitali optužbe protiv Mayorkasa da nije primjenjivao američke imigracione zakone i da je lagao Kongresu.

Senatori su u tišini ispratili čitanje optužnice. Republikanci su pokrenuli slučaj protiv Mayorkasa nakon što je na granici prošle godine zabilježen rekordan broj ilegalnih imigranata. Biračima u Americi je imigracija takođe jedno od glavnih pitanja uoči predsjedničkih izbora u novembru.

Poslije proslijeđivanja optužnice, u Senatu bi trebalo da bude održano suđenje na kojem će se odlučivati o Mayorkasovoj smjeni. Suđenje, na kojem su porotnici 100 senatora, moglo bi da potraje najmanje nedjelju. Da bi Mayorkas bio smijenjen, to bi trebalo da podrži dvije trećine senatora, što je malo vjerovatno.

Međutim, očekuje se da lider demokrata Chuck Schumer pokuša da okonča suđenje prije nego što i započne.

On i druge demokrate tvrde da su optužbe republikanaca politički motivisane i da nije dokazano da je Mayorkas odgovoran za nelegalne poteze.

"Svaki put kada postoji neslaganje u Predstavničkom domu u pogledu određene politike, oni to šalju ovdje i primoravaju Senat da održi suđenje o opozivu? To je apsurdno i zloupotreba procesa. To je više haosa", rekao je Schumer.

Očekuje se da republikanci u Senatu pokušaju da spriječe demokrate da odbace slučaj, ili da barem to uspore.

"Senat nikada ranije nije pristao na zahtjev da se ne raspravlja o tačkama optužnice o opozivu", rekao je lider republikanaca Mitch McConnell.

Mayorkas odbacuje optužbe, a podržava ga i predsjednik Biden kao i neki republikanci koji ne smatraju da je kriv za ilegalne aktivnosti.

Neki članovi Kongresa smatraju i da je proces opoziva loš u trenutku kada se Kongres suočava sa globalnim problemima, uključujući i prijetnju da rat Izraela i Gaze preraste u regionalni konflikt, te rusko napredovanje u Ukrajini.

Mayorkas je tek drugi član kabineta koji je suočen sa smjenom putem opoziva. Poslednji put se to dogodilo 1876. godine.

Istraživanje: Većina građana ne mijenja stav i želi BiH vidjeti u EU

Sarajevo
Sarajevo

Značajna većina građana glasala bi na referendumu za ulazak BiH u EU, ali se taj procenat smanjio u odnosu na prethodne dvije godine i danas bi više građana glasalo protiv ulaska u Uniju, pokazalo je ispitivanje javnog mnijenja rađeno za Međunarodni republikanski institut (IRI).

Ovo ispitivanje je pokazalo i da građani zemalja u okruženju većinom podržavaju ulazak u EU, invaziju Rusije na Ukrajinu smatraju neopravdanom, ali i da se građani Srbije sve više okreću Rusiji i Kini i imaju negativan odnos prema Zapadu.

Velika većina – 68 posto – građana BiH glasala bi za ulazak u Evropsku uniju da se referendum održava danas, ali se taj procenat smanjio u odnosu na ispitivanje od prije dvije godine, kada je iznosio 76 posto. U isto vrijeme, ispitivanje IRI-ja je pokazalo da se s 11 na 15 posto povećao procenat građana koji bi glasali protiv pridruživanja Uniji, kao i da se povećao procenat onih koji uopšte ne bi glasali.

U svim drugim zemljama okruženja, osim u Srbiji, taj procenat podrške ulasku u Uniju se povećao i trenutno je najveći u Albaniji – gdje bi devet od deset građana glasalo za pridruživanje EU. U Srbiji bi tek svaki četvrti od deset građana glasao za ulazak.

Najviše prozapadnih stavova pokazali su građani Albanije i Kosova, znatno manje Sjeverne Makedonije i Crne Gore, a najmanje građani Srbije. BiH se nalazi u sredini tabele s 39 posto građana koji smatraju da bi trebalo voditi samo prozapadnu i pro-EU politiku. Po 12 posto smatra da treba imati prozapadnu politiku ali zadržati odnose s Rusijom, odnosno jednako postupati prema Zapadu i Rusiji. Gotovo 20 posto građana nije odgovorilo na ovo pitanje.

Najveći procenat okrenutosti prema EU je u Albaniji – s minimalnim ili nikakvim afinitetima prema Rusiji. Slično je na Kosovu, dok najveći procenat okrenutosti prema Rusiji dolazi od ispitanika iz Srbije, iako je više od 70 posto ispitanika reklo da treba balansirati između zapadnih i ruskih politika.

“Postoji snažna želja širom Balkana za jačanjem zapadnih ekonomskih veza i pridruživanjem EU. Ova široka podrška pokazuje da ljudi širom regiona vjeruju da dalja integracija s Evropskom unijom može pomoći u postizanju održivog prosperiteta”, rekao je Paul McCarthy, direktor IRI-ja za Evropu.

Na pitanje da li misle je li EU ozbiljna kada kaže da želi članstvo BiH, gotovo identičan broj građana je odgovorio sa da i ne.

Podaci su prikupljani od 2. februara do 5. marta 2024. iz intervjua obavljenih uživo s učesnicima na uzorku od 1.225 odraslih iz BiH iz različitih regija.

Ispitanici iz BiH su prije dvije godine imali više povjerenja u pridruživanje NATO-u i njih polovina i sada smatra da BiH ipak treba u potpunosti biti članica. Više od 24 posto ispitanih smatra da BiH ne treba ni članstvo niti saradnju s NATO-om i taj se broj povećao u posljednje dvije godine. Četvrtina ispitanih nije odgovorila na ovo pitanje. Ispitivanje nije odvajalo odgovore u Republici Srpskoj gdje, prema različitim istraživanjima, postoji znatno manja podrška pridruživanju NATO-u nego u Federaciji. Također se razlikuju odnosi prema drugim zemjlama.

Stanovnici Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore većinski su odgovorili da je članstvo u NATO-u bilo pozitivno za njihovu zemlju.

Stanovnici Kosova i Albanije su u potpunosti okrenuti ka NATO paktu i procenat je porastao u odnosu na 2022., dok više od 70 posto ispitanika iz Srbije ne želi ni članstvo ni saradnju.

Ukupno za građane BiH najveći saveznici su Turska, što smatra 22 posto ispitanih, te Srbija i Rusija za 29 posto njih. Stanovnici Albanije i Kosova su u potpunosti okrenuti Sjedinjenim Američkim Državama. Ispitanicima iz Srbije su najveći saveznici Rusi, a iz Sjeverne Makedonije i Crne Gore su Srbija i SAD.

Ispitanici BiH, Kosova i Albanije kao najveću prijetnju za sigurnost vide u Srbiji, dok ispitanici iz Crne Gore i Srbije to vide u SAD-u. Građani BiH kao prijetnju za sigurnost, osim Srbije, vide u SAD-u i Rusiji, te Albaniji i Turskoj s minimalnim procentima.

Anketa je također pokazala da većina – u pet od šest anketiranih zemalja – vjeruje da je rat Rusije protiv Ukrajine potpuno ili donekle neopravdan. U Srbiji, međutim, skoro polvoina smatra da je Rusija potpuno ili donekle opravdana.

“Iako su ovi brojevi uglavnom pozitivni, odgovori srbijanskih ispitanika su zabrinjavajući. Ako su mir i bezbjednost dugoročni ciljevi na Balkanu, bolja opcija za Srbiju je da odbaci ruske stavove i izgradi jače veze sa Zapadom“, kaže Paul McCarthy, direktor za Evropu u IRI-ju.

U BiH trećina građana Rusiju smatra odgovornom za početak rata, dok 22 posto smatra da je Zapad odgovoran. Devet posto njih odgovornost vidi u Ukrajini, dok značajan broj građana obje strane smatra odgovornima.

Uzorak za ispitivanje pravljen je na osnovu popisa iz 2013. godine i prati etnički sastav države, kao i dobnu strukturu. Procentualno najveći broj ispitanika u BiH su stanovnici ruralnih krajeva životne dobi između 45 i 59 godina.

Suđenje Donaldu Trumpu: Izabrano sedam porotnika

Trump na suđenju u New Yorku
Trump na suđenju u New Yorku

Sedam porotnika je izabrano je da služi u poroti Donalda Trumpa na suđenju za falsifikovanje poslovne dokumentacije u slučaju tajnih novčanih isplata porno glumici Stormy Daniels, dok se nastavlja izbor porote koja će moći da bude pravedna prema republikanskom bivšem predsjedniku.

Među izabranima porotnicima je muškarac porijeklom iz Irske za koga se zna da voli da boravi na otvorenom i prati MSNBC i Fox televizijske programe.

Članica porote biće i onkološka medicinska sestra, koja je za sebe navela da uživa u šetnjama parkom sa svojim kućnim ljubimcem - psom. Izabrana su i dva advokata, od koji je jedan rekao da ne prati vijesti pomno. Još 11 porotnika mora da položi zakletvu.

Izbor porote je počeo u ponedeljak i mogao bi da traje najmanje sedam dana.

Podrazumijeva izbor stanovnika Manhattana, njujorške oblasti koja predominantno naginje Demokratskoj stranci. Od njih se očekuje da budu nepristrasna porota u krivičnom procesu protiv bivšeg predsjednika i republikanskog kandidata na predstojećim novembarskim izborima.

Trump je na putu do sudnice optužio sudiju da "požuruje suđenje" i rekao da će se boriti protiv njega. Sudija je tokom izbora porote u jednom trenutku prekorio Trumpa zato što je govorio glasno i gestikulirao dok je ispitivana potencijalna članica porote o objavama na društvenim mrežama.

"Ne znam šta je govorio, ali je bilo glasno i gestukulirao je. I govorio je u pravcu porotnika. To neću tolerisati. Neću tolerisati zastrašivanje porotnika u ovoj sudnici", rekao je sudija Juan Merchan.

Prvog dana suđenja, otprilike polovina od 96 ispitanih potencijalnih porotnika otpuštena je nakon što su izjavili da ne mogu nepristrasno suditi o polarizirajućem biznismenu koji je postao političar, koji nastoji da se vrati u Bijelu kuću dok se bori sa četiri odvojena krivična slučaja.

Rođen u New Yorku, a sada živi na Floridi, Trump je decenijama bio stalnica u gradskoj tabloidnoj štampi prije nego što je osvojio predsjedničku funkciju kao republikanac 2016. Ali kao političar, nikada nije mogao da računa na grad koji je u velikoj mjeri naklonjen demokratama.

Okružni tužilac Manhattana Alvin Bragg, demokrata, optužio je Trumpa za 34 krivična djela falsifikovanja poslovnih zapisa kako bi prikrio tajnu isplatu porno zvijezde Stormy Daniels neposredno prije izbora 2016. godine. Daniels kaže da je imala seksualni odnos s Trumpom prije desetak godina.

Trump se izjasnio da nije kriv i negira da se susret dogodio.

Ako bude osuđen, Trump bi i dalje mogao da se kandiduje za funkciju i da bude predsjednik ako pobijedi. Ali anketa Reuters/Ipsos pokazala je da polovina nezavisnih i četvrtina njegovih kolega republikanaca neće glasati za njega ako bude proglašen krivim.

U drugim predmetima, optužen je za pogrešno rukovanje povjerljivim informacijama i pokušaj poništavanja poraza od demokrata Joea Bidena 2020.

Trump se izjasnio da nije kriv u sva četiri krivična slučaja i kaže da su to zavjera Bidenovih demokrata kako bi ga politički neutralizirali.

Iako je slučaj u New Yorku usredsređen na događaje koji su se dogodili prije više od sedam godina, tužioci pokušavaju da Trumpa smatraju odgovornim i za novije ponašanje.

U ponedjeljak su zatražili od sudije Juana Merchana da kazni Trumpa sa 1.000 dolara za svaku od tri objave na društvenim mrežama ovog mjeseca u kojima su kritizirani Daniels i Michael Cohena, Trumpov bivšeg posrednik za kojeg se očekuje da će biti istaknuti svjedok u suđenju.

Trump je u utorak ujutro na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social kritizirao Merchana, rekavši da mu sudija neće dozvoliti da odgovara "ljudima koji na TV-u lažu i bljuju mržnju cijeli dan".

Pomoć Ukrajini i Izraelu pred Predstavničkim domom SAD kao odvojeni zakoni

Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson
Predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson

Predstavnički dom američkog Kongresa razmatraće pomoć Izraelu i Ukrajini kao posebne zakone ove nedjelje, saopštio je predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Mike Johnson, više od dva mjeseca nakon što je Senat usvojio zakon u kojem je spojena pomoć za te dvije zemlje i Tajvan.

Napuštajući sastanak republikanaca u Predstavničkom domu u ponedjeljak uveče, Johnson je rekao da će taj dom Kongresa, u kojem malu većinu imaju republikanci, razmatrati ukupno četiri odvojena zakona, uključujući i pomoć Tajvanu, saveznicima SAD u Indo-Pacifiku, kao i prioritete američke nacionalne bezbjednosti.

"Znamo da nas svijet posmatra da vidi kako reagujemo", rekao je Johnson novinarima. "Oni gledaju da li će Amerika ustati za svoje saveznike i u našem interesu širom svijeta. I hoćemo."

Usvajanje paketa američke pomoći je odloženo zbog Johnsonove nespremnosti da razmotri dvopartijski zakon vrijedan 95 milijardi dolara koji je Senat usvojio u februaru, uključujući 14 milijardi dolara za Izrael, kao i 60 milijardi dolara za Ukrajinu.

U to su bile uključene i milijarde za jačanje saveznika u Indo-Pacifiku, gdje Kina postaje sve odlučnija, kao i za međunarodnu humanitarnu pomoć.

Johnson je rekao da novi prijedlozi Predstavničkog doma predviđaju otprilike isti iznos strane pomoći kao i prijedlog zakona usvojen u Senatu, ali da će uključivati razlike uključujući i određenu pomoć datu u obliku zajma.

Republikanci imaju za cilj da objave tekstove prijedloga zakona već u utorak, ali će poštovati 72-časovni period za pregledanje prije glasanja. Johnson je rekao da bi glasanje o usvajanju moglo da se dogodi kasno u petak.

Utvrđivanje američke pomoći postalo je hitno nakon iranskog napada dronovima i raketama tokom vikenda na Izrael, uprkos žestokom protivljenju u duboko podijeljenom Kongresu.

Tri od četiri zakona koje je Johnson predložio odnose se na Ukrajinu, Izrael i Indo-Pacifik. Detalji četvrtog preijdloga još nisu najjasniji.

Pristalice su insistirale na tome da bi široka mjera inostrane pomoći usvojena sa podrškom od 70 odsto u Senatu dobila sličnu podršku u Predstavničkom domu. Međutim, Johnson je navodio različite razloge za odlaganje, među kojima i potrebu da se dolari poreskih obveznika usredsrede na domaća pitanja, kao i nevoljnost da se preuzmu mjere Senata bez više informacija.

Johnson se također suočava sa prijetnjom krajnje desno orijentisanih republikanaca da će ga svrgnuti sa mjesta predsjednika ako dozvoli da pomoć Ukrajini napreduje. Mnogi na desnici, posebno oni koji su blisko povezani sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je bio skeptičan u pogledu pomoći Kijevu u borbi te zemlje protiv Rusije, žestoko se protive slanju dodatnih milijardi dolara Ukrajini.

Kokus slobode u Predstavničkom domu - grupa republikanaca sa preko 30 članova - objavila je u ponedjeljak saopštenje u kojem poziva na pomoć Izraelu, ali ne i Ukrajini, i odbacila kao pogrešnu svaku sugestiju da bi napad na Izrael trebalo da pomogne u olakšavanju puta za određivanje više sredstava za Kijev.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG