Linkovi

Izdvojeno

Rastezljiva pravda za sudije i tužioce

VSTV putem Ureda disciplinskog tužioca kažnjava neprihvatljiva ponašanja sudija i tužilaca (Foto: CIN)

U posljednje četiri godine disciplinske komisije VSTV-a BiH oslobodile su odgovornosti 12 sudija i tužilaca nakon provedenog disciplinskog postupka, a u jednom slučaju disciplinski postupak nisu ni provodili.

Sudija Milan Tegeltija je ušetao nasmijan i opušten u Osnovni sud u Banjoj Luci, na svoje staro-novo radno mjesto. Upravo se vratio sa bajkovitih plaža Maldiva gdje je, između dva posla, sa suprugom proveo godišnji odmor.

Tegeltija je krajem prošle godine dao ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a karijeru je nastavio u Banjalučkom sudu, iako je iz VSTV-a otišao nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet. Dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. On tvrdi da je dao ostavku radi lične sigurnosti i gubitka povjerenja u kolege.

„Problem nije u snimku. Problem je što su članovi Savjeta dozvolili da im nešto nezakonito (snimci, op. a.) bude uopšte predmet razgovora“, kaže Tegeltija za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Disciplinska komisija VSTV-a je odbila provesti postupak za utvrđivanje njegove disciplinske odgovornosti jer „za to nije bilo zakonske osnove“ i to je bio presedan u njihovim odlukama.

Istovremeno su tokom prethodne četiri godine oslobodili optužbi još 12 sudija i tužilaca koje je Ured disciplinskog tužioca (UDT) teretio za propuste u radu i ponašanja koja štete ugledu zajednice.

„To, zaista, djeluje obeshrabrujuće u pogledu daljeg postupanja Ureda diciplinskog tužioca“, kaže zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović.

Izuzimanje predsjednika iz zakona

Protiv bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije nije vođen disciplinski postupak iako su objavljeni video i audiosnimci koji kompromituju njegov rad (Foto: CIN)
Protiv bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije nije vođen disciplinski postupak iako su objavljeni video i audiosnimci koji kompromituju njegov rad (Foto: CIN)

U maju 2019. godine je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđa u javnosti. U to vrijeme je objavljen videosnimak na kojem Tegeltija u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o problemima u njegovim sudskim postupcima. Na snimku se čuje kako bivši predsjednik VSTV-a traži od Aleševića broj predmeta kako bi „vidio što može uraditi“ za njega. Alešević je ispred kafane dao novac inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marku Pandži koji ga je, navodno, trebao proslijediti Tegeltiji za „potkivanje“.

„Žurnal“ je objavio snimak koji je izazvao veliki revolt i ljutnju građana zbog ponašanja predsjednika VSTV-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je pokrenulo istragu i utvrdilo da nije prekršio krivični zakon, ali je disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović smatrao da mora disciplinski odgovarati. Podigao je tužbu pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, navodeći da je Tegeltija svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudova.

Tegeltijina odbrana je tokom postupka tvrdila da se na predsjednika VSTV-a ne mogu primijeniti odredbe zakona koje se tiču disciplinske odgovornosti jer on, iako ima status suca, ne radi taj posao već obavlja predsjedničku funkciju.

„Ono što je dozvoljeno članovima Savjeta, odnosno potpredsjednicima, nije dozvoljeno sudijama“, kaže Tegeltija, objašnjavajući da članovi VSTV-a, za razliku od sudija i tužilaca, moraju imati slobodu da govore o problemima pravosudne politike.

Članovi komisija su prihvatili ove argumente i zaključili da se protiv predsjednika VSTV-a ne može voditi postupak kojim se propituje ponašanje sudija. Nisu uzeli u obzir da je Tegeltija imenovan u VSTV kao sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci i da uz naknadu za poziciju predsjednika prima i plaću sudije.

“Ja sam vrlo dobro obrazložila u toj odluci da predsjednik i dopredsjednik, znači, ne odgovaraju disciplinski zato što je njima zaleđen mandat (u sudu, op. a.) i oni obavljaju sasvim neku drugu vrstu poslova“, kaže članica Prvostepene komisije Ružica Jukić.

Disciplinska tužba je prvi put u 16 godina rada UDT-a odbačena bez provođenja disciplinskog postupka.

I Jukić i Tegeltija smatraju da rukovodioci VSTV-a mogu biti kažnjeni za kršenja pravila, ali ne kroz disciplinski postupak već glasanjem članova Vijeća.

„U izvještaju OSCE-a vrlo je jasno rečeno da ta interpretacija propisa, blago rečeno, nije odgovarajuća“, kaže disciplinski tužilac Hadžiomerović.

Većinu odbijenih i odbačenih disciplinskih tužbi zastupao je zamjenik glavnog disciplinskog tužioca Mirza Hadžiomerović (Foto: CIN)
Većinu odbijenih i odbačenih disciplinskih tužbi zastupao je zamjenik glavnog disciplinskog tužioca Mirza Hadžiomerović (Foto: CIN)

S njim je saglasan i sudija Selim Karamehić, jedini od ukupno šest članova Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, koji je zagovarao provođenje disciplinskog postupka.

„Milan Tegeltija je sudija i kao takav je sudija cijelo vrijeme. Dok je nosilac pravosudne funkcije - i kao član Vijeća i kao predsjednik Vijeća - on je sudija i kao takav moraju se još uvijek tumačiti odredbe zakona i Poslovnika o disciplinskoj odgovornosti“, kaže Karamehić za CIN.

Tegeltija je ostao predsjednik VSTV-a godinu i po dana nakon odbačene tužbe, a onda je krajem 2020. objavljen novi snimak na kojem razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Miljanom Buha o zaposlenju njezine sestre na mjesto sudije. Nezadovoljstvo u javnosti je eskaliralo i on je podnio ostavku na poziciju predsjedavajućeg VSTV-a. Kaže da neće dugo ostati ni u Osnovnom sudu u Banjoj Luci: „Zato što ne vidim sebe u pravosuđu“.

Sporna fotografija u nespornim okolnostima

Komisija je zaključila da državni tužilac Ivan Matešić nije narušio povjerenje javnosti u pravosuđe kada se fotografisao sa bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, višestruko optuženim za korupciju (preuzeto sa Oslobodjenje.ba)
Komisija je zaključila da državni tužilac Ivan Matešić nije narušio povjerenje javnosti u pravosuđe kada se fotografisao sa bivšim hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom, višestruko optuženim za korupciju (preuzeto sa Oslobodjenje.ba)

Granice prihvatljivog profesionalnog ponašanja testirane su i u disciplinskom postupku protiv tužioca Tužilaštva BiH Ivana Matešića.

U junu 2018. godine objavljena je fotografija na kojoj Matešić pozira sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom i prijateljima na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Slika se brzo proširila društvenim mrežama i izazvala negativne reakcije javnosti.

Disciplinski tužilac Hadžiomerović je podnio disciplinsku tužbu u kojoj je naveo da je Matešićevo ponašanje štetilo ugledu tužilačke funkcije. Objasnio je da se protiv Sanadera vodi više sudskih procesa i da ga javnost doživljava kao simbol političke korupcije.

Matešić je odbio razgovarati za CIN, ali je u disciplinskom postupku rekao da je fotografija nastala na godišnjem odmoru dok je sa prijateljima čekao početak utakmice Hrvatska−Nigerija u ruskom Kaliljingradu. U istom kafiću je bio i bivši hrvatski premijer sa društvom. Matešić je ispričao Komisiji da su se grupe posvađale jer je njegov prijatelj pokušao krišom uslikati Sanadera pa je neko predložio zajedničku fotografiju da smiri svađu. Sanader tada nije bio pravosnažno osuđivan, dodao je Matešić u svoju odbranu.

Član Disciplinske komisije i sudija Suda BiH Dragomir Vukoje smatra da je Komisija ispravno postupila kada je prihvatila obrazloženje tužioca Matešića i odbila tužbu.

Na upit novinara CIN-a da li se na ovaj način šalje poruka sudijama i tužiocima da je fotografisanje sa optuženicima prihvatljivo, rekao je da to nije njegov posao i da se u postupku mora držati samo činjenica navedenih u disciplinskoj tužbi.

„Preko toga ja niti šta znam, niti želim da znam“, kaže sudija Vukoje.

Članovi Komisije su u objašnjenju odluke napisali da disciplinski tužilac nije dokazao ni da je Ivo Sanader simbol političke korupcije, ni da je fotografijom narušeno povjerenje javnosti u rad Tužilaštva BiH i pravosuđa.

“Prihvatam, evo, da sada ne filozofiram puno, da je nakaradno - nakaradno malo, neprofesionalno i neprecizno obrazloženje kako smo napisali“, kaže sudija Karamehić, dodavši da je bilo rasprave i zagovaranja da se ovaj prekršaj kazni, ali je većina članova Prvostepene, a potom i Drugostepene komisije odlučila da odbije tužbu.

“Priznat ću da je greška sa takvom odlukom i očito da sada imamo poslije toga i ove slučajeve fotografisanja - druženja (Tegeltija, op. a.).“

Krivična prijava zbog disciplinskog postupka

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su se mišljenja članova komisija o disciplinskoj odgovornosti u nekim predmetima potpuno razlikovala (Foto: CIN)
Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su se mišljenja članova komisija o disciplinskoj odgovornosti u nekim predmetima potpuno razlikovala (Foto: CIN)

Sudija Karamehić kaže da UDT u nekim slučajevima tuži i za ponašanje koje nije disciplinski prekršaj, kao što je bilo u slučaju protiv državnog tužioca Olega Čavke.

Njemu je u 2020. godini na teret stavljeno “očigledno kršenje obaveza ispravnog postupanja” zbog načina na koji je ispitivao novinare - prijavitelje krivičnog djela - o njihovim izvorima, pravio službene zabilješke o namjeri direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića da ga diskredituje u medijima, a potom pokrenuo istragu o valjanosti njegove diplome. UDT je u prilog optužbi dao 26 materijalnih dokaza, uglavnom tužilačkih naredbi, zahtjeva i poziva za saslušanje. Smatrali su da tužilac koristi funkciju da se obračuna sa direktorom OSA-e.

Optuženi Čavka je Disciplinskoj komisiji rekao da je tokom istrage, koja je uslijedila na osnovu krivične prijave novinara „Žurnala“, dobio informacije da su diplome rukovodioca policijskih agencija sumnjive pa je to odlučio provjeriti. Od svih direktora policijskih tijela, osim od direktora OSA-e, dobio je podatke o obrazovanju i nakon toga je otkrio da je Mehmedagić upisao fakultet na osnovu poništenog indexa. Na pitanje novinara CIN-a zašto mu je bilo interesantno da provjerava Mehmedagićevu diplomu, rekao je: „Zato što je za jednog normalnog tužioca apsolutno neprihvatljivo da direktor te Agencije ima srednju školu“.

Disciplinska komisija je ocijenila da je Čavka postupao u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i oslobodila ga odgovornosti.

„Ja nisam vidio elemente, nisam našao elemente koje je UDT naveo u tužbi”, kaže Karamehić.

Pokretanjem disciplinske tužbe Čavka se morao izuzeti iz istrage o diplomi direktora OSA-e te je ona i zaustavljena. Za to krivi disciplinskog tužioca Hadžiomerovića pa ga je prijavio za „krivično djelo ometanja pravosuđa“.

„Ovdje cilj nije bio da nikoga zaustavimo u postupanju nego, jednostavno, je cilj bio da se povrede dužnosti, koje su uočene prilikom postupanja u tom predmetu, disciplinski sankcionišu“, kaže Hadžiomerović.

Kazna za javnu riječ

Sudija Suda BiH Branko Perić kaže da bi se disciplinskim postupcima trebali uspostavljati standardi za ponašanje sudija i tužilaca kako bi svima bilo jasno šta je dozvoljeno, a šta ne.

„Mi tek sada ne znamo ništa - jedna diciplinska komisija osuđuje, druga oslobađa“, kaže Perić.

UDT je protiv njega podigao tužbu 2017. godine, uz ostalo, i zbog javnog komentarisanja „živih“ predmeta. Smatrali su da je riječ o ponašanju koje može štetiti pravičnom postupku i predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti te „dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva“.

Optuženi Perić se tada branio tvrdnjom da sudija ima pravo na slobodu izražavanja i komentarisanje rada pravosudnih institucija i da niko nije pozvaniji da o tome govori. Tvrdio je da je UDT u svojoj tužbi izvadio rečenice iz konteksta.

Disciplinska komisija je prihvatila njegove argumente i odbila tužbu. Obrazložili su da postupci sudije Perića nisu utjecali na suđenja niti su narušili povjerenje javnosti u sudove.

„Ne možete dozvoliti situaciju da se pokreću suspenzije za suce i tužitelje i da se podnose prijave protiv njih koje ćete vi na kraju odbacivati i ljude oslobađati. To je nedopustivo“, rekao je Perić tokom postupka.

Probleme u postupcima sankcionisanja disciplinskih prekršaja vide i članovi UDT-a. Hadžiomerović smatra da odbijanje tužbe nije problem ako disciplinski tužioci dobiju jasna objašnjenja zašto su tako odlučili, jer bi tako imali putokaz za dalja postupanje. „Nažalost, u disciplinskim postupcima vrlo često imamo situaciju da ključne činjenice nisu obrazložene adekvatno i na jasan način“, kaže on.

Sudija Perić je očekivao da će njegov predmet inicirati raspravu u pravosudnoj zajednici i donijeti standarde u vezi sa postupanjima nosilaca pravosudnih funkcija, ali se to nije dogodilo.

„Kako će disciplinski tužitelj odlučiti da sam ja prekoračio, ako nema objektivne kriterije?“, komentariše Perić.

Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je pred Parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu rekla da zabrinjava povećani broj postupaka koji se tiču etičkih problema u radu sudija i tužilaca, a da istovremeno članovi komisija imaju totalno suprotna mišljenja u vezi sa sankcijama. Tako je bilo situacija da se u istom predmetu predlažu različite kazne – od vrlo blagih do najtežih, poput razrješenja.

„Takav široki raspon i takvo iznošenje mišljenja od strane članova Vijeća - od 'osloboditi' do 'potpuno razriješiti sudijske funkcije' - mislim da poslije ovoliko godina (...) ne bi trebalo da bude tako“, kaže Kurspahić Nadarević.

See all News Updates of the Day

Nakon presude Vrhovnog suda SAD-a počinju da se zatvaraju klinike za abortus

Klinike su počele da se zatvaraju u nekim američkim državama nakon što je odlukom Vrhovnog suda u petak 24. juna uklonjeno ustavno pravo američkih žena na abortus.

Očekuje se da će oko polovine država uvesti nova ograničenja ili zabrane nakon što je sud poništio svoju 50-godišnju odluku Roe protiv Wadea.

A 13 država ima takozvane zakone o pokretanju koji će zabraniti abortus u roku od 30 dana.

Predsjednik Joe Biden opisao je presudu kao "tragičnu grešku".

U Phoenixu, Arizona, policija je ispalila suzavac nakon što su demonstranti koji podržavaju izbor lupali u vrata i prozore u glavnom gradu države. U Los Anđelesu demonstranti su nakratko blokirali saobraćaj na autoputu.

Očekuje se da će se protesti nastaviti u gradovima širom zemlje.

Na klinici za abortus u Little Rocku u Arkanzasu - državi s takozvanim zakonom o okidaču koji dopušta trenutnu zabranu - vrata područja za pacijente su se zatvorila čim je mišljenje suda objavljeno na internetu. Osoblje je zvalo da kaže ženama da su njihovi termini otkazani.

"Bez obzira na to koliko se jako pripremamo za loše vijesti, kada konačno stignu, jako pogađaju. Morati nazvati ove pacijente i reći im da je Roe protiv Wadea poništen, srceparajuće", rekla je medicinska sestra Ashli Hunt za BBC.

Pratnje na klinici, koje su iz dana u dan stajale na vrućini u Arkanzasu da bi pratile pacijente kroz gomilu demonstranata, držale su grupni zagrljaj. "Mislila sam da će ova zemlja i dalje brinuti o ljudima. I dalje će brinuti o ženama", rekla je gospođica Karen, glavna pratnja.

Napolju su slavili demonstranti protiv pobačaja.

"Vi ste na oprezu!" vikao je demonstrant na ljude koji još uvijek parkiraju automobile kod klinike koji još nisu čuli za odluku. "Moj prijedlog je da se okrenete i napustite ovo mjesto grijeha, ovo mjesto nepravde, ovo zlo mjesto".

U New Orleansu, Louisiana - još jednoj državi koja je pokretač zakona - Centar za zdravstvenu zaštitu žena, jedan od samo tri pružaoca abortusa u državi, zatvoren je u petak i njegovo osoblje je otišlo kući.

Izvan klinike, volonterka u pratnji Linda Kocher rekla je za BBC da će bogate žene i dalje moći pristupiti abortusima u drugim državama, ali da će "siromašne žene završiti u zaleđu" zbog nezakonitih postupaka. Ali borac protiv abortusa pastor Bill Shanks rekao je da je to "dan za proslavu".

Sve u svemu, očekuje se da će odluka Vrhovnog suda značiti da će oko 36 miliona žena u reproduktivnom dobu izgubiti pristup abortusu u svojim državama, prema istraživanju Planned Parenthood, zdravstvene organizacije koja pruža abortuse. Zakoni o pokretanju u Kentakiju, Luizijani, Arkanzasu, Južnoj Dakoti, Misuriju, Oklahomi i Alabami već su primenjeni.

  • Zabrane u Misisipiju i Sjevernoj Dakoti stupit će na snagu nakon što to odobre njihovi državni tužioci
  • Zabrana Wyominga će stupiti na snagu 29. juna, a zabranu Utaha mora potvrditi zakonodavno vijeće
  • Zabrane u Idahu, Tennesseeju i Teksasu će se primjenjivati za 30 dana.

Odluku su s oduševljenjem dočekali aktivisti protiv abortusa ispred suda u Washingtonu, ali protesti protiv te presude zakazani su u više od 100 gradova u petak - a očekuje se još više tokom vikenda.

Abortion-rights and anti-abortion demonstrators gather outside the US Supreme Court in Washington.
Abortion-rights and anti-abortion demonstrators gather outside the US Supreme Court in Washington.

Iako je abortus pitanje koje izaziva podjele u SAD-u, nedavno istraživanje Pew-a pokazalo je da 61 psoto odraslih kaže da bi abortus trebao biti legalan cijelo vrijeme ili većinu vremena, dok 37 posto kaže da bi trebao biti nezakonit cijelo vrijeme ili većinu vremena.

U San Antoniju u Teksasu, zagovornica abortusa Tere Harding rekla je da radi na sigurnosnom planu u slučaju da protesti budu usmjereni na krizni centar za trudnoću koji ona vodi na periferiji grada.

"Svaki ljudski život treba biti zaštićen", rekla je za BBC dok je gledala kako Bajden kritizira odluku Vrhovnog suda. "To predstavlja da priznajemo ljudskost nerođenih."

Bajden je rekao da presuda dovodi u opasnost zdravlje i živote žena.

"To je realizacija ekstremne ideologije i tragične greške Vrhovnog suda", rekao je on.

Rekao je da će raditi na tome da državni i lokalni zvaničnici ne mogu spriječiti žene da putuju na abortus u države u kojima je procedura legalna, a također će zaštititi pristup žena kontracepciji i lijekovima za prekid trudnoće do 10 sedmica koji se koristi za liječiti spontane pobačaje.

Odluka od petka predstavlja potpuni preokret sopstvenog pravnog presedana Vrhovnog suda - što je izuzetno rijedak potez - i vjerovatno će pokrenuti političke bitke koje dijele naciju.

Guverneri država zapadne obale Kalifornije, Washingtona i Oregona obećali su da će zaštititi pacijente koji putuju iz drugih država na abortus.

U državama u kojima su mišljenja o abortusu usko podijeljena - kao što su Pennsylvania, Michigan i Wisconsin - zakonitost postupka mogla bi se utvrditi na osnovu izbora po izbor. U drugim slučajevima, presuda bi mogla pokrenuti novu rundu pravnih bitaka, uključujući i pitanje da li pojedinci mogu otići van države radi abortusa ili naručiti lijekove za abortus putem pošte.

U međuvremenu, bivši potpredsjednik Mike Pence, dugogodišnji kritičar Roe protiv Wadea, pozvao je aktiviste protiv abortusa da ne prestaju dok "svetost života" ne bude zaštićena zakonom u svakoj državi.

Kako je odluka donijeta

U znamenitom slučaju Roe protiv Wadea iz 1973. godine Vrhovni sud je presudio sa sedam glasova za i dva da je pravo žene da prekine trudnoću zaštićeno američkim ustavom.

Presuda je dala Amerikankama apsolutno pravo na abortus u prva tri mjeseca (tromjesečje) trudnoće, ali je dopustila ograničenja u drugom tromjesečju i zabrane u trećem.

Ali u decenijama nakon toga, presude protiv pobačaja postepeno su smanjile pristup u više od deset država.

Na svojoj trenutnoj sjednici, Vrhovni sud je razmatrao slučaj Dobbs protiv Džeksonove ženske zdravstvene organizacije, koji je osporavao zabranu abortusa u Misisipija nakon 15 sedmica.

Presudom u korist države, sud sa konzervativnom većinom efektivno je okončao ustavno pravo na abortus.

Pet sudija je bilo čvrsto za: Samuel Alito, Clarence Thomas, Neil Gorsuch, Brett Kavanaugh i Amy Coney Barrett.

Glavni sudija John Roberts napisao je odvojeno mišljenje rekavši da, iako podržava zabranu Mississippija, ne bi išao dalje.

Troje sudija koji se nisu složili s većinom - Stephen Breyer, Sonia Sotomayor i Elena Kagan - napisali su da su to učinili "sa tugom - za ovaj sud, ali više, za mnoge milione američkih žena koje su danas izgubile temeljnu ustavnu zaštitu ".

Preokretanje dugogodišnjeg presedana takođe je izazvalo strahove za druga prava o kojima je odlučio Vrhovni sud u prošlosti.

Sudija Clarence Thomas je, prema njegovom mišljenju, napisao: "U budućim slučajevima, trebali bismo ponovo razmotriti sve materijalne presedane ovog Suda, uključujući Griswolda, Lawrencea i Obergefella" - pozivajući se na tri značajne odluke iz prošlosti o pravu na kontracepciju, ukidanje zakona protiv sodomije, odnosno legalizacija istopolnih brakova.

Održana Povorka ponosa u Sarajevu

Sarajevo, LGBT Pride 2022.

Glavni grad BiH 25. juna bio je domaćin Povorci ponosa, s posebnim naglaskom na zbližavanje porodica sa queer članovima.

“Porodična okupljanja su nešto što pripada svima nama, ali neki od nas nemamo priliku da budemo ono što stvarno jesmo”, rekla je ranije za BIRN BIH, Lejla Huremović, članica organizacionog komiteta bosanske Povorke ponosa, govoreći o ovogodišnjem sloganu – “Porodično okupljanje”.

“Želimo skrenuti pažnju na problem neprihvatanja, nerazumijevanja i porodičnog nasilja, te vratiti u praksu vrijednosti kao što su ljubav, razumijevanje i prihvatanje svih članova porodice onakvih kakvi jesu”, govori Huremović za BIRN.

S obzirom na nedostatak sigurnih mjesta za LGBT+ zajednicu u BiH gdje članovi zaista mogu biti to što jesu, organizatori su pripremili niz događaja, kao što su večeri poezije, koncerti, radionice, panel-diskusije i filmske večeri u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci.

“Ove godine smo proširili program iz jasnog razloga, a to je zato što LGBTIQ osobe još uvijek nemaju sigurna mjesta gdje mogu otići na koncerte, zabave i druženje, i mi želimo napraviti takva mjesta”, dodaje ona.

Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Third BiH Pride Parade in Sarajevo, LGBTQ, June 25, 2022.
Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, Third BiH Pride Parade in Sarajevo, LGBTQ, June 25, 2022.

U septembru 2019. godine Sarajevo je bilo posljednja evropska prijestolnica koja je održala svoju prvu Povorku ponosa. Bila je to jedna od rijetkih prvih povorki koja nije praćena nasiljem, a cijeli je događaj, sa preko 3.000 učesnika, bio uspješan.

Povorke ponosa počele su kao protesti protiv diskriminacije i homofobnog nasilja, i dok su u mnogim zemljama one prerasle u slavljenje raznolikosti i slobode, u Bosni se još uvijek smatraju borbom za jednakost.

“LGBT osobe [u BiH] još nisu zakonski jednake, i treba donijeti zakon o istospolnom partnerstvu, i treba regulisati pitanje tranzicije za trans osobe.”

Prva Bh. povorka ponosa, Sarajevo, 8. septembar 2019.
Prva Bh. povorka ponosa, Sarajevo, 8. septembar 2019.

“Također, potrebno je uraditi i dosta posla da se implementira zakon i zaštite LGBTIQ osobe u praksi. Institucije moraju postati proaktivnije i glasnije u podršci, jer je to način za borbu protiv homofobije i nasilja”, kaže Huremović.

Huremović također navodi da je Zakon o javnom okupljanju Kantona Sarajevo i dalje restriktivan kada se radi o javnim okupljanjima, te organizatori često moraju plaćati razne naknade za događaje, kao što su sigurnosne ograde, vozila hitne pomoći i zaštita.

“Ironija je da mi zahtijevamo slobodu, a da bismo to uradili, na ulici, mi moramo plaćati [naknade]. To je skandalozno, diskriminatorno i nadasve restriktivno. Mi to moramo zajedno promijeniti”, kaže ona.

“LGBT osobe trebaju širu podršku, istospolni partneri trebaju zakonsko, institucionalno i društveno prihvatanje, a najbolji način da se to pokaže jeste da se dođe na Povorku ponosa. Pokažimo svi zajedno da želimo njegovati principe zajedništva, solidarnosti, ljubavi, podrške i prihvatanja”, kaže Huremović.

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu

Biden putuje u Evropu: Krupna pitanja na dnevnom redu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Biden odlazi u Evropu na dva važna summita na kojima će u fokusu biti nekoliko izazovnih tema: kako zapadne demokracije mogu nastaviti podržavati Ukrajinu, kako se mogu suprotstaviti sve većem kineskom utjecaju i spriječiti sukobe, kako spriječiti pandemije, promjenu klime i globalne šokove.

Šta znači odluka Vrhovnog suda o abortusu?

Pristalice (L) i protivnici (D) odluke o ukidanju ustavnog prava na abortus pred zgradom američkog Vrhovnog suda (Foto: AP/VOA graphic)

Presuda u slučaju Dobs protiv zdravstvene organizacije za žene "Džekson" - donesena 24. juna 2022. godine - ima dalekosežne posjledice. Eksperti za zdravstvena pravna pitanja i Ustav sa Bostonskog univerziteta, Nikol Haberfild i Linda C Meklejn objašnjavaju šta se sada može očekivati.

Vrhovni sud je odlukom većine konzervativnih sudija, 6 naprema 3, odlučio da potvrdi zabranu abortusa poslije 15 nedelja trudnoće koju je usvojio Misisipi. Sudije su poništile dvije ključne odluke koje su štitile pravo na abortus: u slučaju Rou protiv Vejda 1973. godine, i organizacije za zaštitu prava na abortus "Planned parenthood" protiv Kejsi 1992. goidne.

U mišljenju suda, čiji je autor konzervatvni sudija Semjuel Alito, navodi se da se u Ustavu zemlje ne pominje abortus. Niti Ustav garantuje pravo na prekid trudnoće preko drugog prava - na slobodu.

U mišljenju se odbacuje argument iz slučaja Rou i Kejsi da ustavno pravo na slobodu obuhvata pravo pojedinca na privatnost u donošenje odluke o abortusu, na isti način na koji štiti ostale odluke koje se tiču intimnog seksualnog ponašanja, kao što su kontracepcija i brak. Prema presudi, abortus je "suštinski različit" zato što se njime uništava život fetusa.

Uzak pristup konceptu ustavne slobode u suprotnosti je sa širim stavom koji je sud zauzeo u prethodnoj presudi u slučaju Kejsi, kao i kada je riječ o slučaju o bračnoj jednakosti, Obergfel protiv Hodžisa iz 2015. godine. Međutim, većina sudija je u presudi navela da ona neće uticati na pravo na istopolne brakove.

Presuda ne znači da je abortus zabranjen širom SAD. Umjesto toga, rasprava o legalnosti prekida trudnoće sada će se voditi pred zakonodavnim tijelima pojedinačnih američkih država gdje, kako navodi Alito, žene "nisu bez izborne ili političke moći". Državama će biti dozvoljeno da regulišu ili zabranjuju abortus, a jedini uslov je za to je da se iznese "racionalni osnov" - što je slabiji standard od onog iz slučaja Kejsi o "nepropisnom teretu".

Prema tom osnovu, državama nije bilo dozvoljeno da uvode restrikcije kojima se nameću značajne prepreke onima koji žele abortus. Sada, zabrane abortusa će se smatrati legalnim dok god postoji "racionalni osnov" za zakonodavno tijelo da vjeruje da zakon služi legitimnim državnim interesima.

Liberalne sudije, koje su bile protiv ukidanja ustavnog prava na abortus, kritikovale su sud zbog uskog pristupa slobodama, kao i zbog posljedica koje će ukidanje Rou protiv Vejda imati na živote žena u SAD. Ocijenile su da će posljedice odluke biti "suzbijanje prava žena i njihovog statusa kao slobodnih i ravnopravnih građana". Sudije Stiven Brejer, Elena Kegan i Sonja Sotomajor takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog uticaja presude na pristup siromašnih žena abortusu u SAD.

Vrhovni sud u danu ukidanja presude Rou protiv Vejda i ustavnog prava na abortus
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:08 0:00

Presudom Vrhovnog suda postignuto je ono čega su se aktivisti za reproduktivna prava plašili decenijama: Oduzeto je ustavno pravo na privatnost koje štiti pristup abortusu. Ova odluka pripremala se decenijama.

Prije 30 godina, kada su se iznosili agrumenti u slučaju Kejsi, mnogi pravni eksperti vjerovali su da je sud spreman da poništi presudu u slučaju Rou. U najvišoj sudskoj instanci, tada je bilo osam sudija koje su imenovali republikanski predsednici, od kojih je nekoliko nagovijestilo spremnost da ukine pravo na abortus.

Međutim, sudije koje su postavili republikanci - Entoni Kenedi, Sandra Dej O’Konor i Djevid Suter potvrdili su presudu iz slučaja Rou. Izmijenili su okvir da bi omogućili veću državnu regulaciju tokom trudnoće i oslabili standarde za procjenu tih zakona.

Čak i prije odluke u slučaju Kejsi, protivnici abortusa u Kongresu značajno su ograničili su pristup koji su siromašne žene i pripadnice vojske imali prekidu trudnoće, tako što su uveli restrikcije na federalno finansiranje abortusa.

Proteklih godina, američke države usvojile su niz ograničenja na abortus, koja ne bi ispunila stroge pravne standarde utvrđene presudom u slučaju Rou protiv Vejda. Mnoga državna ograničenja ukinuta su pred federalnim sudovima - uključujući zabrane abortusa prije otkucaja srca i zakone koji su otežavali rad klinikama za abortus - na osnovu slabijih standarda iz slučaja Kejsi.

Obećanje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da će za vrijeme svog mandata imenovati federalne sudije koji su protiv abortusa - te odluka da imenuje tri konzervativne sudije Vrhovnog suda - konačno su omogućili da se ostvari cilj protivnika legalnog prekida trudnoće: poništavanje presuda u slučajevima Rou i Kejsi.

Pristup abortusu je bio ograničen i prije presude u petak, zbog niza zakona usvojenih širom SAD. Države, u kojima republikanci imaju vlast, imaju veće restrikcije od onih gde su demokrate na vlasti. Najveća ograničenja su na srednjem zapadu i jugu Amerike.

U 13 država su usvojeni zakoni kojim se strogo ograničava pristup abortusu. Stupiće na snagu uskoro nakon presude Vrhovnog suda, s obzirom na to da je samo potrebno da to potvrdi državni sekretar za pravosuđe ili je neophodna neka druga mjera državnih zvaničnika.

U devet američkih država postoje zakoni usvojeni prije presude u slučaju Rou protiv Vejda, koji nikada nisu u potpunosti ukinuti, a kojima se značajno ograničava ili zabranjuje pristup abortusu. Ukupno, u gotovo polovini američkih država će biti ograničen pristup abortusu kroz niz mjera kao što su zabrana prekida trudnoće od šeste nedelje - prije nego što mnoge žene i znaju da su trudne - te ograničavanje razloga za odobravanje abortusa, kao što je zabrana prekida trudnoće u slučaju anomalija kod fetusa.

U međuvremenu, u 16 država i u prijestonici Washingtonu zaštićeno je pravo na abortus na više načina, državnim statutima, ustavnim amandmanima ili odlukama državnih vrhovnih sudova. U državama, koje ograničavaju pristup abortusu, potezi trudnica još ne podliježu krivičnom gonjenju. Umjesto toga, klinikama se prijeti građanskim ili krivičnim akcijama, uključujući i gubitak dozvole za rad.

Neke države pak postaju "bezbjedna utočišta", gdje ljudi mogu da dođu i imaju legalan pristup abortusu. Odluka suda mogla bi da podstakne i akciju na federalnom nivou. U Predstavničkom domu američkog Kongresa usvojen je prijedlog zakona koji štiti zdravstvene radnike i trudnice koje žele abortus, ali su republikanci u Senatu blokirali njegovo usvajanje u tom tijelu.

Predsjednik Joe Biden bi mogao da donese uredbu kojom bi federalnim agencijama naložio da razmotre postojeće propise da bi se pristup abortusu osigurao u što je više mjesta. Republikanci u Kongresu mogli bi da razmatraju zabrane abortusa širom zemlje. Svi ti napori bi vjerovatno bili neuspješni, ali bi mogli da izazovu zabunu među ranjivim kategorijama stanovništva.

Istraživanja pokazuju da se abortusi vrše bez obzira na to da li su legalni ili ne, ali u zemljama gdje je pristup abortusu ograničen ili je on nelegalan, žene trpe negativne zdravstvene posljedice kao što su infekcije, prekomerno krvarenje ili perforacije materice.

Međutim, od 2020. godine prekid trudnoće uzimanjem pilula je najuobičajeni metod u SAD, a taj trend ubrzala je pandemija koronavirusa. Mnoge države, koje ograničavaju abortus, sada pokušavaju da spriječe i prekid trudnoće pomoću medikamenata.

Odlukom Vrhovnog suda o ukidanju prava koje je bilo priznato 50 godina, Sjedinjene Države su sada u manjini zemalja, od kojih se sada većina kreće ka liberalizaciji.

Biden: Odluka Vrhovnog suda - tragična greška

Predsednik Džozef Bajden obraća se nakon odluke Vrhovnog suda da poništi abortus kao ustavnu kategoriju (Foto: REUTERS/Elizabeth Frantz)

“Tužan dan za sud i zemlju”, prva je reakcija američkog predsjednika Joseph Bidena na odluku Vrhovnog suda koji je poništavanjem presude Rou protiv Vejda donijete 1973. poništio i abortus kao ustavnu kategoriju najvišeg američkog pravnog akta.

Odlukom Vrhovnog suda američkom narodu je oduzeto ustavno pravo. Rizikuju se zdravlje i životi žena. Vjerujem da je presuda u slučaju Rou protiv Vejda bila ustavna i da je odluka Vrhovnog suda tragična greška”, rekao je predsjednik Biden tokom obraćanja u Bijeloj kući.

Prema njegovim riječima, radi se o odluci koja Sjedinjene Države vraća 150 godina unazad.

Obaranjem presude Rou protiv Vejda - u pitanje se dovode slobode. Učiniću sve što je u mojoj moći da zaštitim žene u državama koje će ograničavati abortus. Takođe, omogućićemo pristup kontraceptivnim sredstvima”, istakao je on.

Biden je rekao i da će učiniti sve kako bi se suprotstavio nastojanjima da se ženama zabrani putovanje u države koje omogućavaju pobačaj.

Poručio je i da ima razumijevanja za mirne proteste – upozorivši da kršenje zakona nikada nije prihvatljivo.

Pravo na pobačaj do sada garantovano Ustavom, prelazi u ingerencije američkih država koje postaju nadležne za donošenje propisa u vezi sa tim.

Ukidanjem abortusa kao ustavnog prava – odlukom Vrhovnog suda državama se vraća mogućnost da donose zakone koji ga zabranjuju.

Očekuje se da bi 26 američkih država moglo usvojiti legislativu koji će zabraniti taj medicinski zahvat.

Misisipi je među trinaest država sa pripremljenim propisima koji bi zabranili abortus u slučaju poništavanja presude Rou protiv Vejda.

Presuda Rou protiv Vejda priznavala je pravo na ličnu privatnost zasnovanu na američkom Ustavu – kojom se ženama štiti mogućnost da prekinu trudnoću. Vrhovni sud je presudom iz 1992. pod nazivom “Planirano roditeljstvo jugoistočne Pensilvanije protiv Kejsi” još jednom potvrdio pravo na abortus i zabranio zakone koji ograničavaju pristup abortusu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG