Linkovi

Analize i istraživanja

Sumnje u lak dogovor o trgovini SAD i Velike Britanije

U.S. President Donald Trump, left, and Britain's Prime Minister Boris Johnson attend a working breakfast at the Hotel du Palais on the sidelines of the G-7 summit in Biarritz, France, Sunday, Aug. 25, 2019. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Boris Johnson najavili su postizanje dogovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje poslije izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, ali su se brzo pojavile razlike oko forme tog sporazuma, kao i sumnje ekonomista da će takav sporazum ublažiti posljedice mogućeg Brexita bez dogovora, pišu svjetski mediji.

'Veoma velik' dogovor

Lideri SAD i Velike Britanije su na sastanku na marginama samita Grupe 7 u Bijaricu razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini i Trump je rekao je da bi dvije zemlje posle Brexita mogle postići "veoma velik trgovinski dogovor", piše Financial Times.

Trump je rekao da je Evropska unija "sidro" oko članka Velike Britnije, ali stručnjaci ocjenjuju, piše britanski list, da će Velika Britanija teško biti ravnopravna u budućim pregovorima, pošto će značajno veće američko tržište vjerovatno postavljati uslove sporazuma.

Johnson je poslije razgovora nastojao da smanji očekivanja od brzog zaključenja trgovinskog sporazuma SAD i Velike Britanije, pošto će biti potreban kompromis SAD. On je rekao da bi volio dogovor u roku od godinu dana, ali je priznao da treba prevazići značajne prepreke da bi se brzo postigao kada zemlja napusti Evropsku uniju.

Iako je Trump govorio o izgledima za postizanje dogovora, svaki takav sporazum će teško dobiti odobrenje Kongresa ako Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora i bude vraćena granična infrastruktura na granicu Irske i Velike Britanije.

Poslije sastanka dva lidera, koja su, kako Guardian, razvila tople odnose dok je Johnson bio ministar spoljnih poslova, dvije vlade su izdale zajedničko saopštenje da će pokrenuti radnu grupu za specijalne odnose za "razvijanje tržišno orijentisanih principa ekonomskog rasta i povećanje bilateralne saradnje po pitanjima povezanim s modernom 21-vjekovnom ekonomijom".

Jedna od spornih tačaka u budućim pregovorima mogla bi biti britanska zdravstvena služba NHS, pošto je Trump ranije želio da taj segment britanskog tržišta bude otvoren za američke kompanije. Johnson je, međutim, poslije sastanka ponovio da se protivi da NHS bude otvoren za američke kompanije kao dio trgovinskog sporazuma, kao i da Velika Britanija snizi standarde postupanja prema životinjama na američke nivoe da bi dobila dogovor.

Od automobila do karfiola

Johnson je prije samita u telefonskom razgovoru s Trumpom tražio snižavanje trgovinskih barijera i otvaranje američke privrede za britanske kompanije i britanske proizvode, piše Reuters.

Na putu u Bijaric Johnson je rekao novinarima da postoji ogromna mogućnost za Veliku Britaniju, ali da to neće biti jednostavno, navodeći postojeća ograničenja ili tarife za razne britanske proizvode - dijelove za tuš kade, tapete, tekstile, automobile, vagone, pita sa svinjetinom, piva iz malih pivara, osiguranja, javne nabavke, babure, karfiol i vina.

Zastupnici Brexita, među kojima je Johnson, tvrdili su da je mogućnost postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama kao što su SAD jedna od glavnih prednosti izlaska iz EU, ukazuje Reuters, dodajući da kritičari ocjenjuju da će uslovi koje će Trump zahtijevati vjerovatno naštetiti britanskoj privredi na duži rok.

U želji da se London ne vidi, kako je to francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao, kao "mlađi partner SAD", britanska vlada je, dodaje Reuters, posljednjih dana nastojala da smanji očekivanja od brzog bilateralnog sporazuma, naglašavajući da neće juriti u jednostrani dogovor.

Jedan veliki ili mnogo malih

Johnson je dobio Truampovo odobrenje za planove za tvrd pristup u pregovorima o izlasku iz EU na "drugarskom" sastanku na marginama samita G-7, ali su se brzo pokazale razlike u pristupu dogovoru o slobodnoj trgovini, ukazuje agencija Associated Press.

Mada je Trump rekao da će on i Johnson izraditi "veoma velik trgovinski dogovor" kada Velika Britanija izađe iz EU, brzo je postalo očigledno da imaju različite vizije kako bi trgovinski dogovor mogao izgledati, navodi američka agencija.

SAD kažu da su spremne da pregovaraju o trgovinskom sporazumu s Velikom Britanijom u dijelovima, dok London želi jedan obuhvatan sporazum. Johnson je na sastanku obećao "fantastičan dogovor kada očistimo prepreke na našim putevima", ali ga je Trump prekinuo navodeći "mnogo fantastičnih minidogovora".

Britanskom premijeru je veoma potreban trgovinski sporazma sa SAD, ističe AP, pošto mjesecima obećava da će Velika Britanija izaći iz EU s dogovorom ili bez njega, čime će se njegova zemlja odvojiti od jedinstvenog tržišta s 500 miliona ljudi. Pristalice Brexita kažu da bi dogovor o slobodnoj trgovini sa SAD pomogao da se nadoknadi smanjenje trgovine s EU poslije izlaska iz Unije.

Sumnje ekonomista i političke prepreke

Ekonomisti, međutim, sumnjaju da će mogući trgovinski dogovor sa SAD Velikoj Britniji značajno ublažiti posljedice izlaska iz EU bez dogovora, pošto neće nadomjestiti postojeće trgovinske aranžamane EU, ukazuje američka televizija CNBC.

Vlade obje zemlje su izrazile želju da naprave djelomičan dogovor što je prije moguće posle Brexita 31. oktobra, ali se, kako ističe CNBC, takav sporazum suočava sa značajnim političkim preprekama s obje strane Atlantika. Pored toga, ekonomisti upozoravaju da bi dogovor mogao da pokrije robu, a tek djelomično usluge, što je veliki izvor prihoda britanske privrede.

EU je 2018. pokrila 46 odsto britanskog izvoza i 54 odsto uvoza, dok je sedam od 10 najvećih izvoznih tržišta i izvora uvoza među članica Unije, pokazuje dokument britanskog parlamenta koji je objavljen prošle nedjelje. S druge strane, ukazuje CNBC, SAD pokrivaju 19 odsto britanskog izvoza i 11 odsto uvoza. Samo u Njemačku ide devet odsto britanskog izvoza.

S druge strane, EU ima oko 40 trgovinskih dogovora koji pokrivaju preko 70 zemlja, što znači da Velika Britanija ima pristup tržištima zemalja, kao što je Kanada, bez većih carina. U slučaju Brexita bez dogovora, objašnjava CNBC, Velika Britanija bi izgubila povlašteni pristup i morala bi s tim zemljama da trguje prema pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Da bi to izbjegla vlada u Londonu pokušava da kopira mnoge postojeće sporazume EU s drugim teritorijima, ali je Velika Britanija dosad došla do 13 takvih dogovora, posljednji s Južnom Korejom, mada su to većinom dogovori sa zemljama s kojima je dosadašnja trgovina bila zanemarljiva. CNBC dodaje da analitičari upozoravaju na složene pregovore i navode trgovinski dogovor EU-Kanada za koji je bilo potrebno sedam godina.

BBC takođe ukazuje na poteškoće u postizanju trgovinskog dogovora SAD i Velike Britnaije kakav želi Johnson, kao i na političke izazove takvog sporazuma.

David Henig, direktor za Veliku Britaniju Evropskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, rekao je da će SAD nerado otarasiti barijera koje treba da štite američke proizvođače.

"SAD su prilično protekcionističke - SAD nikada nisu napravile trgovinski dogovor kakav Johnson opisuje", rekao je Henig za BBC, dodajući da je pitanje je da li su SAD spremne da daju Velikoj Britaniji nešto i šta bi Velika Britanija trebalo da da zauzvrat.

S druge strane, predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi je rekla da trgovinski dogovor SAD-Velika Britanija neće proći kroz Kongres ako Bregzit podrije Sporazum iz Belfasta.

U slučaju da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora, mogla bi biti uspostavljena tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske - jedine kopnene granice Velike Britanije s nekom članicom Unije, što bi moglo ugroziti mir u Sjevernoj Irskoj.

Pelosi je rekla da se ne sme dozvoliti da izlazak Velike Britanije iz EU ugrozi mirovni sporazum iz 1998. kojem su SAD posredovale.

See all News Updates of the Day

Afganistan: Cijelo selo ovisno o drogama

Afganistan: Cijelo selo ovisno o drogama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

SAD ponovo traže izručenje Juliana Assangea

Plakat u znak podrške osnivaču Wikileaksa Džulijanu Asanžu ispred Kraljevskog suda pravde u Londonu, 23. oktobru 2021.

Američki pravnici pokrenuli su novi pokušaj da obezbijede izručenje Džulijana Asanža iz Britanije, navodeći da strahovanja u pogledu mentalnog zdravlja osnivača Wikileaksa ne bi trebalo da ga spriječe da odgovara pred američkim pravosuđem. 

Sjedinjene Države traže izručenje 50-godišnjeg Australijanca na osnovu optužnice u 18 tačaka, koja ga između ostalog tereti za kršenje zakona o špijunaži, nakon što je Wikileaks 2010. objavio hiljade tajnih američkih dosijea i diplomatskih depeša.

SAD su uložile žalbu na odluku okružnog sudije u Londonu donijetu 4. januara da Asanž ne treba da bude izručen zbog bojazni da bi izvršio samoubistvo u američkom zatvoru.

Tužilaštvo će osporiti tu premisu, kaže za Glas Amerike advokat Nik Vamos, bivši šef za ekstradiciju u britanskom tužilaštvu.

“Ono što je američka vlada sada uradila je da je pružila konkretna uvjerenja o tome kako će tačno, gdje i u kom stanju biti pritvoren. Dakle, pod uslovom da se njegovo zdravstveno stanje i rizik od samoubistva nisu promijenili, onda biste pretpostavili da je američka vlada zadovoljila test koji im je postavio okružni sudija u prvoj presudi.”

Advokat Džejms Luis iznio je sudu američka uvjeravanja o tome kako će Asanž biti tretiran u slučaju izručenja. Između ostalog, obećano je da neće biti podvgnut strogim pravilima pritvora poznatim kao "specijalne administrativne mjere", a takođe ne bi bio pritvoren u specijalnom zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem u mjestu Florens u Koloradu, poznatom kao ADX. Američke vlasti su takođe iznijele uvjeravanja Britaniji da bi pristale da Asanž u Australiji služi kaznu koju bi mu izrekao američki sud.

Asanž, koji poriče da je počinio krivično djelo, je u zatvoru Belmarš. U srijedu je sudu rečeno da se ne osjeća dobro da bi se pojavio putem video linka, ali se kasnije tokom dana ipak pojavio na ekranu.

Međutim, još jedan momenat mogao bi da utiče na slučaj. Bivši insajder Wikileaksa koji je postao saradnik Federalnog Istražnog biroa (FBI), rekao je da je falsifikovao dokaze koje je koristilo tužilaštvo. U međuvremenu, Yahoo News je prošlog mjeseca objavio priču u kojoj se navodi da je Centralna obavještajna agencija (CIA) planirala otmicu ili čak ubistvo Asanža 2017. Yahoo je naveo da je priča zasnovana na intervjuima sa 30 bivših američkih obavještajnih službenika i zvaničnika nacionalne bezbjednosti.

ARHIVA: Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izlazi iz suda u Londonu, 13. januara 2020.
ARHIVA: Osnivač Vikiliksa Džulijan Asanž izlazi iz suda u Londonu, 13. januara 2020.

“Tvrdiće se da, ako je CIA bila voljna da ga ubije, to je jedna ruka američke vlade – onda zaista ne možete vjerovati drugoj ruci američke vlade, sekretarijatu za pravosuđe, da postupa pošteno i da krivično goni u skladu sa standardima ljudskih prava i što bismo smatrali pravičnim suđenjem”, navodi britanski pravni ekspert Vamos.

CIA i američki advokati koji su uložili žalbu i traže ekstradiciju još nisu komentarisali navode Yahoo Newsa. Bivši direktor CIA-e i državni sekretar Mike Pompeo izjavio je za podcast „Megin Keli“ da su sve preduzete radnje „u skladu sa američkim zakonom“.

Tokom 2010. i 2011. Asanž je nadgledao Vikiliksovo objavljivanje desetina hiljada diplomatskih depeša i vojnih izvještaja u vezi sa ratovima u Iraku i Afganistanu. Asanž je rekao da su ti podaci otkrili zloupotrebe američke vojske – glavni razlog zbog kojeg pristalice kažu da se ovde radi o slobodi štampe.

“Postoji ogromno pitanje globalne medijske slobode i načina na koji bi ovaj slučaj mogao da bude užasan presedan za svakog novinara, bilo kog izdavača, koji pokušava da razotkrije zlodjela i nedjela vlade, kako bi vlada mogla da snosi odgovornost”, ističe Džulija Hol iz Amnesty Internationala.

Asanž se nalazi u zatvoru u Londonu jer se smatra da postoji opasnost od bjekstva. SAD ga optužuju u 18 tačaka za hakovanje, krađu povjerljivog materijala i otkrivanje identiteta američkih špijuna, za koje tužioci kažu da je dovelo njihove živote u opasnost. Presuda po žalbi na ekstradiciju vjerovatno će se čekati nekoliko nedelja. Obje strane mogu da se žale na odluku britanskom Vrhovnom sudu, što bi moglo da traje nekoliko godina. Međutim, sudije Vrhovnog suda mogu da odbiju da razmotre slučaj.


U međunarodnoj policijskoj akciji uhapšeni internet prodavci droge i lijekova

Razbijen lanac trgovine drogom na dark webu
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:03 0:00

Američke federalne agencije za sprovođenje zakona i Europol objavili su da su izvršile desetine hapšenja kako bi prekinuli globalnu operaciju prodavanja droge preko maglovitog okruženja na internetu zvanom darknet.

Na konferenciji za novinare Sekretarijata za pravosuđe u utorak u Vašingtonu, zvaničnici su rekli da su uhapsili 150 ljudi zbog navodne prodaje nedozvoljenih droga i lijekova preko darkneta, uključujući lažne opioide koji se inače izdaju na recept i kokain. Optuženi su navodno izvršili desetine hiljada ilegalnih prodaja koristeći dio interneta koji je dostupan samo korištenjem specijalizovanih alata za anonimnost.

Desetomjesečna mrežna akcija "Operacija HanTor“, nazvana po internet alatima za šifrovanje, rezultirala je zapljenom 234 kilograma droge, uključujući amfetamine, kokain i opioide u vrijednosti od više od 31 milion dolara.

Zvaničnici su rekli da su među zaplijenjenim lijekovima lažne pilule koje se inače izdaju na recept i koje sadrže moćni sintetički opioidnim fentanil.

Falsifikovane tablete su povezane sa talasom slučajeva predoziranja drogom.

"Ova međunarodna operacija sprovođenja zakona prostirala se na tri kontinenta i šalje jednu jasnu poruku onima koji se kriju na darknetu i prodaju ilegalne droge: ne postoji mračni internet", rekla je zamjenica američkog državnog tužioca Liza Monako.

Istražitelji su uhapsili 65 ljudi u Sjedinjenim Državama. Druga hapšenja izvedena su se u Australiji, Bugarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Holandiji, Švajcarskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Pored falsifikovanih lijekova, vlasti su zaplijenile i više od 200.000 tableta ekstazija, fentanila, oksikodona, hidrokodona i metamfetamina.

"Suočavamo se sa novim i sve opasnijim prijetnjama dok se trgovci drogom šire na digitalni svijet i koriste darknet za prodaju opasnih droga poput fentanila i metamfetamina", rekla je En Milgram, administratorka Uprave za borbu protiv droga (DEA). "Ne možemo dovoljno da naglasimo opasnost od ovih supstanci".

Međunarodna policijska agencija Europol radila je zajedno sa timom američkog Sekretarijata za borbu protiv opioida i darkneta.

"Niko nije van domašaja zakona, čak ni na mračnoj mreži", rekao je Žan-Filip Lekuf, zamjenik izvršnog direktora Europola.

Mračni web preferiraju kriminalne mreže koje žele da svoje internet aktivnosti zadrže privatnim i anonimnim. U ovom slučaju, služio je kao platforma za ilegalnu cyber prodaju falsifikovanih lijekova i drugih lijekova koje su isporučivale privatne špedicije.

Istražitelji su rekli da se lažni lijekovi prvenstveno proizvode u laboratorijama u Meksiku uz upotrebu hemikalija uvezenih iz Kine. Tužioci su takođe ciljali na dilere droge koji su upravljali kućnim laboratorijama za proizvodnju lažnih tableta protiv bolova na recept.

"Oni koji kupuju lijekove preko darkneta često ne znaju šta dobijaju", rekao je pomoćnik zamjenika direktora FBI Pol Abate. Zajednička istraga uslijedila je nakon napora sprovođenja u januaru kada su vlasti zatvorile "DarkMarket", najveće svjetsko ilegalno međunarodno tržište na mračnom webu.

Prošlog mjeseca, DEA je upozorila Amerikance da međunarodni i domaći dileri droge preplavljuju zemlju lažnim pilulama, izazivajući krizu predoziranja u SAD. Agencija je zaplijenila više od 9,5 miliona potencijalno smrtonosnih tableta u prošloj godini.

Više od 93.000 Amerikanaca umrlo je od predoziranja drogom 2020. godine, što je najveći broj ikad zabilježen, prema američkim Centrima za kontrolu bolesti (CDC). Američki zdravstveni zvaničnici pripisuju porast korištenju fentanila, koji može biti 100 puta jači od morfijuma.

Američki zvaničnici rekli su da se istrage nastavljaju i da se očekuje još hapšenja.

Escobar: SAD gledaju na Balkan kroz prizmu 21.vijeka

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja tokom online učešća na Beogradskom bezbjednosnom forumu, događaju u Beogradu, 26. oktobra 2021. (Foto: Twitter nalog Ambasade SAD u Beogradu)

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar poručio je u utorak da je još od vremena predsjednika Billa Clintona američka politika prema Zapadnom Balkanu konzistentna, ali da se sadašnja administracija razlikuje po tome što želi da se promjene u ovom regionu dogode što prije.

Svih šest zemalja Zapadnog Balkana treba da budu dio Evrpske unije i to što prije, poručio je Escobar učestvujući posredstvom video linka u radu danas otvorenog, 11. po redu Beogradskog bezbjednosnog foruma.

On je istakao da su zemlje regiona pokretač razvoja i da zemlje članice EU ne treba da se plaše rizika, već da njihovo priključenje posmatraju kao veliku priliku. Jedan od velikih problema je što se na ovaj region gleda kroz prizmu devedesetih godina, dok Amerika Zapadni Balkan gleda kroz prizmu 21. vijeka, rekao je Escobar i upozorio i na probleme koji ovde postoje.

To je prije svega koncentracija moći u političkim partijama i povezanost ekonomskih prihoda sa partijama, nastavio je Escobar i dodao da su ljudi u komentarima poslije intervjua koji je dao Al Jazeerai izrazili razočarenje što Amerika ne postavlja svoje ljude u zemlje regiona ili što ne uvodi sankcije.

"To će biti oruđe koje ćemo koristiti, ali to nije primarno oruđe. Čak i da upotrebimo sankcije ili druge mjere, to nije rješenje za Balkan. Izbori su rješenje. Rješenje je motivisanje građana, uključivanje javnosti u politički prostor. Da političari shvate da treba da otvore medije, da otvore dijalog za civilnim društvom i opozicijom".

Microsoft razotkrio nove hakerske napore Rusije

Arhiva - Mocrosoft prodavnica u predgrađu Bostona.

Američki tehnološki gigant Microsoft saopštio je da isti hakeri koje podržava Rusija, odgovorni za upad u korporativne računarske sisteme SolarWindsa 2020, nastavljaju da napadaju globalne tehnološke sisteme, ovog puta ciljajući na preprodavce usluga u cloudu.

Microsoft je saopštio da grupa, koju naziva Nobelium, koristi novu strategiju kako bi iskoristila direktan pristup koji preprodavci imaju IT sistemima svojih klijenata, nadajući se da će se "lakše lažno predstavljati kao pouzdani tehnološki partner organizacije kako bi dobili pristup svojim klijentima na nižem nivou".

Preprodavci su posrednici između proizvođača softvera i hardvera i eventualnih korisnika tehnoloških proizvoda.

U saopštenju od nedelje, Microsoft je saopštio da prati napade Nobelijuma od maja i da je uočio više od 140 kompanija na meti grupe, pri čemu se vjeruje da je čak 14 sistema kompanija kompromitovano.

"Ova nedavna aktivnost je još jedan pokazatelj da Rusija pokušava da dobije dugoročan, sistematski pristup raznim tačkama u tehnološkom lancu snabijdevanja i uspostavi mehanizam za nadgledanje – sada ili u budućnosti – ciljevima interesantnim za rusku vladu", napisao je Microsoft u blog postu.

"Na sreću, otkrili smo ovu kampanju u njenim ranim fazama i dijelimo ova saznanja kako bismo pomogli preprodavcima usluga u claudu, tehnološkim dobavljačima i njihovim klijentima, kako bi preduzeli blagovremene korake i osigurali da Nobelijum ne bude uspješniji", saopštila je kompanija.

Čarls Karmakal, viši potpredsjednik i glavni tehnološki zvaničnik u kompaniji za cyber bezbjednost Mandiant, rekao je da se ovaj napad razlikuje od napada na SolarWinds u kom je korišten zlonamjerni kod ubačen u legitimni softver, rekavši da to uključuje "iskorištavanje ukradenih identiteta" za pristup sistemima.

"Ovaj put napad veoma otežava organizacijama žrtava da otkriju da su kompromitovane i istraže akcije koje je preduzeo akter prijetnje", rekli su. "Ovo je posebno efikasno za aktera prijetnje iz dva razloga: prvo, pomjera početni upad sa krajnjih ciljeva, koji su u nekim situacijama organizacije sa zrelijom cyber odbranom, na manje tehnološke partnere sa manje zrelom cyber odbranom".

"I drugo, istraživanje ovih upada zahtijeva saradnju i dijeljenje informacija među više organizacija žrtava, što je izazovno zbog zabrinutosti za privatnost i organizacione osjetljivosti", rekao je Karmakal.

Na pitanje o napadu, prvi zamjenik sekretara za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je u ponedjeljak da kompanije "mogu da spriječe ove pokušaje ako dobavljači usluga u cloudu primjenjuju osnovne prakse cyber bezbjednosti, uključujući multifaktorsku autentifikaciju".

"Uopšteno govoreći, federalna vlada agresivno koristi svoja ovlaštenja da zaštiti naciju od cyber prijetnji, uključujući pomoć privatnom sektoru da se odbrani kroz povećanu razmjenu obavještajnih podataka, inovativno partnerstvo u primjeni tehnologija cyber bezbjednosti, bilateralnu i multilateralnu diplomatiju i mjere o kojima ne govorimo javno iz razloga nacionalne bezbjednosti", rekla je ona novinarima u predsjedničkom avionu Air Force 1 na putu za Nju Džersi.

Tokom brifinga za štampu u Pentagonu, portparol Džon Kirbi rekao je da oni nemaju nikakva "posebna saznanja" o napadu i da Pentagon ne govori o svojim cyber operacijama.

Agencija za nacionalnu bezbjednost nije komentarisala ovo pitanje.

Microsoft je saopštio da je Nobelijus izveo 22.868 napada od jula, ali da je bio uspješan samo nekoliko puta. Većina napada usmjerena je na američke vladine agencije i tink tenkove (savjetodavne organizacije) u Sjedinjenim Državama, nakon čega su uslijedili napadi u Ukrajini, Ujedinjenom Kraljevstvu i drugim zemljama NATO.

Zvaničnik vlade SAD umanjio je značaj napada u izjavi za AP rekavši: "Opisane aktivnosti bile su nesofisticirano provaljivanje lozinke (putem nasumničnih pokušaja) i fišing ("pecanje", krađa identiteta), uobičajene operacije sa ciljem uspostavljanja nadzora za koje već znamo da ih svakog dana pokušava Rusija druge strane vlade".

Vašington je okrivio rusku spoljnu obavještajnu agenciju SVR za hakovanje SolarWindsa 2020, koji je kompromitovalo nekoliko federalnih agencija i ostao neprimjećen veći dio prošle godine. Rusija je negirala da je bilo šta loše učinila.

Džef Seldin je doprinio ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj potiču od AP-a i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG