Izdvojeno
Više od 60 političara na više funkcija istovremeno, neizvjesno usvajanje Zakona o sukobu interesa
Dok je još uvijek neizvjesno da li će Prijedlog zakona o sukobu interesa kojeg su predložili poslanici biti usvojen i u Domu naroda Državnog parlamenta, stručnjaci i međunarodne organizacije kažu kako bi neusvajanje poništilo godine nastojanja da se unaprijedi kontrola i kažnjavanje sukoba interesa, što je jedan od uslova pridruživanja Evropskoj uniji.
Više od 60 ministara i zastupnika u BiH trenutno obavlja višestruke funkcije jer je mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa zakazao. Dva prijedloga ovog zakona koji su trenutno u proceduri na državnom nivou drugačije gledaju na rješavanje ovog problema. Dok je jedan od prijedloga još uvijek u procesu pripreme kod Ministarstva pravde, nedavno je Predstavnički dom usvojio prijedlog za kojeg međunarodne organizacije smatraju da predstavlja napredak u odnosu na postojeća rješenja.
Prema mišljenju Ivane Korajlić, izvršne direktorice Transparency Internationala u BiH, organizacije koja se godinama zalaže za rješenje poput onoga koje je trenutno na glasanju u Državnom parlamentu, većina političara odnosno delegata ne žele da ih bilo ko ograničava u obavljanju različitih funkcija na različitim nivoima.
Nije to samo pitanje naknada već i utjecaja koji se time širi na različitim nivoima vlastiIvana Korajlić
Usvajanjem Zakona o sukobu interesa koji je pripreman uz pomoć međunarodnih organizacija i smjernicama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) spriječila bi se mogućnost obavljanja više funkcija istovremeno, mogućnost sudjelovanja funkcionerima u javnim nabavkama preko svojih privatnih preduzeća, kao i apsolutni uvid i provjeru imovinskih kartona, navodi Korajlić.
Utvrđivanje sukoba interesa na državnom nivou sprovodi komisija od devet članova, koju čine predstavnici imenovani iz dva doma Državnog parlamenta. Stručnjaci ovakav sastav komisije smatraju neodgovarajućim, jer političke kolege jedni drugima odlučuju o postojanju sukoba interesa.
“Niko ne želi da se uspostavi kontrola i to savršeno govori o tome na koje sve načine iskorištavaju sistem i koliko ne žele da se suprotstavi tu, da se napravi bilo kakva granica i da se mora odgovarati bilo kome”, kaže Korajlić.
Već tri godine u Parlamentu se pokušava donijeti novi zakon. Tek u januaru 2021. godine poslanici Predstavničkog doma izglasali su Prijedlog zakona protiv kojeg je glasalo 12 zastupnika. Svi prisutni zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) glasali su protiv ovog zakona.
Od ukupno 42 zastupnika, deset obnaša više javnih i privatnih funkcija, što je u direktnom sukobu interesa i prema postojećem zakonu. Od njih deset, tri zastupnika su glasala protiv ovog zakona, dok tri nisu bila prisutna na sjednici.
“Zakon o sukobu interesa je prva tačka sprečavanja daljih zloupotreba, Zakon o sukobu interesa je tu da prvo osigura da oni koji obavljaju najvažnije funkcije u državi to rade na osnovu javnog interesa, a ne na osnovu ličnog interesa, bilo da je finansijski interes, bilo da se radi o članovima porodice ili čak političkim interesima”, kazala je Korajlić.
Iako je ovaj zakon jedan od 14 ključnih prioriteta BiH na putu ka Evropskoj uniji (EU), zastupnici s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH ne misle da će naići na podršku u Domu naroda. Zastupnici koji su ga već podržali u Predstavničkom domu misle da nema dovoljno volje za ulazak u EU, dok su zastupnici koji nisu glasali mišljenja da je on nepotpun
“Bojim se da je želja i volja da se uđe u EU od strane nekih političara samo deklaratorna, da nema konkretnih akcija na tome i jedna od konkretnih akcija na tome bi bila usvajanje ovog zakona”, kaže Alma Čolo, zastupnica u Predstavničkom domu i dodaje kako ne misli da će zakon usvojiti delegati Doma naroda.
Zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković-Bursać, koja je glasala protiv ovog Zakona uz mišljenje da su ga napisale nestručne osobe pa, kako kaže, smatra da je on “tehnički problematičan” i da zbog toga nema njenu naklonost.
Ona tvrdi da je ključni nedostatak Zakona to što on “ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih nivoa vlasti u BiH” i da određenim rješenjima teži da “reguliše situacije izvan svog osnovnog zadatka i domašaja”.
“Osim vertikalne, Zakon nije ni horizontalno usaglašen sa drugim propisima koji su na snazi na nivou BiH što dovodi u pitanje osnovni smisao – njegovu primjenu”, kazala je ona za BIRN BiH.
Na 13. sjednici Predstavničkog doma, tokom predstavljanja ovog zakona, Damir Arnaut je istakao kako je zakonodavno-pravni sektor ovaj Prijedlog zakona ocijenio dobrim.
On je za BIRN BiH kazao da je ovo prvi put da će se zastupnici suočiti sa zakonom koji je jedan od uslova za EU kandidatski status, kojeg čekaju već šest godina, što je “bez presedana u regionu”.
“Vidjet ćemo hoće li izabrati Evropu ili dalju izolaciju”, kaže Arnaut, uz napomenu da predstavnici HDZ-a i SNSD-a imaju mogućnost da blokiraju usvajanje prijedloga zakona.
On navodi kako je sa drugim predlagačima u više navrata pozivao Ministarstvo pravde da dostavi svoj prijedlog, što se nije desilo, a da su dostavili prijedlog koji je prihvatljiv EU, te kaže kako bi oni svoj prijedlog povukli.
Delegat SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić još uvijek nije pročitala Prijedlog zakona o sukobu interesa, ali smatra da bi bolje bilo da je prijedlog došao iz Vijeća ministara, a ne od poslanika Predstavničkog doma, dodavši da joj nije jasno “čemu tolika trka opozicije” ukoliko Vijeće ministara već radi na tom planu.
“Poznato je da se radi o delikatnom zakonu koji je neophodno donijeti, ali moje je mišljenje da takav prijedlog zakona treba da bude plod domaćeg znanja i iskustva, nikako autentično djelo međunarodne zajednice, koja može biti eventualni konsultant ali ne i autor zakonskih rješenja u BiH”, kaže ona za BIRN BiH.
Svi zastupnici HDZ-a u Predstavničkom domu glasali su protiv usvajanja ovog zakona, a niti jedan njihov zastupnik oba doma Parlamenta BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.
Na sjednici Predstavničkog doma, zastupnica HDZ-a Borjana Krišto je zamjerila što se “jedino spominje zahtjev Dragana Čovića” koji je dobio sredstva na određeno udruženje, te kako je on razlog što je “povjerenstvo prestalo s radom”.
“To nije istina, to nije točno. Naše povjerenstvo je prestalo sa radom onog momenta kada nismo imali uvjete za donošenje odluka, jer poslovnik povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa definira da za odluke mora biti najmanje dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda”, rekla je Krišto na sjednici.
Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je da je tadašnji član Predsjedništva Dragan Čović bio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja, u vrijeme kada je ono primalo budžetski novac. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH nikada od 2018. godine nije razmatrala njegov slučaj zbog nedostatka kvoruma.
Insistiranje na kostitutivnosti naroda u komisijama, što je slučaj u postojećem zakonu i u zakonu kojeg je predložilo Ministarstvo pravde, kaže Korajlić, uvijek vodi ka mogućem problemu nepostojanja kvoruma, kao što je slučaj s odlukom za predmet Čovića.
Na Čovićevom predmetu se vidjelo kako se može, iz jednog naroda ne dolaze ljudi na sjednicu i nema kvoruma nikadIvana Korajlić
Kako prijedlog zakona koji priprema Ministarstvo pravde još uvijek nije spreman za usvajanje u Parlamentu, odbijanje sadašnjeg prijedloga u Domu naroda vjerovatno bi značilo novu dugu odgodu njegovog usvajanja.
Misija OSCE-a u BiH kaže kako je usvajanje prijedloga zakona ohrabrujući korak i jedan od preduslova za dobijanje kandidatskog statusa BiH u EU, dodajući da je on izrađen u saradnji sa stručnim timom međunarodnih organizacija.
“Ne možemo komentirati aktivnosti koje bi GRECO mogao poduzeti ukoliko BiH ne ispuni preporuke te organizacije, ali se nadamo da će nedavne aktivnosti vezane za donošenje ovog Zakona dati podstrek Domu naroda, te s tim u vezi pozivamo delegate da usvoje Zakon u ovom obliku, u interesu BiH i svih njenih građana”, poručili su iz OSCE-a.
Iz Odjela za komunikacije Evropske unije u BiH su naveli da bi usvajanjem i provođenjem zakona o sukobu interesa, koji je usklađen sa evropskim standardima, značio napredak u procesu evropskih integracija kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH.
“Ujedno bi time izabrani predstavnici u BiH poslali jasnu poruku građanima i Evropskoj uniji, da su posvećeni izgradnji društva u kojem svi imaju jednake prilike”, poručili su iz Odjela za komunikacije.
Efikasan sistem za utvrđivanje i sprečavanje sukoba interesa na svim nivoima vlasti u BiH je suštinski dio sveukupnih napora na sprečavanju korupcije, navodi se iz Ureda visokog predstavnika u BiH.
“Politički akteri se trebaju konstruktivno angažirati i usvojiti zakonodavstvo koje bi osiguralo čvrst pravni okvir u pogledu reguliranja pravila o sukobu interesa i načina na koji se ta pravila trebaju provoditi. Puno je vremena već izgubljeno, sada je vrijeme da se ta procedura ubrza”, stoji u odogovoru OHR-a.
“Od međunarodne zajednice očekujem samo da istraje u svom stavu – nema kandidatskog statusa dok se ne usvoji novi zakon o sukobu interesa koji je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima”, zaključio je Arnaut.
Zastupnica Čolo ističe da ukoliko dođe do neusvjanja Zakona, BiH gubi na rejtingu i na ispunjavanju obaveza za članstvo u EU za dobivanje statusa kandidata, dodavši da status kandidata BiH ne može dobiti bez Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
“To su tri ključna prioriteta. Ukoliko ih riješimo možda bismo mogli dobiti status u ovoj godini kandidata i da onda idemo sa pregovorima sa EU i otvaramo jedno po jedno poglavlje”, istakla je ona.
See all News Updates of the Day
Izraelska vlada će se sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o prekidu vatre u Libanu
Izraelska vlada će se sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o prekidu vatre u Libanu, rekao je visoki izraelski zvaničnik Reutersu u ponedjeljak.
Drugi izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da će se vlada sastati kako bi razgovarala o dogovoru koji bi mogao biti zacementiran u narednim danima.
Američka novinska stranica Axios ranije je objavila da su se Izrael i Libanon složili s uvjetima sporazuma o okončanju sukoba između Izraela i Hezbollaha.
Odvojeno, Reuters je izvijestio da je potpredsjednik libanonskog parlamenta Elias Bou Saab rekao da "nema ozbiljnih prepreka" za početak implementacije 60-dnevnog primirja koje su predložile SAD za okončanje borbi između Izraela i libanonske oružane grupe Hezbollah.
"Čini se da nema ozbiljnih prepreka na putu početka implementacije sporazuma o prekidu vatre koji su predložili SAD", rekao je Bou Saab za Reuters.
Bou Saab je rekao da prijedlog uključuje 60-dnevni rok za povlačenje izraelskih snaga s libanske teritorije, dajući vrijeme libanonskoj vojsci da se rasporedi u južni Liban.
On je rekao da je sporna tačka oko toga ko će nadgledati prekid vatre riješena u posljednja 24 sata pristankom na uspostavljanje komiteta pet zemalja, uključujući Francusku i kojim predsjedavaju Sjedinjene Države.
Libanski zvaničnik i zapadni diplomata rekao je Reutersu da su SAD obavijestile libanonske zvaničnike da bi prekid vatre mogao biti objavljen "u roku od nekoliko sati".
Zapadni diplomata je rekao da je još jedna glavna tačka blokade redoslijed povlačenja Izraela, raspoređivanje libanonske vojske i povratak raseljenih Libanonaca njihovim domovima u južnom Libanu.
Saveznici razmišljaju o budućnosti NATO-a s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom
NATO saveznici se pripremaju za potencijalno turbulentne transatlantske odnose nakon pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima ranije ovog mjeseca.
Tokom svog prvog mandata, Trump je dovodio u pitanje relevantnost NATO-a i više puta je grdio saveznike što nisu potrošili dovoljno na odbranu. Mnoge evropske nacije ponavljaju pozive da troše više dok se suočavaju sa prijetnjom koja dolazi od Rusije.
Američki zvaničnici su nedavno prisustvovali otvaranju američke baze za odbranu od balističkih projektila u Poljskoj, koja je planirana od 2008.
„Sjedinjene Države su zaista, u vrlo opipljivom smislu, garant sigurnosti Republike Poljske, kao i cijelog sjevernoatlantskog saveza”, rekao je poljski predsjednik Andrzej Duda.
Tople riječi za Washington – ali ispod površine postoji nervoza zbog predanosti budućeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa sigurnosti Europe.
Godine 2017. Trump je označio NATO kao „zastario” i opetovano je kritizirao NATO saveznike.
„Dvadeset tri od 28 zemalja članica još uvijek ne plaćaju ono što bi trebale plaćati za svoju obranu. To nije pošteno prema građanima i poreznim obveznicima Sjedinjenih Država”, rekao je Trump u maju 2017.
Na samitu NATO-a 2018. saveznici su rekli da je Trump zaprijetio da će povući Sjedinjene Države iz saveza ako evropske nacije ne povećaju vojnu potrošnju. Trump je tvrdio da je uspio.
„Svi su se složili da će znatno povećati svoje obveze. Oni će to podići na razine o kojima nikad prije nisu razmišljali”, rekao je Trump u julu 2018.
Trump je tokom predizborne kampanje u februaru ove godine izazvao nove šokove za NATO.
„Jedan od predsjednika velike zemlje ustao je i rekao: 'Pa, gospodine, ako ne platimo, a napadne nas Rusija, hoćete li nas zaštititi?' Rekao sam, 'Niste platili? Ti si delinkvent?' Rekao je: 'Da. Recimo da se to dogodilo.' Ne, ne bih te štitio. Zapravo, ohrabrio bih ih da rade što god žele. Moraš platiti, moraš platiti svoje račune”, govorio je Trump.
NATO saveznici mogu očekivati ponovni pritisak da troše više kada Trump preuzme dužnost, kaže Fabrice Pothier, bivši šef NATO-a za planiranje politike.
„Nisam baš siguran da možemo govoriti o egzistencijalnoj prijetnji NATO-u, kao 2018, ali možete računati da će on voditi vrlo tešku pogodbu. Dodatni naglasak ne samo na postizanju više-manje cilja od 2%, već i na mogućem postavljanju temelja za 2,5 ili 3% na sljedećem samitu [NATO-a] u junu u Den Haagu”, rekao je Pothier.
Takav bi pristup vjerojatno pozdravile mnoge evropske države, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
„Saveznici na istočnom frontu, poput Poljske, na primjer, ali i baltičkih, pa čak i nordijskih zemalja sada to zapravo vide kao dobru stvar. Ali mislim da još uvijek postoji zabrinutost u savezu da bi njegov transakcijski pristup mogao potkopati vjerodostojnost kolektivne obrane”, kaže Pothier.
Donald Trump imenovao je lojalistu Matthewa Whitakera za svog kandidata za ambasadora SAD-a pri NATO-u.
U pisanoj izjavi, Trump je rekao da će Whitaker „ojačati odnose s našim NATO saveznicima” - i da će "STAVITI AMERIKU NA PRVO MJESTO”. Njegovo imenovanje još mora odobriti američki Senat.
Blinken čestitao Dan državnosti Bosne i Hercegovine
Američki državni sekretar Antony Blinken čestitao je građanima Bosne i Hercegovine Dan državnosti, rekavši kako su Sjedinjene Države posvećene održavanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine.
„Naša opredijeljenost za stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine ostaje snažna i nastavit ćemo se zalagati za euroatlantske integracije vaše zemlje”, rekao je Blinken.
„Dok obilježavate ovaj važan dan, pozivam sve lidere u Bosni i Hercegovini da rade na jedinstvu i svjetlijoj budućnosti svih građana. Sjedinjene Države stoje uz narod Bosne i Hercegovine u našoj zajedničkoj težnji za mirom, prosperitetom i sigurnošću.”
Poruka Murphyja
Američki ambasador Michael Murphy čestitao je građanima Dan državnosti Bosne i Hercegovine, rekavši kako se vizija nezavisne, multietničke i suverene Bosne i Hercegovine nalazi na udaru političara koji žele srušiti Daytonski mirovni sprazum.
Trump postavlja direktoricu America First Policy Instituta za ministarku poljoprivrede
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izabrao je Brooke Rollins, predsjednicu i izvršnu direktoricu America First Policy Instituta, za ministarku poljoprivrede.
"Kao naš sljedeći ministar poljoprivrede, Brooke će predvoditi napore da zaštiti američke farmere, koji su zaista kičma naše zemlje", rekao je Trump u izjavi.
Ako Senat potvrdi, Rollins bi vodila agenciju od 100.000 ljudi s uredima u svakom okrugu u zemlji, čiji djelokrug uključuje farme i programe ishrane, šumarstvo, kreditiranje kuća i farmi, sigurnost hrane, ruralni razvoj, poljoprivredna istraživanja, trgovinu i još mnogo toga . Imala je budžet od 437,2 milijarde dolara u 2024.
Agenda nominovane bi imala implikacije na američku ishranu i novčanike, kako urbane tako i ruralne. Službenici i osoblje Ministarstva poljoprivrede pregovaraju o trgovinskim sporazumima, daju preporuke za ishranu, pregledaju meso, bore se protiv šumskih požara i podržavaju ruralni širokopojasni internet, između ostalih aktivnosti.
"Brookeina predanost podršci američkog farmera, odbrani američke samodovoljnosti hranom i obnovi američkih malih gradova zavisnih od poljoprivrede je bez premca", rekao je Trump u izjavi.
America First Policy Institute je desničarski trust mozgova čije je osoblje blisko sarađivalo s Trumpovom kampanjom kako bi pomoglo u oblikovanju politike za njegovu novu administraciju. Predsjedala je Vijećem za unutrašnju politiku tokom Trumpovog prvog mandata.
Kao ministarka poljoprivrede, Rollins bi savjetovala administraciju o tome kako i da li da implementira poreske kredite za čisto gorivo za biogoriva u vrijeme kada se sektor nada da će rasti kroz proizvodnju održivog avio goriva.
Kandidat će također voditi ponovne pregovore o trgovinskom sporazumu SAD-Meksiko-Kanada sljedeće godine, u sjeni sporova oko pokušaja Meksika da zabrani uvoz genetski modificiranog kukuruza i kanadskih kvota za uvoz mliječnih proizvoda.
Trump je rekao da ponovo planira da uvede sveobuhvatne carine koje će vjerovatno uticati na poljoprivredni sektor.
Razmišljao je da tu ulogu ponudi bivšoj američkoj senatorki Kelly Loeffler, čvrstoj saveznici koju je odabrao da kopredsjedava svojim inauguracijskim odborom, izvijestio je CNN u petak.
Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije
Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.
ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.
Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
