Linkovi

Izdvojeno

Više od 60 političara na više funkcija istovremeno, neizvjesno usvajanje Zakona o sukobu interesa

Parlament BiH (Izvor: BIRN BiH)

Dok je još uvijek neizvjesno da li će Prijedlog zakona o sukobu interesa kojeg su predložili poslanici biti usvojen i u Domu naroda Državnog parlamenta, stručnjaci i međunarodne organizacije kažu kako bi neusvajanje poništilo godine nastojanja da se unaprijedi kontrola i kažnjavanje sukoba interesa, što je jedan od uslova pridruživanja Evropskoj uniji.

Više od 60 ministara i zastupnika u BiH trenutno obavlja višestruke funkcije jer je mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa zakazao. Dva prijedloga ovog zakona koji su trenutno u proceduri na državnom nivou drugačije gledaju na rješavanje ovog problema. Dok je jedan od prijedloga još uvijek u procesu pripreme kod Ministarstva pravde, nedavno je Predstavnički dom usvojio prijedlog za kojeg međunarodne organizacije smatraju da predstavlja napredak u odnosu na postojeća rješenja.

Prema mišljenju Ivane Korajlić, izvršne direktorice Transparency Internationala u BiH, organizacije koja se godinama zalaže za rješenje poput onoga koje je trenutno na glasanju u Državnom parlamentu, većina političara odnosno delegata ne žele da ih bilo ko ograničava u obavljanju različitih funkcija na različitim nivoima.

Nije to samo pitanje naknada već i utjecaja koji se time širi na različitim nivoima vlasti
Ivana Korajlić

Usvajanjem Zakona o sukobu interesa koji je pripreman uz pomoć međunarodnih organizacija i smjernicama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) spriječila bi se mogućnost obavljanja više funkcija istovremeno, mogućnost sudjelovanja funkcionerima u javnim nabavkama preko svojih privatnih preduzeća, kao i apsolutni uvid i provjeru imovinskih kartona, navodi Korajlić.

Utvrđivanje sukoba interesa na državnom nivou sprovodi komisija od devet članova, koju čine predstavnici imenovani iz dva doma Državnog parlamenta. Stručnjaci ovakav sastav komisije smatraju neodgovarajućim, jer političke kolege jedni drugima odlučuju o postojanju sukoba interesa.

“Niko ne želi da se uspostavi kontrola i to savršeno govori o tome na koje sve načine iskorištavaju sistem i koliko ne žele da se suprotstavi tu, da se napravi bilo kakva granica i da se mora odgovarati bilo kome”, kaže Korajlić.

Već tri godine u Parlamentu se pokušava donijeti novi zakon. Tek u januaru 2021. godine poslanici Predstavničkog doma izglasali su Prijedlog zakona protiv kojeg je glasalo 12 zastupnika. Svi prisutni zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) glasali su protiv ovog zakona.

Od ukupno 42 zastupnika, deset obnaša više javnih i privatnih funkcija, što je u direktnom sukobu interesa i prema postojećem zakonu. Od njih deset, tri zastupnika su glasala protiv ovog zakona, dok tri nisu bila prisutna na sjednici.

“Zakon o sukobu interesa je prva tačka sprečavanja daljih zloupotreba, Zakon o sukobu interesa je tu da prvo osigura da oni koji obavljaju najvažnije funkcije u državi to rade na osnovu javnog interesa, a ne na osnovu ličnog interesa, bilo da je finansijski interes, bilo da se radi o članovima porodice ili čak političkim interesima”, kazala je Korajlić.

Ivana Korajlić
Ivana Korajlić

Iako je ovaj zakon jedan od 14 ključnih prioriteta BiH na putu ka Evropskoj uniji (EU), zastupnici s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH ne misle da će naići na podršku u Domu naroda. Zastupnici koji su ga već podržali u Predstavničkom domu misle da nema dovoljno volje za ulazak u EU, dok su zastupnici koji nisu glasali mišljenja da je on nepotpun

“Bojim se da je želja i volja da se uđe u EU od strane nekih političara samo deklaratorna, da nema konkretnih akcija na tome i jedna od konkretnih akcija na tome bi bila usvajanje ovog zakona”, kaže Alma Čolo, zastupnica u Predstavničkom domu i dodaje kako ne misli da će zakon usvojiti delegati Doma naroda.

Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković-Bursać, koja je glasala protiv ovog Zakona uz mišljenje da su ga napisale nestručne osobe pa, kako kaže, smatra da je on “tehnički problematičan” i da zbog toga nema njenu naklonost.

Ona tvrdi da je ključni nedostatak Zakona to što on “ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH” i da određenim rješenjima teži da “reguliše situacije izvan svog osnovnog zadatka i domašaja”.

“Osim vertikalne, Zakon nije ni horizontalno usaglašen sa drugim propisima koji su na snazi na nivou BiH što dovodi u pitanje osnovni smisao – njegovu primjenu”, kazala je ona za BIRN BiH.

Na 13. sjednici Predstavničkog doma, tokom predstavljanja ovog zakona, Damir Arnaut je istakao kako je zakonodavno-pravni sektor ovaj Prijedlog zakona ocijenio dobrim.

On je za BIRN BiH kazao da je ovo prvi put da će se zastupnici suočiti sa zakonom koji je jedan od uslova za EU kandidatski status, kojeg čekaju već šest godina, što je “bez presedana u regionu”.

“Vidjet ćemo hoće li izabrati Evropu ili dalju izolaciju”, kaže Arnaut, uz napomenu da predstavnici HDZ-a i SNSD-a imaju mogućnost da blokiraju usvajanje prijedloga zakona.

On navodi kako je sa drugim predlagačima u više navrata pozivao Ministarstvo pravde da dostavi svoj prijedlog, što se nije desilo, a da su dostavili prijedlog koji je prihvatljiv EU, te kaže kako bi oni svoj prijedlog povukli.

Delegat SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić još uvijek nije pročitala Prijedlog zakona o sukobu interesa, ali smatra da bi bolje bilo da je prijedlog došao iz Vijeća ministara, a ne od poslanika Predstavničkog doma, dodavši da joj nije jasno “čemu tolika trka opozicije” ukoliko Vijeće ministara već radi na tom planu.

“Poznato je da se radi o delikatnom zakonu koji je neophodno donijeti, ali moje je mišljenje da takav prijedlog zakona treba da bude plod domaćeg znanja i iskustva, nikako autentično djelo međunarodne zajednice, koja može biti eventualni konsultant ali ne i autor zakonskih rješenja u BiH”, kaže ona za BIRN BiH.

Svi zastupnici HDZ-a u Predstavničkom domu glasali su protiv usvajanja ovog zakona, a niti jedan njihov zastupnik oba doma Parlamenta BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.

Na sjednici Predstavničkog doma, zastupnica HDZ-a Borjana Krišto je zamjerila što se “jedino spominje zahtjev Dragana Čovića” koji je dobio sredstva na određeno udruženje, te kako je on razlog što je “povjerenstvo prestalo s radom”.

“To nije istina, to nije točno. Naše povjerenstvo je prestalo sa radom onog momenta kada nismo imali uvjete za donošenje odluka, jer poslovnik povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa definira da za odluke mora biti najmanje dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda”, rekla je Krišto na sjednici.

Arhiv - Dragan Čović i Borjana Krišto
Arhiv - Dragan Čović i Borjana Krišto

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je da je tadašnji član Predsjedništva Dragan Čović bio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja, u vrijeme kada je ono primalo budžetski novac. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH nikada od 2018. godine nije razmatrala njegov slučaj zbog nedostatka kvoruma.

Insistiranje na kostitutivnosti naroda u komisijama, što je slučaj u postojećem zakonu i u zakonu kojeg je predložilo Ministarstvo pravde, kaže Korajlić, uvijek vodi ka mogućem problemu nepostojanja kvoruma, kao što je slučaj s odlukom za predmet Čovića.

Na Čovićevom predmetu se vidjelo kako se može, iz jednog naroda ne dolaze ljudi na sjednicu i nema kvoruma nikad
Ivana Korajlić

Kako prijedlog zakona koji priprema Ministarstvo pravde još uvijek nije spreman za usvajanje u Parlamentu, odbijanje sadašnjeg prijedloga u Domu naroda vjerovatno bi značilo novu dugu odgodu njegovog usvajanja.

Misija OSCE-a u BiH kaže kako je usvajanje prijedloga zakona ohrabrujući korak i jedan od preduslova za dobijanje kandidatskog statusa BiH u EU, dodajući da je on izrađen u saradnji sa stručnim timom međunarodnih organizacija.

“Ne možemo komentirati aktivnosti koje bi GRECO mogao poduzeti ukoliko BiH ne ispuni preporuke te organizacije, ali se nadamo da će nedavne aktivnosti vezane za donošenje ovog Zakona dati podstrek Domu naroda, te s tim u vezi pozivamo delegate da usvoje Zakon u ovom obliku, u interesu BiH i svih njenih građana”, poručili su iz OSCE-a.

Iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH su naveli da bi usvajanjem i provođenjem zakona o sukobu interesa, koji je usklađen sa evropskim standardima, značio napredak u procesu evropskih integracija kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH.

“Ujedno bi time izabrani predstavnici u BiH poslali jasnu poruku građanima i Evropskoj uniji, da su posvećeni izgradnji društva u kojem svi imaju jednake prilike”, poručili su iz Odjela za komunikacije.

Efikasan sistem za utvrđivanje i sprečavanje sukoba interesa na svim nivoima vlasti u BiH je suštinski dio sveukupnih napora na sprečavanju korupcije, navodi se iz Ureda visokog predstavnika u BiH.

“Politički akteri se trebaju konstruktivno angažirati i usvojiti zakonodavstvo koje bi osiguralo čvrst pravni okvir u pogledu reguliranja pravila o sukobu interesa i načina na koji se ta pravila trebaju provoditi. Puno je vremena već izgubljeno, sada je vrijeme da se ta procedura ubrza”, stoji u odogovoru OHR-a.

“Od međunarodne zajednice očekujem samo da istraje u svom stavu – nema kandidatskog statusa dok se ne usvoji novi zakon o sukobu interesa koji je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima”, zaključio je Arnaut.

Zastupnica Čolo ističe da ukoliko dođe do neusvjanja Zakona, BiH gubi na rejtingu i na ispunjavanju obaveza za članstvo u EU za dobivanje statusa kandidata, dodavši da status kandidata BiH ne može dobiti bez Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću.

“To su tri ključna prioriteta. Ukoliko ih riješimo možda bismo mogli dobiti status u ovoj godini kandidata i da onda idemo sa pregovorima sa EU i otvaramo jedno po jedno poglavlje”, istakla je ona.

See all News Updates of the Day

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Dok velike vrućine koje se bilježe u Bosni i Hercegovini posljednjih dana pogoduju razvoju turizma,u velikom problemu su radnici koji rade na otvorenom.Stručnjaci upozoravaju da je neophodno prilagoditi radno vrijeme radnika ekstremnim uslovima.

San Antonio: Istraga stradanja migranata

San Antonio: Istraga stradanja migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Od otkrića šezdeset-sedmoro ljudi, naguranih u napušteni kamion, na rubu San Antonija, u Teksasu, broj umrlih se povećava. Istraga se nastavlja dok se preživjeli bore za život u lokalnim bolnicama, a vlasti pokušavaju identificirati preminule.

Kako će Balkan izaći iz čekaonice Evropske unije?

Kuda Balkan treba da ide do Evropske unije?
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:04 0:00

"Čekaonica bez rezultata", ocjenjuje Pol Mekarti predstavnik američkog nevladinog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), sumirajući epilog i poruke sa skoro održanog samita lidera EU u Briselu – koji je dijelom bio posvećen integracijama zapadnobalkanske šestorke.

Ne bih rekao da je EU napustila to područje, ali je definitivno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu – pokušavajući da odredi kakve bi sve posljedice mogla imati na nju. Tu posebno mislim na moguće ekonomske posljedice i načine na koje će se Unija nositi sa njima. To je sada u prvom planu – što je uticalo na to da Zapadni Balkan, na neki način, ispadne iz prvog plana – i ne smatram da će u ovom trenutku Brisel nuditi bilo kakva rješenja u vezi sa tim područjem”, podvlači u razgovoru za Glas Amerike direktor u IRI-ju zadužen za Evropu.

Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut
Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut

Djeluje da su disonantni tonovi trenutna karakteristika aktuelnih relacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji se sa promjenjivim učinkom i to ne uvek sopstvenom krivicom – kreće na putu euroatlantskih integracija.

Uz nužne temeljne reformske prepreke, nerijetko su im put blokirale same članice Unije, a najgorča iskustva imaju Sjeverna Makedonija i Albanija – zemlje kojima još nije odobren datum početka pristupnih pregovora.

Uz njih, sa glavnog kolosjeka skrajnute su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uprkos decidnim tvrdnjama, kako Sjedinjenih Država tako i Evropske komisije, o značaju integrisanja tog područja – nedavno iznijetim za Glas Amerike.

Pol Mekarti upozorava da bi trenutni zastoj mogao imati posljedice u okolnostima višemjesečne vojne kampanje koju Rusija vodi protiv susjeda – Ukrajine.

U najgorem slučaju, što se nadam da se neće desiti, to bi moglo dovesti do destabilizacije balkanskih zemalja koje djeluju da su prepuštene same sebi u rješavanju starih problema – poput spora Srbije i Kosova. Međutim, prema optimističnijem scenariju trenutne okolnosti mogle bi ih navesti da samostalno riješe sporove. Otvore granice, osnaže ekonomsku saradnju, razmjenu u oblasti kulture – ostavljam mogućnost da iz svega toga ipak proistekne nešto dobro”, navodi taj stručnjak.

Aktuelnim odnosom prema Balkanu Evropska unija najveću uslugu čini ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nedvosmislen je stav Edvarda Džozefa, predavača Škole za napredne međunarodne studije vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins.

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins
Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins

U Beogradu Aleksandar Vučić, jedan od glavnih Putinovih saveznika i zvaničnik evropske države koja Rusiji ne uvodi sankcije, ima argument da kaže – zašto bih radio bilo šta kada Evropska unija ne ispunjava svoje obaveze. Takođe, osnažuju se veoma problematične političke snage u Sjevernoj Makedoniji povezane sa Rusijom koje gaje populističke i zavjereničke teorije. Takođe, u Bosni i Hercegovini ostavljate široko polje za sukobe nacionaliste poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića uoči novembarskih izbora u okolnostima ruskog i kineskog veta na mandat vojnoj misiji Evropske unije“, ističe Džozef.

Srbija je i dalje jedina evropska zemlja, uz Bjelorusiju, koja Rusiji nije uvela sankcije zbog rata koji je povela u Ukrajini – ali u javnom diskursu njeni državni zvaničnici nisu podržavali rusku agresiju.

Sa druge strane – činjenica je da je u Ujedinjenim nacijama podržala rezolucije koje osuđuju rusku vojnu kampanju.

Srbija će, da tako kažem, nastaviti da sjedi na dve stolice. I Zapad neće moći da uradi mnogo povodom toga – djeluje da će se to nastaviti. Aleksandar Vučić je jasno stavio do znanja da želi nastavak integrisanja u EU, ali istovremeno i očuva odnos sa Rusijom – pogotovo kada se radi o energetici i ne samo u vezi sa tim. Zato je pred vratima evropskog kluba potrebno formulisati uslove koji bi Srbiju okrenuli ka pravom smjeru. Ne vjerujem da je moguće uspostaviti odnos – sve ili ništa, ali za očekivati je više proevropskih poteza Srbije koja će istovremeno održavati veze sa Rusijom“, smatra Mekarti.

Za tako definisani višegodišnji spoljnopolitički pristup Srbije, Edvard Džozef kaže da više niko ne bi trebalo da ima razumijevanja, a pogotovo ne Oliver Varhelji – komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije, koji se upravo o tome nedavno izjašnjavao.

Srbija raspolaže i traći ono što njeni susjedi Severna Makedonija i Albanija očajnički žele. Ironija je u tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji – koja nije otvorila sva pregovaračka poglavlja poput Crne Gore. Ne sputavaju je u tome Bugarska ili Francuska sa prijedlozima koji se mogu tumačiti na različite načine. Srbija samu sebe blokira i Oliver Varhelji bi toga trebalo da bude svjestan. Nema nikakvih razloga za razumijevanje pozicije Srbije u odnosu sa Rusijom, niti njenog ustezanja dda uvede sankcije Rusiji“, podvlači Džozef.

Uz to što djeluje da je talac sopstvene spoljnopolitičke neodlučnosti, među razlozima sporijeg napretka u integracijama u kojima je otvorila polovinu pregovaračkih poglavlja, je i sporost u primjeni reformi u ključnim oblastima – borbi protiv organizovanog kriminala, pravosuđu, ljudskim pravima i medijskim slobodama.

Reforme i region

U ostvarenju reformskih ciljeva zemljama Zapadnog Balkana su na raspolaganju i regionalne inicijative – koje nerijetko predvode uticajne evropske zemlje. Bilo ih je nekoliko aktuelnih – a među njima je možda i najzvučnija bila Berlinski proces.

Posljednjih mjeseci, u regionalnim okvirima, najčešće se pominje „Otvoreni Balkan“ – čiji su, za sada, inicijatori i članovi, Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Kako se može čuti – ideja vodilja joj je ekonomsko povezivanje regiona, odnosno zemalja Zapadnog Balkana.

Za nju, do sada, dovoljan stepen razumijevanja nisu pokazale Bosna i Hercegovina, Kosovo i donekle Crna Gora.

"Potrebno je da bude mnogo jasnije određeno šta je zapravo ‘Otvoreni Balkan’. O tome čak ne postoje ni štampani materijali. Za sada se tu radi o, ne uvijek transparentnim, susretima lidera regiona. Mislim da bi trebalo mnogo jasnije da prezentuju šta nastoje da postignu. To se posebno odnosi na Beograd. Ono što Kosovo i Bosnu navodi da zaziru je to što inicijativu vide kao nešto u čemu Beograd prednjači. Kao način da Aleksandar Vučić poveća uticaj i kontrolu na Zapadnom Balkanu. Takav stav je do skoro važio i za Crnu Goru, ali djeluje da se taj stav promenio imajući u vidu da uživa veću podršku premijera Dritana Abazovića“, ukazuje stručnjak Međunarodonog republikanskog institituta – dodajući da je, opšte uzevši, dobrodošao svaki vid saradnje Zapadnog Balkana.

Političko-poslovna zona tri zapadnobalkanske zemlje, pod nazivom "Otvoreni Balkan" uspostavljena je jula 2021. i dio međunarodne zajednice predvođen Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom je smatra dobrodošlom, sve dok je kompatibilna sa principima Unije i obuhvata sve aktere na Zapadnom Balkanu.

To, međutim, za sada nije slučaj usljed oklijevanja tri države da joj se pridruže.

Inicijativa je opasna iz veoma jednostavnog razloga. Smanjivanjem ekonomskih barijera povećavate političke rizike – jer su ekonomije o kojima govorimo nejednako razvijene. Ekonomija Srbije je za oko četrnaest puta veća od crnogorske. Dvostruko je jača od objedinjene albanske i sjevernomakedonske privrede. Dakle, veoma je izražena ekonomska neuravnoteženost. To znači da, kada uklonite barijere, najviše koristi ide najvećoj državi – a to je Srbija. A ekonomska moć u rukama autoritarnog režima preduslov je opasnosti”, kaže Edvard Džozef.

Unazad nekoliko godina, izvještaji Evropske komisije i renomiranih međunarodnih organizacija usredsređenih na stanje ljudskih prava, sloboda i stanja u medijima – Srbiju označavaju kao državu u kojoj se bilježi stalno nazadovanje u tim oblastima.

Prvi impuls nekoj vrsti iskoraka u pogledu regionalnih eurointegracija Balkana moglo bi biti približavanje kompromisu Bugarske i Sjeverne Makedonije – što bi na kraju doprinijelo određivanju datuma početka pregovora sa dvije kandidatske države za članstvo u Evropskoj uniji.

Bivši šef Pentagona: Putin ide na spavanje "uplašen"

Bivši američki sekretar za odbranu Džim Matis u petak je oštro kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina, a njegovu invaziju na Ukrajinu nazvao je "nekompetentnom" i "nepromišljenom".

Matis je u govoru u Seulu, Putina uporedio sa paranoičnim likovima iz romana ruskog pisca Fjodora Doostojevskog.

"Putin je lik pravo iz romana Dostojevskog. Ide na spavanje ljut, uplašen, misli da je Rusija okružena noćnim morama", rekao je Matis na skupu u organiziciji Seulskog foruma za međunarodne poslove, Korejskog društva i Centra za strateške i međunarodne studije.

Bivši šef Pentagona nije se mnogo oglašavao u javnosti nakon što je podnio ostavku 2018. godine zbog neslaganja sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Matis nije direktno govorio o sporu sa Trumpom, ističući samo da se bivši predsjednik zalagao za netradicionalnu spoljnu politiku koja je dovodila u pitanje američke odnose sa saveznicima.

Matisovi najoštriji komentari bili su o Putinu, za kojeg je naveo da je poremećen i da ne može da donosi pametne odluke zato što pored sebe nema ljude koji bi ga dobro savjetovali.

Na pitanje o najvećim poukama iz ruskog rata u Ukrajini, Matis je odgovorio: "Nesposobni generali ne bi trebalo da vam vode operacije". Takođe je ocijenio da je ruska invazija "taktički nekompetentna" i "strateški nepromišljena".

Ruski predsednik Vladimir Putin na skupu u Turkmenistanu (Foto: AP)
Ruski predsednik Vladimir Putin na skupu u Turkmenistanu (Foto: AP)

“Rat je dovoljna tragedija bez dodate gluposti", naglasio je bivši američki sekretar za odbranu. Kritikovao je i Kinu zbog sve tješnjih odnosa sa Rusijom i nespremnosti da izrazi protivljenje ratu u Ukrajini.

Jedna zemlja "ne može biti velika ako podržava rusku kriminalnu invaziju na Ukrajinu", poručio je Matis.

Komentarišući svoj mandat pod Trumpom, Matis je govorio o "intenzivnom periodu", a Trumpa nazvao "neuobičajenim liderom", ali nije direktno kritikovao bivšeg predsjednika.

"Demokratije će nekada biti populističke i raskidaće sa tradicijom. U prirodi je demokratija da povremeno isprobavaju ideje", naveo je Matis. Dodao je da bi Amerikanci na to trebalo da odgovore tako što će "i dalje imati povjerenja u institucije" i "u one koji s vama nisu saglasni".

Matis je govorio u Južnoj Koreji, američkom savezniku koji je osjetio dramatične posljedice Trumpove netradicionalne spoljne politike.

Na pitanje o Trumpovim samitima sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, Matis je rekao da nikada nije bio optimista u pogledu tih razgovora, ali da su diplomatski napori bili "ispravan potez".

“Kada je riječ o rezultatima, nije ih bilo", ocijenio je bivši šef Pentagona. Takođe je pozdravio novog južnokorejskog predsjednika Jun Suk-jeola koji želi da njegova zemlja igra veću ulogu u svijetu. Jun je ove nedelje prisustvovao NATO samitu u Madridu, kao prvi južnokorejski lider na sličnom skupu.

Matis je međum upozorio protiv nedavnih poziva u Seulu da se Južna Koreja nuklearno naoruža.

“Nije vam potrebno nuklearno naoružanje na poluostrvu da osigurate da postoji dugoročno odvraćanje dok god postoji povjerenje između Južne Koreje i SAD", istakao je Matis.

Ankete pokazuju da većina Južnokorejaca podržava nabavku nuklearnog naoružanja naročito dok Sjeverna Koreja nastavlja da razvija svoj arsenal.

Trebalo bi da uradite sve što možete da izbjegnete nuklearno naoružavanje. To je užasno oružje", upozorio je Matis.

Šta praktično znači odluka Vrhovnog suda o emisiji štetnih gasova?

Termoelektrana, ilustracija

Vrhovni sud SAD je donio odluku da ograniči ovlaštenja federalne vlade SAD u suzbijanju štetnih gasova. Praktično je ograničio ovlaštenja Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da reguliše emisiju štetnih gasova iz termoelektrana i gasnih elektrana, u okviru Zakona o čistom vazduhu.

Vrhovni sud smatra da o tom pitanju, umjesto EPA, treba da odlučuje Kongres.

Lideri Zapadne Virdžijije, države koja je lider u proizvodnji uglja, pozdravili su ovu presudu, dok je Bidenova administracija ocijenila da će zemlju "vratiti unazad". Procjenjuje se da termoelektrane emituju oko 30 odsto ugljen dioksida.

Šta znači odluka suda u kontekstu klimatskih promjena?

Kratkoročno, znači da će Bidenovoj administraciji biti teže da ostvai ambiciozne ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena - da smanji emisije štetnih gasova za polovinu do 2030, a da do 2035. električna mreža bude potpuno nezavisna od uglja.

Sada je sve to pod znakom pitanja, jer je sud ta ovlaštenja prepustio Kongresu. A to znači da su Bidenu male šanse da progura svoju agendu, zbog toga što demokrate imaju 50 mjesta u Senatu - a jedan od njihovih senatora je Džo Menčin iz Zapadne Virdižinije.

"Nažalost, klimu nije briga za našu politiku", kaže klimatolog Viktor Đensini, i dodaje da "to što je sud prepustio Kongresu da odlučuje o emisiji ugljen dioksida, govori da nije razmišljao u najboljem interesu planete".

Šta ova odluka znači za ljude?

Budući da će borba protiv klimatskih promjena ovime biti usporena, borci za zaštitu životne sredine upozoravaju da će nivo mora porasti, kao i da treba očekivati da se nastave ekstremni vremenski uslovi - vrućine i suše.

"Ova presuda će najviše uticati na one ljude koji žive blizu termoelektrana, koji su svakodnevno izloženi štetnim gasovima", kaže Sabrina Mekormik sa univerziteta Džordž Vašington.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom najavio je da će, uprkos presudi, ta država nastaviti da primjenjuje stroge standarde za emisiju štetnih gasova koji dolaze iz saobraćaja.

Šta će Kongres uraditi?

Vrhovni sud ocjenjuje da je na Kongresu da precizira "velika pitanja" kao što su klimatske promjene. Ali, to je malo vjerovatno.

Demokrata sa Roud Ajlenda, Šeldon Vajthaus, kaže da je sud odlukom vezao ruke vladi.

"Stvar je u sljedećem: oni brane Agenciji za zaštitu životne sredine da reguliše ovu oblast i šalju pitanje u Kongres - gdje razne stvari bivaju blokirane zbog pravila filibaster. Takođe, u Kongres ulazi i veliki novac zagađivača, koji sprječava da se nešto promijeni", kazao je on za AP.

Republikanska senatorka iz Zapadne Virdžinije, Šeli Mur Kapito, pozdravila je odluku Vrhovnog suda.

"Da je Kongres htio da Agenciji za zaštitu životne sredine da nadležnosti koje mijenjaju cijelu našu ekonomije, Kongres bi to već uradio", kaže Kapito.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG