Linkovi

Izdvojeno

Oslobađajuća presuda Suda BiH za ratovanje na strani Islamske države

Jahja Vuković u sudnici Suda BiH u prisustvu branioca Senada Dupovca

Sud Bosne i Hercegovine oslobodio je Jahju Vukovića optužbe za organiziranje terorističke grupe, odnosno pridruživanje terorističkim organizacijama u Siriji.

Vuković je oslobođen optužbe da je kao maloljetnik u junu 2014. napustio teritoriju BiH i otišao u Njemačku, odakle je u augustu iste godine otišao u Antaliju u Turskoj, te prešao granicu sa Sirijom i boravio na području grada Jisr al-Shugura, gdje je sudjelovao u terorističkim aktivnostima, pružao pomoć i borio se na strani snaga “Džebatul Nusra fronta” sve do sloma i poraza struktura ISIL-a.

Nakon što je lociran na području Turske, Vuković je izručen pravosuđu u BiH u oktobru 2020. godine.

Predsjedavajući Sudskog vijeća Nenad Šeleda je u kratkom obrazloženju prvostepene presude rekao kako Tužilaštvo nije van razumne sumnje uspjelo dokazati da je počinjeno krivično djelo u vrijeme i na način kako je to opisano u optužnici.

Vijeće nije našlo dokazanim da je Vuković otputovao u Siriju da se bori na strani terorističkih organizacija, učestvuje u terorističkim aktivnostima i pruža pomoć u borbi protiv regularnih sirijskih snaga.

“Jedini svjedok koji je govorio o Vukovićevom boravku u Siriji jeste svjedok ‘A’, ali su iznesena samo posredna saznanja. Iskaz nije potkrijepljen ostalim dokazima i na osnovu njega se nije mogao donijeti zaključak o odgovornosti”, kazao je sudija Šeleda.

Tužilaštvo je, prema njegovim riječima, na osnovu snimka sa društvenih mreža pokušalo dokazati da se na njemu nalazi Vuković, ali to Vijeće nije moglo utvrditi.

“Vijeće nije moglo pouzdano utvrditi da se radi o Vukoviću jer se na snimku vidi samo donji dio trupa”, naveo je sudija Šeleda i dodao da je donesena jedina pravedna odluka.

Prema Šeledinim riječima, radi se o vrlo mladom Bosancu, o čijoj odgovornosti su diskutovali članovi Vijeća te pretpostavili da nije terorista, pa je iz svih tih razloga Vuković oslobođen.

Vukoviću, koji nije prisustvovao izricanju presude, ukinute su mjere zabrane, a oslobođen je plaćanja sudskih troškova.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.

See all News Updates of the Day

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Predsjednik Joe Biden je pozvao sve Amerikance da odbace otrovnu ideologiju koja promovoria superiornost bijelaca.

Zatvorska prijetnja za četiri žene iz Sankt Peterburga

Marija Ponomarenko je novinarka iz Barnaula, glavnog grada Altajske oblasti na jugu Sibira. Bila je na radnom zadatku u Sankt Peterburgu kada je pritvorena ispred svog hotela 24. aprila.

Aleksandra Skočilenko je umjetnica i muzičarka. Viktorija Petrova je poslovna menadžerica. Marija Ponomarenko je novinarka, a Olga Smirnova je aktivistkinja civilnog društva.

Ove četiri žene, međutim, imaju nekoliko zajedničkih stvari. Sve su iz Sankt Peterburga, rodnog grada predsjednika Vladimira Putina. Sve četiri su krivično gonjene zbog "diskreditacije oružanih snaga Ruske Federacije" i prijeti im kazna do 10 godina zatvora ako budu osuđene. I sve četiri su u pritvoru iako su optužene zbog lijepljenja naljepnica ili objava na društvenim mrežama o ratu u Ukrajini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Nije poznato koliko se tačno Rusa suočava s krivičnom gonjenjem po članu 207.3 Krivičnog zakonika, koji je u jednom danu, 4. marta, proguran kroz oba doma ruskog parlamenta da bi ga odmah potpisao predsjednik Vladimir Putin. Zakon koji zabranjuje širenje lažnih informacija o oružanim snagama predviđa zatvorske kazne od tri do 15 godina.

Pravna organizacija Agora saopštila je da su u aprilu otvorena 32 predmeta po tom članu. Šef Istražnog komiteta Aleksandar Bastrikin rekao je 3. maja da ima 35 takvih slučajeva. OVD-Info, koji prati represiju u Rusiji, izbrojao je najmanje 44.

Zbog realne mogućnosti dugih zatvorskih kazni za osude po novom zakonu, član 207.3 predstavlja novu značajnu fazu u naporima Kremlja da iskorijeni protivljenje ratu u Ukrajini i suzbije neslaganje.

Advokat iz Sankt Peterburga koji se bavi ljudskim pravima Stanislav Seleznjov rekao je za RSE da su tužioci počeli sve češće da optužuju okrivljene za drugi dio člana 207.3, koji predviđa strožije kazne za krivična djela za koja država smatra da su "politički motivisana".

"Istražitelji 'dokazuju' motive koristeći stare postove na društvenim mrežama koji pokazuju bilo kakvu kritiku vlasti", rekao je Seleznjov. "I automatski traže od sudija da zadrže optužene u pritvoru do suđenja. Istražitelji (privatno) kažu da postoje naređenja 'odozgo' da se svi drže u pritvoru prije suđenja."
Pored toga, rekao je on, tužioci često ispituju osumnjičene bez prisustva advokata i vrše pritisak na njih da potpišu priznanja s formulacijama koje se kasnije koriste na sudu da bi se utvrdilo da je optužena osoba znala da su informacije koje je širila lažne.

"To je veoma važna tačka", rekao je Seleznjov. "Mnogi upravni predmeti (koji uključuju slične optužbe) odbačeni su ili ublaženi jer je optuženi vjerovao da su informacije istinite. Čak je i jedan krivični slučaj o širenju lažnih informacija o korona virusu rezultirao oslobađajućom presudom iz tog razloga".

RSE donosi pregled slučajeva četiri žene koje se suočavaju s krivičnim gonjenjem u Sankt Peterburgu.

Viktorija Petrova

Policija je došla po Viktoriju Petrovu.
Policija je došla po Viktoriju Petrovu.

Policija se 6. maja u sedam sati ujutru pojavila u stanu 27-godišnje poslovne menadžerice Viktorije Petrove. Prema riječima njene advokatice Anastasije Pilipenko, Petrovoj su zaplijenjeni laptop i telefoni. Odvedena je u Istražni komitet i saslušana kao "svjedokinja" bez prisustva advokata.

Ona je optužena po djelu člana zakona koji kažnjava "političku motivaciju" i prijeti joj kazna do 10 godina zatvora.

"Viktorija je prilično aktivna na društvenim mrežama, ali nije aktivistkinja – iako je učestvovala na protestima", rekao je Pilipenko. "Ona je učestvovala na (antiratnim) demonstracijama u februaru i martu i dva puta je privedena".

Optužba protiv nje proizilazi iz posta na društvenim mrežama od 23. marta koji je privukao pažnju tužilaca 25. marta. Post je poslije obrisan.

"Mogu samo da pretpostavim da su tužioci tražili da ona to skine", rekla je Pilipenko.

Advokatica je rekla da je vidjela post na snimcima ekrana lošeg kvaliteta koje su dali istražitelji, i da kritikuje rat i Putina, dok takođe žali zbog gubitka života na obje strane. Uz post su bili priloženi linkovi na nekoliko video snimaka, uključujući jedan s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i jedan s pomoćnikom Zelenskog Aleksijem Arestovičem.

Odbrana je na sudskom ročištu tražila da Petrova bude u kućnom pritvoru.
"Sutkinja je radila u vikend smjeni", rekla je Pilipenko. "Naredila je hapšenje svih koji su izvedeni pred nju tog dana. Bio je jedan fascinantan trenutak kada sam tražila kućni pritvor a istražitelj rekao: 'Nemam prigovor'. Sutkinja je pitala: 'Šta ste rekli?' A on je ponovo odgovorio: 'Nemam prigovor'. Sutkinja je potom načinila mali gest i ponovo upitala. Ovog puta istražitelj je uzdahnuo i tražio od sutkinje da okrivljenoj odredi pritvor."

Petrova ostaje u pritvoru do suđenja.

Olga Smirnova

Olga Smirnova
Olga Smirnova

Policija je 5. maja izvršila pretres kuća pet aktivista pokreta Miran otpor. Svih pet je privedeno i pošto su ih tužioci ispitali, svi su pušteni osim Smirnove. Ona je optužena po djelu dva člana 207.3. Prema optužnici, ona je djelovala "s motivom političkog neprijateljstva i mržnje".

Optužba protiv nje očigledno potiče iz čet grupe Mirnog otpora na društvenoj mreži VK koja je sadržala mnogo postova o političkoj situaciji u Rusiji i – poslije invazije 24. februara – o ratu u Ukrajini. Ta grupa je od tada blokirana.

Tužioci su tražili da sudsko ročište o pritvoru Smirnovoj bude zatvoreno za javnost, navodeći da je to neophodno radi zaštite državnih tajni. Naloženo je da Smirnova bude zadržana dva mjeseca i poslata je u istražni zatvor u Sankt Peterburgu, SIZO broj 5.

"Ona je osoba nevjerovatnog integriteta, časti, poštovanja, principa, humanosti", napisao je ljekar iz Sankt Peterburga Pjotr Voskresenski u pismu podnijetom sudu. "Možda je teško nositi se s takvim ljudima. Oni su nezgodni. Oni nas sprječavaju da pravimo kompromise. Ne mogu se ušutkati… Ipak, oni su so Zemlje."

"Olga je već dugi niz godina znala da je čeka trnova kruna", dodao je Voskresenski. "Ona to nije tražila, ali se nije ni plašila. Ruske vlasti grade novi panteon svetaca Rusije."

Lokalni odbornik u Sankt Peterburgu Boris Višnevski je takođe napisao preporuku za Smirnovu u kojoj je naglasio da ona dugi niz godina učestvuje u isključivo mirnim protestima.

"Nema razloga da se takva osoba drži u pritvoru", zaključio je on.

Aleksandra Skočilenko

Tridesetdvogodišnja umjetnica i muzičarka Aleksandra Skočilenko, koju često zovu Saša, bila je među prvima koji su optuženi po novom krivičnom zakonu. Ona je privedena 11. aprila kada je otišla da pomogne prijatelju pošto je vidjela na njegovom nalogu na društvenim mrežama da policija vrši pretres njegove kuće. Kasnije se ispostavilo da su post napisali zaposleni u Istražnom komitetu da bi namamili Skočilenko.

Za to što je naljepnice s cijenama u prodavnici mijenjala naljepnicama koje osuđuju rat u Ukrajini, prvobitno je optužena po djelu člana 207.3 koji predviđa kaznu od tri godine zatvora. Kasnije su tužioci odlučili da je optuže po odredbi zakona o "političkoj motivaciji" koja predviđa kaznu do 10 godina zatvora. Skočilenko ne spori da je mijenjala naljepnice, ali tvrdi da podaci na onima koje je postavila nisu lažni.

Određen joj je pritvor u trajanju od dva mjeseca, uprkos ozbiljnoj zabrinutosti za njeno stanje. Njoj je dijagnostikovan bipolarni poremećaj i celijačna bolest. Zbog toga ona ne može da jede većinu zatvorske hrane i jede ono što joj donose rođaci.

"Pokušavam da učinim sve što mogu za Sašu", rekla je Julija, prijateljica Skočilenko koja je tražila da bude identifikovana samo po imenu iz straha od odmazde. "Ali moja vjera u dobar ishod blijedi svakim danom. Još ima nade, ali ako Saši daju dugu kaznu, ne mogu da zamislim šta ću tada da radim."

Marija Ponomarenko

Maria Ponomarenko
Maria Ponomarenko

Marija Ponomarenko je novinarka iz Barnaula, glavnog grada Altajske oblasti na jugu Sibira. Bila je na radnom zadatku u Sankt Peterburgu kada je pritvorena ispred svog hotela 24. aprila. Nezavisni mediji u Barnaulu su izvijestili da je altajski Istražni komitet poslao cijeli tim u grad na sjeveru da uhapsi Ponomarenko.

Ona je optužena po djelu "politička motivacija" člana 207.3 zbog posta na društvenim mrežama o ruskom bombardovanju pozorišta u ukrajinskom gradu Mariupolju u koje su se sklonili civili. Ukrajina je saopštila da je oko 300 ljudi ubijeno u incidentu 16. marta.

Ponomarenko, majka dvije male kćerke, ima reputaciju da pomaže ljudima koji su pritvoreni na raznim protestima posljednjih nekoliko godina, donosi pakete ljudima u zatvoru i donira prihod od svog novinarskog rada u fondove za pravnu pomoć. Njeni poznanici rekli su za RSE da je invaziju na Ukrajinu veoma teško podnijela i da često plače zbog toga. Na sudskom ročištu za određivanje pritvora rekla je sudiji da je prestala da plače.

"Moje suze će biti protumačene kao da su izazvane činjenicom da sam u zatvoru", rekla je sudiji. "Ali to nije tako. Ja ću ovo podnijeti kako treba. Dogodilo se i moram to da prihvatim dostojanstveno."

Ona je za RSE rekla da vjeruje da su slučaj protiv nje pokrenuli zvaničnici u Barnaulu kao osvetu zbog njenog izvještavanja o korupciji i kršenju prava u njenom rodnom gradu.

U pismu iz zatvora, ona je navela da je naučila mnoge korisne veštine, kao što je kako da tri komada odjeće opere rukama u kanti za samo pet minuta, kako da namješta krevet s vojničkom preciznošću i kako da napravi uvijače za kosu od čarapa.

"Poslije ovoga, biće mi dobro bilo gdje", napisala je ona.

"Držimo se i ne popuštamo", dodala je ona. "Borimo se protiv zla. Promjena je na pomolu... Rusija će biti slobodna."

"Nada svih političkih zatvorenika", napisala je, "leži u vama koji ostajete na slobodi."

Biden odobrio "malo, uporno" američko vojno prisustvo u Somaliji

Arhiv - Američki vojnici vježbaju sa brigadom Danab u Somaliji, 9. maja 2021.

Američki predsjednik Joe Biden odobrio je slanje manje od 500 američkih vojnika u Somaliju, kako bi sprovodili operacije protiv pobunjeničke grupe al-Šabab, povezane sa al-Kaidom, izjavio je jedan zvaničnik Bijele kuće.

Tako je promijenjena odluka iz ere bivšeg predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju vojnika.

"Predsjednik Biden je odobrio zahtjev Sekretarijata za odbranu o preraspoređivanju američkih snaga u Istočnoj Africi da bi uspostavio malo, uporno američko vojno prisustvo u Somaliji", rekao je novinarima visoki zvaničnik Bidenove administracije.

Kako je dodao, vojnici će doći iz obližnjih baza na afričkom kontinentu. Kamp Lemonije u Džibutiju, je primarna baza za operacije američke Afričke komande u regionu.

Prije povlačenja, SAD su imale oko 700 vojnika u Somaliji, koja se bori sa nasiljem i nestabilnošću od kako se puč iz 1991. goidne razvio u ciklus brutalnih sukoba u kojima učestvuju lideri rivalskih klanova.

Pobunjenička grupa se ponovo pojavila 2006, obećavajući da će donijeti stabilnost uspostavljanjem stroge interpretacije šerijatskog zakona. Od tada je porasla po broju pripadnika i počela da vrši napade van Somalije, uključujući one u Keniji i Ugandi.

Bijela kuća navodi da je Pentagon predao zahtjev Bidenu nakon što je više od godinu dana morao da ogranizuje rotaciju i dolazak vojnika u Somaliju. Zvaničnici Sekretarijata za odbranu kažu da je to otežavalo bezbjednost i efikasnost američkih trupa.

"Proveli smo proteklih godinu dana i više, od odluke prethodne administracije, tako što smo periodično pomjerali vojnike u Somaliju i iz nje, u pokušaju da pomognemo borbi protiv terorizma", izjavio je zvaničnik i dodao. "Takvo rotirajuće prisustvo je stvorilo veoma stvarne rizike u zaštiti vojnika."

Još se ne zna da li je novi predsjednik Somalije, Hasan Šeik Mohamud koji je izabran u nedjelju, zahtijevao povratak američkih vojnika.

Američki zvaničnik izjavio je da novi pristup uključuje diplomatske napore, bezbjednosnu podršku somalijskim snagama i izgradnju kapaciteta somalijske vlade, koju muče unutrašnji politički sukobi, nasilje i nestabilnost.

"Brine nas potencijal da bi al-Šabab, zbog svoje finansijske putanje i uspjeha na bojnom polju stvori još prostora da planira i na kraju vrši napade u drugim zemljama", izjavio je zvaničnik administracije.

"Sve to znači da u svijetu u kojem moramo da pravimo prioritete u odnosu na to kako pristupamo globalnom antiterorizmu, al-Šabab je jasno prioritet zbog prijetnje koju predstavlja."

Zvaničnik nije želio da saopšti gdje će vojnici biti pozicionirani niti iz koje grane vojske potiču. Na pitanje koliko će dugo trajati operacija nije dao konkretan odgovor. "Ne planiramo da ostanemo zauvijek tamo", rekao je.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG