Linkovi

Teme

Sumnje u lak dogovor o trgovini SAD i Velike Britanije

U.S. President Donald Trump, left, and Britain's Prime Minister Boris Johnson attend a working breakfast at the Hotel du Palais on the sidelines of the G-7 summit in Biarritz, France, Sunday, Aug. 25, 2019. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Boris Johnson najavili su postizanje dogovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje poslije izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, ali su se brzo pojavile razlike oko forme tog sporazuma, kao i sumnje ekonomista da će takav sporazum ublažiti posljedice mogućeg Brexita bez dogovora, pišu svjetski mediji.

'Veoma velik' dogovor

Lideri SAD i Velike Britanije su na sastanku na marginama samita Grupe 7 u Bijaricu razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini i Trump je rekao je da bi dvije zemlje posle Brexita mogle postići "veoma velik trgovinski dogovor", piše Financial Times.

Trump je rekao da je Evropska unija "sidro" oko članka Velike Britnije, ali stručnjaci ocjenjuju, piše britanski list, da će Velika Britanija teško biti ravnopravna u budućim pregovorima, pošto će značajno veće američko tržište vjerovatno postavljati uslove sporazuma.

Johnson je poslije razgovora nastojao da smanji očekivanja od brzog zaključenja trgovinskog sporazuma SAD i Velike Britanije, pošto će biti potreban kompromis SAD. On je rekao da bi volio dogovor u roku od godinu dana, ali je priznao da treba prevazići značajne prepreke da bi se brzo postigao kada zemlja napusti Evropsku uniju.

Iako je Trump govorio o izgledima za postizanje dogovora, svaki takav sporazum će teško dobiti odobrenje Kongresa ako Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora i bude vraćena granična infrastruktura na granicu Irske i Velike Britanije.

Poslije sastanka dva lidera, koja su, kako Guardian, razvila tople odnose dok je Johnson bio ministar spoljnih poslova, dvije vlade su izdale zajedničko saopštenje da će pokrenuti radnu grupu za specijalne odnose za "razvijanje tržišno orijentisanih principa ekonomskog rasta i povećanje bilateralne saradnje po pitanjima povezanim s modernom 21-vjekovnom ekonomijom".

Jedna od spornih tačaka u budućim pregovorima mogla bi biti britanska zdravstvena služba NHS, pošto je Trump ranije želio da taj segment britanskog tržišta bude otvoren za američke kompanije. Johnson je, međutim, poslije sastanka ponovio da se protivi da NHS bude otvoren za američke kompanije kao dio trgovinskog sporazuma, kao i da Velika Britanija snizi standarde postupanja prema životinjama na američke nivoe da bi dobila dogovor.

Od automobila do karfiola

Johnson je prije samita u telefonskom razgovoru s Trumpom tražio snižavanje trgovinskih barijera i otvaranje američke privrede za britanske kompanije i britanske proizvode, piše Reuters.

Na putu u Bijaric Johnson je rekao novinarima da postoji ogromna mogućnost za Veliku Britaniju, ali da to neće biti jednostavno, navodeći postojeća ograničenja ili tarife za razne britanske proizvode - dijelove za tuš kade, tapete, tekstile, automobile, vagone, pita sa svinjetinom, piva iz malih pivara, osiguranja, javne nabavke, babure, karfiol i vina.

Zastupnici Brexita, među kojima je Johnson, tvrdili su da je mogućnost postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama kao što su SAD jedna od glavnih prednosti izlaska iz EU, ukazuje Reuters, dodajući da kritičari ocjenjuju da će uslovi koje će Trump zahtijevati vjerovatno naštetiti britanskoj privredi na duži rok.

U želji da se London ne vidi, kako je to francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao, kao "mlađi partner SAD", britanska vlada je, dodaje Reuters, posljednjih dana nastojala da smanji očekivanja od brzog bilateralnog sporazuma, naglašavajući da neće juriti u jednostrani dogovor.

Jedan veliki ili mnogo malih

Johnson je dobio Truampovo odobrenje za planove za tvrd pristup u pregovorima o izlasku iz EU na "drugarskom" sastanku na marginama samita G-7, ali su se brzo pokazale razlike u pristupu dogovoru o slobodnoj trgovini, ukazuje agencija Associated Press.

Mada je Trump rekao da će on i Johnson izraditi "veoma velik trgovinski dogovor" kada Velika Britanija izađe iz EU, brzo je postalo očigledno da imaju različite vizije kako bi trgovinski dogovor mogao izgledati, navodi američka agencija.

SAD kažu da su spremne da pregovaraju o trgovinskom sporazumu s Velikom Britanijom u dijelovima, dok London želi jedan obuhvatan sporazum. Johnson je na sastanku obećao "fantastičan dogovor kada očistimo prepreke na našim putevima", ali ga je Trump prekinuo navodeći "mnogo fantastičnih minidogovora".

Britanskom premijeru je veoma potreban trgovinski sporazma sa SAD, ističe AP, pošto mjesecima obećava da će Velika Britanija izaći iz EU s dogovorom ili bez njega, čime će se njegova zemlja odvojiti od jedinstvenog tržišta s 500 miliona ljudi. Pristalice Brexita kažu da bi dogovor o slobodnoj trgovini sa SAD pomogao da se nadoknadi smanjenje trgovine s EU poslije izlaska iz Unije.

Sumnje ekonomista i političke prepreke

Ekonomisti, međutim, sumnjaju da će mogući trgovinski dogovor sa SAD Velikoj Britniji značajno ublažiti posljedice izlaska iz EU bez dogovora, pošto neće nadomjestiti postojeće trgovinske aranžamane EU, ukazuje američka televizija CNBC.

Vlade obje zemlje su izrazile želju da naprave djelomičan dogovor što je prije moguće posle Brexita 31. oktobra, ali se, kako ističe CNBC, takav sporazum suočava sa značajnim političkim preprekama s obje strane Atlantika. Pored toga, ekonomisti upozoravaju da bi dogovor mogao da pokrije robu, a tek djelomično usluge, što je veliki izvor prihoda britanske privrede.

EU je 2018. pokrila 46 odsto britanskog izvoza i 54 odsto uvoza, dok je sedam od 10 najvećih izvoznih tržišta i izvora uvoza među članica Unije, pokazuje dokument britanskog parlamenta koji je objavljen prošle nedjelje. S druge strane, ukazuje CNBC, SAD pokrivaju 19 odsto britanskog izvoza i 11 odsto uvoza. Samo u Njemačku ide devet odsto britanskog izvoza.

S druge strane, EU ima oko 40 trgovinskih dogovora koji pokrivaju preko 70 zemlja, što znači da Velika Britanija ima pristup tržištima zemalja, kao što je Kanada, bez većih carina. U slučaju Brexita bez dogovora, objašnjava CNBC, Velika Britanija bi izgubila povlašteni pristup i morala bi s tim zemljama da trguje prema pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Da bi to izbjegla vlada u Londonu pokušava da kopira mnoge postojeće sporazume EU s drugim teritorijima, ali je Velika Britanija dosad došla do 13 takvih dogovora, posljednji s Južnom Korejom, mada su to većinom dogovori sa zemljama s kojima je dosadašnja trgovina bila zanemarljiva. CNBC dodaje da analitičari upozoravaju na složene pregovore i navode trgovinski dogovor EU-Kanada za koji je bilo potrebno sedam godina.

BBC takođe ukazuje na poteškoće u postizanju trgovinskog dogovora SAD i Velike Britnaije kakav želi Johnson, kao i na političke izazove takvog sporazuma.

David Henig, direktor za Veliku Britaniju Evropskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, rekao je da će SAD nerado otarasiti barijera koje treba da štite američke proizvođače.

"SAD su prilično protekcionističke - SAD nikada nisu napravile trgovinski dogovor kakav Johnson opisuje", rekao je Henig za BBC, dodajući da je pitanje je da li su SAD spremne da daju Velikoj Britaniji nešto i šta bi Velika Britanija trebalo da da zauzvrat.

S druge strane, predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi je rekla da trgovinski dogovor SAD-Velika Britanija neće proći kroz Kongres ako Bregzit podrije Sporazum iz Belfasta.

U slučaju da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora, mogla bi biti uspostavljena tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske - jedine kopnene granice Velike Britanije s nekom članicom Unije, što bi moglo ugroziti mir u Sjevernoj Irskoj.

Pelosi je rekla da se ne sme dozvoliti da izlazak Velike Britanije iz EU ugrozi mirovni sporazum iz 1998. kojem su SAD posredovale.

See all News Updates of the Day

Predsjednici Irana, Rusije i Turske o jedinstvu i okončaju rata u Siriji

Predsjednik Irana Hassan Rouhani, Turske Recep Tayyip Erdogan i Rusije Vladimir Putin rukuju se tokom sastanka u Ankari, Turska, 16. septembra 2019.

Predsjednici Turske, Irana i Rusije sastali su se u Ankari u ponedjeljak na najnovijem trilateralnom sastanku, kako bi riješili građanski rat u Siriji.

Započet 2017. godine u glavnom gradu Kazahstana, poznat pod imenom Astanski proces, sastanak lidera Recepa Tayypa Erdogana, Hassana Rouhanija i Vladimira Putina fokusiran je na saradnju, uprkos ispoljenim razlikama po pitanju budućnosti Idliba, posljednje enklave sirijskih pobunjenika.

"Imamo potpuno saglasje u traganju za trajnim političkim rješenjem za sirijsko političko jedinstvo i teritorijalni integritet", rekao je Erdogan, postavljajući ton jednodnevnog skupa.

Erdogan je ponovio svoju predanost borbi protiv milicije sirijskih Kurda, YPG.

"Isušićemo terorističku močvaru istočno od Eufrata (u Siriji) i sprovesti napore u borbi protiv terorizma na svim nivoima", rekao je on.

Ankara smatra YPG za teroriste povezane sa pobunom Kurda unutar Turske. YPG je ključni saveznik Washingtona u borbi protiv Islamske države.

Prošlog mjeseca, turski i američki generali postigli su sporazum da zajednički formiraju zonu razdvajanja u Siriji, kako bi zaštitili tursku granicu od YPG. Analitičari kažu da mnogi detalji ostaju skriveni između dva NATO saveznika.

Erdogan, u pratnji Rouhanija i Putina, ponovio je svoju prijetnju unilateralnim akcijama protiv kurdske milicije koju podržavaju SAD do kraja mjeseca, ukoliko zona razdvajanja ne bude formirana.

Rouhani je napao američko prisustvo u Siriji.

"(Predsjednik Donald) Trump rekao je prošle godine da će se trupe SAD povući iz Sirije, ali rezultat tog obećanja bio je kao i drugih obećanja - laž", rekao je Rouhani. "Ključno je da trupe SAD odmah napuste region i da sirijska vlada uspostavi suverenitet nad istokom, sjeverom i Eufratom".

Putin je podržao tursku intervenciju, rekavši da zemlja ima pravo da štiti svoje granice. Ali, to uz uslov da svaki odgovor mora da bude okončan onda kada pretnja bude otklonjena, dodao je, podvlačeći sirijsku suverenost.

Analitičari kažu da Rouhani, Erdogan i Putin sumnjanju da Washinton gradi planove stvaranja nezavisne, ili bar autonomne kurdske države.

"Važna stvar je kako mogu Turska, Iran i Rusija da nastave i nađu zajedničke ciljeve", rekao je profesor za međunarodne odnose Mesut Casin sa istanbulskog univerziteta Yeditepe .

"Oni za cilj imaju uspostavljanje i zaštitu teritorijalnog integriteta i sirijske suverenosti".

Analitičarki kažu da narastanje tenzija između Turske i SAD po pitanju YPG-a takođe predstavlja još jedan Putinov cilj.

"Konačni cilj Rusije je da oslabi odnose Turske, SAD i NATO-a", kaže Casin.

Ustav Sirije, budućnost Idliba

Trojica lidera takođe su najavila da je postignut sporazum o komitetu koji bi pripremio nacrt sirijskog ustava. Proces je bio blokiran mjesecima zbog neslaganja oko članova komiteta. Putin je odbio da da datum prvog sastanka komiteta.

Razlike takođe ostaju i po pitanju budućnosti Idliba. Erdogan lobira za hitno okončavanje aktuelnog napada snaga Damaska na pobunjenike.

Ankara strahuje da će napad dovesti do još jednog značajnog egzodusa izbjeglica u Tursku. Prošle nedjelje, turski Crveni polumjesec saopštio je da je oko pola miliona Sirijaca iz Idliba pobjeglo ka turskoj granici.

Putin snažno brani napad.

"Zona deeskalacije ne bi trebalo da služi kao teren za oružane provokacije", rekao je on na početku samita. "Moramo da preduzmemo dodatne mjere kako bi uništili terorističku pretnju koja dolazi iz zone Idliba".

Prošle godine, Erdogan i Putin postigli su sporazum da otklone napad sirijske vojske na Idlib. Dio tog sporazuma predviđao je da turske snage uspostave 12 posmatračkih ispostava kako bi ojačale tampon-zonu između snaga Damaska i pobunjenika.

Terorističke grupe bile su isključene iz sporazuma o prekidu vatre. Ankara i Moskva ostaju u nesuglasju po pitanju toga koje su grupe terorističke. Rouhani takođe zagovara potrebu da snage Damaska povrate kontrolu nad Idlibom.

Kontrola Idliba

"Završnica je tu, bilo da je to želja Ankare ili ne", rekao je bivši turski diplomata Aydin Selcen. "Tih 12 osmatračkih ispostavi (turske vojske) okružene su ruskom vojnom policijom koja ih štiti, a zatim sirijska vojska preuzima (čitav) Idlib, za pojasom od 5 kilometara ostavljenim duž turske granice. Turska već ojačava svoj zid na granici, sa planovima da se izbjeglicama ne dozvoli da uđu u Tursku".

Neki analitičari navode da Erdogan možda pokušava da postigne sporazum po kome bi odustao od podrške pobunjenicima u Idlibu u zamjenu za rusku i iransku podršku kreiranju zone kontrole protiv YPG milicije u sjeveroističnoj Siriji, oblasti u koju bi, kako je rekao Erdogan u ponedjeljak, tri miliona Sirijaca koji sada žive u Turskoj mogli da se presele.

Američki poljoprivrednici nade polažu trgovinski dogovor SAD i Kine

Američki poljoprivrednici nade polažu trgovinski dogovor SAD i Kine
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:52 0:00

Saudijska koalicija: Dokazi ukazuju na umiješanost Irana u napad na naftno postrojenje

Satelitski snimak oštećenog naftnog postrojenja Saudi Aramko ( U.S. Government/DigitalGlobe/Handout via REUTERS)

Napad na naftno postrojenje saudijske državne naftne kompanije Saudi Aramko, koji je izazvao skok cijena od 19 odsto na svjetskom tržištu (najveće poskupljenje u posljednjih trideset godina), izveden je iranskim oružjem, saopštila je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija.

Prethodno su američki zvaničnici za napad optužili Iran, a predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump poručio je da je Washington spreman da reaguje protiv odgovornih za napad.

"Ima razloga da se vjeruje da znamo ko je krivac, spremni smo da odgovorimo u zavisnosti od verifikacije, ali čekamo da nam Kraljevstvo kaže za koga vjeruju da je odgovoran za napad", objavio je Trump na društvenoj mreži Twitter.

Takođe je naveo da je odobrio upotrebu američkih naftnih zaliha da bi se osiguralo stabilno snabdijevanje poslije napada, koji je doveo do obustavljanja pet odsto svjetske proizvodnje nafte.

Visoki američki zvaničnik prethodno je rekao novinarima da ima indikacija da je Iran odgovoran za napad u kojem je pogođena najveća svjetsko proizvodno postrojenje.

Iran je u nedjelju odbacio optužbe Sjedinjenih Država da je odgovoran za napade na saudijska naftna postrojenja, koji bi mogli da izazovu poremećaje na globalnom energetskom tržištu, i upozorio da su američke baze i nosači aviona u regionu u dometu iranskih raketa.

Pobunjenička grupa iz Jemena koju podržava Iran, Huti, preuzela je odgovornost za napade u subotu koji su prepolovili ukupnu proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi je na državnoj televiziji odbacio američke optužbe kao "besmislene", dok je jedan od komandanata Revolucionarne garde upozorio da je Iran spreman za rat.

Globalna nuklearna prijetnja "najveća od kubanske krize"

Rusija testira interkontinentalnu balističku raketu Sarma, 1. marta 2018. (snimak Ministarstva odbrane Rusije)

Svjetski lideri okupljaju se sljedeće nedjelje u New Yorku, na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a kontrola nuklearnog naoružanja morala bi da im bude prioritet – poručila je grupa od više od stotinu političara, vojnika i diplomata.

U zajedničkom saopštenju, oni su upozorili da rizik od nuklearne nesreće, pogrešne procjene ili nesporazuma, nije bio veći od vremena kubanske raketne krize.

Istorijski sporazum Sjedinjenih Država i Rusije o nuklearnim snagama srednjeg dometa – INF – formalno je ukinut u avgustu. Ruski predsjednik Vladimir Putin ovog mjeseca je najavio da će njegova zemlja početi da proizvodi nove projektile, koji su tim sporazumom bili zabranjeni, ali da ih neće raspoređivati, osim ako to prvo ne učine Sjedinjene Države.

Predsjednici SSSR-a i SAD, Mihail Gorbačov i Ronald Regan, potpisuju sporazum o raketama srednjeg dometa u Bijeloj kući, 8. decembra 1987.
Predsjednici SSSR-a i SAD, Mihail Gorbačov i Ronald Regan, potpisuju sporazum o raketama srednjeg dometa u Bijeloj kući, 8. decembra 1987.

Brzi krah sporazuma INF naveo je grupu istaknutih evropskih i ruskih diplomata i vojnih lidera da upozore na ozbiljne, nove nuklearne pretnje. Oni zahtijevaju da globalna kontrola naoružanja bude priotetna tema na predstojećoj Generalnoj skupštini UN u New Yorku.

Među potpisnicima saopštenja je Des Browne​, bivši britanski sekretar za odbranu, koji je sada predsjedavajući Evropske liderske mreže, koja je koordinisala saopštenje.

“Prije svega, narušena je cijela struktura kontrole naoružanja, na koju smo se oslanjali decenijama. Da bi stvari bile još komplikovanije, razvijaju se nove tehnologije koje, u sferi nuklearnog oružja stvaraju ne samo kapacitete za koje ne postoji regulativa, već i rizike kakve do sada nismo vidjeli”, kaže on.

U takvo oružje spadaju hipersonični projektili – kakve razvijaju Rusija, SAD, Kina i Australija – a koji će navodno moći da zaobiđu sve postojeće odbrambene sisteme.

Sve više zemalja nastoji da razvije svoje raketene sisteme. Međutim, tri decenije poslije kraja hladnog rata, Evropa je i dalje u najosjetljivijem položaju.

“Sa evropskog stanovišta, narušeno poverenje između Zapada i Rusije u širem smislu, i sistematsko urušavanje strukture kontrole naoružanja u proteklih desetak godina, nas posebno zabrinjava jer živimo u sredini gdje je ili uskladišteno ili raspoređeno 90% svjetskog nuklearnog arsenala. A mnoga od tih raspoređenih oružja mogu da se upotrebe u roku od nekoliko minuta”, ističe Des Browne.

"Penzionisana" američka balistička raketa Minuteman 1 na glavnom ulazu u vazdušnu bazu Mino u Sjevernoj Dakoti (arhivski snimak)
"Penzionisana" američka balistička raketa Minuteman 1 na glavnom ulazu u vazdušnu bazu Mino u Sjevernoj Dakoti (arhivski snimak)

U saopštenju se upozorava da nije ugrožena samo evropska bezbjednost – dok Sjeverna Koreja nagomilava svoj nuklearni arsenal, rastu tenzije između nuklearno naoružanih suseda Indije i Pakistana a prijeti opasnost i od kolapsa iranskog nuklearnog sporazuma, poslije američkog povlačenja.

“Postoje znaci da se ta pitanja pominju u razgovorima naših lidera, ali problem je što nam današnja politika i nedostatak liderstva ne dozvoljavaju da dospemo tamo gdje su nas doveli prethodni lideri.”

Potpisnici saopštenja apeluju na SAD i Rusiju da pronađu novi pristup razvoju novog oružja, i konstatuju da bi Kina i druge države sa nuklearnim naoružanjem trebalo da promovišu rad na strateškoj stabilnosti. Međutim, u sadašnjoj geopolitičkoj klimi, postizanje sporazuma u Ujedinjenim nacijama neće biti lako.

Djeca Islamske države - traume u kampovima za porodice ekstremista

Dječak nosi mlađeg dečaka u kampu Al-Hol u pokrajini Hassakeh u Siriji (Foto: AP/Maya Alleruzzo)

Međunarodni mediji nazivaju kampove u kojima su smještene porodice pripadnika ISIS-a „inkubatorima“ za preporod takozvane Islamske države.

Međutim, humanitarne organizacije navode da, uprkos izloženosti nasilju i ekstremizmu, djeca u tim kampovima mogu da budu spašena, rehabilitovana i reintegrisana u spoljni svijet. One navode da bi akcija trebalo da bude brza da bi imala efekat i dodaju da su traume djece svakoga dana sve veće.

U kampu Ain Issa u Siriji, neka djeca stranih boraca ISIS-a pokazuju srednji prst ili se pretvaraju da pucaju u snimatelja, kao da su im ruke puške.

U kampu Al-Hol, brojnim dječacima je rečeno da će odrasti kao sljedeća generacija ekstremista. Djevojčice mlađe od 10 godina nose veo zbog smjernosti.

Neke majke sada odbaciju Islamsku državu i kažu da su mislile da je bila dobra ideja kada su napustile svoje domove da bi im se pridružile.

“Kada počnete da poštujete svoju religiju mnoge oči usmerene su na vas. Ljudi počnu da se pitaju zašto pokrivate svoje lice. Zašto radite to? I onda dobijete ponudu. Možete da živite u Islamskoj državi gdje vam niko neće postavljati sva ta pitanja”, objašnjava belgijska državljanka Bouchra Abouallal.

Više od 50 hiljada djece ekstremista sada se nalazi u kampovima, pošto je posljednje uporište ISIS-a u Siriji oslobođeno u martu. Većina je sa svojim majkama, koje su supruge i druge rođake boraca takozvanog kalifata. Njihovi očevi su uglavnom mrtvi ili su u zatvoru.

Nadležni kažu da su kampovi postali veoma opasni, jer se dešavaju napadi na čuvare i žene koje više ne slijede stroga pravila unutar kampa, koja primjenjuju žene koje su uspostavile sopstvene moralne norme u stilu Islamske države.

Hiljade porodica nisu stanovnici regiona i vlasti neprestano pozivaju strane države da preuzmu svoje državljane.

“Pojačavamo bezbjednost u kampu Al-Hol, ali to je politički problem za 50 država, ne samo za nas”, kaže Mustafa Bali, portparol Sirijskih demokratskih snaga.

Humanitarne organizacije ističu da još nije kasno da se spase djeca ekstremista ISIS-a. Međutim, ako se ništa u tim kampovima ne promuheni, kažu oni, humanitarna kriza mogla bi da se pretvori u bezbjednosnu katastrofu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG