Južna interkonekcija je gasovod kojim bi se u potpunosti riješila ovisnost BiH o ruskom gasu, koji trenutno stiže u zemlju Turskim tokom, i ulazi na jednoj tački, na istočnoj granici, kod Zvornika.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretra za Evropu Alexander Kasanof i američki ambasador u BiH Michal Murphy sastali su se u Sarajevu sa predstavnicima stranaka koje čine parlamentarnu većinu u Federaciji BiH. Sastanku nisu prisustvovali predstavnici Hrvatske demokratske zajednice BiH, koja je, također, dio parlamentarne većine.

"Dobili smo jasne upute i jasne projekcije o bitnosti usvajanja Zakona o južnoj interkonekciji koji predstavlja jedan od najbitnijih projekata za državu Bosnu i Hercegovinu", rekao je Mioković.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH, prije dvije godine je amandmanima zaustavila donošenje Zakona o južnoj interkonekciji.

Prema uloženim amandmanima, "BH gas" bi bio isključen iz projekta, koji bi bio prebačen na kompaniju koju bi tek trebalo osnovati u Mostaru, na jugu BiH.

Sjedinjene Države od ranije snažno podržavaju izgradnju Južne interkonekcije, te su više puta pozivali HDZ BiH da prestane sa opstrukcijama projekta, čija je vrijednost oko 100 miliona eura. Bio bi dug oko 180 kilometara.

Inače, Zakon kojim bi se zvanično pokrenula izgradnja gasovoda je usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH krajem 2021. godine. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ BiH. Međutim, ovaj zakon blokiran je u Domu naroda Federacije.

"Ovo je bio jako produktivan sastanak. Razgovarali smo o važnosti Južne interkonekcije i potrebi da se BiH kreće brzo tim putem, te da se pravaziđu individualni politički interesi", kazao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu Alexander Kasanof.

Američka vlada s oko pola miliona eura i Evropska unija s oko milion i po eura podržale su gasovod Južna interkonekcija kao "najbolju šansu za diversifikaciju, osnaživanje energetskog sektora i osiguranje energetske sigurnosti BiH".

Izraelska vojska je također saopćila u srijedu da je izvršila niz hapšenja nakon što su izraelski doseljenici napali nekoliko gradova na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelske odbrambene snage saopćile su da je nasilje uključivalo napade naseljenika na selo Beit Furik gdje su doseljenici gađali kamenjem i ranili dvoje graničnih policajaca.

Nasilje naseljenika poraslo je na Zapadnoj obali otkako je Hamas pokrenuo napad na Izrael u oktobru 2023. godine, a izraelske snage izvele su brojne racije na sela na Zapadnoj obali u sklopu kampanje za koju vojska kaže da ima za cilj ometanje aktivnosti militanata.

Izraelske snage izvele su u srijedu nove zračne napade na južni Liban, sedmicu nakon što su Izrael i militantna grupa Hezbollah započeli prekid vatre.

Zaustavljanje borbi nakon godinu dana prekograničnih sukoba i višemjesečnih intenziviranih borbi koje su uključivale izraelske trupe koje ulaze u južni Liban bio je ugrožen kontinuiranim izraelskim zračnim napadima i raketnom paljbom Hezbollaha.

Dvije strane bi se trebale povući iz graničnog područja prema sporazumu o prekidu vatre, pri čemu bi libanske trupe i mirovne snage UN-a održavale tampon zonu.

Libanski ministar zdravlja Firass Abiad izjavio je u srijedu da je u ratu između Izraela i Hezbollaha poginulo najmanje 4.047 ljudi i ranjeno više od 16.600.

Abiad je rekao da se većina žrtava dogodila od 15. septembra i da se vjeruje da je stvarni broj mrtvih veći.

Američki i drugi zvaničnici izrazili su nadu posljednjih dana da bi sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hezbollaha mogao pomoći u jačanju napora za osiguranje primirja u Gazi.

Višemjesečni pregovori uz posredovanje Sjedinjenih Država, Egipta i Katara s ciljem zaustavljanja borbi u Gazi još uvijek nisu donijeli sporazum između Izraela i Hamasa.

Rat u Gazi je počeo tako što je Hamas ubio oko 1.200 ljudi i uzeo još 250 talaca u napadu 2023. godine. U Gazi se još uvijek drži oko 100 talaca, od kojih se za jednu trećinu vjeruje da je mrtva.

U svojoj kontraofanzivi u Gazi, Izrael je ubio više od 44.500 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i druge zapadne zemlje označile kao terorističke grupe.

Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

Rano ujutru 4. decembra policija je ponovo upotrijebila vodene topove i suzavac da rastjera demonstrante koji su učestvovali u šestoj uzastopnoj noći protesta u glavnom gradu Gruzije.

Demonstranti su se preselili iz centralne avenije Rustaveli do obližnje stanice podzemne željeznice nakon što su im snage sigurnosti blokirale pristup zgradi parlamenta i uhapsile nekoliko demonstranata.

Gruziju potresaju demonstracije otkako je vladajuća partija Gruzijski san prošle nedelje objavila da će obustaviti pristupne pregovore s Evropskom unijom.

Gruzijski premijer Irakli Kobahidze odbio je da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike koje optužuje da stoje iza nasilja na protestima.

Specijalne snage počele su da rastjeruju demonstrante okupljene ispred zgrade parlamenta nakon što je ministarstvo saopštilo da su neki od njih vrijeđali organe reda i bacali razne zapaljive predmete u njihovom pravcu.

Tri uticajna američka senatora -- supredsjedavajući Helsinške komisije SAD-a, senator Ben Cardin (Demokrat-Maryland), Roger Wicker (Republikanac-Mississippi) i John Cornyn (Republikanac-Teksas) objavili su zajedničku izjavu podrške gruzijskim demonstrantima osuđujući pretjeranu upotrebu nasilja od strane vlade.

"Potez Gruzijskog sna da napusti pregovore o članstvu u Evropskoj uniji duboka je izdaja jasne i neodoljive želje gruzijskog naroda da prigrli evropske vrijednosti i institucije", izjavila su trojica senatora.

"Ovo nije ponašanje vlade posvećene demokratskim reformama i pluralizmu, već nesigurnog režima koji vuče Gruziju prema autokratiji ruskog tipa. Ovi postupci flagrantno krše međunarodne demokratske norme i potkopavaju legitimne težnje gruzijskog naroda", navodi se u saopštenju.

Ranije. 3. decembra, ambasada SAD u Tbilisiju kritikovala je Gruzijski san zbog donošenja odluka koje su zemlju koštale podrške Zapada i izazvale demonstracije.

Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage sigurnosti primijenile protiv njih.

"Udarali su nas po glavi", rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.

Aktivista Gia Jvarsheishvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.

"Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro", rekao je Jvarsheishvili.

Salome Zandukeli i prijateljicu su policajci sigurnosti satjerali u ćošak i pretukli nakon što su pobjegle sa protesta u Tbilisiju 2. decembra.

Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži X da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.

Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.

Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi dužnosnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.

U većini slučajeva zadobili su teške tjelesne povrede u predjelu lica, očiju i glave, što praktički isključuje čak i mogućnost da je policija prema njima svaki put primijenila potrebnu, proporcionalnu silu, rekao je u saopštenju.

Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.

Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država odgovorila je rekavši: "Nemojte kriviti druge" u objavi na Facebooku, ističući da je Gruzijski san zaustavio proces članstva u EU i da je stranka kriva za odluku Washingtona da prekine strateško partnerstvo između dvije zemlje.

Upotreba prekomjernog nasilja protiv demonstranata izazvala je talas negodovanja u zemlji i inostranstvu. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je da je to "duboko zabrinjavajuće".

Za 26 osoba, od čega 23 demonstranta i tri pripadnika snaga sigurnosti, bila je potrebna hospitalizacija poslije sukoba u noći 1. decembra, saopštilo je u utorak gruzijsko Ministarstvo zdravlja.

"Nijedna od povreda nije opasna po život", dodalo je ministarstvo u saopštenju.

Većina Gruzijaca podržava članstvo u Evropskoj uniji, a napori da se pridruže Uniji propisani su ustavom te zemlje.

Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.

Uz izvještaje AFP-a, AP-a i Reutersa

GENEVA — 

Suočavajući se s onim što novi šef humanitarne pomoći UN-a Tom Fletcher opisuje kao "razinom patnje bez presedana", UN se nada da će sljedeće godine doći do ljudi u 32 zemlje, uključujući one u ratom razorenom Sudanu, Siriji, Gazi i Ukrajini.

"Svijet je u plamenu, a mi ga ovako gasimo", rekao je Fletcher novinarima u Ženevi.

"Moramo resetirati naš odnos s onima kojima je najveća potreba na planeti", rekao je Fletcher, bivši britanski diplomata koji je prošlog mjeseca počeo kao šef Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).

Apel je četvrti po veličini u istoriji OCHA-e, ali Fletcher je rekao da izostavlja oko 115 miliona ljudi čije potrebe agencija ne može realno da se nada da će finansirati:

"Moramo biti potpuno fokusirani na dopremanje do onih kojima je najpotrebnije, i zaista nemilosrdni."

Ujedinjene nacije su smanjile svoje potrebe za 2024. na 46 milijardi dolara sa 56 milijardi dolara prethodne godine jer je apetit donatora izblijedio, finansiran sa samo 43 posto, što je jedna od najgorih stopa u istoriji. Washington je dao preko 10 milijardi dolara, što je otprilike polovina primljenih sredstava.

Humanitarni radnici morali su donijeti teške odluke, smanjivši pomoć u hrani za 80 posto u Siriji i usluge vode u Jemenu sklonom koleri, saopćila je OCHA.

Pomoć je samo jedan dio ukupne potrošnje UN-a, koji godinama nije ispunjavao svoj osnovni budžet zbog neplaćenih dažbina zemalja.

Dok je novi predsjednik Donald Trump zaustavio dio potrošnje tokom svog prvog mandata, budžete UN-a za pomoć je ostavio netaknutim. Ovog puta službenici za pomoć i diplomate vide smanjenje kao mogućnost.

"SAD su ogroman znak pitanja", rekao je Jan Egeland, šef Norveškog vijeća za izbjeglice, koji je bio na Flečerovom položaju od 2003. do 2006. godine. "Bojim se da bismo mogli biti gorko razočarani jer nam globalno raspoloženje i nacionalni politički razvoj ne idu u prilog."

Projekat 2025, skup konzervativnih prijedloga čiji autori uključuju neke Trumpove savjetnike, ima za metu "rasipna povećanja budžeta" glavne američke humanitarne agencije, USAID-a. Dolazeća Trumpova administracija nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Fletcher je naveo "dezintegraciju naših sistema međunarodne solidarnosti" i pozvao na proširenje baze donatora.

Upitan o Trumpovom utjecaju, rekao je: "Ne vjerujem da nema saosećanja u ovim vladama koje se biraju."

Jedan od izazova je to što krize sada traju duže - u prosjeku 10 godina, prema OCHA.

Mike Ryan, šef Svjetske zdravstvene organizacije za vanredne situacije, rekao je da neke države ulaze u "trajno krizno stanje".

Evropska komisija – izvršno tijelo Evropske unije – i Njemačka su ove godine drugi i treći donatori budžeta UN-a.

Charlotte Slente, generalna sekretarka Danskog vijeća za izbjeglice, rekla je da su doprinosi Evrope također pod sumnjom jer se sredstva prebacuju na odbranu:

"To je krhkiji, nepredvidiviji svijet [nego u Trumpovom prvom mandatu], s više kriza i, ako američka administracija smanji svoje humanitarno finansiranje, moglo bi biti složenije da se popune praznine rastućih potreba."

Iznenadna objava kasno u utorak izazvala je sukob sa parlamentom koji je odbacio njegov pokušaj da zabrani političku aktivnost i cenzuriše medije, dok su naoružane trupe nasilno prodrle u zgradu Narodne skupštine u Seulu.

Glavna opoziciona Demokratska stranka pozvala je Yoona, koji je na funkciji od 2022. godine, da podnese ostavku ili se suoči s opozivom.

“Čitavoj naciji je jasno otkriveno da predsjednik Yoon više ne može normalno upravljati državom. Trebao bi da se povuče”, rekao je visoki član parlamenta iz DP-a Park Chan-dae u saopćenju.

Šest južnokorejskih opozicionih stranaka reklo je da će u srijedu podnijeti Yoonov zakon o opozivu, navela je Demokratska stranka u poruci novinarima, a glasanje će se održati u petak ili subotu.

Lider Yoonove vladajuće Stranke moći naroda pozvao je na smjenu ministra odbrane Kim Yong-hyuna i ostavku cijelog kabineta.

Yoon je rekao naciji u televizijskom obraćanju kasno u utorak da je vanredno stanje potrebno za odbranu zemlje od nuklearno naoružane Sjeverne Koreje i pro-sjevernih antidržavnih snaga i zaštitu njenog slobodnog ustavnog poretka, iako nije naveo nikakve konkretne prijetnje.

Uslijedile su haotične scene dok su trupe pokušavale da preuzmu kontrolu nad zgradom parlamenta, parlamentarni pomoćnici prskali su aparate za gašenje požara kako bi ih gurnuli nazad, a demonstranti su se sukobljavali s policijom napolju.

Vojska je saopštila da će aktivnosti parlamenta i političkih stranaka biti zabranjene, te da će mediji i izdavači biti pod kontrolom komande vanrednog stanja.

Ali zakonodavci su prkosili sigurnosnom kordonu i nekoliko sati nakon proglašenja, južnokorejski parlament, sa 190 od 300 prisutnih članova, jednoglasno je usvojio prijedlog kojim se traži ukidanje vanrednog stanja, uključujući svih 18 prisutnih članova Yoonove stranke. Predsjednik je potom poništio objavu.

U srijedu se očekuju još protesta, a najveća sindikalna koalicija Južne Koreje, Korejska konfederacija sindikata, planira održati skup u Seulu i obećava štrajk dok Yoon ne podnese ostavku.

Američka ambasada pozvala je američke građane u Južnoj Koreji da izbjegavaju područja u kojima su se održavali protesti, dok neki veliki poslodavci, uključujući Naver Corp i LG Electronics Inc savjetuju zaposlenicima da rade od kuće.

Finansijska tržišta su bila nestabilna sa južnokorejskim dionicama koje su pale za oko 2%, a von se stabilizirao nakon pada na dvogodišnji minimum. Dileri su prijavili sumnju na intervenciju južnokorejskih vlasti da zaustave pad vona.

Ministar finansija Choi Sang-mok i guverner Banke Koreje Rhee Chang-yong održali su preko noći hitne sastanke, a ministarstvo finansija je obećalo da će podržati tržišta ako bude potrebno.

"Ubrizgaćemo neograničenu likvidnost u dionice, obveznice, kratkoročno tržište novca, kao i na forex tržište za sada dok se oni u potpunosti ne normalizuju", navodi se u saopštenju vlade.

"IZBJEGNUT METAK"

Veliki južnokorejski lanac maloprodajnih objekata, koji je odbio da bude identifikovan, rekao je da je prodaja konzervirane robe, instant rezanaca i flaširane vode porasla preko noći.

"Duboko sam uznemiren ovakvom situacijom i veoma sam zabrinut za budućnost zemlje", rekao je za Reuters 39-godišnji stanovnik Seula Kim Byeong-In.

Narodna skupština može opozvati predsjednika ako za to glasa više od dvije trećine poslanika. Suđenje potom održava ustavni sud, koji to može potvrditi glasanjem šest od devet sudija.

Yoonova stranka kontroliše 108 mjesta u 300-članom parlamentu.

Ako Yoon podnese ostavku ili bude smijenjen, premijer Han Duck-soo bi zauzeo mjesto lidera dok se ne održe novi izbori u roku od 60 dana.

"Južna Koreja je kao nacija izbjegla metak, ali je predsjednik Yoon možda pucao sebi u nogu", rekao je Danny Russel, potpredsjednik istraživačkog centra Asia Society Policy Institute u Sjedinjenim Državama, o prvoj deklaraciji o vanrednom stanju u Južnoj Koreji od 1980.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da pozdravlja Yoonovu odluku da poništi proglašenje vanrednog stanja.

"Nastavljamo da očekujemo da će se političke nesuglasice riješiti mirnim putem i u skladu s vladavinom prava", rekao je Blinken u saopćenju.

Južna Koreja je domaćin oko 28.500 američkih vojnika kao nasljeđe Korejskog rata 1950-1953.

Planirani pregovori o odbrani i zajednička vojna vježba između dva saveznika odgođeni su zbog širih diplomatskih posljedica previranja preko noći.

Švedski premijer odgodio je posjetu Južnoj Koreji, rekao je portparol, a japanska poslanička grupa za korejska pitanja otkazala je put u Seul planiran za sredinu decembra.

Yoon, karijerni tužilac, izborio je pobjedu na najtežim predsjedničkim izborima u istoriji Južne Koreje 2022. godine, jašući talas nezadovoljstva zbog ekonomske politike, skandala i rodnih ratova.

Ali on je nepopularan, a njegov rejting podrške se kretao na oko 20% mjesecima.
Njegova Partija moći naroda pretrpjela je uvjerljiv poraz na parlamentarnim izborima u aprilu ove godine, prepustivši kontrolu nad jednodomnom skupštinom opozicionim strankama koje su osvojile skoro dvije trećine mjesta.

Bilo je više desetina slučajeva proglašenja vanrednog stanja otkako je Južna Koreja uspostavljena kao republika 1948. godine.

Godine 1980. grupa vojnih oficira prisilila je tadašnjeg predsjednika Choi Kyu-haha da proglasi vanredno stanje kako bi ugušio pozive za obnovu demokratske vlasti.