Izdvojeno
Rastezljiva pravda za sudije i tužioce
U posljednje četiri godine disciplinske komisije VSTV-a BiH oslobodile su odgovornosti 12 sudija i tužilaca nakon provedenog disciplinskog postupka, a u jednom slučaju disciplinski postupak nisu ni provodili.
Sudija Milan Tegeltija je ušetao nasmijan i opušten u Osnovni sud u Banjoj Luci, na svoje staro-novo radno mjesto. Upravo se vratio sa bajkovitih plaža Maldiva gdje je, između dva posla, sa suprugom proveo godišnji odmor.
Tegeltija je krajem prošle godine dao ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a karijeru je nastavio u Banjalučkom sudu, iako je iz VSTV-a otišao nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet. Dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. On tvrdi da je dao ostavku radi lične sigurnosti i gubitka povjerenja u kolege.
„Problem nije u snimku. Problem je što su članovi Savjeta dozvolili da im nešto nezakonito (snimci, op. a.) bude uopšte predmet razgovora“, kaže Tegeltija za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Disciplinska komisija VSTV-a je odbila provesti postupak za utvrđivanje njegove disciplinske odgovornosti jer „za to nije bilo zakonske osnove“ i to je bio presedan u njihovim odlukama.
Istovremeno su tokom prethodne četiri godine oslobodili optužbi još 12 sudija i tužilaca koje je Ured disciplinskog tužioca (UDT) teretio za propuste u radu i ponašanja koja štete ugledu zajednice.
„To, zaista, djeluje obeshrabrujuće u pogledu daljeg postupanja Ureda diciplinskog tužioca“, kaže zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović.
Izuzimanje predsjednika iz zakona
U maju 2019. godine je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđa u javnosti. U to vrijeme je objavljen videosnimak na kojem Tegeltija u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o problemima u njegovim sudskim postupcima. Na snimku se čuje kako bivši predsjednik VSTV-a traži od Aleševića broj predmeta kako bi „vidio što može uraditi“ za njega. Alešević je ispred kafane dao novac inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marku Pandži koji ga je, navodno, trebao proslijediti Tegeltiji za „potkivanje“.
„Žurnal“ je objavio snimak koji je izazvao veliki revolt i ljutnju građana zbog ponašanja predsjednika VSTV-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je pokrenulo istragu i utvrdilo da nije prekršio krivični zakon, ali je disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović smatrao da mora disciplinski odgovarati. Podigao je tužbu pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, navodeći da je Tegeltija svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudova.
Tegeltijina odbrana je tokom postupka tvrdila da se na predsjednika VSTV-a ne mogu primijeniti odredbe zakona koje se tiču disciplinske odgovornosti jer on, iako ima status suca, ne radi taj posao već obavlja predsjedničku funkciju.
„Ono što je dozvoljeno članovima Savjeta, odnosno potpredsjednicima, nije dozvoljeno sudijama“, kaže Tegeltija, objašnjavajući da članovi VSTV-a, za razliku od sudija i tužilaca, moraju imati slobodu da govore o problemima pravosudne politike.
Članovi komisija su prihvatili ove argumente i zaključili da se protiv predsjednika VSTV-a ne može voditi postupak kojim se propituje ponašanje sudija. Nisu uzeli u obzir da je Tegeltija imenovan u VSTV kao sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci i da uz naknadu za poziciju predsjednika prima i plaću sudije.
“Ja sam vrlo dobro obrazložila u toj odluci da predsjednik i dopredsjednik, znači, ne odgovaraju disciplinski zato što je njima zaleđen mandat (u sudu, op. a.) i oni obavljaju sasvim neku drugu vrstu poslova“, kaže članica Prvostepene komisije Ružica Jukić.
Disciplinska tužba je prvi put u 16 godina rada UDT-a odbačena bez provođenja disciplinskog postupka.
I Jukić i Tegeltija smatraju da rukovodioci VSTV-a mogu biti kažnjeni za kršenja pravila, ali ne kroz disciplinski postupak već glasanjem članova Vijeća.
„U izvještaju OSCE-a vrlo je jasno rečeno da ta interpretacija propisa, blago rečeno, nije odgovarajuća“, kaže disciplinski tužilac Hadžiomerović.
S njim je saglasan i sudija Selim Karamehić, jedini od ukupno šest članova Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, koji je zagovarao provođenje disciplinskog postupka.
„Milan Tegeltija je sudija i kao takav je sudija cijelo vrijeme. Dok je nosilac pravosudne funkcije - i kao član Vijeća i kao predsjednik Vijeća - on je sudija i kao takav moraju se još uvijek tumačiti odredbe zakona i Poslovnika o disciplinskoj odgovornosti“, kaže Karamehić za CIN.
Tegeltija je ostao predsjednik VSTV-a godinu i po dana nakon odbačene tužbe, a onda je krajem 2020. objavljen novi snimak na kojem razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Miljanom Buha o zaposlenju njezine sestre na mjesto sudije. Nezadovoljstvo u javnosti je eskaliralo i on je podnio ostavku na poziciju predsjedavajućeg VSTV-a. Kaže da neće dugo ostati ni u Osnovnom sudu u Banjoj Luci: „Zato što ne vidim sebe u pravosuđu“.
Sporna fotografija u nespornim okolnostima
Granice prihvatljivog profesionalnog ponašanja testirane su i u disciplinskom postupku protiv tužioca Tužilaštva BiH Ivana Matešića.
U junu 2018. godine objavljena je fotografija na kojoj Matešić pozira sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom i prijateljima na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Slika se brzo proširila društvenim mrežama i izazvala negativne reakcije javnosti.
Disciplinski tužilac Hadžiomerović je podnio disciplinsku tužbu u kojoj je naveo da je Matešićevo ponašanje štetilo ugledu tužilačke funkcije. Objasnio je da se protiv Sanadera vodi više sudskih procesa i da ga javnost doživljava kao simbol političke korupcije.
Matešić je odbio razgovarati za CIN, ali je u disciplinskom postupku rekao da je fotografija nastala na godišnjem odmoru dok je sa prijateljima čekao početak utakmice Hrvatska−Nigerija u ruskom Kaliljingradu. U istom kafiću je bio i bivši hrvatski premijer sa društvom. Matešić je ispričao Komisiji da su se grupe posvađale jer je njegov prijatelj pokušao krišom uslikati Sanadera pa je neko predložio zajedničku fotografiju da smiri svađu. Sanader tada nije bio pravosnažno osuđivan, dodao je Matešić u svoju odbranu.
Član Disciplinske komisije i sudija Suda BiH Dragomir Vukoje smatra da je Komisija ispravno postupila kada je prihvatila obrazloženje tužioca Matešića i odbila tužbu.
Na upit novinara CIN-a da li se na ovaj način šalje poruka sudijama i tužiocima da je fotografisanje sa optuženicima prihvatljivo, rekao je da to nije njegov posao i da se u postupku mora držati samo činjenica navedenih u disciplinskoj tužbi.
„Preko toga ja niti šta znam, niti želim da znam“, kaže sudija Vukoje.
Članovi Komisije su u objašnjenju odluke napisali da disciplinski tužilac nije dokazao ni da je Ivo Sanader simbol političke korupcije, ni da je fotografijom narušeno povjerenje javnosti u rad Tužilaštva BiH i pravosuđa.
“Prihvatam, evo, da sada ne filozofiram puno, da je nakaradno - nakaradno malo, neprofesionalno i neprecizno obrazloženje kako smo napisali“, kaže sudija Karamehić, dodavši da je bilo rasprave i zagovaranja da se ovaj prekršaj kazni, ali je većina članova Prvostepene, a potom i Drugostepene komisije odlučila da odbije tužbu.
“Priznat ću da je greška sa takvom odlukom i očito da sada imamo poslije toga i ove slučajeve fotografisanja - druženja (Tegeltija, op. a.).“
Krivična prijava zbog disciplinskog postupka
Sudija Karamehić kaže da UDT u nekim slučajevima tuži i za ponašanje koje nije disciplinski prekršaj, kao što je bilo u slučaju protiv državnog tužioca Olega Čavke.
Njemu je u 2020. godini na teret stavljeno “očigledno kršenje obaveza ispravnog postupanja” zbog načina na koji je ispitivao novinare - prijavitelje krivičnog djela - o njihovim izvorima, pravio službene zabilješke o namjeri direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića da ga diskredituje u medijima, a potom pokrenuo istragu o valjanosti njegove diplome. UDT je u prilog optužbi dao 26 materijalnih dokaza, uglavnom tužilačkih naredbi, zahtjeva i poziva za saslušanje. Smatrali su da tužilac koristi funkciju da se obračuna sa direktorom OSA-e.
Optuženi Čavka je Disciplinskoj komisiji rekao da je tokom istrage, koja je uslijedila na osnovu krivične prijave novinara „Žurnala“, dobio informacije da su diplome rukovodioca policijskih agencija sumnjive pa je to odlučio provjeriti. Od svih direktora policijskih tijela, osim od direktora OSA-e, dobio je podatke o obrazovanju i nakon toga je otkrio da je Mehmedagić upisao fakultet na osnovu poništenog indexa. Na pitanje novinara CIN-a zašto mu je bilo interesantno da provjerava Mehmedagićevu diplomu, rekao je: „Zato što je za jednog normalnog tužioca apsolutno neprihvatljivo da direktor te Agencije ima srednju školu“.
Disciplinska komisija je ocijenila da je Čavka postupao u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i oslobodila ga odgovornosti.
„Ja nisam vidio elemente, nisam našao elemente koje je UDT naveo u tužbi”, kaže Karamehić.
Pokretanjem disciplinske tužbe Čavka se morao izuzeti iz istrage o diplomi direktora OSA-e te je ona i zaustavljena. Za to krivi disciplinskog tužioca Hadžiomerovića pa ga je prijavio za „krivično djelo ometanja pravosuđa“.
„Ovdje cilj nije bio da nikoga zaustavimo u postupanju nego, jednostavno, je cilj bio da se povrede dužnosti, koje su uočene prilikom postupanja u tom predmetu, disciplinski sankcionišu“, kaže Hadžiomerović.
Kazna za javnu riječ
Sudija Suda BiH Branko Perić kaže da bi se disciplinskim postupcima trebali uspostavljati standardi za ponašanje sudija i tužilaca kako bi svima bilo jasno šta je dozvoljeno, a šta ne.
„Mi tek sada ne znamo ništa - jedna diciplinska komisija osuđuje, druga oslobađa“, kaže Perić.
UDT je protiv njega podigao tužbu 2017. godine, uz ostalo, i zbog javnog komentarisanja „živih“ predmeta. Smatrali su da je riječ o ponašanju koje može štetiti pravičnom postupku i predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti te „dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva“.
Optuženi Perić se tada branio tvrdnjom da sudija ima pravo na slobodu izražavanja i komentarisanje rada pravosudnih institucija i da niko nije pozvaniji da o tome govori. Tvrdio je da je UDT u svojoj tužbi izvadio rečenice iz konteksta.
Disciplinska komisija je prihvatila njegove argumente i odbila tužbu. Obrazložili su da postupci sudije Perića nisu utjecali na suđenja niti su narušili povjerenje javnosti u sudove.
„Ne možete dozvoliti situaciju da se pokreću suspenzije za suce i tužitelje i da se podnose prijave protiv njih koje ćete vi na kraju odbacivati i ljude oslobađati. To je nedopustivo“, rekao je Perić tokom postupka.
Probleme u postupcima sankcionisanja disciplinskih prekršaja vide i članovi UDT-a. Hadžiomerović smatra da odbijanje tužbe nije problem ako disciplinski tužioci dobiju jasna objašnjenja zašto su tako odlučili, jer bi tako imali putokaz za dalja postupanje. „Nažalost, u disciplinskim postupcima vrlo često imamo situaciju da ključne činjenice nisu obrazložene adekvatno i na jasan način“, kaže on.
Sudija Perić je očekivao da će njegov predmet inicirati raspravu u pravosudnoj zajednici i donijeti standarde u vezi sa postupanjima nosilaca pravosudnih funkcija, ali se to nije dogodilo.
„Kako će disciplinski tužitelj odlučiti da sam ja prekoračio, ako nema objektivne kriterije?“, komentariše Perić.
Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je pred Parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu rekla da zabrinjava povećani broj postupaka koji se tiču etičkih problema u radu sudija i tužilaca, a da istovremeno članovi komisija imaju totalno suprotna mišljenja u vezi sa sankcijama. Tako je bilo situacija da se u istom predmetu predlažu različite kazne – od vrlo blagih do najtežih, poput razrješenja.
„Takav široki raspon i takvo iznošenje mišljenja od strane članova Vijeća - od 'osloboditi' do 'potpuno razriješiti sudijske funkcije' - mislim da poslije ovoliko godina (...) ne bi trebalo da bude tako“, kaže Kurspahić Nadarević.
See all News Updates of the Day
Trka sa vremenom: Šta još Biden planira da uradi do kraja mandata
Zvaničnici administracije Joea Bidena u trci su sa vremenom dok odobravaju milijarde dolara i preduzimaju druge korake kako bi pokušali da ostave lični pečat odlazećeg predsjednika prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump preuzme dužnost u januaru.
"Svaki dan je važan", rekao je Biden u obraćanju naciji prošle nedjelje nakon što je potpredsjednica Kamala Harris priznala poraz od Trumpa u predsjedničkoj trci.
Trump je obećao da će ukinuti nepotrošena sredstva u Bidenovom značajnom zakonu o klimi i zdravstvenoj zaštiti i zaustaviti projekte razvoja čiste energije.
"Postoji samo jedna administracija u ovom trenutku", rekao je sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg. "To je tako sada, a biće tako i nakon 20. januara. Naša odgovornost je da dobro iskoristimo sredstva za koja nas je Kongres ovlastio i za čiju dodjelu smo odgovorni tokom posljednje tri godine."
Ali Trump će u januaru kontrolisati više od "novčanika". Njegova administracija takođe može da predloži nove propise kako bi poništila nešto od onoga što je Bidenova uradila kroz proces donošenja pravila.
Evo nekih poteza koje Bidenova administracija sada preduzima:
Infrastrukturna potrošnja
Zvaničnici Bidenove administracije se nadaju da će projekti finansirani u okviru zakona o infrastrukturi od jednog biliona dolara i zakona o klimi od 375 milijardi dolara trajati duže od Bidenovog mandata i rade na tome da osiguraju da novac od značajnih mjera nastavi da "teče".
Buttigieg je najavio više od 3,4 milijarde dolara grantova za projekte poboljšavanja željeznice, da pomognu lukama u SAD, smanje smrtne slučajeve na autoputevima i podrže domaću proizvodnju održivih transportnih materijala.
"Ulažemo u bolje transportne sisteme koji obuhvataju svaki kutak zemlje i u radnike koji će proizvoditi materijale i graditi projekte", rekao je on. "Ljudi će imati bezbjednija putovanja, čistiji vazduh i jače lance snabdijevanja na koje svi računamo."
Postizanje ekoloških ciljeva
Najave velikih grantova za životnu sredinu i odobrenja projekata pojačale su se posljednjih mjeseci u onome što zvaničnici Bijele kuće opisuju kao "sprint do kraja" Bidenovog četvorogodišnjeg mandata.
Agencija za zaštitu životne sredine nedavno je postavila nacionalni rok za uklanjanje olovnih cijevi i najavila skoro tri milijarde dolara kako bi pomogla lokalnim sistemima za vodosnabdijevanje da budu u skladu sa tim. Agencija je saopštila i da će naftne i gasne kompanije prvi put morati da plate federalne poreze ako emituju opasan metan iznad određenih nivoa.
Sekretarijat za energetiku je u međuvremenu najavio kredit od 544 miliona dolara jednoj kompaniji iz Michigana za proširenje proizvodnje visokokvalitetnih pločica od silicijum karbida za električna vozila. Zajam je jedan od 28 poslova u ukupnom iznosu od 37 milijardi dolara odobrenih u okviru programa zajma za čistu energiju koji je oživljen i proširen pod Bidenom.
"Postoji nova hitnost da se sve to završi. Vidimo kako se novac preliva", rekla je Melinda Pierce, zakonodavna direktorka Sierra kluba. Biden i njegovi saveznici "stvarno žele da završe posao koji su započeli".
Pomoć Ukrajini
Portparolka Pentagona Sabrina Singh rekla je novinarima da Biden želi da "iskoristi ovlaštenja koja mu je Kongres dodijelio prije nego što napusti funkciju. Tako da ćemo mnogo raditi da se to dogodi".
Bidenova administracija bi morala da požuri sa 7,1 milijardu dolara u oružju - 4,3 milijarde dolara iz dodatnog iznosa za 2024. i 2,8 milijardi koji se još vode kao ušteđevina zbog toga što Pentagon preračunava vrijednost poslatih sistema - iz Pentagonovih zaliha kako bi potrošila sve ta sredstva prije nego što Trump položi zakletvu.
Na raspolaganju je i još 2,2 milijarde dolara za stavljanje sistema naoružanja u dugoročne ugovore. Međutim, nedavni paketi pomoći bili su mnogo manji, svaki od oko 200 do 300 miliona dolara.
Sekretar za odbranu Lloyd Austin rekao je da su sredstva već namijenjena, što bi trebalo da otežava njihovo vraćanje jer bi nova administracija to morala da poništi.
Pritisak da se brzo potvrde izbori sudija
Još jedan prioritet za Bijelu kuću je dobijanje potvrde Senata za što veći broj saveznih sudija prije Trumpove inauguracije 20. januara.
Senat je ove nedjelje glasao sa 51 prema 44 da potvrdi bivšu tužiteljicu April Perry za sutkinju Okružnog suda SAD u sjevernom Illinoisu. Više od deset nerešenih sudijskih kandidata izašlo je iz pravosudnog komiteta Senata, osam nominacija sudija čeka glasanje u odborima, a šest čeka na saslušanja.
Trump je pozvao republikance da se suprotstave naporima da se potvrde kandidati za sudije. "Nikakve sudije ne bi trebalo da budu odobrene tokom ovog vremenskog perioda jer demokrate žele da probiju svoje sudije dok se republikanci bore oko liderstva", napisao je Trump na X-u.
Oprost studentskog kredita
Sekretarijat za obrazovanje žuri da finalizuje novo federalno pravilo kojim bi se ukinuli studentski zajmovi za ljude koji se suočavaju sa finansijskim poteškoćama. Prijedlog - jedan od Bidenovih jedinih planova studentskog zajma koji federalni sudovi nisu zaustavili - nalazi se u procesu javnog razmatranja koji treba da se završi 2. decembra.
Poslije toga, Sekretarijat ima malo vremena da završi akte i počne da ih sprovodi, što je proces koji obično traje mjesecima. Kao i drugi Bidenovi napori, gotovo sigurno je da bi se suočio sa pravnim izazovom.
Pored toga, Bidenova administracija ima prostora da ubrza otkazivanje studentskog kredita za ljude kojima je već obećana olakšica jer su ih koledži prevarili, rekao je Aaron Ament, zvaničnik Sekretarijata za obrazovanje Obamine administracije i predsjednik Nacionalne mreže za odbranu prava studenata.
Sekretar za obrazovanje Miguel Cardona mogao bi da odluči o tom slučaju i drugima radije nego da ih preda Trumpovoj administraciji, za koju se očekuje da će favorizovati fakultete koji ostvaruju profit. "To je lako", rekao je Ament. "Postoji veliki broj slučajeva koji se nalaze na Cardoninom stolu. Teško je zamisliti da bi oni ostali netaknuti."
Trump još nije rekao šta bi uradio u vezi sa opraštanjem studentskog kredita. Međutim, on i republikanci su kritikovali Bidenove napore.
Demokrate pokušavaju saznati gdje su pogriješili. Analitičari upućuju na ekonomiju
Nakon što su izgubili utrku za Bijelu kuću, demokrate istražuju gdje su zapravo pogriješili. Analitičari kažu da je ekonomija odigrala najveću ulogu u gubicima stranke i porazu potpredsjednice Kamale Harris, ali su tome doprinijeli i drugi faktori. Izvještava Veronica Balderas Iglesias.
Da li će Trumpov povratak u Bijelu kuću dovesti do jačanja američko-turskih veza?
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je među prvim stranim liderima koji su čestitali novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na izbornoj pobjedi.
Predsjednik Joe Biden nije ugostio Erdogana u Bijeloj kući iako su se njih dvojica sastajali na marginama međunarodnih samita i razgovarali telefonom.
Obraćajući se novinarima koji prate njegov povratak iz posjete Saudijskoj Arabiji i Azerbejdžanu, Erdogan je izrazio nadu u poboljšanje odnosa sa Sjedinjenim Državama, dodajući, međutim, da će za postizanje tog cilja biti potrebni lični sastanci.
Dvojica lidera su imali bliske lične odnose tokom Trumpovog prvog mandata. Međutim, bilateralne odnose obilježili su i teški periodi tokom te administracije.
Sa Trumpovim povratkom u Bijelu kuću u januaru, analitičari su za Glas Amerike rekli da, iako možda postoje mogućnosti za veću saradnju u nekim oblastima, ne očekuju velike promjene.
James Jeffrey, koji je bio američki ambasador u Turskoj od 2008. do 2010. godine, vidi Ukrajinu kao jednu oblast s potencijalom za saradnju.
Pozivajući se na Trumpovo obećanje da će okončati rat u Ukrajini, Jeffrey kaže da bi Turska mogla igrati ulogu u pregovorima o prekidu vatre.
Alan Makovsky, viši saradnik za nacionalnu sigurnost i međunarodnu politiku u Centru za američki napredak, također vjeruje da Trumpov prioritet da okonča rat u Ukrajini stvara značajnu priliku za Erdogana.
NATO saveznik, Turska je pažljivo balansirala usred rata u Ukrajini, isporučujući Ukrajini naoružane bespilotne letjelice, istovremeno održavajući veze s Rusijom u energetici i turizmu.
Erdogan, koji je održavao dobre odnose i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dugo je govorio da nijedna strana nema koristi od rata i ponudio se da bude domaćin i posreduje u mirovnim pregovorima.
Nesporazum oko Sirije
Nesuglasice između Turske i Sjedinjenih Država tokom Trumpovog prvog mandata uključivale su frustraciju Ankare američkom podrškom Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje predvodi kurdska milicija - Jedinice za zaštitu naroda, poznate kao YPG u sjevernoj Siriji.
Nakon telefonskog razgovora s Erdoganom 6. oktobra 2019, Trump je neočekivano najavio da će se SAD povući iz Sirije. Mnogi američki vojni zvaničnici, koji su svi bili zatečeni objavom, nisu podržali tu ideju.
Napetost između saveznika pogoršala se nakon što je Trump 9. oktobra poslao pismo Erdoganu, upozoravajući ga na vojni upad u Siriju.
Nakon Trumpove objave o povlačenju, Turska je 9. oktobra pokrenula vojnu operaciju u sjevernoj Siriji usmjerenu na YPG.
Sporazum o prekidu vatre postignut je tokom posjete tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea Ankari 17. oktobra.
Sada neki u Ankari očekuju da bi SAD mogle preispitati svoje prisustvo u sjevernoj Siriji tokom Trumpovog drugog mandata.
Jeffrey, američki izaslanik za Siriju od 2018. do 2020, sugerira da bi Trumpova administracija mogla preispitati ovo pitanje.
„Svaki put kada su ljudi bili u stanju uvjeriti [Trump o Siriji, to] je bilo da trupe služe nizu važnih ciljeva. Ovo je jedno od najjeftinijih vojnih raspoređivanja s visokim povratom. Mi držimo Islamsku državu pod kontrolom. Drugo, držimo vitalni teren, blokirajući iranske, Assadove i ruske ambicije”, rekao je on za Glas Amerike.
Washington je dugo govorio da je njegovo partnerstvo sa SDF-om neophodno za trajni poraz ISIS-a i suprotstavljanje Iranu.
Ankara smatra YPG sirijskim ogrankom PKK-a, koju su američki zvaničnici također označili kao terorističku organizaciju.
Trump je za državnog sekretara nominovao Marca Rubija, republikanskog senatora sa Floride. Rubio je u to vrijeme bio jedan od najjačih protivnika povlačenja SAD-a iz Sirije.
On je tu odluku označio kao „katastrofalnu grešku koja će imati strašne posljedice daleko izvan Sirije”, pozivajući Trumpa da je preispita.
„Moraćemo da vidimo kako to funkcioniše i kako su se stavovi Marca Rubija možda promijenili da bi se više uskladili sa Trumpovim ili obrnuto”, rekao je Makovksy. „Ali svako ko je mislio da Trumpov izbor znači da će se SAD uskoro povući iz Sirije sigurno bi morao ponovo razmisliti o tom gledištu u svjetlu imenovanja Rubija. Mislim da je malo vjerovatno da ćemo se povući iz Sirije.”
Trumpovim kandidatima za pozicije u kabinetu potrebno je odobrenje Senata prije nego što preuzmu dužnost.
F-35 program
Jedan komplicirajući faktor u američko-turskim odnosima tokom Trumpovog prvog mandata bila je turska kupovina odbrambenog raketnog sistema S-400 od Rusije, što je nagnalo Washington da ukloni Ankaru iz programa zajedničkih udarnih borbenih aviona F-35.
Trumpova administracija je u decembru 2020. sankcionirala Tursku prema Zakonu o suzbijanju američkih protivnika kroz sankcije (CAATSA).
Turska, koja je od tada zatražila ukidanje sankcija CAATSA, vratila se razgovorima s američkim zvaničnicima o mogućem povratku programu F-35.
Analitičari kažu da, iako postoji vjerovatnoća da bi sankcije CAATSA mogle biti ukinute tokom Trumpovog drugog mandata, svako rješenje problema S-400 koje nije trajno ne bi bilo tehnički prihvatljivo za američku vojsku.
Opisujući F-35 kao najveći projekat američke vojske od Drugog svjetskog rata, Jeffrey je rekao: „Trajno rješenje je da oni [S-400] odu, da se prodaju nekom drugom. Volio bih da imam rješenje, ali tehnički, mislim da ga nema.”
Makovsky je ocijenio povratak Turske programu F-35 malo vjerovatnim u bliskoj budućnosti.
„Ako se potpuno otarase S-400, zaista odustanu od posjeda kako zakon nalaže, mogla bi postojati razumna šansa za F-35”, rekao je za Glas Amerike. „Ali to će zavisiti predsjedavajućeg i viših članova Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma i Senatskog odbora za vanjske poslove.”
Da li je Evropa spremna za prestanak isporuke ruskog gasa preko Ukrajine?
Prvog dana 2025. ističe ugovor Ukrajine sa ruskim državnim Gazpromom, što će zatvoriti glavni put ruskog prirodnog gasa prema Evropi.
Iako iz Kremlja kažu da su spremni da produže dogovor o tranzitu, pozivajući Evropljane da ubijede Ukrajinu da se sa tim složi, iz Kijeva navode da neće popustiti.
Isporuke ruskog prirodnog gasa bile su kamen temeljac evropske energetske sigurnosti prije invazije Moskve na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kada je Rusija privremeno prekinula isporuku 80 milijardi kubnih metara gasa kontinentu, kao odgovor na sankcije i spor oko plaćanja.
Prekid je zadao veliki udarac evropskoj ekonomiji, koji se osjeti i u 2024. godini, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda.
Ipak, od 2021, Evropa je osigurala alternativne dobavljače prirodnog gasa, pri čemu je ruski uvoz preko Ukrajine pao sa 11% na 5%, prema podacima kompanije za analizu energetike iz Osla, Rystad Energija.
Posmatrači kažu da su neke zemlje Evropske unije (EU) to pitanje shvatile ozbiljnije od drugih. Njemačka i Češka su, na primjer, u rekordnom roku investirale u terminale za tečni prirodni gas (LNG), kaže Olga Kakova, zamjenica direktora za evropsku energetsku sigurnost u Atlantskom savjetu iz Washingtona.
„Mnoge zemlje bez izlaza na more, poput Češke, dale su sve od sebe da pogledaju alternativne zalihe i investirale su u alternativne opcije”, rekla je Kakova za Glas Amerike.
Druge, poput Mađarske, udvostručile su svoje oslanjanje na Rusiju, a Slovačka i Austrija su povećale ruski uvoz.
Te zemlje, kaže Kakova, „moraće živjeti sa ovom odlukom”, objašnjavajući da će morati osigurati alternativne rute. Turska, na primjer, nudi jedini drugi operativni gasovod za rusku energiju u Evropu.
Iako bi neke evropske zemlje radije zadržale isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, to je „teško sprovodivo za EU”, kaže Christoph Halser, analitičar Rystada za gas i LNG. On je izrazio povjerenje u političku volju Evrope i logistiku lanca snabdijevanja da se izgubi ovisnost o ukrajinskim gasovodima za ruski gas.
Drugi analitičari tvrde da bi EU trebala učiniti više da pošalje jasan signal kompanijama da jeftini ruski gas više neće biti dostupan. Uz sprovodive ciljeve EU za postepeno ukidanje ruskog gasa, kompanije će investirati u konkurentske projekte za snabdijevanje pouzdanih evropskih kupaca, kaže Kakova.
LNG za kompenzaciju?
Iako je ruski izvoz gasa u Evropu putem gasovoda opao, Moskva je dio manjka nadoknadila isporukom LNG-a preko mora, cesta i željeznica, uz povećanje ukupnog udjela evropskog uvoza LNG-a sa 15% na 19%.
Halser, međutim, kaže da je dalja ekspanzija malo vjerovatna, s obzirom na sankcije Zapada protiv Rusije.
„Dalje povećanje i kompenzacija za gasovode nije moguće sa postojećom infrastrukturom”, rekao je on za Glas Amerike. „Bili bi neophodni novi neovlašteni projekti na ruskoj strani.”
Rastuće isporuke LNG-a iz SAD mogle bi nadomjestiti ruski gas, o čemu je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen govorila sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trumpom krajem prošle sedmice.
„LNG je jedna od tema kojih smo se dotakli - ne bih rekla da se o tome diskutovalo”, kazala je ona novinarima u Budimpešti, prenosi AFP. „I dalje dobijamo puno LNG-a preko Rusije, iz Rusije. ... Zašto ga ne zamijeniti američkim LNG-om, koji je jeftiniji i obara naše cijene energije?”
Da li će ukrajinski gasovodi biti prazni?
Prekid tranzita ruskog gasa u Evropu postavlja neka teška pitanja za Ukrajinu. Budući da je kraj ugovora veoma blizu, Kakova i drugi analitičari kažu da se Rusija osjeća ohrabrenom da napadne ukrajinski sistem prirodnog gasa, povećavajući ukrajinsku zabrinutost ove zime oko toga kako zaštititi energetsku infrastrukturu zemlje.
Neki posmatrači kažu da Ukrajina možda neće naći drugu komercijalnu upotrebu za svoju neaktivnu infrastrukturu. Bloomberg je krajem prošlog mjeseca izvijestio da su evropski kupci u pregovorima sa Azerbejdžanom o sporazumu koji bi isporučivao azerbejdžanski gas u Evropu, preko mreže gasovoda Rusija-Ukrajina.
Naknadni izvještaji, međutim, pokazuju da nikakav dogovor nije postignut, a Oleksij Černišov, šef državne kompanije Naftogas - najveće ukrajinske naftne i gasne kompanije - rekao je novinarima prošle sedmice da ne postoji alternativa za zaustavljanje isporuke ruskog gasa kroz ukrajinske gasovode.
Svaki aranžman bez potpunog zaustavljanja tranzita gasa preko Ukrajine poslao bi negativan signal Evropi, kaže Aura Sabadus iz londonske organizacije Independent Commodity Intelligence Services.
„Ako Ukrajina dozvoli da ovaj gas teče od 2025. pa nadalje, čak i ako se prodaje pod drugom oznakom - recimo kao azerbejdžanski gas - druge zemlje bi mogle doći i reći, 'pa, ako Ukrajina to radi, zašto ne bismo mi to mogli?'”, kazala je Sabadus za Glas Amerike.
Prema njenim riječima, industrijski potrošači u Njemačkoj, na primjer, tada bi mogli povećati pritisak za obnavljanje tokova gasa preko mreže morskog cjevovoda za prirodni gas Sjeverni tok, ispod Baltičkog mora, koji se proteže od Rusije do Njemačke i koji je bio meta namjernih podvodnih eksplozija u septembru 2022.
Ipak, Halser iz Rystada navodi kako je malo vjerojatno da bi kratkoročni prijelazni sporazum o zadržavanju protoka prirodnog gasa kroz Ukrajinu podstakao zahtjeve za ponovno otvaranje Sjevernog toka.
„U Njemačkoj nema političkog konsenzusa za preuzimanje ruskog gasa u bliskoj budućnosti”, rekao je on, dodajući da bi sporazum sa trećom stranom o isporuci gasa preko Ukrajine mogao koristiti svim uključenim stranama i ojačati komercijalni interes za ukrajinski sistem gasovoda.
Republikanci preuzimaju kontrolu nad Kongresom i Bijelom kućom u prvim sedmicama 2025.
Republikanci bi trebalo da preuzmu potpunu kontrolu nad američkom vladom do treće sedmice u januaru, s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući i strankom koja ima većinu u Senatu, te od ove sedmice i u Predstavničkom domu.
„Republikanci u Domu i Senatu imaju mandat”, rekao je ranije ove sedmice novoizabrani predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson. „Američki narod želi da implementiramo i isporučimo onu agendu 'Amerika na prvom mjestu'.”
Trump će položiti zakletvu kao 47. predsjednik zemlje 20. januara, dvije sedmice nakon zasjedanja novog Kongresa.
Trump (78) će moći sprovoditi svoju agendu koju demokrate neće moći zaustaviti osim ako im se ne pridruži šačica republikanaca u Kongresu po bilo kojem konkretnom pitanju koje bi potkopalo tijesnu većinu stranke u oba doma.
Republikanci će imati prednost od 53-47 u Senatu, a izborni glas novoizabranog potpredsjednika JD Vancea u slučaju omjera 50-50 oko bilo kojeg zakonodavnog prijedloga.
Republikanci su osigurali najmanje 218 mjesta u 435-članom Predstavničkom domu
Tokom svog pokušaja da osvoji drugi neuzastopni četverogodišnji mandat, Trump je pozvao na masovnu deportaciju miliona migranata bez dokumenata koji žive u Sjedinjenim Državama u njihove matične zemlje, smanjenje poreza, daljnu deregulaciju poslovanja, ograničavanje kontrole klime i krivično gonjenje njegovih političkih protivnika - ljudi koje on naziva unutrašnjim neprijateljima.
Senator John Thune iz Južne Dakote, kojeg su njegovi kolege republikanci nedavno izabrali za vođu većine u Senatu, rekao je: „Ovaj republikanski tim je ujedinjen. Mi smo u jednom timu. Uzbuđeni smo što ćemo povratiti većinu i početi raditi s našim kolegama u Predstavničkom dom usvojiti dnevni red predsjednika Trumpa.”
