Linkovi

Teme

Sumnje u lak dogovor o trgovini SAD i Velike Britanije

U.S. President Donald Trump, left, and Britain's Prime Minister Boris Johnson attend a working breakfast at the Hotel du Palais on the sidelines of the G-7 summit in Biarritz, France, Sunday, Aug. 25, 2019. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Boris Johnson najavili su postizanje dogovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje poslije izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, ali su se brzo pojavile razlike oko forme tog sporazuma, kao i sumnje ekonomista da će takav sporazum ublažiti posljedice mogućeg Brexita bez dogovora, pišu svjetski mediji.

'Veoma velik' dogovor

Lideri SAD i Velike Britanije su na sastanku na marginama samita Grupe 7 u Bijaricu razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini i Trump je rekao je da bi dvije zemlje posle Brexita mogle postići "veoma velik trgovinski dogovor", piše Financial Times.

Trump je rekao da je Evropska unija "sidro" oko članka Velike Britnije, ali stručnjaci ocjenjuju, piše britanski list, da će Velika Britanija teško biti ravnopravna u budućim pregovorima, pošto će značajno veće američko tržište vjerovatno postavljati uslove sporazuma.

Johnson je poslije razgovora nastojao da smanji očekivanja od brzog zaključenja trgovinskog sporazuma SAD i Velike Britanije, pošto će biti potreban kompromis SAD. On je rekao da bi volio dogovor u roku od godinu dana, ali je priznao da treba prevazići značajne prepreke da bi se brzo postigao kada zemlja napusti Evropsku uniju.

Iako je Trump govorio o izgledima za postizanje dogovora, svaki takav sporazum će teško dobiti odobrenje Kongresa ako Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora i bude vraćena granična infrastruktura na granicu Irske i Velike Britanije.

Poslije sastanka dva lidera, koja su, kako Guardian, razvila tople odnose dok je Johnson bio ministar spoljnih poslova, dvije vlade su izdale zajedničko saopštenje da će pokrenuti radnu grupu za specijalne odnose za "razvijanje tržišno orijentisanih principa ekonomskog rasta i povećanje bilateralne saradnje po pitanjima povezanim s modernom 21-vjekovnom ekonomijom".

Jedna od spornih tačaka u budućim pregovorima mogla bi biti britanska zdravstvena služba NHS, pošto je Trump ranije želio da taj segment britanskog tržišta bude otvoren za američke kompanije. Johnson je, međutim, poslije sastanka ponovio da se protivi da NHS bude otvoren za američke kompanije kao dio trgovinskog sporazuma, kao i da Velika Britanija snizi standarde postupanja prema životinjama na američke nivoe da bi dobila dogovor.

Od automobila do karfiola

Johnson je prije samita u telefonskom razgovoru s Trumpom tražio snižavanje trgovinskih barijera i otvaranje američke privrede za britanske kompanije i britanske proizvode, piše Reuters.

Na putu u Bijaric Johnson je rekao novinarima da postoji ogromna mogućnost za Veliku Britaniju, ali da to neće biti jednostavno, navodeći postojeća ograničenja ili tarife za razne britanske proizvode - dijelove za tuš kade, tapete, tekstile, automobile, vagone, pita sa svinjetinom, piva iz malih pivara, osiguranja, javne nabavke, babure, karfiol i vina.

Zastupnici Brexita, među kojima je Johnson, tvrdili su da je mogućnost postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama kao što su SAD jedna od glavnih prednosti izlaska iz EU, ukazuje Reuters, dodajući da kritičari ocjenjuju da će uslovi koje će Trump zahtijevati vjerovatno naštetiti britanskoj privredi na duži rok.

U želji da se London ne vidi, kako je to francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao, kao "mlađi partner SAD", britanska vlada je, dodaje Reuters, posljednjih dana nastojala da smanji očekivanja od brzog bilateralnog sporazuma, naglašavajući da neće juriti u jednostrani dogovor.

Jedan veliki ili mnogo malih

Johnson je dobio Truampovo odobrenje za planove za tvrd pristup u pregovorima o izlasku iz EU na "drugarskom" sastanku na marginama samita G-7, ali su se brzo pokazale razlike u pristupu dogovoru o slobodnoj trgovini, ukazuje agencija Associated Press.

Mada je Trump rekao da će on i Johnson izraditi "veoma velik trgovinski dogovor" kada Velika Britanija izađe iz EU, brzo je postalo očigledno da imaju različite vizije kako bi trgovinski dogovor mogao izgledati, navodi američka agencija.

SAD kažu da su spremne da pregovaraju o trgovinskom sporazumu s Velikom Britanijom u dijelovima, dok London želi jedan obuhvatan sporazum. Johnson je na sastanku obećao "fantastičan dogovor kada očistimo prepreke na našim putevima", ali ga je Trump prekinuo navodeći "mnogo fantastičnih minidogovora".

Britanskom premijeru je veoma potreban trgovinski sporazma sa SAD, ističe AP, pošto mjesecima obećava da će Velika Britanija izaći iz EU s dogovorom ili bez njega, čime će se njegova zemlja odvojiti od jedinstvenog tržišta s 500 miliona ljudi. Pristalice Brexita kažu da bi dogovor o slobodnoj trgovini sa SAD pomogao da se nadoknadi smanjenje trgovine s EU poslije izlaska iz Unije.

Sumnje ekonomista i političke prepreke

Ekonomisti, međutim, sumnjaju da će mogući trgovinski dogovor sa SAD Velikoj Britniji značajno ublažiti posljedice izlaska iz EU bez dogovora, pošto neće nadomjestiti postojeće trgovinske aranžamane EU, ukazuje američka televizija CNBC.

Vlade obje zemlje su izrazile želju da naprave djelomičan dogovor što je prije moguće posle Brexita 31. oktobra, ali se, kako ističe CNBC, takav sporazum suočava sa značajnim političkim preprekama s obje strane Atlantika. Pored toga, ekonomisti upozoravaju da bi dogovor mogao da pokrije robu, a tek djelomično usluge, što je veliki izvor prihoda britanske privrede.

EU je 2018. pokrila 46 odsto britanskog izvoza i 54 odsto uvoza, dok je sedam od 10 najvećih izvoznih tržišta i izvora uvoza među članica Unije, pokazuje dokument britanskog parlamenta koji je objavljen prošle nedjelje. S druge strane, ukazuje CNBC, SAD pokrivaju 19 odsto britanskog izvoza i 11 odsto uvoza. Samo u Njemačku ide devet odsto britanskog izvoza.

S druge strane, EU ima oko 40 trgovinskih dogovora koji pokrivaju preko 70 zemlja, što znači da Velika Britanija ima pristup tržištima zemalja, kao što je Kanada, bez većih carina. U slučaju Brexita bez dogovora, objašnjava CNBC, Velika Britanija bi izgubila povlašteni pristup i morala bi s tim zemljama da trguje prema pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Da bi to izbjegla vlada u Londonu pokušava da kopira mnoge postojeće sporazume EU s drugim teritorijima, ali je Velika Britanija dosad došla do 13 takvih dogovora, posljednji s Južnom Korejom, mada su to većinom dogovori sa zemljama s kojima je dosadašnja trgovina bila zanemarljiva. CNBC dodaje da analitičari upozoravaju na složene pregovore i navode trgovinski dogovor EU-Kanada za koji je bilo potrebno sedam godina.

BBC takođe ukazuje na poteškoće u postizanju trgovinskog dogovora SAD i Velike Britnaije kakav želi Johnson, kao i na političke izazove takvog sporazuma.

David Henig, direktor za Veliku Britaniju Evropskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, rekao je da će SAD nerado otarasiti barijera koje treba da štite američke proizvođače.

"SAD su prilično protekcionističke - SAD nikada nisu napravile trgovinski dogovor kakav Johnson opisuje", rekao je Henig za BBC, dodajući da je pitanje je da li su SAD spremne da daju Velikoj Britaniji nešto i šta bi Velika Britanija trebalo da da zauzvrat.

S druge strane, predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi je rekla da trgovinski dogovor SAD-Velika Britanija neće proći kroz Kongres ako Bregzit podrije Sporazum iz Belfasta.

U slučaju da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora, mogla bi biti uspostavljena tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske - jedine kopnene granice Velike Britanije s nekom članicom Unije, što bi moglo ugroziti mir u Sjevernoj Irskoj.

Pelosi je rekla da se ne sme dozvoliti da izlazak Velike Britanije iz EU ugrozi mirovni sporazum iz 1998. kojem su SAD posredovale.

See all News Updates of the Day

Strategije političkog oglašavanja na televiziji i društvenim mrežama

FILE PHOTO: A 3D-printed elections box and Facebook logo are placed on a keyboard in front of U.S. flag in this illustration taken Oct. 6, 2020.

Nekada su televizijske i radio reklame vladale predizbornim kampanjama, pružajući kandidatima najuspješniji i najefektivniji način da osvoje povjerenje najvećeg broja glasača. 

Iako televizija i dalje kritički igra važnu ulogu za prenošenje političkih poruka, u periodu od juna, kampanje predsjednika Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, potrošile su više od 100 miliona dolara samo za Facebook i Instagram reklame.

"Kampanje koriste oglase na društvenim mrežama za prikupljanje novca, pronalaženje glasača, te kako bi dobili bolju sliku o tome ko su vjerovatno njihove pristalice i šta oni žele da čuju", rekla je Jennifer Stromer-Galley, profesorica škole informacijskih studija na Univerzitetu Syracuse.

Ona takođe predvodi "The Illuminating Project", koji prati oglase predsjedničke kampanje na Facebook-u i njegovoj drugoj društvenoj mreži, Instagram-u.

Stromer-Galley kaže da Facebook nudi "sjajnu strategiju mikrotargetiranja" s kojom se televizijsko oglašavanje ne može mjeriti.

"Ako ste republikanac poput Donalda Trumpa i emitujete TV reklamu na medijskom tržištu Syracuse, uglavnom ciljate demokrate. Ali, ako idete ka reklamnoj kampanji na Facebook-u i u gradu Syracuse pronađete one ljude koji, na temelju Facebookovih algoritama, izgledaju poput republikanaca, to je puno korisniji pristup", rekla je.

The Instagram application is seen on a phone screen August 3, 2017.
The Instagram application is seen on a phone screen August 3, 2017.

Novac i medij

Prema procjenama Centra za reaktivnu politiku oko 11 milijardi dolara biće utrošeno na predizbornu kampanju 2020. godine, 50 posto više nego što je potrošeno na izbore 2016. godine.

Prema Wesleyan Media projektu, koji prati i analizira savezno i vladino oglašavanje na izborima, Trump na društvenim mrežama ima veći utrošak od Bidena za oko 22 posto, dok je Biden od aprila premašio Trumpa za 28 posto kada je u pitanju televizija.

Projekat takođe pokazuje da je Trumpova kampanja potrošila nešto više na oglase na Facebook-u i Google-u nego na televizijske oglase, koji su oko 10 puta skuplji nego oglasi na društvenim mrežama.

Bidenova kampanja koristi svoju prednost prikupljenih sredstava emitujući televizijske oglase tokom skupih fudbalskih utakmica koje su počele prošlog vikenda. Nedavno je Trumpova kampanja smanjila oglase u srednjozapadnim državama Ohio i Iowa kako bi se više potrošilo u južnoj državi Georgia i jugozapadnoj državi Arizona, gdje je prema procjenama anketa tijesan odnos između dva kandidata.

FILE - The Facebook logo is displayed on a mobile phone in this picture illustration.
FILE - The Facebook logo is displayed on a mobile phone in this picture illustration.

"Rudarenje" na društvenim mrežama

Kampanje proizvode mnoštvo različitih reklama na društvenim mrežama kako bi odgonetnule šta odgovara glasačima. Jednom kada oglas rezultira klikom na web stranici kampanje, započinje "rudarenje" ličnih podataka.

"Što više takvih informacija mogu dobiti od vas, bolje će to uporediti sa onim što već imaju u svojim bazama podataka... a nakon toga mogu početi graditi profile koji predviđaju hoćete li ili ne glasati za njih na dan izbora, a zatim i kakve poruke treba da vam šalju na Facebook kako bi vas ubijedili da izađete na izbore ili da se više uključite", objasnila je Stromer-Galley.

Poziv na akciju protiv ubjeđivanja

Umjesto "poziva na akciju", političko oglašavanje putem televizije glasače obično ubijeđuje ističući politike, karakter i liderstvo kandidata.

"Primijetila sam Trumpovo oglašavanje na televiziji... ideja je da je "fracking" (za fosilna goriva) glavna stvar politike, koja pravi razliku između republikanaca i demokrata, i misle da to pitanje odjekuje. Dakle, to je nešto što će oglašavati u nadi da će ubijediti neke ljude da pomisle: 'Da, to je problem do kojeg mi je jako stalo'", objasnila je Stromer-Galley.

Uočila je i izrazitu razliku između Bidenovih i Trumpovih televizijskih oglasa.

"U svojim oglasima Trump će vjerovatnije da govori o problemima, za razliku od Joe Bidena. Bidena, koji se nekako kandidirao kao protivnik Trumpa... zapravo ne vidite da dugo ili u prevelikoj mjeri govori o politikama i problematičnim temama u oglašavanju njegove kampanje", rekla je Stromer-Galley.

Ankete pokazuju da Biden vodi pred Trumpom za milion glasačkih listića

Democratic presidential candidate former Vice President Joe Biden waves as he arrives at The Queen theatre in Wilmington, Del., Oct. 19, 2020.

Petnaest dana do američkih predsjedničkih izbora, demokratski izazivač Joe Biden prema nacionalnim anketama nastavlja vodstvo protiv republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, a milioni Amerikanaca glasaju ranije.

Rezultati prikupljenih anketa pokazuju da je Biden, bivši potpredsjednik i aktivni učesnik američke političke scene gotovo pola stoljeća, u vodstvu od 9 ili 10 posto na nacionalnoj razini i možda upola manjim vodstvom u ključnim državama koje će u velikoj mjeri odrediti sudbinu izbora.

Trump je i dalje uvjeren da će biti ponovo izabran.

Već je zabilježeno rano glasanja bez presedana u SAD-u, s gotovo 28 miliona ljudi koji su glasali, lično ili poštom. Brojka iznosi oko 20 posto od ukupnog broja glasova kad je Trump na izborima 2016. izbacio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton, a još 30 posto moglo bi glasati do službenog dana izbora.

Neki od glasača rekli su anketarima da su glasali ranije kako bi izbjegli direktan kontakt s drugim ljudima na biračkim mjestima 3. novembra usred pandemije koronavirusa u SAD-u.

U međuvremenu, neki demokrati rekli su da je njihova motivacija za prijevremeno glasanje bila da budu među prvima koji su glasali za svrgavanje Trumpa, dok anketari kažu da je većina republikanaca izjavila da namjerava lično glasati na dan izbora, kao što je to tradicionalno u SAD-u.

President Donald Trump arrives at a campaign rally, Oct. 19, 2020, in Prescott, Ariz.
President Donald Trump arrives at a campaign rally, Oct. 19, 2020, in Prescott, Ariz.

Na temelju ankete, neke novinske organizacije već predviđaju da će Biden postati 46. predsjednik države na dan inauguracije 20. januara i njen najstariji predsjednik sa 78 godina. Gubitak na izborima učinio bi Trumpa, preduzetnika u nekretninama i domaćina reality showa, koji je postao političar, trećim aktuelnim američkim predsjednikom u posljednja četiri desetljeća koji je izgubio svoj ponovni izbor za drugi četvorogodišnji mandat.

Trump je takođe zaostajao u anketama na posljednjim izborima, ali je potom zabilježio rast nakon intenzivne kampanje u ključnim državama, uključujući Pennsylvaniju, Michigan i Wisconsin.

Internetska stranica za anketiranje FiveThirtyEight.com kaže da je njenih 40.000 kompjuteriziranih simulacija na izborima pokazalo da je Biden pobijedio 88 puta u 100 mogućih scenarija uzimajući u obzir potencijalni odaziv birača, istorijske trendove i nedavne izborne rezultate u 50 država.

Druge vijesti već sugerišu da je Biden u prednosti u dovoljno ključnih država i da može da prikupi više od većine 270 od 538 izbornih glasova potrebnih za osvajanje predsjedničkog mjesta u Izbornom kolegiju, američkom sistemu indirektne demokratije.

Američko nacionalno glasanje ne određuje pobjednika, već ishod u svakoj od država, gdje pobjednik glasova u svim, osim u dvije najmanje naseljene države, skuplja sve svoje izborne glasove.

Trump i Biden posljednjih su dana intenzivno vodili kampanje u ključnim državama uoči druge i posljednje debate u Nashvilleu u državi Tennessee. Trump se u ponedjeljak uputio na dva odredišta tokom kampanje u jugozapadnoj državi Arizoni, koje je osvojio 2016. godine, ali sada tijesno prati Bidena u tamošnjim anketama.

Biden je u ponedjeljak uzeo slobodno vrijeme od kampanja, kako bi se pripremio za raspravu.

Kamala Harris and Mike Pence
Kamala Harris and Mike Pence

Trumpov kandidat, potpredsjednik Mike Pence, vodio je kampanju u sjeveroistočnim državama Maine i Pennsylvania. Bidenova potpredsjednička kandidatkinja, kalifornijska senatorica Kamala Harris, vodila je kampanju u ključnoj bojišnici, jugoistočnoj državi Florida, Trumpovoj usvojenoj matičnoj državi.

Prije četiri godine, Trump je izgubio nacionalno glasanje od Clintonove za oko 2%, gotovo tri miliona glasova, dok je na izborima pobijedio, jer je tijesno pobijedio na izborima u tri sjeverne države - Pennsylvaniji, Michiganu i Wisconsinu - koje su tradicionalno nosili demokrati. Na Izbornom kolegiju Trump je prikupio sve izborne glasove u te tri države - i predsjedništvo.

Trenutno anketiranje svake od država ne predviđa pobjedu Trumpa u državama koje je Clintonova držala 2016. godine, dok Biden ima malu anketnu prednosti u nekoliko država u kojima je Trump pobijedio, uključujući i one tri koje su ga odvele u Bijelu kuću, zajedno s drugima gdje je ishod pod znakom pitanja.

Trump (74) i dalje vidi sebe kao pobjednika. No, prošle sedmice, tokom kampanje u južnoj državi Georgia, razmišljao je o mogućnosti gubitka od Bidena.

"Možete li zamisliti ako izgubim?", rekao je. "Neću se osjećati tako dobro. Možda ću morati napustiti zemlju, ne znam". U drugim državama glasačima je rekao da se više neće vratiti da ih vidi, ako ne glasaju za njega.

U nedjelju naveče u Nevadi, Trump je tvrdio da će ga njegovi veliki skupovi sa hiljadama pristalica u osporavanim državama dovesti do pobjede, za razliku od skromnih posjeta na Bidenovim događanjima, gdje se praktikuje socijalno distanciranje pristalica koji nose maske.

Prije nego što je u ponedjeljak krenuo u Arizonu, Trump, koji je nedavno proveo četiri dana u bolnici nakon zaraze koronavirusom, napao je vladine zdravstvene stručnjake, uključujući vodećeg državnog stručnjaka za zarazne bolesti, dr. Anthonyja Faucija, zbog njihove uloge u rješavanju pandemije i zahtjeva da Amerikanci nose maske i praktikuju socijalno distanciranje od drugih.

"Ljudi su umorni od slušanja Faucija i svih ovih idiota", izjavio je Trump u telefonskom razgovoru s osobljem svoje kampanje.

Posljednjih dana SAD svakodnevno bilježe više od 50 000 novih infekcija. Sve u svemu, prema Sveučilištu Johns Hopkins, SAD su ukupno vodeće u svijetu sa više od 219 000 smrtnih slučajeva i 8,1 miliona infekcija.

Potraga za vjerodostojnim informacijama o američkim izborima

Potraga za vjerodostojnim informacijama o američkim izborima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Vakcine za koronavirus neće biti prije izbora

COVID-19 vaccine

Predviđanje predsjednika Donalda Trumpa da će vakcina protiv koronavirusa biti spremna prije izbornog dana 3. novembra, neće biti ispunjeno.

U petak, farmaceutski gigant Pfizer objavio je da neće tražiti hitno odobrenje za puštanje svoje vakcine protiv koronavirusa do kraja novembra.

Dvije druge vodeće vakcine su na čekanju. Za četvrtu je malo vjerovatno da će imati rezultate prije kraja godine.

Trump je više puta rekao da će vakcina biti dostupna mnogima prije izbora kao dio visoko cijenjene operacije njegove administracije, Warp Speed, stvorene da ubrza razvoj vakcine.

Najviši naučnici u vladi i van nje već dugo govore da je vremenski raspored za to nerealan.

Priznajući tu poentu ranije ovog mjeseca, Trump je za to okrivio politiku, bez objašnjenja.

"Mislim da bi to trebalo da imamo prije izbora", rekao je Trump u video snimku na Twitteru ubrzo nakon puštanja iz bolnice nakon liječenja od COVID-19. "Ali iskreno, politika se umiješa i to je u redu, oni žele da igraju svoje igre. Biće to odmah nakon izbora".

Bezbjednost na prvom mjestu

U izjavi od petka, direktor Pfizera​ Albert Bourla rekao je da bi kompanija mogla da do kraja oktobra zna da li vakciona radi. Ali neće dostići bezbjednosnu prijelomnu tačku prije kraja novembra.

"Bezbjednost je, i ostaće, naš prioritet broj jedan", napisao je Bourla.

Pfizerova vakcina jedna je od nekoliko koje preuzimaju nov pristup imunizaciji. Umjesto ubrizgavanja mrtvih ili oslabljenih virusa ili dijela bakterija u pacijenta, vakcina sadrži genetske instrukcije za dio koronavirusa. Tijelo pacijenta preuzima te instrukcije, poznate kao mRNA, i proizvodi fragment virusa. Odbrambeni sistem odgovara na taj fragment, pripremajući tijelo za borbu protiv pravog virusa.

Pfizer sarađuje sa njemačkom biotehnološkom firmom BioNTeh, koja je izašla sa genetskim uputstvima koja se ispituju u vakcini. Do sada u kliničkom ispitivanju učestvuje gotovo 40.000 pacijenata.

Prije nego što američka Uprava za hranu i lijekove razmotri hitno odobrenje za upotrebu, kompanija treba da nadgleda najmanje polovinu pacijenata dva mjeseca nakon posljednje doze kako bi se posmatrali neželjeni efekti.

"Procijenjujemo da ćemo ovu prekretnicu dostići u trećoj nedjelji novembra“, napisao je Bourla.

Još jedan od vodećih proizvođača vakcina koji koristi mRNK tehnologiju, od biotehnološke kompanije Moderna, takođe očekuje rezultate krajem novembra.

Na čekanju

U međuvremenu, druga dva ispitivanja vakcine su pauzirana zbog potencijalnih bezbjednosnih problema.

AstraZeneca je saopštila da je ispitivanja privremeno stavila na čekanje nakon što je barem jedan učesnik ispitivanja izašao "neobjašnjivom bolešću".

Medijski izvještaji opisali su bolest kao poprečni mijelitis, oblik upale kičme koji može prouzrokovati bol, slabost i paralizu udova, kao i probleme sa bešikom i crijevima. Ali kompanija nije potvrdila dijagnozu.

Pauze radi provjere mogućih bezbjednosnih problema nisu neuobičajene u ispitivanjima vakcina, kažu stručnjaci, a pored vakcine postoji nekoliko faktora koji su mogli da izazovu trenutnu bolest.

Testiranje je nastavljeno u Velikoj Britaniji, Brazilu, Indiji i Južnoj Africi. Međutim, u Sjedinjenim Državama ostaje na čekanju.

Još jedna vakcina koja koristi sličan pristup, farmaceutske kompanije Johnson&Johnson takođe je naišla na bezbjednosnu prepreku, mada i njeni problemi možda nisu povezani sa vakcinom.

Kompanija je prijavila "neobjašnjivu bolest" kod jednog od učesnika testiranja prošle nedjelje.

"Takođe saznajemo više o bolesti ovog učesnika i važno je da imamo sve činjenice prije nego što dijelimo dodatne informacije", navodi se u saopštenju kompanije.

Primivši milijarde dolara vladinog novca, kompanije za proizvodnju lijekova preduzimaju do sada neviđene korake ka povećanju proizvodnje vakcina prije nego što se postignu rezultati.

Međutim, neće je odmah biti dovoljno za sve. Vladine agencije izrađuju planove ko bi trebalo prvo da se vakciniše.

Zdravstveni radnici, osobe koje hitno reaguju i ranjivija populacija, uključujući starije osobe, vjerovatno će biti prvi na redu.

Možda će biti sredina sljedeće godine prije nego što se većina Amerikanaca vakciniše, rekao je šef Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Robert Redfield Kongresu prošlog mjeseca.

Uticaj Trumpovog prvog mandata na klimatske promjene

FILE - the Dave Johnson coal-fired power plant is silhouetted against the morning sun in Glenrock, Wyo.

Kada je Donald Trump izabran za predsjednika prije skoro četiri godine, stručanjaci su očekivali da će se zbog njegove politike emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte u SAD znatno povećati. 

"Predsjednik Trump je ispunio to očekivanje", kaže Michael Gerrard​, direktor Sabin centra za zakon o klimatskim promjenama na Univerzitetu Columbia u New Yorku.

U nedavnoj analizi istraživačka firma Rhodium grupa izračunala je da će ukidanje najznačajnijih regulativa od strane Trumpove administracije značiti da će ukupna emisija štetnih gasova u SAD biti tri procenta viša do 2035. godine, nego što bi bila da su regulative ostale na snazi.

U vrijeme kada naučnici kažu da bi emisije gasova morale da budu u oštrom padu, kako bi se spriječili najgori efekti klimatskih promjena, pomenuta analiza pokazuje da Trumpova politika vodi SAD u pogrešnom smjeru.

Nije međutim jasno da li će njegova ublažena pravila ostati na snazi.

"Sve što je Trumpova administracija uradila da ukine regulative trenutno se razmatra na sudovima", objašnjava Gerrard.

Ukoliko Trump izgubi na predstojećim izborima, dodaje Gerrard, sljedeća adminstracija vjerovatno će odustati od tih parnica.

Pravila za motorna vozila

Trumpova administracija otkazala je planove njegovog prethodnika Baracka Obame da smanji ispuštanje ugljen-dioksida iz termoelektrana i zamijenila ga mnogo više ublaženim pravilom.

Trump je ublažio pravila za kompanije koje prozivode naftu i gas kada je riječ o kontroli curenja metana, veoma moćnog štetnog gasa.

Međutim, stručnjaci tvrde da je ukidanje regulativa koje se odnose na automobile i kamione ono što će imati daleko najveći negativan uticaj.

Obamina administracija zahtijevala je da proizvođači motornih vozila povećavaju efikasnost svojih proizvoda za oko pet odsto svake godine. Trump je taj broj smanjio na oko 1,5 odsto.

Nova pravila "mijenjaju skupe, sve više nedostižne standarde potrošnje goriva i emisije ugljen-dioksida kod motornih vozila", rekla je sekretarica za saobraćaj Elaine Chao u saopštenju.

Umanjeni standardi odgovorni su za skoro četvrtinu povećanja emisija štetnih gasova pod Trumpovom administracijom u izvještaju Rhodium grupe.

Međutim, još veći uticaj dolazi od poteza administracije da ukine mogućnost saveznih država da same uspostave svoje standarde.

Federalni Zakon o čistom vazduhu iz 1970. godine omogućio je Kaliforniji ida se izuzme iz uspostaveljnih standarda i postavi strožija pravila o zagađivanju vazduha u odnosu na ona na nacionalnom nivou. Više od deset drugih saveznih država usvojile su kalifronijske standarde. Pošto te države zajedno predstavljaju više od trećine nacionalnog automobilskog tržišta, proizvođači uglavnom prave vozila da zadovolje kalifornijske standarde.

Međutim, Trump je ukinuo takozvani "vejver" koji je Kalifornija imala, kako bi "uspostavio jedinstvene standarde u potrošnji goriva za vozila širom SAD, osiguravajući da nijedna država nema pravo da se izuzme iz pravila na nacionalnom nivou i da nijedna država nema pravo da nametne svoju politiku ostatku zemlje", dodaje se u saopštenju Elaine Chao.

U izveštaju Rhodium grupe skoro trećina ukupnog Trumpovog povećanja emisije štetnih gasova pripisuje se samo ovoj promjeni politike.

Ali Kalifornija je odgovorila, zaobišla Trumpovu adminsitraciju i postigla sporazum sa pet vodećih automobilskih kompanija da povećaju standarde efikasnosti za 3,7 odsto godišnje. Ta stopa je između onoga što je zahtijevala Obamina administracija i onoga što je zahtijevala Trumpova, a doprinosi smanjenju povećanja koje su izazvale Trumpove odluke za oko jednu četvrtinu.

Popunjavanje praznine

Taj potez Kalifronije ujedno naglašava ulogu saveznih država, lokalnih vlasti i biznisa u pokušaju da nadoknade nazadovanje federalne vlade.

Virginia je ove godine postala osma država, prva na američkom jugu, koja zahtijeva da sva struja koja se koristi, bude iz obnovljivih izvora emergije do 2050. Houston se priključio više od 160 gradova koji su se obavezali na korištenje obnovljive energije. Kompanija Lyft saopštila je da će do 2030. sva njena vozila biti na električni pogon.

Zajedno, države, gradovi i biznisi mogli bi da smanje emisiju štetnih gasova u SAD i do 37 odsto do 2030. čak i bez federalne vlade, navodi se u izvještaju čiji je jedan od koautora stručnjakinja za klimatsku politiku Devashree ​Saha iz Instituta za svetske resurse, mada to zahtijeva mnogo obimniju akciju od one koja se trenutno odigrava.

To je doduše manje od 45 do 50 odsto smanjenja koliko je potrebno da SAD ostanu na putu da ispune ciljeve postavljene u Pariskom klimatskom sporazumu Ujedinjenih nacija iz 2015, kaže Saha.

"Očigledno, moći ćemo da uradimo mnogo više, mnogo brže, ukoliko budemo imali pomoć federalne vlade", dodale je Saha.

Nije vjerovatno da će ta pomoć stići u drugom Trumpovom mandatu, zaključila je Saha.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG