Srpski provladini mediji objavili su u ponedjeljak da bi Nikolai Patrushev, moćni sekretar Vijeća sigurnosti Kremlja, idućih dana trebao da stigne u Beograd na razgovore s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Moskva se nije oglasila o putovanju Patrusheva.
Razgovori će navodno biti usmjereni na tvrdnje Moskve da se iz balkanskih zemalja Albanije, Kosova i Bosne šalju "plaćenici" da se bore na ukrajinskoj strani protiv proruskih pobunjenika usred straha od ruskog napada.
Zvaničnici Albanije, Kosova i Bosne odbacili su te tvrdnje koje je prošle sedmice iznio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
"Postoje informacije da se na Kosovu, te u Albaniji i Bosni i Hercegovini regrutiraju plaćenici koji se šalju na mjesta uključujući Donbas kako bi Rusiju izbacili iz ravnoteže", rekao je Lavrov misleći na teritorij koji drže pobunjenici na istoku Ukrajine, prenosi ruska novinska agencija TASS. "Sada to još jednom provjeravamo."
Vučić je u ponedjeljak sazvao sastanak najviših bezbjednosnih zvaničnika Srbije koji su prema izvještajima navodno razgovarali o tvrdnjama da "plaćenici" s Balkana odlaze u Ukrajinu. Deseci srpskih boraca u prošlosti su se borili na istoku Ukrajine, ali na strani proruskih pobunjenika.
Srbija je službeno proglasila neutralnost u sukobu između Rusije i Ukrajine. Međutim, državni mediji u Srbiji jasno podržavaju Moskvu u krizi, prenoseći rusku propagandu bez postavljanja ikakvih pitanja.
Iako formalno traži članstvo u Evropskoj uniji, Srbija je odbila uskladiti svoju vanjsku politiku s 27-nacionalnim blokom, te je umjesto toga ojačala svoje političke, ekonomske i vojne veze s Rusijom i Kinom.
Vučić koji naginje ka autokratiji, suočava s opštim izborima 3. aprila. Svoju kampanju započeo je prošlog vikenda izjavom da "dok je on na vlasti Srbija nikada neće pristupiti NATO-u i da će održavati bliske veze s Moskvom i Pekingom".
Ilustrirajući rastuće veze između dva slavenska saveznika, Srbija i Rusija nedavno su formirale "radnu grupu" zaduženu za borbu protiv narodnih pobuna poznatih kao "obojene revolucije" koje su najviši bezbjednosni zvaničnici dvije zemlje opisali kao instrumente Zapada za destabilizaciju "slobodnih država".
Zapadni zvaničnici optužili su Kremlj za "maligni" uticaj na Balkanu koji je pomogao da se podstakne val nacionalizma koji prijeti da poništi mir u Bosni nakon njenog rata 1992-1995., ponovo zapali oružani sukob oko Kosova koje se odvojilo od Srbije 2008. i podstakne političke probleme u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori, koje su članice NATO-a.
Moskva je u više navrata odbacila te tvrdnje, iako stoji iza stava da Bosna, Srbija i Kosovo nikada ne smiju ući u NATO.
Bosna je usred političke krize, a ministri vanjskih poslova EU sastaju se u Bruxellesu kako bi razgovarali o načinima za ublažavanje napetosti i sprječavanje mogućeg raspada etnički podijeljene balkanske zemlje. Bosanski Srbi, koji imaju potporu Srbije i Rusije, prijete odvajanjem od federacije.
Llazar Semini dao je doprinos ovom izvještaju iz Tirane, Albanija.
Sva pažnja usmjerena na Ukrajinu, a Putin šalje izaslanika na Balkan
Dok je sva pažnja usmjerena na moguću rusku invaziju na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin šalje svog najvišeg izaslanika za bezbjednost na Balkan, gdje Moska pokušava zadržati uticaj preko svog saveznika Srbije, navodi se u izvještajima.
