Linkovi

Teme

Sumnje u lak dogovor o trgovini SAD i Velike Britanije

U.S. President Donald Trump, left, and Britain's Prime Minister Boris Johnson attend a working breakfast at the Hotel du Palais on the sidelines of the G-7 summit in Biarritz, France, Sunday, Aug. 25, 2019. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Boris Johnson najavili su postizanje dogovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje poslije izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, ali su se brzo pojavile razlike oko forme tog sporazuma, kao i sumnje ekonomista da će takav sporazum ublažiti posljedice mogućeg Brexita bez dogovora, pišu svjetski mediji.

'Veoma velik' dogovor

Lideri SAD i Velike Britanije su na sastanku na marginama samita Grupe 7 u Bijaricu razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini i Trump je rekao je da bi dvije zemlje posle Brexita mogle postići "veoma velik trgovinski dogovor", piše Financial Times.

Trump je rekao da je Evropska unija "sidro" oko članka Velike Britnije, ali stručnjaci ocjenjuju, piše britanski list, da će Velika Britanija teško biti ravnopravna u budućim pregovorima, pošto će značajno veće američko tržište vjerovatno postavljati uslove sporazuma.

Johnson je poslije razgovora nastojao da smanji očekivanja od brzog zaključenja trgovinskog sporazuma SAD i Velike Britanije, pošto će biti potreban kompromis SAD. On je rekao da bi volio dogovor u roku od godinu dana, ali je priznao da treba prevazići značajne prepreke da bi se brzo postigao kada zemlja napusti Evropsku uniju.

Iako je Trump govorio o izgledima za postizanje dogovora, svaki takav sporazum će teško dobiti odobrenje Kongresa ako Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora i bude vraćena granična infrastruktura na granicu Irske i Velike Britanije.

Poslije sastanka dva lidera, koja su, kako Guardian, razvila tople odnose dok je Johnson bio ministar spoljnih poslova, dvije vlade su izdale zajedničko saopštenje da će pokrenuti radnu grupu za specijalne odnose za "razvijanje tržišno orijentisanih principa ekonomskog rasta i povećanje bilateralne saradnje po pitanjima povezanim s modernom 21-vjekovnom ekonomijom".

Jedna od spornih tačaka u budućim pregovorima mogla bi biti britanska zdravstvena služba NHS, pošto je Trump ranije želio da taj segment britanskog tržišta bude otvoren za američke kompanije. Johnson je, međutim, poslije sastanka ponovio da se protivi da NHS bude otvoren za američke kompanije kao dio trgovinskog sporazuma, kao i da Velika Britanija snizi standarde postupanja prema životinjama na američke nivoe da bi dobila dogovor.

Od automobila do karfiola

Johnson je prije samita u telefonskom razgovoru s Trumpom tražio snižavanje trgovinskih barijera i otvaranje američke privrede za britanske kompanije i britanske proizvode, piše Reuters.

Na putu u Bijaric Johnson je rekao novinarima da postoji ogromna mogućnost za Veliku Britaniju, ali da to neće biti jednostavno, navodeći postojeća ograničenja ili tarife za razne britanske proizvode - dijelove za tuš kade, tapete, tekstile, automobile, vagone, pita sa svinjetinom, piva iz malih pivara, osiguranja, javne nabavke, babure, karfiol i vina.

Zastupnici Brexita, među kojima je Johnson, tvrdili su da je mogućnost postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama kao što su SAD jedna od glavnih prednosti izlaska iz EU, ukazuje Reuters, dodajući da kritičari ocjenjuju da će uslovi koje će Trump zahtijevati vjerovatno naštetiti britanskoj privredi na duži rok.

U želji da se London ne vidi, kako je to francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao, kao "mlađi partner SAD", britanska vlada je, dodaje Reuters, posljednjih dana nastojala da smanji očekivanja od brzog bilateralnog sporazuma, naglašavajući da neće juriti u jednostrani dogovor.

Jedan veliki ili mnogo malih

Johnson je dobio Truampovo odobrenje za planove za tvrd pristup u pregovorima o izlasku iz EU na "drugarskom" sastanku na marginama samita G-7, ali su se brzo pokazale razlike u pristupu dogovoru o slobodnoj trgovini, ukazuje agencija Associated Press.

Mada je Trump rekao da će on i Johnson izraditi "veoma velik trgovinski dogovor" kada Velika Britanija izađe iz EU, brzo je postalo očigledno da imaju različite vizije kako bi trgovinski dogovor mogao izgledati, navodi američka agencija.

SAD kažu da su spremne da pregovaraju o trgovinskom sporazumu s Velikom Britanijom u dijelovima, dok London želi jedan obuhvatan sporazum. Johnson je na sastanku obećao "fantastičan dogovor kada očistimo prepreke na našim putevima", ali ga je Trump prekinuo navodeći "mnogo fantastičnih minidogovora".

Britanskom premijeru je veoma potreban trgovinski sporazma sa SAD, ističe AP, pošto mjesecima obećava da će Velika Britanija izaći iz EU s dogovorom ili bez njega, čime će se njegova zemlja odvojiti od jedinstvenog tržišta s 500 miliona ljudi. Pristalice Brexita kažu da bi dogovor o slobodnoj trgovini sa SAD pomogao da se nadoknadi smanjenje trgovine s EU poslije izlaska iz Unije.

Sumnje ekonomista i političke prepreke

Ekonomisti, međutim, sumnjaju da će mogući trgovinski dogovor sa SAD Velikoj Britniji značajno ublažiti posljedice izlaska iz EU bez dogovora, pošto neće nadomjestiti postojeće trgovinske aranžamane EU, ukazuje američka televizija CNBC.

Vlade obje zemlje su izrazile želju da naprave djelomičan dogovor što je prije moguće posle Brexita 31. oktobra, ali se, kako ističe CNBC, takav sporazum suočava sa značajnim političkim preprekama s obje strane Atlantika. Pored toga, ekonomisti upozoravaju da bi dogovor mogao da pokrije robu, a tek djelomično usluge, što je veliki izvor prihoda britanske privrede.

EU je 2018. pokrila 46 odsto britanskog izvoza i 54 odsto uvoza, dok je sedam od 10 najvećih izvoznih tržišta i izvora uvoza među članica Unije, pokazuje dokument britanskog parlamenta koji je objavljen prošle nedjelje. S druge strane, ukazuje CNBC, SAD pokrivaju 19 odsto britanskog izvoza i 11 odsto uvoza. Samo u Njemačku ide devet odsto britanskog izvoza.

S druge strane, EU ima oko 40 trgovinskih dogovora koji pokrivaju preko 70 zemlja, što znači da Velika Britanija ima pristup tržištima zemalja, kao što je Kanada, bez većih carina. U slučaju Brexita bez dogovora, objašnjava CNBC, Velika Britanija bi izgubila povlašteni pristup i morala bi s tim zemljama da trguje prema pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Da bi to izbjegla vlada u Londonu pokušava da kopira mnoge postojeće sporazume EU s drugim teritorijima, ali je Velika Britanija dosad došla do 13 takvih dogovora, posljednji s Južnom Korejom, mada su to većinom dogovori sa zemljama s kojima je dosadašnja trgovina bila zanemarljiva. CNBC dodaje da analitičari upozoravaju na složene pregovore i navode trgovinski dogovor EU-Kanada za koji je bilo potrebno sedam godina.

BBC takođe ukazuje na poteškoće u postizanju trgovinskog dogovora SAD i Velike Britnaije kakav želi Johnson, kao i na političke izazove takvog sporazuma.

David Henig, direktor za Veliku Britaniju Evropskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, rekao je da će SAD nerado otarasiti barijera koje treba da štite američke proizvođače.

"SAD su prilično protekcionističke - SAD nikada nisu napravile trgovinski dogovor kakav Johnson opisuje", rekao je Henig za BBC, dodajući da je pitanje je da li su SAD spremne da daju Velikoj Britaniji nešto i šta bi Velika Britanija trebalo da da zauzvrat.

S druge strane, predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi je rekla da trgovinski dogovor SAD-Velika Britanija neće proći kroz Kongres ako Bregzit podrije Sporazum iz Belfasta.

U slučaju da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora, mogla bi biti uspostavljena tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske - jedine kopnene granice Velike Britanije s nekom članicom Unije, što bi moglo ugroziti mir u Sjevernoj Irskoj.

Pelosi je rekla da se ne sme dozvoliti da izlazak Velike Britanije iz EU ugrozi mirovni sporazum iz 1998. kojem su SAD posredovale.

See all News Updates of the Day

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Senat potvrdio imenovanje prvog Afroamerikanca za šefa Pentagona

Defense Secretary Lloyd Austin, right, greets Chairman of the Joint Chiefs of Staff Mark Milley as he arrive at the Pentagon, Friday, Jan. 22, 2021, in Washington. (AP Photo/Alex Brandon)

Senat SAD u petak je potvrdio imenovanje penzionisanog generala Lojda Ostina (Lloyd Austin) za novog sekretara za odbranu. Ostinova kandidatura potvrđena je sa 93 glasa za, a dva protiv. Ostin je prvi Afroamerikanac na tom položaju.

U Pentagon je došao odmah nakon potvrde u Senatu i već bi poslijepodne predsjedavao sastankom sa ostalim liderima Sekretarijata za odbranu o pandemiji koronavirusa. Planiran je i telefonski razgovor Ostina i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Ostin je na Twitteru napisao da je ponosan što je prvi afroamerički sekretar za odbranu.

Senatori iz obje stranke pozdravili su potvrdu Ostinove kandidature za šefa Pentagona, samo dva dana nakon inauguracije predsjednika Joe Bidena.

Demokratski senator Džek Rid (Jack Reed), novi predsjedavajući Odbora za oružane snage, rekao je da se zemlja suočava sa nizom izazova, među kojima su pandemija koronavirusa i nadmetanje sa Kinom i Rusijom.

"General Ostin je lider sa izuzetnim kvalifikacijama i dugom i istaknutom karijerom u američkoj vojsci", rekao je Rid uoči glasanja.

Direktorica Nacionalne obavještajne službe (DNI) Avril Haines postala je prva od predsjednikovih namještenika koja je preuzela funkciju. Prva žena na čelnoj poziciji DNI, položila je zakletvu rano u četvrtak, manje od 24 sata nakon što ju je Senat potvrdio glasovima 84-10.

Ubrzo nakon polaganja zakletve, Hajnes je učestvovala u predsjednikovom svakodnevnom obavještajnom brifingu i obratila se članovima obavještajnih agencija u zemlji, rekavši u izjavi da njihov rad "nikada nije bio vitalniji za bezbjednost ili prosperitet naše države".

President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)
President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)

Brza potvrda postavljenja Haines u Senatu izazvala je pohvale republikanaca i demokrata, koji su naglasili da zemlja nema vremena za bacanje.

"Sretan sam što su mi se kolege iz Senata pridružili i brzo potvrdili direktorku Hajnes“, rekao je Marko Rubio, najviši republikanac u Odboru Senata za obavještajne poslove, prije nego što je završen konačni rezultat glasanja. "Naši protivnici neće stajati po strani i čekati da nova administracija postavi ljude na ključne pozicije".

Vodeći demokrata u odboru, senator Marc Warner, takođe je pohvalio dvopartijske napore da potvrdi postavljenje Hajnesove, rekavši da je njena uloga najviše obavještajne zvaničnice u državi od "kritične važnosti".

"Nakon što je četiri godine namjerno podrivana, obavještajna zajednica zaslužuje snažnog lidera koji je potvrdio Senat da je vodi i oživljava", rekao je Vorner.

"Čak i dok se vlast prenosi sa jedne adminstracije uprave na drugu, rad na održavanju naše nacije ne smije biti zaustavljen ili poremećen", rekao je u četvrtak novi lider nove većine u Senatu, demokrata Čak Šumer, pozivajući Senat da žurno krene u potvrđivanja postavljenja za najviše pozicije u odjeljenjima za nacionalnu bezbjednost, državu i trezor. "Strani protivnici će pokušati da iskoriste ovaj period tranzicije i ne možemo dozvoliti da američka vojna, obavještajna i nacionalna bezbjednosna politika budu narušene zbog odlaganja popunjenja".

Očekuje se da će Senat takođe preći na druge ključne kandidate, poput bivšeg ambasadora Vilijema Bernsa, imenovanog za vođenje Centralne obavještajne agencije (CIA), glavne špijunske agencije u Vašingtonu.

Ruske prijetnje

Bidenov tim za nacionalnu bezbjednost već se suočava sa nekim ključnim izazovima, od pandemije koronavirusa, do američkih protivnika.

Bidenova administracija objavila je u četvrtak da traži petogodišnje produženje novog START-a, jednog od posljednjih preostalih ugovora o kontroli naoružanja sa Rusijom.

Ugovor, koji ograničava Sjedinjene Države i Rusiju na razmeštanje ne više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava i ograničava sisteme za isporuku raketa, ističe u februaru.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki takođe je u četvrtak potvrdila da je Biden tražio od obavještajne zajednice procjene sumnjivih ruskih akcija, uključujući cyber hakovanje SolarVinds, akciju miješanja u predsjedničke izbore u novembru, upotrebu hemijskog oružja protiv opozicionog lidera Alekseja Navalnog i navodne ucjene raspisane za ubistva američkih vojnika u Afganistanu.

Hajnes, bivši zamjenica direktora CIA i bivša pomoćnica u Bijeloj kući, rekla je zakonodavcima tokom saslušanja za potvrdu postavljenja u utorak da je posebno zabrinjavajuća ruska upotreba operacija uticaja.

"Svakako sam vidjela rusku upotrebu aktivnih mjera u raznim kampanjama za pogoršanje podjela u ovoj zemlji i promovisanje ekstremizma, u izvjesnom smislu", rekla je Hajnes.

Tokom saslušanja za svoje postavljenje u utorak, Ostin je takođe upozorio na Kremlj, rekavši da, iako je Rusija sila "u opadanju", i dalje može da nanese "veliku štetu" u cyber prostoru.

Pogled unutra

I Hajnes, i Ostin, rekli su zakonodavcima da će im veći dio pažnje biti usmjeren ka tome da nastoje da pomognu povratku povjerenja u obavještajnu zajednicu i vojsku.

"Da bi bila efikasna, DNI nikada ne smije da zazire od toga da govori istinu vlastima. Nikada. Naročito kada može biti nezgodno ili teško da se to čini", rekla je Hajnes.

Sa svoje strane, Ostin je rekao da bi mu prioritet bio uklanjanje ekstremizma i ilegalnog ponašanja u vojsci.

"Posao Sekretarijata za odbranu je da zaštiti Ameriku od naših neprijatelja, ali to ne možemo da učinimo ako neki od tih neprijatelja stoje u našim redovima", rekao je.

"Ovom (ekstremizmu) nije mjesto u Vojsci Sjedinjenih Američkih Država", dodao je Ostin, opisujući to kao dio šire bitke. "Snažno ću se boriti da eliminišem seksualne napade i da oslobodim naše redove rasista i ekstremista i da stvorim klimu u kojoj svi sposobni i spremni imaju priliku da služe", rekao je on.

* Ketrin Gipson iz Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika

SAD i Evropa: Optimizam za popravljanje narušenih odnosa starih saveznika
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:43 0:00

SAD: Demokrate, prvi put poslije 10 godina, imaju kontrolu nad oba doma Kongresa

Senatori Rafael Vornok, Aleks Padilja i i Džon Osof polažu zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris 20. januara 2021.

Demokrate su preuzele kontrolu nad Senatom u srijedu kada je troje novih senatora položilo zakletvu pred potpredsjednicom Kamalom Harris. Demokratska partija sada prvi put u 10 godina ima tijesnu većinu u oba doma Kongresa, i predsjednika u Bijeloj kući.  

Demokrate Rafael Vornok i Džon Osof iz Džordžije i Aleks Padilja iz Kalifornije položili su zakletvu u Senatu nekoliko sati nakon što je predsjednik Joe Biden stupio na dužnost.

Vornok i Osof su oboje pobijedili dvoje aktuelnih senatora u drugom krugu izbora u Džordžiji 5. januara, tako da je u Senatu odnos snaga 50:50, ali prema Ustavu potpredsjednica Harris, demokrata, ima odlučujući glas u situacijama kada glasanje u Senatu bude tako podijeljeno.

Padilja, prvi latinoamerički senator iz Kalifornije imenovan je da popuni mjesto Harris, koja je podnijela ostavku u ponedjeljak kako bi stupila na dužnost potpredsjednice SAD.

Trojica demokrata dala su Bidenu tijesnu prednost da bi ostvario političke ciljeve koji uključuju novi paket pomoći žrtvama pandemije koronavirusa u svjetlu dubokih političkih podela.

Demokratski senator Čak Šumer sada je lider većine dok je republikanac Mič Mekonel postao lider manjine.

Šumer i Mekonel razgovaraju o mogućem dogovoru o podjeli vlasti kako bi se obavljali svakodnevni poslovi u Senatu, slično dogovoru koji je postignut prije dvije decenije. Obojica su spremna na takav dogovor ali je Mekonel zatražio da ostane na snazi pravilo kojim se za izglasavanje većine zakona traži da postoji "super-većina" od 60 glasova.

Promjena kontrole u Senatu je iskomplikovala potvrdu Bidenovih kandidata za članove kabineta, koja već kasni. Prvi pretresi o potvrdi tih kandidata održani su tek u utorak, dan prije inauguracije. Senat je, međutim, u srijedu potvrdio Avril Hejns kao direktorku obavještajnih službi.

Novi Senat takođe treba da održi suđenje o opozivu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji je optužen za podsticanje pobune svojih pristalica i prije 7 dana opozovan u Predstavničkom domu. Demokrate imaju i većinu od 221 prema 211 glasova u Predstavničkom domu.

Vornok, 51-godišnji baptistički sveštenik koji nikada ranije nije zauzimao politički položaj, prvi je crnački senator iz Džordžije. Držao je propovjedi u crkvi u Atlanti u kojoj je nekada propovjednik bio Martin Luter King, borac za građanska prava.

33-godišnji Osof je najmlađa osoba izabrana u Senat poslije Joe Bidena, koji je postao senator 1973. kada je imao 30 godina.

Prvi jevrejski senator iz Džordžije, Osof je zakletvu položio na hebrejskoj Bibliji koja je pripadala rabinu iz Atlante Jakobu Rotišildu, bliskom saradniku Martina Lutera Kinga.

"Jedva čekam da krenem na posao i obezbijedim investicije u javno zdravlje, distribuciju vakcina i direktnu ekonomsku pomoć - ono za šta su nas ljudi poslali ovde da se borimo", rekao je Osof reporterima ranije tokom dana u Kapitolu.

47-godišnji Padilja je bio državni sekretar Kalifornije od 2015. Prethodno je služio u državnom Senatu i proveo sedam godina u gradskoj skupštini Los Anđelesa, od kojih je pet bio njen predsjednik.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG