Izdvojeno
Više od 60 političara na više funkcija istovremeno, neizvjesno usvajanje Zakona o sukobu interesa
Dok je još uvijek neizvjesno da li će Prijedlog zakona o sukobu interesa kojeg su predložili poslanici biti usvojen i u Domu naroda Državnog parlamenta, stručnjaci i međunarodne organizacije kažu kako bi neusvajanje poništilo godine nastojanja da se unaprijedi kontrola i kažnjavanje sukoba interesa, što je jedan od uslova pridruživanja Evropskoj uniji.
Više od 60 ministara i zastupnika u BiH trenutno obavlja višestruke funkcije jer je mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa zakazao. Dva prijedloga ovog zakona koji su trenutno u proceduri na državnom nivou drugačije gledaju na rješavanje ovog problema. Dok je jedan od prijedloga još uvijek u procesu pripreme kod Ministarstva pravde, nedavno je Predstavnički dom usvojio prijedlog za kojeg međunarodne organizacije smatraju da predstavlja napredak u odnosu na postojeća rješenja.
Prema mišljenju Ivane Korajlić, izvršne direktorice Transparency Internationala u BiH, organizacije koja se godinama zalaže za rješenje poput onoga koje je trenutno na glasanju u Državnom parlamentu, većina političara odnosno delegata ne žele da ih bilo ko ograničava u obavljanju različitih funkcija na različitim nivoima.
Nije to samo pitanje naknada već i utjecaja koji se time širi na različitim nivoima vlastiIvana Korajlić
Usvajanjem Zakona o sukobu interesa koji je pripreman uz pomoć međunarodnih organizacija i smjernicama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) spriječila bi se mogućnost obavljanja više funkcija istovremeno, mogućnost sudjelovanja funkcionerima u javnim nabavkama preko svojih privatnih preduzeća, kao i apsolutni uvid i provjeru imovinskih kartona, navodi Korajlić.
Utvrđivanje sukoba interesa na državnom nivou sprovodi komisija od devet članova, koju čine predstavnici imenovani iz dva doma Državnog parlamenta. Stručnjaci ovakav sastav komisije smatraju neodgovarajućim, jer političke kolege jedni drugima odlučuju o postojanju sukoba interesa.
“Niko ne želi da se uspostavi kontrola i to savršeno govori o tome na koje sve načine iskorištavaju sistem i koliko ne žele da se suprotstavi tu, da se napravi bilo kakva granica i da se mora odgovarati bilo kome”, kaže Korajlić.
Već tri godine u Parlamentu se pokušava donijeti novi zakon. Tek u januaru 2021. godine poslanici Predstavničkog doma izglasali su Prijedlog zakona protiv kojeg je glasalo 12 zastupnika. Svi prisutni zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) glasali su protiv ovog zakona.
Od ukupno 42 zastupnika, deset obnaša više javnih i privatnih funkcija, što je u direktnom sukobu interesa i prema postojećem zakonu. Od njih deset, tri zastupnika su glasala protiv ovog zakona, dok tri nisu bila prisutna na sjednici.
“Zakon o sukobu interesa je prva tačka sprečavanja daljih zloupotreba, Zakon o sukobu interesa je tu da prvo osigura da oni koji obavljaju najvažnije funkcije u državi to rade na osnovu javnog interesa, a ne na osnovu ličnog interesa, bilo da je finansijski interes, bilo da se radi o članovima porodice ili čak političkim interesima”, kazala je Korajlić.
Iako je ovaj zakon jedan od 14 ključnih prioriteta BiH na putu ka Evropskoj uniji (EU), zastupnici s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH ne misle da će naići na podršku u Domu naroda. Zastupnici koji su ga već podržali u Predstavničkom domu misle da nema dovoljno volje za ulazak u EU, dok su zastupnici koji nisu glasali mišljenja da je on nepotpun
“Bojim se da je želja i volja da se uđe u EU od strane nekih političara samo deklaratorna, da nema konkretnih akcija na tome i jedna od konkretnih akcija na tome bi bila usvajanje ovog zakona”, kaže Alma Čolo, zastupnica u Predstavničkom domu i dodaje kako ne misli da će zakon usvojiti delegati Doma naroda.
Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković-Bursać, koja je glasala protiv ovog Zakona uz mišljenje da su ga napisale nestručne osobe pa, kako kaže, smatra da je on “tehnički problematičan” i da zbog toga nema njenu naklonost.
Ona tvrdi da je ključni nedostatak Zakona to što on “ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH” i da određenim rješenjima teži da “reguliše situacije izvan svog osnovnog zadatka i domašaja”.
“Osim vertikalne, Zakon nije ni horizontalno usaglašen sa drugim propisima koji su na snazi na nivou BiH što dovodi u pitanje osnovni smisao – njegovu primjenu”, kazala je ona za BIRN BiH.
Na 13. sjednici Predstavničkog doma, tokom predstavljanja ovog zakona, Damir Arnaut je istakao kako je zakonodavno-pravni sektor ovaj Prijedlog zakona ocijenio dobrim.
On je za BIRN BiH kazao da je ovo prvi put da će se zastupnici suočiti sa zakonom koji je jedan od uslova za EU kandidatski status, kojeg čekaju već šest godina, što je “bez presedana u regionu”.
“Vidjet ćemo hoće li izabrati Evropu ili dalju izolaciju”, kaže Arnaut, uz napomenu da predstavnici HDZ-a i SNSD-a imaju mogućnost da blokiraju usvajanje prijedloga zakona.
On navodi kako je sa drugim predlagačima u više navrata pozivao Ministarstvo pravde da dostavi svoj prijedlog, što se nije desilo, a da su dostavili prijedlog koji je prihvatljiv EU, te kaže kako bi oni svoj prijedlog povukli.
Delegat SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić još uvijek nije pročitala Prijedlog zakona o sukobu interesa, ali smatra da bi bolje bilo da je prijedlog došao iz Vijeća ministara, a ne od poslanika Predstavničkog doma, dodavši da joj nije jasno “čemu tolika trka opozicije” ukoliko Vijeće ministara već radi na tom planu.
“Poznato je da se radi o delikatnom zakonu koji je neophodno donijeti, ali moje je mišljenje da takav prijedlog zakona treba da bude plod domaćeg znanja i iskustva, nikako autentično djelo međunarodne zajednice, koja može biti eventualni konsultant ali ne i autor zakonskih rješenja u BiH”, kaže ona za BIRN BiH.
Svi zastupnici HDZ-a u Predstavničkom domu glasali su protiv usvajanja ovog zakona, a niti jedan njihov zastupnik oba doma Parlamenta BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.
Na sjednici Predstavničkog doma, zastupnica HDZ-a Borjana Krišto je zamjerila što se “jedino spominje zahtjev Dragana Čovića” koji je dobio sredstva na određeno udruženje, te kako je on razlog što je “povjerenstvo prestalo s radom”.
“To nije istina, to nije točno. Naše povjerenstvo je prestalo sa radom onog momenta kada nismo imali uvjete za donošenje odluka, jer poslovnik povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa definira da za odluke mora biti najmanje dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda”, rekla je Krišto na sjednici.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je da je tadašnji član Predsjedništva Dragan Čović bio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja, u vrijeme kada je ono primalo budžetski novac. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH nikada od 2018. godine nije razmatrala njegov slučaj zbog nedostatka kvoruma.
Insistiranje na kostitutivnosti naroda u komisijama, što je slučaj u postojećem zakonu i u zakonu kojeg je predložilo Ministarstvo pravde, kaže Korajlić, uvijek vodi ka mogućem problemu nepostojanja kvoruma, kao što je slučaj s odlukom za predmet Čovića.
Na Čovićevom predmetu se vidjelo kako se može, iz jednog naroda ne dolaze ljudi na sjednicu i nema kvoruma nikadIvana Korajlić
Kako prijedlog zakona koji priprema Ministarstvo pravde još uvijek nije spreman za usvajanje u Parlamentu, odbijanje sadašnjeg prijedloga u Domu naroda vjerovatno bi značilo novu dugu odgodu njegovog usvajanja.
Misija OSCE-a u BiH kaže kako je usvajanje prijedloga zakona ohrabrujući korak i jedan od preduslova za dobijanje kandidatskog statusa BiH u EU, dodajući da je on izrađen u saradnji sa stručnim timom međunarodnih organizacija.
“Ne možemo komentirati aktivnosti koje bi GRECO mogao poduzeti ukoliko BiH ne ispuni preporuke te organizacije, ali se nadamo da će nedavne aktivnosti vezane za donošenje ovog Zakona dati podstrek Domu naroda, te s tim u vezi pozivamo delegate da usvoje Zakon u ovom obliku, u interesu BiH i svih njenih građana”, poručili su iz OSCE-a.
Iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH su naveli da bi usvajanjem i provođenjem zakona o sukobu interesa, koji je usklađen sa evropskim standardima, značio napredak u procesu evropskih integracija kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH.
“Ujedno bi time izabrani predstavnici u BiH poslali jasnu poruku građanima i Evropskoj uniji, da su posvećeni izgradnji društva u kojem svi imaju jednake prilike”, poručili su iz Odjela za komunikacije.
Efikasan sistem za utvrđivanje i sprečavanje sukoba interesa na svim nivoima vlasti u BiH je suštinski dio sveukupnih napora na sprečavanju korupcije, navodi se iz Ureda visokog predstavnika u BiH.
“Politički akteri se trebaju konstruktivno angažirati i usvojiti zakonodavstvo koje bi osiguralo čvrst pravni okvir u pogledu reguliranja pravila o sukobu interesa i načina na koji se ta pravila trebaju provoditi. Puno je vremena već izgubljeno, sada je vrijeme da se ta procedura ubrza”, stoji u odogovoru OHR-a.
“Od međunarodne zajednice očekujem samo da istraje u svom stavu – nema kandidatskog statusa dok se ne usvoji novi zakon o sukobu interesa koji je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima”, zaključio je Arnaut.
Zastupnica Čolo ističe da ukoliko dođe do neusvjanja Zakona, BiH gubi na rejtingu i na ispunjavanju obaveza za članstvo u EU za dobivanje statusa kandidata, dodavši da status kandidata BiH ne može dobiti bez Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
“To su tri ključna prioriteta. Ukoliko ih riješimo možda bismo mogli dobiti status u ovoj godini kandidata i da onda idemo sa pregovorima sa EU i otvaramo jedno po jedno poglavlje”, istakla je ona.
See all News Updates of the Day
Na sjeveru Kosova ubijeni policajac i trojica napadača, naoružana grupa napustila manastir Banjska
Grupa od oko 30 "teško naoružanih" ljudi napalo je kosovsku policiju na sjeveru Kosova rano u nedelju, ubivši jednog pripadnika i ranivši dvojicu, a potom su upali u obližnji srpski pravoslavni manastir.
U akciji policije ubijena su trojica napadača, koji su bili maskirani i uniformisani, a šest osoba je uhapšena, potvrdile su vlasti u Prištini.
Poslije napada na policiju, grupa naoružanih i maskiranih napadača je upala u obližnji pravoslavni manastir Banjska.
U nedjelju uveče, eparhija raško-prizrenska saopštila je da su naoružana lica, koja su provalila kapiju, napustila manastir, a da će vjernici koji su se zatekli u Banjskoj u ponedjeljak, uz legitimisanje biti otpraćeni do granice.
Kurti: "Kriminalci koje sponzoriše Srbija"
Kosovski premijer Aljbin Kurti i ministar unutrašnjih poslova Dželal Svećlja okrivili su za napad na policiju u selu i za upad u manastir "kriminalce koje sponzoriše Srbija".
Kurti je na konferenciji za novinare je naveo i da je naoružana grupa ljudi trenutno pod opsadom policije u okolini manastira Banjska.
Eparhija raško-prizrenska u saopštenju u kojem je osudila napad na policiju, potvrdila je da je grupa naoružanih, maskiranih ljudi, upala blindiranim vozilom u sam manastir, pri čemu su provalili manastirsku kapiju.
"Profesionalni napadači u značajnom broju, maskirani i uniformisani u različitim uniformama, naoružani teškim naoružanjem, granatama, vojnim oruđem (zoljama), oklopnim vozilima, koriste različite prostore i privatne objekte, uključujući u i okolinu manastira u Banjskoj", navodi u saopštenju Kosovske policije.
Kurti je napad nazvao terorističkim, ističući da organizirani kriminal uz "političku, financijsku i logističku podršku službenog Beograda napada našu zemlju".
Vučić krivca vidi u Kurtiju
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu, ali da je za ono što se dogodilo na Kosovu jedini krivac premijer Aljbin Kurti.
Vučić je u vanrednom obraćanju rekao da je noćas oko 2.46 grupa Srba s Kosova postavila dva kamiona kao barikade u Banjskoj. On je naveo da je zatim došla kosovska policija i pokušala da ukloni te barikade.
"Dolazi do sukoba i u tom sukobu je ubijen kosovski policajac i ranjeno je još jedno lice", naveo je Vučić.
Vučić je naveo da su se Srbi sa Kosova "pobunili ne želeći da više trpe Kurtijev teror".
On je rekao da je ubistvo kosovskog policajca za svaku osudu.
Vučić je za to što se dogodilo na Kosovu kao jedinog krivca označio Kurtija.
"Njegova je životna želja da nas uvuče u rat sa NATO", rekao je Vučić.
On je pozvao Srbe na mir i uzdržanost.
Napad na policiju
Policija Kosova saopćila je da su jedinice za brzu reakciju u nedjelju u 2:34 sati primijetile da se na mostu, na ulazu u selo Banjska, nalaze dva kamiona bez registarskih oznaka i blokiraju prolaz.
"Dežurne jedinice policijske stanice Zvečan stigle su u blizinu mjesta gdje je prijavljena blokada, gdje su naišle na otpor. S više različitih pozicija pucano je iz vatrenog oružja, uključujući ručne granate i ručne bombe", saopćila je policija.
Iz policije navode da su reagirali u samoodbrani i uspjeli da odbiju početni napad kako bi stvorili uvjete za pružanje pomoći i povlačenje ustrijeljenih policajaca.
"Na terenu su aktivirane sve relevantne policijske jedinice koje su s vremena na vreme napadnute sa različitih položaja, od organizovanih i naoružanih grupa", kaže se u saopćenju.
Predsjednica Kosova: Destabilizirajuća moć krminalnih bande koju je organizovala Srbija
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da su ubistvo na sjeveru "planirale, orkestrirale i izvršile srpske kriminalne skupine".
"Ovi napadi još jednom dokazuju destabilizirajuću moć kriminalnih bandi, organiziranih od Srbije, koje već duže vrijeme, što je dokazano i napadima na pripadnike KFOR-a, novinare i građane, imaju za cilj destabilizirati Kosovo i regiju", navela je Osmani na društvenim mrežama.
Tenzije na sjeveru Kosova traju od maja, kada u općinama, naseljenim većinom srpskim stanovništvom, nisu prihvatili nove albanske načelnike izabrane na izborima koje su bojkotirali.
Situacija je povremeno eskalirala u nasilje. Međunarodna zajednica zatražila je od Kosova da koordinira idući korake i radi na smirivanju tenzija.
Demokratski senator Menendez i njegova supruga optuženi za primanje mita
Američki senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja, i njegova supruga optuženi su za krivična djela primanja mita u vezi sa njihovom vezom sa trojicom biznismena iz te države, saopštili su u petak savezni tužioci.
Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.
Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.
Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.
Menendez je u Senatu od 2006. godine.
Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.
Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.
Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.
SAD objavile finansijki program za podršku novim demokratijama
Sjedinjene Države su ove sedmice objavile program vrijedan 255 miliona dolara za koji kažu da će podržati demokratije u nastajanju.
Kao dio napora, američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj daje zajam do 100 miliona dolara Siddhartha banci kako bi olakšala kredite malim i srednjim preduzećima u Nepalu.
Američki državni sekretar Antony Blinken i administratorica američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power objavili su finansiranje na marginama Generalne skupštine UN-a.
USAID daje 23 miliona dolara za projekte u Malaviju, Zambiji, Nepalu i Ekvadoru, koji će biti usmjereni na stabilizaciju demokratije, promoviranje većeg broja radnih mjesta i pokretanje investicija.
Još jedan projekat u Tanzaniji ima za cilj razvoj digitalnog portala za smanjenje korupcije u javnim nabavkama.
Inicijativa također uključuje 110 miliona dolara od kompanija i dobrotvornih organizacija za projekte kao što su razvoj sistema za skladištenje baterija u Malaviju, projekti elektrifikacije u Zambiji, jačanje sigurnosti hrane u Malaviju i unapređenje cyber sigurnosti u Moldaviji.
"Svaka transparentnija vladina institucija pomaže ljudima da imaju povjerenje da njihova vlada radi za njih i da zapravo može zadovoljiti njihove potrebe", rekao je Blinken. "A sve se to spaja u izgradnju podrške i izgradnju moći demokratija koje zapravo daju konkretne rezultate."
Američka vlada sve bliže zatvaranju zbog sukoba republikanaca
Zbog sukoba među republikancima u Predstavničkom domu američkog Kongresa oko budžetske potrošnje američka vlada je blizu zatvaranja, dok je sve neizvjesnija situacija za stotine hiljada vladinih službenika i onih koji za vladu rade pod ugovorom.
Ako Kongres ne usvoji 12 zakonskih prijedloga za finansiranje vlade - ili usaglasi mjeru za njeno privremeno finansiranje - mnoge vladine službe će u ponoć 30. septembra ostati bez ovlaštenja da plaćaju finansijske obaveze.
Srž problema je to što su neki od najkonzervativnijih republikanskih članova donjeg doma Kongresa odlučili da odbace sporazum o gornjem limitu zaduživanja koji su ranije ove godine ispregovarali predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy i predsjednik Joe Biden. Pojedini republikanci žele da se budžetski troškovi smanje još više od dogovorenog.
Traže značajno smanjenje domaće potrošnje, kao i pomoći Ukrajini da se odbrani od ruske invazije. S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu, ako i mali broj članova ne podrži zakonske prijedloge to znači da McCarthy nema potreban broj glasova za njihovo usvajanje.
McCarthy u problemima
McCarthy bi mogao da usvoji zakonske prijedloge o budžetu uz pomoć demokrata, ali bi to desničarski republikanci smatrali izdajom, i moguće tražili da se glasa o njegovoj smjeni s položaja predsjedavajućeg.
Da bi bio izabran na trenutnu funkciju, Macrthy je pristao na pravilo prema kojem je dovoljno da samo jedan član Predstavničkog doma zatraži da se glasa o njegovoj smjeni.
McCarthy je u srijedu novinarima rekao da se i dalje nada da će biti postignut dogovor kojim će biti izbjegnuto zatvaranje vlade.
"Još nije 30. septembar, još nije sve gotovo", poručio je republikanac iz Kalifornije.
Šta znači zatvaranje vlade
Termin "zatvaranje vlade" je donekle obmanjujući zato što će, i u slučaju da se budžet ne usvoji, veći dio vladinih službi nastaviti da radi. Nastaviće se sa aktivnostima koje se smatraju ključnim za javnu bezbjednost i odbranu.
Takođe, biće nastavljene vladine aktivnosti koje se finansiraju iz višegodišnjih budžeta. To, na primjer, obuhvata mnoge infrastrukturne projekte čije je finansiranje predviđeno zakonima kao što je Zakon o smanjenju inflacije.
Međutim, iako će veći dio vlade nastaviti da radi, njeni službenici neće biti plaćeni, To obuhvata i pripadnike vojske. Jednom kad se budžet odobri, vladini službenici će biti retroaktivno plaćeni. Uprkos tome, ako redovno ne primaju platu, to može značajno da poremeti njihovu finansijsku situaciju.
Članovi Kongresa bi nastavili da obavljaju posao, kao i dio njihovog osoblja, ali bi mnogi zaposleni na Capitolu, čiji se poslovi ne smatraju ključnim za funkcionisanje zakonodavne grane vlasti, bili poslati na prinudni odmor. To bio bio slučaj i sa mnogim radnicima koji u Kongresu rade pod ugovorom. Za razliku od onih koji su stalno zaposleni u vladi, radnicima koji za nju rade pod ugovorom nije garantovano da će biti retroaktivno plaćeni.
Federalni pravosudni sistem nastavio bi da radi neko vrijeme, zato što je moguće koristiti ranije odobrena sredstva kao i prihod od isplaćenih sudskih troškova.
Vlada na ivici zatvaranja previše puta
Od 1980-tih godina, američka vlada je više puta zatvorena, ali uglavnom u kratkom periodu, jedan puni dan ili kraće. Četiri puta je bila zatvorena na duže, uključujući i 2018-19, kada je bila djelimično zatvorena 35 dana. Djelimično - zato što je bilo usvojeno nekoliko zakonskih prijedloga o budžetu.
Kongres je mnogo puta bio na ivici da dovede do zatvaranja vlade, ali je u poslednjem trenutku usvajao mjere za njeno privremeno finansiranje ili je postizao dogovore o budžetu.
Max Stier, predsjednik i izvršni direktor organizacije "Partnerstvo za javnu službu", rekao je za Glas Amerike da čak i kratkotrajna zatvaranja vlade ili ona koja su izbjegnuta u poslednjem trenutku imaju značajan uticaj na njeno funkcionisanje zbog resursa koji se ulažu u pripremu za moguću obustavu operacija.
"To nije kao da jednostavno pritisnite dugme. Svi znaju da nije samo zatvaranje teško, već je teško i skupo nastaviti operacije. Znači, jednodnevno zatvaranje ima cijenu i posljedice, iako će federalni službenici uraditi sve da osiguraju da javnost ne trpi štetu", ističe on.
"Izuzetno bolno"
Stier kaže da javnost možda neće primijetiti kratko zatvaranje vlade, ali da će to biti očiglednije u slučaju dužeg obustavljanja vladinih operacija.
Neće biti procesuirane prijave za pasoš. Neće biti zajmova malim preduzećima. Djeca ne mogu da budu upisana u federalne programe. Te i druge usluge, koje se ne pružaju, zatim počinju da utiču na pojedince i širu ekonomiju.
"To onda postaje veoma bolno i skupo. Prošlo zatvaranje vlade trajalo je 35 dana. Procjena je da je ekonomski gubitak iznosio više milijardi dolara, a ja vjerujem da je ukupan trošak potcijenjen", smatra Stier.
Vladini službenici pod stresom
Vladini službenici koje će direktno pogoditi zatvaranje vlade nezadovoljni su Kongresom, kaže Everett Kelly, predsjednik Udruženja zaposlenih u vladi.
On za Glas Amerike kaže da mnogi zaposleni u vladi, kao i veliki broj Amerikanaca, žive od plate do plate i da bi patili ako bi iznenada ostali bez zarade.
"Naši članovi su nezadovoljni. Nervozni su. Pitaju se i brinu kako će da plate račune, kako da nahrane pordicu. Vladini službenici idu na posao svakog dana i obavljaju svoje dužnosti. Potrebno nam je da Kongres radi svoj posao. Zatvaranje vlade neće pogoditi samo njene zaposlene, već i naše zajednice. Tražimo od Kongresa da uradi svoj posao", poručio je Kelly.
Finansiranje pomoći za Ukrajinu
Kongres je ove nedelje kratko razmatrao usvajanje mjere za privremeno finansiranje vlade, ali je od toga odustao jer nije bilo dovoljno glasova za usvajanje. Mjera nije obuhvatala dodatna sredstva za Ukrajinu koja je tražila Bidenova administracija.
Većina članova Kongresa podržava nastavak američke pomoći Ukrajini, ali je mala grupa republikanskih kongresmena protiv toga da se Kijevu šalje više novca. Zbog toga, zahtjev da se za Ukrajinu odobri još novca komplikuje razgovore o budžetu.
Nekoliko republikanskih članova Predstavničkog doma, koji podržavaju nastavak pomoći za Ukrajinu, reklo je za Glas Amerike u srijedu da će biti neophodno da se o novim sredstvima za Kijev razgovara odvojeno od budžeta za vladu.
"Moramo da riješimo veće pitanje finansiranja našeg Sekretarijata za odbranu i drugih službi, a zatim možemo da razgovaramo o drugim prijedlozima", rekao je republikanac Mike Gallagher.
"Mislim da nije ispravno da se o sredstvima za Ukrajinu raspravlja u okviru mjere za privremeno finansiranje vlade. To je odvojeno pitanje. Moramo da imamo veoma složen razgovor o istoriji Ukrajini, gdje je novac potrošen, o ukrajinskim uspjesima protiv treće po veličini vojske u svijetu", naglasio je republikanac Rich McCormick.
Novinarka ukrajinskog servisa Kateryna Lisunov učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.
Gabriel Escobar: Dodikova politika je najveći izazov za BiH
Vrijeme je za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova, poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar. Potom je ukazao na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.
Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.
Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.
U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.
„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.
On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.
„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.
„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.
U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.
„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.
Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.
„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.
Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.
„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.
Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.
„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.
