Toplo-hladni odnos predsjednika Trumpa i Macrona se nastavlja. Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a, Jensom Stoltenbergom, Trump je kritikovao izjavu francuskog predsjednika za Ekonomist prošlog mjeseca da je NATO “klinički mrtav”.
"To je vrlo teška izjava, vrlo ružna izjava prema 28 zemalja. Ne možete da dajete takve izjave o NATO-u. To je uvredljivo“, rekao je Trump, koji je ranije isticao svoj srdačan odnos sa Macronom, a i sam imao oštre riječi na račun NATO saveza.
„NATO je zastario, star, trom“, pričao je 2017. godine, kada je preuzeo položaj.
Predsjednik Macron nije promijenio mišljenje.
"Znam da su moje izjave izazvale reakcije i malo uzdrmale mnogo ljudi. Ali ja ostajem pri tome”.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa Macronom, Trump je zvučao srdačnije, i naglasio da su dvije zemlje uradile mnogo dobrih stvari kao partneri. Međutim, neslaganja su brzo izbila na površinu, dok su dvojica lidera davala oprečne izjave o NATO-u.
"NATO se mijenja, mnogo je veći i jači nego ranije. Zato što ljudi sada ispunjavaju svoje obaveze. Neke zemlje ne ispunjavaju svoje obaveze i njima ćemo se pozabaviti. Možda ću se pozabaviti njima sa trgovinskog stanovišta, možda na neki drugi način”, rekao je Trump, dok je Emmanuel Macron poručio:
“Savršeno je tačno da su SAD ulagale u NATO decenijama i da su ubjedljivo prve u tom pogledu. Ja se slažem i zato sam velika pristalica snažnije evropske komponente u NATO-u. Međutim, kada govorimo o NATO-u, ne radi se samo o novcu. Moramo da imamo poštovanja prema svojim vojnicima. Prvi teret koji dijelimo, prva cijena koju plaćamo, jesu životi naših vojnika. I vjerujem da u takvim okolnostima, svi plaćamo ono što moramo, radi kolektivne bezbjednosti”.
Potrošnja za odbranu u Trumpovom je fokusu otkako je preuzeo dužnost 2017. i otkako je prigovorio zbog toga što Sjedinjene Države snose prekomjeran finansijski teret.
Generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je pohvalio Trumpa rekavši da njegovo liderstvo u vezi sa ovim pitanjem "ima realan rezultat".
Naveo je podatak o rastu od 130 milijardi dolara u budžetima za odbranu među članicama NATO-a, ne računajući SAD. NATO članice saopštile su da bi mogle da idu i do 400 milijardi dolara do 2024.
Kao dodatak na rasprave o budžetu, Stoltenberg je rekao da bi lideri trebalo da razgovaraju o naporima u borbi protiv terorizma, kontroli naoružanja, odnosima sa Rusijom i rastu Kine.
S druge strane, Macron je optužio Tursku da sarađuje sa partnerima Islamske države i rekao da nejasni stav Ankare prema toj grupi nanosi štetu NATO vojnicima, koji se bore u Iraku i Siriji. On je Tursku direktno doveo u vezu sa Islamskom državom.
"Žao mi je što nemamo svi istu definiciju terorizma. Kada pogledmao Tursku, ona se sada bori protiv onih koji se bore sa nama, koji su se borili s nama rame uz rame protiv Islamske države. A ponekad sarađuju sa šefovima Islamske države. To je strateško pitanje. Ako samo razgovaramo o tome koliko plaćamo, a nemamo jasne razgovore o takvoj situaciji, ne djelujemo ozbiljno svojim građanima”.
Maccron je odbacio Trumpovu primjedbu da Pariz ne čini dovoljno da vrati kući francuske borce Islamske države.
“Da li biste voljeli neke fine borce ISIS-a, možete da uzmete sve koje želite”, bio je ironičan Trump, ali Macron se nije dao:
"Uozbiljimo se, veliki broj boraca Islamske države na terenu dolazi iz Sirije i Iraka. Tačno je da ima boraca iz Evrope, ali to je sasvim mala manjina, i naš prioritet treba da bude da se riješimo Islamske države i njenih terorista, a to još nismo obavili”.
Trump je priznao i da Washington i Pariz imaju “manji spor” u vezi sa francuskim porezom na digitalne usluge, čije su mete američke tehnološke kompanije Apple i Google. Amerika je zaprijetila da će uvesti nove tarife na uvoz francuskog sira, vina i drugih proizvoda. Američki predsjednik je međutim izrazio nadu da će dvije strane razriješiti taj spor.
Američki lider je takođe nagovijestio da će odložiti trgovinski dogovor sa Kinom, možda do poslije američkih izbora sljedeće jeseni. Ti komentari su doveli do dramatičnog pada dionica na berzi. Bez navođenja mnogo detalja, Trump je rekao da vjeruje da Rusija želi sporazum o kontorli naoružanja i nuklearnim pitanjima i da je spreman da uvede i Kinu u takav sporazum.
Istraga o opozivu
Tramp je u Londonu komentarisao i istragu o opozivu, koja se protiv njega nastavlja u američkom Kongresu, rekavši da je od demokrata veoma nepatriotski i nefer da se saslušanja održavaju dok on prisustvuje samitu NATO.
Međutim, kada je upitan da li nastavak tog procesa slabi njegovu poziciju u sastancima sa drugim liderima, Trump je kratko odgovorio:
"Mislim da ne".
Trump nije prvi američki predsjednik koji prisustvuje NATO samitu pod velom istrage o opozivu. Prije 45 godina (1974) tadašnji predsjednik SAD Richard Nixon otputovao je na samit u Briselu, na kojem je obilježavano 25. godina postojanja, dok je Predstavnički dom završavao svoju istragu o opozivu. Nixson je podnio ostavku nekoliko nedjelja kasnije.
Između susreta sa Stoltenbergom i Macronom, Trump se sastao sa svojim pristalicama, ali je taj skup bio zatvoren za medije. Očekuje se da će na tom skupu uspjeti da prikupi oko tri miliona dolara za kamapanju za reizbor.
Predsjednik Trump i prva dama uveče su prisustvovali prijemu u Bakingemskoj palati koji je, za lidere NATO-a, priredila britanska kraljica Elizabeta. Prethodno su popili čaj sa princom Charlesom i njegovom suprugom Camillom, vojvotkinjom od Kornvela.
