Izdvojeno
Rastezljiva pravda za sudije i tužioce

U posljednje četiri godine disciplinske komisije VSTV-a BiH oslobodile su odgovornosti 12 sudija i tužilaca nakon provedenog disciplinskog postupka, a u jednom slučaju disciplinski postupak nisu ni provodili.
Sudija Milan Tegeltija je ušetao nasmijan i opušten u Osnovni sud u Banjoj Luci, na svoje staro-novo radno mjesto. Upravo se vratio sa bajkovitih plaža Maldiva gdje je, između dva posla, sa suprugom proveo godišnji odmor.
Tegeltija je krajem prošle godine dao ostavku na mjesto predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), a karijeru je nastavio u Banjalučkom sudu, iako je iz VSTV-a otišao nakon događaja koji su doveli u pitanje njegov kredibilitet. Dvaput je snimljen kako razgovara o nezavršenim predmetima i zapošljavanju u pravosuđu. On tvrdi da je dao ostavku radi lične sigurnosti i gubitka povjerenja u kolege.
„Problem nije u snimku. Problem je što su članovi Savjeta dozvolili da im nešto nezakonito (snimci, op. a.) bude uopšte predmet razgovora“, kaže Tegeltija za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
Disciplinska komisija VSTV-a je odbila provesti postupak za utvrđivanje njegove disciplinske odgovornosti jer „za to nije bilo zakonske osnove“ i to je bio presedan u njihovim odlukama.
Istovremeno su tokom prethodne četiri godine oslobodili optužbi još 12 sudija i tužilaca koje je Ured disciplinskog tužioca (UDT) teretio za propuste u radu i ponašanja koja štete ugledu zajednice.
„To, zaista, djeluje obeshrabrujuće u pogledu daljeg postupanja Ureda diciplinskog tužioca“, kaže zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović.
Izuzimanje predsjednika iz zakona
U maju 2019. godine je podignuta disciplinska tužba protiv tadašnjeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije zbog nedoličnog ponašanja koje narušava sliku pravosuđa u javnosti. U to vrijeme je objavljen videosnimak na kojem Tegeltija u kafani razgovara sa biznismenom Nerminom Aleševićem o problemima u njegovim sudskim postupcima. Na snimku se čuje kako bivši predsjednik VSTV-a traži od Aleševića broj predmeta kako bi „vidio što može uraditi“ za njega. Alešević je ispred kafane dao novac inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Marku Pandži koji ga je, navodno, trebao proslijediti Tegeltiji za „potkivanje“.
„Žurnal“ je objavio snimak koji je izazvao veliki revolt i ljutnju građana zbog ponašanja predsjednika VSTV-a. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) je pokrenulo istragu i utvrdilo da nije prekršio krivični zakon, ali je disciplinski tužilac Mirza Hadžiomerović smatrao da mora disciplinski odgovarati. Podigao je tužbu pred Disciplinskom komisijom VSTV-a, navodeći da je Tegeltija svojim ponašanjem doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudova.
Tegeltijina odbrana je tokom postupka tvrdila da se na predsjednika VSTV-a ne mogu primijeniti odredbe zakona koje se tiču disciplinske odgovornosti jer on, iako ima status suca, ne radi taj posao već obavlja predsjedničku funkciju.
„Ono što je dozvoljeno članovima Savjeta, odnosno potpredsjednicima, nije dozvoljeno sudijama“, kaže Tegeltija, objašnjavajući da članovi VSTV-a, za razliku od sudija i tužilaca, moraju imati slobodu da govore o problemima pravosudne politike.
Članovi komisija su prihvatili ove argumente i zaključili da se protiv predsjednika VSTV-a ne može voditi postupak kojim se propituje ponašanje sudija. Nisu uzeli u obzir da je Tegeltija imenovan u VSTV kao sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci i da uz naknadu za poziciju predsjednika prima i plaću sudije.
“Ja sam vrlo dobro obrazložila u toj odluci da predsjednik i dopredsjednik, znači, ne odgovaraju disciplinski zato što je njima zaleđen mandat (u sudu, op. a.) i oni obavljaju sasvim neku drugu vrstu poslova“, kaže članica Prvostepene komisije Ružica Jukić.
Disciplinska tužba je prvi put u 16 godina rada UDT-a odbačena bez provođenja disciplinskog postupka.
I Jukić i Tegeltija smatraju da rukovodioci VSTV-a mogu biti kažnjeni za kršenja pravila, ali ne kroz disciplinski postupak već glasanjem članova Vijeća.
„U izvještaju OSCE-a vrlo je jasno rečeno da ta interpretacija propisa, blago rečeno, nije odgovarajuća“, kaže disciplinski tužilac Hadžiomerović.
S njim je saglasan i sudija Selim Karamehić, jedini od ukupno šest članova Prvostepene i Drugostepene disciplinske komisije, koji je zagovarao provođenje disciplinskog postupka.
„Milan Tegeltija je sudija i kao takav je sudija cijelo vrijeme. Dok je nosilac pravosudne funkcije - i kao član Vijeća i kao predsjednik Vijeća - on je sudija i kao takav moraju se još uvijek tumačiti odredbe zakona i Poslovnika o disciplinskoj odgovornosti“, kaže Karamehić za CIN.
Tegeltija je ostao predsjednik VSTV-a godinu i po dana nakon odbačene tužbe, a onda je krajem 2020. objavljen novi snimak na kojem razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Miljanom Buha o zaposlenju njezine sestre na mjesto sudije. Nezadovoljstvo u javnosti je eskaliralo i on je podnio ostavku na poziciju predsjedavajućeg VSTV-a. Kaže da neće dugo ostati ni u Osnovnom sudu u Banjoj Luci: „Zato što ne vidim sebe u pravosuđu“.
Sporna fotografija u nespornim okolnostima
Granice prihvatljivog profesionalnog ponašanja testirane su i u disciplinskom postupku protiv tužioca Tužilaštva BiH Ivana Matešića.
U junu 2018. godine objavljena je fotografija na kojoj Matešić pozira sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom i prijateljima na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji. Slika se brzo proširila društvenim mrežama i izazvala negativne reakcije javnosti.
Disciplinski tužilac Hadžiomerović je podnio disciplinsku tužbu u kojoj je naveo da je Matešićevo ponašanje štetilo ugledu tužilačke funkcije. Objasnio je da se protiv Sanadera vodi više sudskih procesa i da ga javnost doživljava kao simbol političke korupcije.
Matešić je odbio razgovarati za CIN, ali je u disciplinskom postupku rekao da je fotografija nastala na godišnjem odmoru dok je sa prijateljima čekao početak utakmice Hrvatska−Nigerija u ruskom Kaliljingradu. U istom kafiću je bio i bivši hrvatski premijer sa društvom. Matešić je ispričao Komisiji da su se grupe posvađale jer je njegov prijatelj pokušao krišom uslikati Sanadera pa je neko predložio zajedničku fotografiju da smiri svađu. Sanader tada nije bio pravosnažno osuđivan, dodao je Matešić u svoju odbranu.
Član Disciplinske komisije i sudija Suda BiH Dragomir Vukoje smatra da je Komisija ispravno postupila kada je prihvatila obrazloženje tužioca Matešića i odbila tužbu.
Na upit novinara CIN-a da li se na ovaj način šalje poruka sudijama i tužiocima da je fotografisanje sa optuženicima prihvatljivo, rekao je da to nije njegov posao i da se u postupku mora držati samo činjenica navedenih u disciplinskoj tužbi.
„Preko toga ja niti šta znam, niti želim da znam“, kaže sudija Vukoje.
Članovi Komisije su u objašnjenju odluke napisali da disciplinski tužilac nije dokazao ni da je Ivo Sanader simbol političke korupcije, ni da je fotografijom narušeno povjerenje javnosti u rad Tužilaštva BiH i pravosuđa.
“Prihvatam, evo, da sada ne filozofiram puno, da je nakaradno - nakaradno malo, neprofesionalno i neprecizno obrazloženje kako smo napisali“, kaže sudija Karamehić, dodavši da je bilo rasprave i zagovaranja da se ovaj prekršaj kazni, ali je većina članova Prvostepene, a potom i Drugostepene komisije odlučila da odbije tužbu.
“Priznat ću da je greška sa takvom odlukom i očito da sada imamo poslije toga i ove slučajeve fotografisanja - druženja (Tegeltija, op. a.).“
Krivična prijava zbog disciplinskog postupka
Sudija Karamehić kaže da UDT u nekim slučajevima tuži i za ponašanje koje nije disciplinski prekršaj, kao što je bilo u slučaju protiv državnog tužioca Olega Čavke.
Njemu je u 2020. godini na teret stavljeno “očigledno kršenje obaveza ispravnog postupanja” zbog načina na koji je ispitivao novinare - prijavitelje krivičnog djela - o njihovim izvorima, pravio službene zabilješke o namjeri direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmana Mehmedagića da ga diskredituje u medijima, a potom pokrenuo istragu o valjanosti njegove diplome. UDT je u prilog optužbi dao 26 materijalnih dokaza, uglavnom tužilačkih naredbi, zahtjeva i poziva za saslušanje. Smatrali su da tužilac koristi funkciju da se obračuna sa direktorom OSA-e.
Optuženi Čavka je Disciplinskoj komisiji rekao da je tokom istrage, koja je uslijedila na osnovu krivične prijave novinara „Žurnala“, dobio informacije da su diplome rukovodioca policijskih agencija sumnjive pa je to odlučio provjeriti. Od svih direktora policijskih tijela, osim od direktora OSA-e, dobio je podatke o obrazovanju i nakon toga je otkrio da je Mehmedagić upisao fakultet na osnovu poništenog indexa. Na pitanje novinara CIN-a zašto mu je bilo interesantno da provjerava Mehmedagićevu diplomu, rekao je: „Zato što je za jednog normalnog tužioca apsolutno neprihvatljivo da direktor te Agencije ima srednju školu“.
Disciplinska komisija je ocijenila da je Čavka postupao u skladu sa zakonskim ovlaštenjima i oslobodila ga odgovornosti.
„Ja nisam vidio elemente, nisam našao elemente koje je UDT naveo u tužbi”, kaže Karamehić.
Pokretanjem disciplinske tužbe Čavka se morao izuzeti iz istrage o diplomi direktora OSA-e te je ona i zaustavljena. Za to krivi disciplinskog tužioca Hadžiomerovića pa ga je prijavio za „krivično djelo ometanja pravosuđa“.
„Ovdje cilj nije bio da nikoga zaustavimo u postupanju nego, jednostavno, je cilj bio da se povrede dužnosti, koje su uočene prilikom postupanja u tom predmetu, disciplinski sankcionišu“, kaže Hadžiomerović.
Kazna za javnu riječ
Sudija Suda BiH Branko Perić kaže da bi se disciplinskim postupcima trebali uspostavljati standardi za ponašanje sudija i tužilaca kako bi svima bilo jasno šta je dozvoljeno, a šta ne.
„Mi tek sada ne znamo ništa - jedna diciplinska komisija osuđuje, druga oslobađa“, kaže Perić.
UDT je protiv njega podigao tužbu 2017. godine, uz ostalo, i zbog javnog komentarisanja „živih“ predmeta. Smatrali su da je riječ o ponašanju koje može štetiti pravičnom postupku i predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti te „dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet sudstva“.
Optuženi Perić se tada branio tvrdnjom da sudija ima pravo na slobodu izražavanja i komentarisanje rada pravosudnih institucija i da niko nije pozvaniji da o tome govori. Tvrdio je da je UDT u svojoj tužbi izvadio rečenice iz konteksta.
Disciplinska komisija je prihvatila njegove argumente i odbila tužbu. Obrazložili su da postupci sudije Perića nisu utjecali na suđenja niti su narušili povjerenje javnosti u sudove.
„Ne možete dozvoliti situaciju da se pokreću suspenzije za suce i tužitelje i da se podnose prijave protiv njih koje ćete vi na kraju odbacivati i ljude oslobađati. To je nedopustivo“, rekao je Perić tokom postupka.
Probleme u postupcima sankcionisanja disciplinskih prekršaja vide i članovi UDT-a. Hadžiomerović smatra da odbijanje tužbe nije problem ako disciplinski tužioci dobiju jasna objašnjenja zašto su tako odlučili, jer bi tako imali putokaz za dalja postupanje. „Nažalost, u disciplinskim postupcima vrlo često imamo situaciju da ključne činjenice nisu obrazložene adekvatno i na jasan način“, kaže on.
Sudija Perić je očekivao da će njegov predmet inicirati raspravu u pravosudnoj zajednici i donijeti standarde u vezi sa postupanjima nosilaca pravosudnih funkcija, ali se to nije dogodilo.
„Kako će disciplinski tužitelj odlučiti da sam ja prekoračio, ako nema objektivne kriterije?“, komentariše Perić.
Glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić Nadarević je pred Parlamentarnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosuđu rekla da zabrinjava povećani broj postupaka koji se tiču etičkih problema u radu sudija i tužilaca, a da istovremeno članovi komisija imaju totalno suprotna mišljenja u vezi sa sankcijama. Tako je bilo situacija da se u istom predmetu predlažu različite kazne – od vrlo blagih do najtežih, poput razrješenja.
„Takav široki raspon i takvo iznošenje mišljenja od strane članova Vijeća - od 'osloboditi' do 'potpuno razriješiti sudijske funkcije' - mislim da poslije ovoliko godina (...) ne bi trebalo da bude tako“, kaže Kurspahić Nadarević.
See all News Updates of the Day
Dodik: Sarađivat ćemo sa Amerikom, ali ne sa ambasadorom
Predsjednik entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik javno je ublažio svoju nedavnu izjavu o prekidanju kontakata sa "Amerikancima". Tvrdi da nikad nije tako ni mislio. Nije objasnio kako planira održavati kontakte sa američkom vladom ukoliko izbjegava dva čovjeka koja su za to zadužena.
Amnesty International: 'Licemjerje' zapadnih država ogoljeno ruskom invazijom na Ukrajinu

"Iako je odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu bio brz i snažan, zemlje su primjenjivale zakon o ljudskim pravima od slučaja do slučaja u "zapanjujućoj predstavi očiglednog licemjerja i dvostrukih standarda" i ostavile nedostatak akcije na teška kršenja od strane nekih od njihovih saveznika."
Puna ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine pokrenula je brojne ratne zločine i izazvala globalnu energetsku i prehrambenu krizu, ali je također ogolila licemjerje zapadnih država koje su reagovale na agresiju Kremlja, navodi Amnesty International u svom godišnjem izvještaju o ljudskim pravima.
"Države ne mogu u jednom trenutku kritikovati kršenje ljudskih prava, a u sljedećem odobravati slične zloupotrebe u drugim zemljama samo zato što su njihovi interesi u pitanju. To je nesavjesno i podriva cjelokupno tkivo univerzalnih ljudskih prava", rekla je Agnes Callamar, generalna sekretarka Amnesty Internationala, u saopštenju za javnost koje prati izvještaj.
Organizacija je saopštila da njen izvještaj u kojem se ispituje stanje ljudskih prava u 156 zemalja 2022. godine naglašava dvostruke standarde širom svijeta u pogledu ljudskih prava i neuspjeh međunarodne zajednice da se ujedini oko ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti.
Također je utvrđeno da dvostruki standardi i neadekvatni odgovori na kršenje ljudskih prava širom svijeta podstiču nekažnjivost i nestabilnost.
U izvještaju se, na primjer, navodi da dok su zemlje članice EU otvorile svoje granice Ukrajincima koji bježe od ruske agresije, mnoge su držale zatvorena vrata onima koji su bježali od rata i represije u Siriji, Afganistanu i Libiji.
Također se navodi da su Sjedinjene Države, iako su bile glasan kritičar navodnih ruskih kršenja zakona u Ukrajini i prihvatile desetine hiljada ukrajinskih ratnih izbjeglica, protjerale više od 25.000 Haićana između septembra 2021. i maja 2022.
U izvještaju se posebno navodi odbijanje da se suoči s izraelskim "sistemom aparthejda protiv Palestinaca" i nedjelovanje protiv kineskog kršenja ljudskih prava protiv Ujgura i drugih muslimanskih manjina u provinciji Xinjiang.
Ovi dvostruki standardi ohrabrili su zemlje poput Kine i omogućili Egiptu i Saudijskoj Arabiji da izbjegnu, ignoriraju i odbiju kritike na račun svojih ljudskih prava, rekao je Amnesty International.
Callamar je također rekla da je ruska invazija na Ukrajinu "jeziv primjer" onoga što se može dogoditi kada države misle da mogu prekršiti međunarodno pravo i kršiti ljudska prava bez posljedica".
"Da je sistem funkcionirao kako bi Rusiju smatrao odgovornom za svoje dokumentirane zločine u Čečeniji i Siriji, hiljade života bi možda bilo spašeno tada i sada, u Ukrajini i drugdje. Umjesto toga, ono što imamo je više patnje i razaranja", rekla je Callamar.
Druge grupe za ljudska prava i zapadne vlade optužuju Rusiju da je odgovorna za ozbiljna kršenja i zloupotrebe ljudskih prava u čečenskoj regiji Sjevernog Kavkaza i za kršenje ljudskih prava u Siriji, uključujući njeno učešće u bombardovanju civilnih ciljeva.
Trump na predizbornom skupu slavio napad na Kongres

Stalni napori mnogih unutar Republikanske stranke da napad na američki Kapitol 6. januara 2021. preoblikuju kao čin patriotizma dostigli su svojevrsni vrhunac tokom prvog velikog predizbornog skupa bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prošlog vikenda.
Na početku svog pojavljivanja, Trump je stajao na bini s rukom iznad srca, dok su govornici izgovarali verziju državne himne koju je snimio hor sastavljen od ljudi osuđenih za različite optužbe vezane za napad. Na ekranu iza predsjednika, slike Kapitola tokom napada 6. januara bile su prikazane navijačkoj masi.
Pjesma koju je snimio "J6 Prison Choir" prikazuje Trumpa kako uz muziku recituje zakletvu vjernosti, a završava se pjevanjem "U.S.A.! U.S.A.!“, na koje je odjeknulo oko 10.000 do 15.000 ljudi koji su došli da vide Trumpa na događaju na otvorenom u Wacou u Teksasu u subotu.
Trump je u svojim komentarima kritikovao ono što je opisao kao kori[tenje organa za sprovođenje zakona protiv njega i njegovih pristalica. Obećao je da će, ako bude ponovo izabran 2024., "biti ponosan, a nasilnici i kriminalci koji korumpiraju naš pravosudni sistem će biti poraženi, diskreditovani i potpuno osramoćeni."
Promjena melodije
Štovanje napada izloženog na Trumpovom skupu pokazuje koliko su daleko stigli neki segmenti GOP-a u više od dvije godine nakon što je nasilna gomila upala na Kapitol u pokušaju da spriječi Kongres da potvrdi izbornu pobjedu predsjednika Joea Bidena 2020. godine.
Neposredno nakon napada, osuda napada bila je dvostranačka, a neki republikanci - uključujući sadašnjeg predsjednika Predstavničkog doma Kevina McCarthyja - okrivljuju Trumpa za podsticanje gomile. Međutim, u protekle dvije godine, mnogi u GOP-u su jednostavno ušutjeli po tom pitanju, dok su drugi aktivno radili na prepravljanju priče, umanjujući važnost nasilja dana i tvrdeći da napori za provođenje zakona da optuže počinitelje predstavljaju politički progon .
Nedavno su učinjeni napori da se događaji tog dana okarakterišu kao suštinski mirni. McCarthy je stavio na raspolaganje hiljade sati videa snimljenih na teritoriji Kapitola 6. januara konzervativnom voditelju Fox Newsa Tuckeru Carlsonu, koji je selektivno emitovao segmente svog programa koji sugerišu da su protesti bili nenasilni.
Odvojen od stvarnosti
U stvarnosti, iako nisu svi učesnici 6. januara pribjegli nasilju, video snimci događaja koji su snimili učesnici, službe za provođenje zakona i novinske organizacije zabilježile su grubu brutalnost napada, koji se dogodio tokom nekoliko sati. Demonstranti su koristili hemijske sprejeve i improvizovano oružje da probiju policijske barikade, prisiljavajući okrvavljene policajce da se povuku od napada.
U napadu je na desetine policajaca povrijeđeno, neki teško. Najmanje pet osoba je poginulo tokom napada ili nakon njega.
Nekoliko sati nakon napada, predsjednik Trump pozvao je svoje pristalice da mirno napuste Kapitol. Od tada je negirao da je poticao demonstrante na nasilje.
Kurt Braddock, docent za komunikaciju na Američkom univerzitetu koji istražuje jezik koji ekstremističke grupe koriste da radikaliziraju svoju publiku, rekao je da je u nekim aspektima tipičan način na koji Trump prepisuje povijest.
"Ne čini mi se strašno iznenađujućim", rekao je on za Glas Amerike u razmjeni e-pošte. “Jedan od kamena temeljaca Trumpove komunikacijske strategije bio je poricanje objektivne stvarnosti i njeno zamjenjivanje onom koja mu koristi. Čini se da to radi ovdje.”
Braddock je dodao: “Mislim da je to samo produžetak onoga što on radi već šest ili sedam godina – preinačuje inkriminirajuću historiju tako da je on patriotski heroj, a ne neko odgovoran za napad na same SAD. Nažalost, njegovi sljedbenici više nego sretni prihvaćaju stvarnost koju on stvara.”
Odjeci fašizma
Stručnjaci za temu ekstremizma i političkog nasilja rekli su da Trampov pokret prihvata napad i valorizaciju njegovih počinitelja ima uznemirujuće istorijske paralele.
„To je klasični fašizam“, rekao je Džejson Stenli, profesor filozofije na Univerzitetu Yale i autor knjige „Kako fašizam funkcioniše“.
Stenli je istakao da je temeljni momenat u razvoju Nacističke partije u Nemačkoj bio neuspeli državni udar 1923. godine, poznat kao "Pivski puč". U nasilnom sukobu sa policijom ubijeno je 16 nacista. Kasnije će ih partija poštovati kao „krvne mučenike“, a datum pokušaja državnog udara u kojem su učestvovali obilježavao se svake godine.
„Sve je to udžbenik“, rekao je Stenli za Glas Amerike. “Uzmete ljude koji pokušavaju da sruše vladu, u nasilnom puču za fašističkog vođu, i od njih pravite heroje. Oni su tvoji Stormtrooperi. To je stvar historije – ona poučava.”
Trumpov ograničen uspjeh
Rachel Kleinfeld, viši saradnik u Carnegie Endowment for International Peace i stručnjakinja za političko nasilje, rekla je za Glas Amerike da, iako su Trumpovi napori da proslavi napad 6. januara zabrinjavajući, i dalje važno zadržati perspektivu.
Bivši predsjednik je, kako je rekla, pozvao na održavanje drugih protesta zbog njegove moguće optužnice u New Yorku zbog optužbi da je nezakonito koristio sredstva kampanje da kupi šutnju zvijezde filmova za odrasle koja tvrdi da su njih dvoje imali aferu. Bilo je nekoliko protesta, primijetio je Kleinfeld, a nedavni skup podrške njemu u New Yorku, koji su organizovali Mladi republikanci, privukao je više novinara nego učesnika.
Kao i drugi populistički lideri, rekao je Kleinfeld, Trump žudi za medijskim fokusom. Ona je rekla da je važno da mediji budu razumni u pogledu vrste izvještavanja.
“Vidjeli smo to u mnogim drugim zemljama u kojima se vraćaju populistički autoritarci ili se vraća taj stil vodstva jer mediji smatraju zabavnijim, iskreno, i imaju više gledanosti od normalnih, dosadnih političara,” rekla je ona. “To vidimo iu Americi. Ali, naravno, on normalizuje nasilje i drugi članovi Republikanske stranke ga ne prozivaju zbog toga. Dakle, taj dio je stvaran.”
Braddock, sa američkog univerziteta, rekao je da bi Trumpovo očigledno odobravanje nasilja 6. januara moglo rezultirati novim napadima u budućnosti.
“Kada se nasilje zalaže od strane vođe kojem se ljudi dive, ono se normalizira”, napisao je Braddock. „To jest, ljudi počinju da misle da nasilje nije samo nešto što je prihvatljivo, već i očekivano. To je prava opasnost; kada njegovi sljedbenici misle da bi on odobrio njihove postupke, postaje vjerovatnije da će se upustiti u tu akciju. On stvara atmosferu u kojoj su prošli napadi retroaktivno opravdani, povećavajući šanse za buduće napade.”
Waco historija
Trumpov odabir Wacoa kao mjesta njegovog skupa u subotu bio je jasan, ako ne nužno namjeran, povratak na trenutak koji mnogi na krajnjoj desnici u SAD-u smatraju važnim za njihov pokret.
Grad je bio mjesto sukoba 1993. između federalnih agencija za provođenje zakona i vjerske sekte poznate kao Branch Davidians. Pucnjava i kasnija višesedmična opsada imanja grupe završila je masivnim napadom na kompleks, koji je izazvao razornu vatru.
Događaji u Wacou završili su smrću četiri federalna agenta i 82 Branch Davidiansa. Opsada je postala kamen temeljac za tvrdu desnicu u SAD-u, držeći se kao primjer pretjerane moći savezne vlade.
Mogu li osuđivani kriminalci da budu birani na američke državne pozicije?

Može li osuđivani kriminalac da postane predsjednik SAD?
Postoji nekoliko uslova za obavljanje dužnosti predsjednika. Prema Ustavu SAD, svaka osoba koja ima najmanje 35 godina, posjeduje američko državljanstvo i rođena je u SAD, te živi u SAD najmanje 14 godina, ima pravo da bude birana za predsjednika. Pošto Ustav ne spominje krivičnu evidenciju, osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo neće biti zabranjeno da bude predsjednik, sve dok on ili ona ispunjava ostale uslove.
Mogu li se dodati novi zahtjevi za obavljanje predsjedničke funkcije?
Budući da su uslovi za izbor na predsjedničku poziciju napisani u Ustavu SAD, Kongres ne može uvesti dodatna ograničenja bez izmjene Ustava. Donošenje amandmana na Ustav nije lagan zadatak, jer podrazumijeva ne samo dvotrećinsku većinu glasova u Predstavničkom domu i Senatu, već i da promjenu ratifikuju tri četvrtine zakonodavnih tijela američkih saveznih država.
Da li postoje radnje koje nekoga diskvalifikuju da bude predsjednik?
U 14-om amandmanu Ustava SAD navodi se da je bilo kome ko je učestvovao u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjeno da obavlja javnu funkciju. Ova klauzula je napisana nakon američkog građanskog rata i ne spominje druge oblike kriminala.
Da li je neki od bivših predsjednika SAD počinio krivična djela?
Nijedan predsjednik SAD nije osuđen za krivično djelo. Predsjednik Ričard Nikson imenovan je kao neoptuženi saučesnik u Watergate skandalu 1974. godine, ali nikada nije optužen za neki vid kriminala. Nikson je podnio ostavku na dužnost prije nego što je počeo postupak njegovog opoziva, a kasnije ga je pomilovao predsjednik Džerald Ford. Predstavnički dom Kongresa SAD je opozvao Endrjua Džonsona, Bila Klintona i Donalda Trampa, ali ih je Senat oslobodio. Opozivi nisu sa sobom nosili krivične prijave.
Mogu li osuđivani kriminalci postati članovi Kongresa?
Da. Kao i u slučaju predsjedničke pozicije, Ustav SAD je postavio nekoliko zahtjeva za službu u Kongresu. Članovi Predstavničkog doma moraju imati barem 25 godina, biti državljani SAD najmanje sedam godina i živjeti u državi koju predstavljaju. Uslovi su slični za senatore, s tim da državljanstvo moraju posjedovati devet godina, te moraju imati najmanje 30 godina starosti. Krivične evidencije se ne spominju.
Šta je sa pravilima Kongresa?
Predstavnički dom ima interno pravilo da bilo koji član koji je osuđivan za krivično djelo koje bi moglo dovesti do dvije ili više godina zatvora ne može glasati niti sudjelovati u aktivnostima kongresnih odbora. Ipak, privilegije mogu biti vraćene tom članu ako on ili ona ponovo budu izabrani u Kongres. Senat nema slično pravilo. I Demokratska i Republikanska stranka mogu ukoriti svoje članove u Predstavničkom domu i Senatu, uključujući njihovo uklanjanje iz kongresnih odbora, ako to smatraju prikladnim.
Postoje li još neka ograničenja pri kandidovanju za državne funkcije na nivou SAD?
Amandman 22. Ustava SAD ograničava predsjednika na dva izabrana mandata. Amandman je usvojen nakon smrti predsjednika Frenklina Ruzvelta 1945. godine, koji je biran četiri puta, čime je prekinuta tradicija po kojoj su američki predsjednici odstupali sa pozicije nakon dva mandata. Ne postoje ograničenja u broju mandata za članove Kongresa.
EU očekuje da vlasti entiteta Republika Srpska povuku sporne zakone

Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini osuđuje nedavne poteze rukovodstva entiteta Republike Srpska, koji "ozbiljno sužavaju prostor za građanski angažman, idu na štetu interesa RS i ostatka zemlje, odbacuju temeljne evropske vrijednosti i predstavljaju nazadak na evropskom putu BiH".
"Usvajanje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u Narodnoj skupštini RS kojim se uvode krivične sankcije za klevetu je nesporno korak u pogrešnom smjeru", stoji u saopštenju.
Dodaje se da bi ovakve zakonske izmjene "nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva, sa posljedičnim užasavajućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja".
Narodna Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u četvrtak, 23. marta, u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.
Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.
Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a (drugi dom). Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.
Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 eura.
Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Najviše kazne predviđene su za one koje "javno izlože poruzi ili preziru" lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
U opozicionim strankama su tražili povlačenje nacrta, upozoravajući da se radi prije svega o represivnom zakonu.
Isti dan, 23. marta, Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Milorad Dodik, predsjednik RS, ranije je najavio usvajanje zakona koji će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
Kancelarija EU u BiH kaže i da odluka Vlade RS da usvoji Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je "jednako žalosno, jer nadalje ograničava rad organizacija civilnog društva, a time i ostvarivanja slobode udruživanja i okupljanja".
Dodaje da ovakva negativna dešavanja, štaviše, dovode u pitanje opredijeljenost vlasti RS za napredak BiH na njenom evropskom putu.
"Politička atmosfera u RS se primjetno pogoršala posljednjih sedmica, uključujući verbalne i fizičke napade bez presedana na aktiviste civilnog društva i novinare."
Kancelarija EU izražava i zabrinutost povodom najava predsjednika RS Milorada Dodika o uvođenju zabrane za LGBT+ populaciju u obrazovnim institucijama, "što je diskriminatorno te stoga neprihvatljivo, naročito za zemlju kandidata".
"Očekujemo da vlasti Republike Srpske povuku predložene zakone i diskriminatorne inicijative."