Linkovi

Teme

Sumnje u lak dogovor o trgovini SAD i Velike Britanije

U.S. President Donald Trump, left, and Britain's Prime Minister Boris Johnson attend a working breakfast at the Hotel du Palais on the sidelines of the G-7 summit in Biarritz, France, Sunday, Aug. 25, 2019. (AP Photo/Andrew Harnik)

Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Boris Johnson najavili su postizanje dogovora o slobodnoj trgovini između dvije zemlje poslije izlaska Velike Britanije iz Evropske unije, ali su se brzo pojavile razlike oko forme tog sporazuma, kao i sumnje ekonomista da će takav sporazum ublažiti posljedice mogućeg Brexita bez dogovora, pišu svjetski mediji.

'Veoma velik' dogovor

Lideri SAD i Velike Britanije su na sastanku na marginama samita Grupe 7 u Bijaricu razgovarali o sporazumu o slobodnoj trgovini i Trump je rekao je da bi dvije zemlje posle Brexita mogle postići "veoma velik trgovinski dogovor", piše Financial Times.

Trump je rekao da je Evropska unija "sidro" oko članka Velike Britnije, ali stručnjaci ocjenjuju, piše britanski list, da će Velika Britanija teško biti ravnopravna u budućim pregovorima, pošto će značajno veće američko tržište vjerovatno postavljati uslove sporazuma.

Johnson je poslije razgovora nastojao da smanji očekivanja od brzog zaključenja trgovinskog sporazuma SAD i Velike Britanije, pošto će biti potreban kompromis SAD. On je rekao da bi volio dogovor u roku od godinu dana, ali je priznao da treba prevazići značajne prepreke da bi se brzo postigao kada zemlja napusti Evropsku uniju.

Iako je Trump govorio o izgledima za postizanje dogovora, svaki takav sporazum će teško dobiti odobrenje Kongresa ako Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora i bude vraćena granična infrastruktura na granicu Irske i Velike Britanije.

Poslije sastanka dva lidera, koja su, kako Guardian, razvila tople odnose dok je Johnson bio ministar spoljnih poslova, dvije vlade su izdale zajedničko saopštenje da će pokrenuti radnu grupu za specijalne odnose za "razvijanje tržišno orijentisanih principa ekonomskog rasta i povećanje bilateralne saradnje po pitanjima povezanim s modernom 21-vjekovnom ekonomijom".

Jedna od spornih tačaka u budućim pregovorima mogla bi biti britanska zdravstvena služba NHS, pošto je Trump ranije želio da taj segment britanskog tržišta bude otvoren za američke kompanije. Johnson je, međutim, poslije sastanka ponovio da se protivi da NHS bude otvoren za američke kompanije kao dio trgovinskog sporazuma, kao i da Velika Britanija snizi standarde postupanja prema životinjama na američke nivoe da bi dobila dogovor.

Od automobila do karfiola

Johnson je prije samita u telefonskom razgovoru s Trumpom tražio snižavanje trgovinskih barijera i otvaranje američke privrede za britanske kompanije i britanske proizvode, piše Reuters.

Na putu u Bijaric Johnson je rekao novinarima da postoji ogromna mogućnost za Veliku Britaniju, ali da to neće biti jednostavno, navodeći postojeća ograničenja ili tarife za razne britanske proizvode - dijelove za tuš kade, tapete, tekstile, automobile, vagone, pita sa svinjetinom, piva iz malih pivara, osiguranja, javne nabavke, babure, karfiol i vina.

Zastupnici Brexita, među kojima je Johnson, tvrdili su da je mogućnost postizanja sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama kao što su SAD jedna od glavnih prednosti izlaska iz EU, ukazuje Reuters, dodajući da kritičari ocjenjuju da će uslovi koje će Trump zahtijevati vjerovatno naštetiti britanskoj privredi na duži rok.

U želji da se London ne vidi, kako je to francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao, kao "mlađi partner SAD", britanska vlada je, dodaje Reuters, posljednjih dana nastojala da smanji očekivanja od brzog bilateralnog sporazuma, naglašavajući da neće juriti u jednostrani dogovor.

Jedan veliki ili mnogo malih

Johnson je dobio Truampovo odobrenje za planove za tvrd pristup u pregovorima o izlasku iz EU na "drugarskom" sastanku na marginama samita G-7, ali su se brzo pokazale razlike u pristupu dogovoru o slobodnoj trgovini, ukazuje agencija Associated Press.

Mada je Trump rekao da će on i Johnson izraditi "veoma velik trgovinski dogovor" kada Velika Britanija izađe iz EU, brzo je postalo očigledno da imaju različite vizije kako bi trgovinski dogovor mogao izgledati, navodi američka agencija.

SAD kažu da su spremne da pregovaraju o trgovinskom sporazumu s Velikom Britanijom u dijelovima, dok London želi jedan obuhvatan sporazum. Johnson je na sastanku obećao "fantastičan dogovor kada očistimo prepreke na našim putevima", ali ga je Trump prekinuo navodeći "mnogo fantastičnih minidogovora".

Britanskom premijeru je veoma potreban trgovinski sporazma sa SAD, ističe AP, pošto mjesecima obećava da će Velika Britanija izaći iz EU s dogovorom ili bez njega, čime će se njegova zemlja odvojiti od jedinstvenog tržišta s 500 miliona ljudi. Pristalice Brexita kažu da bi dogovor o slobodnoj trgovini sa SAD pomogao da se nadoknadi smanjenje trgovine s EU poslije izlaska iz Unije.

Sumnje ekonomista i političke prepreke

Ekonomisti, međutim, sumnjaju da će mogući trgovinski dogovor sa SAD Velikoj Britniji značajno ublažiti posljedice izlaska iz EU bez dogovora, pošto neće nadomjestiti postojeće trgovinske aranžamane EU, ukazuje američka televizija CNBC.

Vlade obje zemlje su izrazile želju da naprave djelomičan dogovor što je prije moguće posle Brexita 31. oktobra, ali se, kako ističe CNBC, takav sporazum suočava sa značajnim političkim preprekama s obje strane Atlantika. Pored toga, ekonomisti upozoravaju da bi dogovor mogao da pokrije robu, a tek djelomično usluge, što je veliki izvor prihoda britanske privrede.

EU je 2018. pokrila 46 odsto britanskog izvoza i 54 odsto uvoza, dok je sedam od 10 najvećih izvoznih tržišta i izvora uvoza među članica Unije, pokazuje dokument britanskog parlamenta koji je objavljen prošle nedjelje. S druge strane, ukazuje CNBC, SAD pokrivaju 19 odsto britanskog izvoza i 11 odsto uvoza. Samo u Njemačku ide devet odsto britanskog izvoza.

S druge strane, EU ima oko 40 trgovinskih dogovora koji pokrivaju preko 70 zemlja, što znači da Velika Britanija ima pristup tržištima zemalja, kao što je Kanada, bez većih carina. U slučaju Brexita bez dogovora, objašnjava CNBC, Velika Britanija bi izgubila povlašteni pristup i morala bi s tim zemljama da trguje prema pravilima Svetske trgovinske organizacije.

Da bi to izbjegla vlada u Londonu pokušava da kopira mnoge postojeće sporazume EU s drugim teritorijima, ali je Velika Britanija dosad došla do 13 takvih dogovora, posljednji s Južnom Korejom, mada su to većinom dogovori sa zemljama s kojima je dosadašnja trgovina bila zanemarljiva. CNBC dodaje da analitičari upozoravaju na složene pregovore i navode trgovinski dogovor EU-Kanada za koji je bilo potrebno sedam godina.

BBC takođe ukazuje na poteškoće u postizanju trgovinskog dogovora SAD i Velike Britnaije kakav želi Johnson, kao i na političke izazove takvog sporazuma.

David Henig, direktor za Veliku Britaniju Evropskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, rekao je da će SAD nerado otarasiti barijera koje treba da štite američke proizvođače.

"SAD su prilično protekcionističke - SAD nikada nisu napravile trgovinski dogovor kakav Johnson opisuje", rekao je Henig za BBC, dodajući da je pitanje je da li su SAD spremne da daju Velikoj Britaniji nešto i šta bi Velika Britanija trebalo da da zauzvrat.

S druge strane, predsjedavajuća Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi je rekla da trgovinski dogovor SAD-Velika Britanija neće proći kroz Kongres ako Bregzit podrije Sporazum iz Belfasta.

U slučaju da Velika Britanija izađe iz EU bez dogovora, mogla bi biti uspostavljena tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske - jedine kopnene granice Velike Britanije s nekom članicom Unije, što bi moglo ugroziti mir u Sjevernoj Irskoj.

Pelosi je rekla da se ne sme dozvoliti da izlazak Velike Britanije iz EU ugrozi mirovni sporazum iz 1998. kojem su SAD posredovale.

See all News Updates of the Day

Hodžis: Rusija sve agresivnija, Zapadu nedostaje prava strategija

Penzionisan general Frederik Bendžamin “Ben” Hodžis, bivši glavnokomandujući kopnenih snaga SAD u Evropi i visoki saradnik istraživačkog centra CEPA

U razgovoru za Glas Amerike bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi, penzionisani general Ben Hodžis (Ben Hodges) i visoki saradnik Centra za analizu Evropske politike (CEPA), osvrće se na širu stratešku važnost Crnog mora za Zapad i povezano s tim na trenutno opasne tenzije između Rusije i Ukrajine.

Američka mornarica, zajedno sa NATO partnerima, dramatično je povećala pomorsko prisustvo u Crnom moru, što pojedini američki vojni stručnjaci nazivaju dijelom zapadne strategije kojom se naglašava da ruska militarizacija voda između Evrope i Azije nakon aneksije Krima 2014. godine neće ostati bez odgovora.

I drugi zapadni analitičari ističu da Kremlj u osnovi želi da spriječi da Crno more postane “NATO jezero” koje bi moglo da onemogući Rusiji da drži monopol nad energetskim koridorom Istok - Zapad u regionu, što bi na duži rok moglo da ugrozi i sam izvoz ruske nafte i gasa.

Moskva postaje sve agesivnija, dok Zapad nije do kraja izradio sopstvenu startegiju, smatra Hodžis.

„Ukrajina je samo jedna od država koja izlazi na Crno more, pored nje su još Bugarska, Gruzija, Rumunija, Rusija i Turska. Međutim, ostaje činjenica da Zapad i dalje nema strategiju, koja počiva na čvrsto namijenjenim resursima, kontinuiranim diplomatskim naporima kao i uhodanoj ekonomskoj podršci partnerima u crnomorskom području”.

Naš sagovornik dodaje:

“Bilo bi dobro da Ukrajina mada nije članica postane jedna od glavnih partnera NATO-a što bi otvorilo mogućnost šire razmjene informacija i povećanu vojnu pomoć Zapada. Ne isključujem da su u toku upravo takve pripreme”.

Prema Hodžisu, i Gruziji pripada mjesto u Sjevernoatlantskom savezu:

“Odavno smatram da je Gruzija već tebalo da bude članica NATO-a. Trebalo bi da ulažemo u njenu vojnu infrastruktuturu. Manevri kao što su 'Morski vjetar' u Ukrajini, 'Srebrni stražar' u Rumuniii i vježbe 'Plemenitih partnera' u Gruziji, trebalo bi uključitii u zajedničku vežbu pod imenom 'Zapad'. Održavale bi se svakog proljeća u crnomorskom regionu”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov međutim tvrdi:

„Rusija nikome ne prijeti i nikada nikome nije prijetila, već preduzima mjere predostrožnosti s obzirom na eksplozivni region na svojim granicama sa Ukrajinom. Rusija, uostalom, ima slobodu da prebacuje svoje trupe na svojoj teritoriji”.

Vrhovni komandant oružanih snaga Ukrajine Ruslan Homčak pak ističe da na ukrajinskoj granici, kao i u oblastima koje ne kontroliše Kijev - u Donbasu i na Krimu - već postoji 28 taktičkih bataljona iz Rusije.

Prema Homčaku, koji se poziva na ukrajinsku tajnu službu, Rusija želi da pošalje još 25 taktičkih bataljona u Ukrajinu - pod izgovorom priprema za vojne vježbe „Zapad 2021“ sa Bjelorusijom, što predstavlja prijetnju vojnoj bezbjednosti zemlje.

General u penziji Hodžis, poziva na aktivnije angažovanje Njemačke i Francuske u rješavanju krize u Ukraijini, koja bi po njemu mogla da izmakne kontroli.

Angela Merkel u nedavnom telefonskom ragovoru sa Putinom, zatražila je da ruska vojska smanji broj stacioniranih trupa na granici Ukrajine.

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog na razgovore u Parizu u petak, 16. aprila.

UN: Pravo odluke o njihovim tijelima moraju imati žene

Demonstranti u Istanbulu protestuju protiv povlačenja Turske iz Istanbulske deklaracije Mart 27, 2021

UN-ov Populacijski fond pozvao je u srijedu nacije da poštuju tjelesnu autonomiju kao univerzalno pravo, rekavši da je previše žena i djevojaka uskraćeno za ovu osnovnu moć nad vlastitim tijelima.

"Pravo na autonomiju nad našim tijelima znači da moramo imati moć da donosimo odluke bez straha od nasilja ili da netko drugi odlučuje umjesto nas", rekla je izvršna direktorica UNFPA-e Natalia Kanem novinarima.

Ti drugi donositelji odluka uključuju partnere, članove obitelji, društvo i vladu.

U novom izvještaju, "Moje tijelo je moje vlastito", UNFPA je pregledao podatke iz gotovo 60 zemalja, što predstavlja oko četvrtine svjetske populacije. Otkrilo se da gotovo polovina žena nema moć donošenja vlastitih odluka o svojoj zdravstvenoj zaštiti, bilo da koriste kontracepciju ili ne, ili imaju spolni odnos s partnerom.

"Žena koja ima kontrolu nad svojim tijelom vjerojatnije će imati moć u drugim sferama svog života", rekla je Kanem.

No kad im se uskrati ta moć, rekla je da jača nejednakosti i nastavlja nasilje koje proizlazi iz rodne diskriminacije, a koja je u korijenu problema.

"Kada kontrola počiva negdje drugdje, autonomija ostaje zauvijek nedostižna", napominje se u izvještaju.

Zločini i postupci koji krše tjelesnu autonomiju žene uključuju ubistva iz "časti", prisilni i rani brak, testove "nevinosti" i sakaćenje ženskih spolnih organa. Prisilna trudnoća ili pobačaj također krše žensku moć donošenja odluka koje se tiču njenog tijela.

Izvršna direktorica United Nations Population Fund, Dr. Natalia Kanem, 14 November 2019, Nairobi, Kenya.
Izvršna direktorica United Nations Population Fund, Dr. Natalia Kanem, 14 November 2019, Nairobi, Kenya.

"Neka kršenja, poput silovanja, mogu biti inkriminirana, ali tada ne uvijek procesuirana i kažnjena", rekao je Kanem. "Ostala kršenja uopće nisu osporena jer su pojačana normama, praksom i zakonima zajednice."

Uprkos ustavnim jamstvima ravnopravnosti spolova u mnogim zemljama, izvještaj kaže da u prosjeku žene globalno uživaju samo 75% zakonskih prava muškaraca.

Kanem je rekla da je COVID-19 pogoršao situaciju za milione žena, povećavajući seksualno nasilje, posebno tijekom zaključavanja, stvarajući nove prepreke pristupu zdravstvenoj zaštiti te gubitke posla i obrazovanja.

Izvještaj napominje da je tjelesna autonomija problem za druge često marginalizirane skupine, uključujući neudate žene, LGBTI zajednice i osobe s invaliditetom.

Nijedna zemlja nije postigla ukupnu rodnu ravnopravnost, ali među onima s najboljim rezultatima su Švedska, Urugvaj, Kambodža, Finska i Nizozemska.

"Raznolikost koja vam pokazuje da ova težnja zapravo ne ovisi o kulturi ili položaju", rekao je Kanem, napominjući da je to istina i na dnu ljestvice.

Kazala je kako vlade moraju igrati vodeću ulogu ispunjavajući obaveze prema ugovorima o ljudskim pravima i mijenjajući socijalne, političke, institucionalne i ekonomske strukture koje jačaju rodne nejednakosti.

Demonstranti u Minesoti traže pravdu nakon policijskog ubistva mladog Afroamerikanca

A police officer holds a tear gas launcher while standing guard at the Brooklyn Center Police Department, days after Daunte Wright was shot and killed by a police officer, in Brooklyn Center, Minnesota, April 13, 2021.

Policija i prosvjednici sukobili su se treću noć u američkoj državi Minnesota nakon što je policajac pucao u 20-godišnjeg Afroamerikanca tijekom zaustavljanja prometa.

Vlasti na području Minneapolisa odredile su policijski sat od 22 sata uvečer kako bi ljude pokušali udaljiti osa ulice, ali stotine ljudi okupilo se ispred policijskog sjedišta u predgrađu Brooklyn Centra dok su tražili pravdu u tom slučaju.

Policija je naredila gomili da se raziđe, a u sukobima koji su uslijedili sudjelovali su prosvjednici koji su bacali predmete na policiju i policajci koristeći bombe i plinske granate.

Protesti su započeli kasno u nedjelju nakon što je policajka Kim Potter ustrijelila Daunte Wrighta. Medicinski istraživač okruga Hennepin rekao je da je Wright umro od pucnja u prsa i način smrti klasificirao kao ubojstvo.

Tužitelji okruga Hennepin proslijedili su slučaj obližnjem okrugu Washington, gdje je najviši tužitelj Pete Orput rekao da se nada da će do srijede donijeti odluku o podizanju optužnice.

Gradonačelnik Brooklyn Centra Mike Elliott rekao je da je zatražio od guvernera Minnesote da slučaj dodijeli državnom odvjetništvu.

U izjavi od utorka, udruga policijskih i mirovnih časnika Minnesote, izjavila je da "ne bi trebalo donositi zaključke dok istraga ne bude završena."

Potter, 26-godišnja veteranka policijske uprave Brooklyn Center, u utorak je dala otkaz.

"Voljela sam svaku minutu biti policajac i služiti ovoj zajednici najbolje što znam, ali vjerujem da je to u najboljem interesu zajednice, odjela i mojih kolega policajaca ako odmah dam otkaz", rekla je u pismu.

Ostavku je u utorak podnio i šef policije Tim Gannon.

Gannon je na konferenciji za novinare u ponedjeljak rekao kako vjeruje da je Potter slučajno pucala u Wrighta kad je mislila da upotrijebi elekro omamljivač - teaser. Taser je nesmrtonosno elektrošok oružje koje se koristi za onesposobljavanje pojedinca električnim udarom, omogućavajući mu pristup i rukovanje na nsiguran način.

Kardiolog: Floyd bi preživio da mu policajac Šovin nije klečao na vratu

Sudski crtež - prikaz video snimka na kojem se vidi George Floyd oboren na zemlju

Kardiolog koji je svjedočio na suđenju za ubistvo Džordža Flojda (George Floyd), rekao je da Flojd nije umro od srčanog udara niti predoziranja drogom, kao i da bi preživio da nije bio oboren na zemlju i da mu policajac Derek Šovin nije klečao na vratu više od devet minuta.

Doktor Džonatan Rič, profesor na Univerzitetu Nortvestern, rekao je poroti da smatra da bi Flojd preživio da nije bio tako obuzdavan od strane policije.

“Mislim da bi mogao da ode kući ili već gdje je krenuo da nije bio u poziciji u kojoj je bio”.

Branilac Dereka Šovina, Erik Nelson, tvrdi da 46-godišnji Flojd nije umro zbog toga što mu je Šovin klečao na vratu, već od srčanog udara, zloupotrebe droge i hroničnih tegoba koje je imao. Derek Šovin je izjavio da nije kriv za ubistvo.

Doktor Rič je osporio tvrdnje odbrane o uzrocima Flojdove smrti.

“Poslije uvida u sve činjenice i dokaze, sa velikom medicinskom sigurnošću mogu da kažem da Džordž Flojd nije umro od srčanog udara, niti predoziranja, iako je u njegovoj krvi pronađena određena količina opijata fentanila. Pod jedan, djeluje da je gospodin Flojd, od ranije poznat korisnik droga, imao razvijen stepen tolerancije na određene supstance. Pod dva, što je još važnije, na snimcima nisam vidio nikakve znake predoziranja opijatima", rekao je kardiolog.

Rič je rekao da su policajci, Šovin i preostala trojica, mogli sasvim sigurno da spasu Flojdov život, čak i kada je izgubio svijest pod pritiskom Šovinovog kolena.

"U jednom trenutku na snimku se čuje glas policajca koji kaže "misim da pada u nesvijest". To je bila prilika da mu se omogući da diše, možda da se okrene u položaj u kome je to moguće i da mu se obezbijedi dotok kiseonika. Dakle, u trenutku kada mu se stanje pogoršalo, stavljanje Flojda u drugi položaj bi pomoglo da mu se spasi život", rekao je Rič.

Kardiolog je rekao da Flojd nije imao hroničnih problema sa srcem, pa je isključio mogućnost srčanog udara.

"Sve ukazuje na to da je gospodin Flojd imao izuzetno jako srce", kazao je Rič

Početkom nedjelje, sudija Piter Kejhil odbio je zahtjev advokata odbrane da se 12 porotnika izoluje od medija i spoljnih uticaja, nakon što je u blizini Mineapolisa policajac ubio još jednog crnca, zaustavljenog zbog saobraćajnog prekršaja.

Sudija je ocijenio da bi izolovanje porote samo doprinijelo pogoršanju određenih zabrinutosti koje porotnici sada imaju.

Ipak, najavio je da će porota prilikom donošenja odluke o krivici Dereka Šovina biti izolovana.

Efekti sabotaže nuklearnih postrojenja u Iranu na neizravne pregovore sa SAD

Iranski zamjenik u Ministarstvu vanjskih poslova Abbas Araghchi i iranski veleposlanik u nuklearnom čuvaru Ujedinjenih naroda Kazem Gharibabadi napuštaju sastanak Zajedničkog povjerenstva JCPOA, u Beču, Austrija, 9. travnja 2021.

Budući da SAD i Iran planiraju svoju drugu rundu neizravnih nuklearnih pregovora u Beču ovog tjedna, neki analitičari kažu kako je nedjeljna sabotaža iranskog nuklearnog postrojenja Natanz oslabila iransku poziciju, dok drugi tvrde da sve ovisi o iranskom odgovoru.

Tajnica za tisak Bijele kuće Jen Psaki izjavila je u ponedjeljak da SAD očekuju neizravni pregovori u austrijskoj prijestolnici u srijedu kako je zakazano. Dvije strane održale su prvu rundu neizravnih razgovora u Beču od 6. do 9. travnja, a posrednici su bili predstavnici Britanije, Francuske, Njemačke, Kine i Rusije.

Kroz neizravne razgovore, SAD i Iran pokušavaju jedni druge dovesti u sklad s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine u kojem je Iran pristao obuzdati nuklearne aktivnosti koje mogu biti oružane dok zauzvrat SAD i druge svjetske sile omoguće olakšanje sankcija.

Washington se povukao iz dogovora i započeo jednostrano pooštravanje sankcija Iranu 2018. pod vodstvom tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, a Teheran mu je uzvratio nakon godinu dana tako što je počeo premašivati nuklearne granice dogovora poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA).

Tajnica za medije Bijele kuće Jen Psaki tijekom dnevnog brifinga za novinare u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. travnja 2021. godine.
Tajnica za medije Bijele kuće Jen Psaki tijekom dnevnog brifinga za novinare u Bijeloj kući u Washingtonu, 1. travnja 2021. godine.

"Diplomatske rasprave koje su se odvijale ... očekujemo da će biti teške i duge", rekla je Psaki. "Nismo dobili nikakve naznake o promjeni sudjelovanja u ovim raspravama."

Iran nije javno izjavio nikakve promjene u svojim planovima za sudjelovanje u drugoj rundi bečkih pregovora od nedjeljnog incidenta u pogonu za obogaćivanje goriva u Natanzu.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif optužio je najvećeg regionalnog rivala Teherana Izrael da je sabotirao elektrodistribucijsku mrežu nuklearke, što je izazvalo zastoj i omelo rad. Također je incident nazvao činom "nuklearnog terorizma".

Ova satelitska fotografija tvrtke Planet Labs Inc. prikazuje iransko nuklearno postrojenje Natanz u srijedu, 7. travnja 2021. (Planet Labs Inc. putem AP)
Ova satelitska fotografija tvrtke Planet Labs Inc. prikazuje iransko nuklearno postrojenje Natanz u srijedu, 7. travnja 2021. (Planet Labs Inc. putem AP)

Izrael nije ni potvrdio ni porekao odgovornost za incident. Izraelski dužnosnici dugo su govorili da su spremni djelovati vojno kako bi spriječili Iran da razvija nuklearno oružje pod okriljem onoga što Teheran naziva civilnim energetskim programom. Izrael se također obećao braniti od iranskih posredničkih milicija u blizini svojih granica, ali dužnosnici se obično suzdržavaju od potvrđivanja umiješanosti u akcije protiv Irana.

Behrooz Bayat, iranski bivši savjetnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) sa sjedištem u Beču, rekao je kako vjeruje da je eksplozija prekinula napajanje Natanzovih centrifuga prve generacije koje obogaćuju uran, ključni sastojak u izradi nuklearnih bombi.

"Budući da su centrifuge prve generacije vrlo osjetljivi i precizni uređaji, vjerojatno je da ih je iznenadni nestanak struje oštetio 5.000 i učinio neupotrebljivima", rekao je Bayat u ponedjeljak u intervjuu za VOA Perzijski. "To ne znači da ih se ne može popraviti, ali trebat će mjeseci, a iranski program obogaćivanja bit će odgođen."

Iranska sve veća kršenja ograničenja obogaćivanja urana JCPOA posljednjih su mjeseci bila usmjerena kao pritisak na Bidenovu administraciju da ukine Trumpove sankcije i vrati se na dogovor, rekao je Bayat. Američki dužnosnici rekli su da je Iran, čini se, udaljen nekoliko mjeseci od dobivanja dovoljno obogaćenog urana za izradu nuklearne bombe.

"Ali poruka ovog napada [na Natanz] jest da iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei ne može nastaviti ovom rutom i da će biti neuspješan", rekao je Bayat.

U nedjeljnom tvitu, dopisnik za obranu izraelske mreže Channel 13 Alon Ben-David rekao je: „Bez mogućnosti obogaćivanja Natanza u narednim mjesecima, Iran gubi sredstva pritiska u pregovorima. Putem sigurnosnih i obavještajnih kanala američki su dužnosnici izrazili zadovoljstvo štetom na objektu. "

Iranski dužnosnici zaprijetili su da će se osvetiti Izraelu zbog incidenta u Natanzu.

Izraelski analitičar SimaShine iz izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti (INSS) rekao je za VOA da Iran ima nekoliko mogućnosti za uzvratni udarac.

"Pokušavali su u prošlosti i siguran sam da će pokušati ponovo na kibernetičkom polju, ako budu imali mogućnosti, [provesti] dramatičnu prodiranje u izraelsku civilnu infrastrukturu", rekao je Shine. "Pokušali su u vodenom polju i drugima, a pokušat će to učiniti u budućnosti, ako to bude moguće i uspješno."

U odvojenim komentarima za VOA, analitičar INSS-a Eldad Shavit rekao je kako će sve veća napetost između Irana i Izraela možda potaknuti Bidenovu administraciju da pokuša postići dogovor o JCPOA-i s Iranom prije nego što napetost dalje eskalira.

Postoji razlog za vjerovanje da će američka administracija sada biti još pod većim pritiskom da postigne sporazum s Irancima jer im je njihov strateški cilj povratak u JCPOA i zato što nemaju alternativnu politiku u odnosu na Iran ”, rekao je Shavit.

Pored iranske odmazde, Zarif je rekao da Teheran planira "značajan skok prema gore" u kršenju JCPOA ograničenja na svoje nuklearne aktivnosti.

Analitičar Zaklade za obranu demokracija Behnam Ben Taleblu rekao je za perzijski servis VOA da će Iran vjerojatno zadržati svoju strategiju kontinuirane nuklearne eskalacije kako bi pokušao pritisnuti SAD na slabljenje sankcija.

"Mislim da će bilo koja vrsta rata u sjeni koja se odvija u regiji biti irelevantna za pregovore o JCPOA-u, slično kao što je to bilo u doba prije JCPOA-a početkom 2010-ih", rekao je Taleblu.

Ovaj je članak nastao u perzijskom servisu VOA. Linda Gradstein doprinijela je iz Jeruzalema, a Payam Yazdian i Katherine Ahn iz VOA Persian u Washingtonu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG