Izdvojeno
Visoki predstavnik nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH
Visoki predstavnik Christian Schmidt je danas nametnuo izmjene izbornih propisa u BiH kojima se, kako kaže, garantuje fer i slobodna kampanja.
„Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, rekao je Schmidt, dodavši da se bh. političari u Federaciji BiH nisu mogli oko toga dogovoriti.
Stranke u Federaciji BiH nisu se protivile tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već onim suštinskim za kojim Schmidt danas nije posegnuo.
Opći izbori se održavaju na jesen.
„Vrlo sam jasno stavio do znanja da želim njihov doprinos odnos, njihove prijedloge o deblokiranju. Ustavni sud (FBiH) nema sudija, sudije nisu izabrane. Nema Vlade u Federaciji, već četiri godine nije imenovana. Neprihvatljivo je”, rekao je Schmidt.
Rekao je kako su pred političarima veliki zadaci i da očekuje rezultate, prije svega da se postigne dogovor o deblokadi institucija, dodavši kako je nakon Općih izbora „pred nama veliki posao”.
Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka, Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.
Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.
Pored ostalog, izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.
Izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika, izvještava Radio Slobodna Evropa.
Kompletna odluka visokog predstavnika objavljena je stranici OHR-a.
Nakon što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, reagirao je Hrvatski narodni sabor, smatrajući da je Ured visokog predstavnika podlegao bošnjačkim pritiscima.
Ranije je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako bi donošenjem suštinskih izmjena Izbornog zakona bila minimalno ispravljena greška prema Hrvatima u BiH.
Prije objave odluke, Schmidt se sastao sa stranačkim predstavnicima u svom uredu. Nakon sastanka, predstavnici stranaka su rekli kako će Schmidt donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, dok su suštinske na čekanju, prepuštajući tako političarima još jedan pokušaj dogovora.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao je danas nakon sastanka u OHR-u da je visoki predstavnik poručio da će nametnuti suštinske izmjene Izbornog zakona ukoliko protekne mnogo vremena bez dogovora.
Elmedin Konaković, lider NiP-a, rekao je da je stav međunarodne zajednici da „moramo raditi svoj posao i slagati se”.
„Kako god, sretni smo što, bar za sada, neće doći do daljnjih podjela u BiH”, rekao je Konaković.
Nikšić je rekao kako se tehničke izmjene odnose na transparetnost izbornog procesa.
Nakon što je u medijima objavljeno kakve će sve izmjene visoki predstavnik nametnuti, najviše reakcija privukle su one koje se tiču cenzusa od tri posto.
Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Ova navodna suštinska izmjena je dovela i do protesta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i građani i političari, koji kažu da se cenzus od tri posto vodi ka diskriminaciji i da ide u korist HDZ-u.
Schmidt nije istupao u javnost nakon što su mediji objavili kakve sve izmjene Izbornog zakona on planira nametnuti.
Konaković kaže da je Schmidt na današnjem sastanku odbio govoriti o detaljima suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.
Protesti pred OHR-om održani su i danas.
Bosanski servis Glasa Amerike kontaktirao je State Department u vezi izmjena Izbornog zakona, odakle je stigao odgovor da Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik. Isti stav je zauzela i Velika Britanija.
Istovremeno, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH o kojima se govori na osnovu medijskih izvještaja naišle su na kritike.
Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.
Član jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.
Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo prije godinu dana, iskoristio je Bonske ovlasti kako bi se osigurao novac na ovogodišnje Opće izbore, ali i za suspenziju zakonskog propisa o imovini u entitetu RS, rekavši da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
See all News Updates of the Day
Trump tvrdi da 'odmah' počinju pregovori o okončanju rata u Ukrajini
Predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se on i ruski lider u telefonskom razgovoru dogovorili da "odmah" počnu pregovore sa ukrajinskim liderom kako bi se okončao skoro trogodišnji sukob.
"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social. “Zamolio sam državnog sekretara Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltz-a i ambasadora i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore koji će, snažno osjećam, biti uspješni.”
Trump nije precizirao koji bi uslovi mogli biti da se okonča sukob Rusije i Ukrajine. No, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj u srijedu na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog rješenja", rekao je Hegseth.
Trumpov glavni pregovarač za taoce u srijedu je pripisao Trumpovo "veliko prijateljstvo" s ruskim liderom i princom Saudijske Arabije kao ključno za oslobađanje američkog učitelja Marca Fogela iz ruskog pritvora kasno u utorak.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično i da su Rusi bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Witkoff, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. “I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje. Mislim da su imali veliko prijateljstvo. I mislim da će se to sada nastaviti i da je to zaista dobra stvar za svijet.”
Trump je poželio dobrodošlicu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno. On je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati da će prekinuti ruski rat protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.
Američki učitelj se vratio kući nakon što ga je Rusija oslobodila
Američki predsjednik Donald Trump poželio je dobrodošlicu američkom učitelju Marcu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno nakon što je Fogel pušten iz Rusije u kojoj je bio zatočen od augusta 2021. godine jer je u zemlju unio marihuanu propisanu od ljekara.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa.
Fogel je pohvalio predsjednika, američke diplomate i zakonodavce za rad na njegovom oslobađanju.
"Zadivljen sam onim što su svi uradili", rekao je Fogel.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati u prekidu ruskog rata protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.
Trump ponovio plan o preuzimanja Gaze jordanskom kralju Abdullahu
Kralj Abdullah II bio je u utorak u Bijeloj kući dok je američki predsjednik Donald Trump ponovio je svoj zahtjev da Jordan trajno prihvati Palestince i podrži Sjedinjene Države da preuzmu Gazu - plan za koji je Trump rekao da će biti "divan" za Bliski istok.
"Vidjet ćete veliki napredak", rekao je Trump jordanskom kralju pred novinarima u Ovalnoj sobi uoči njihovog sastanka. “Sve će doći. To nije složena stvar.”
Dodao je: „Prvi put ćete imati stabilnost na Bliskom istoku. A Palestinci, ili ljudi koji sada žive u Gazi, će lijepo živjeti na drugoj lokaciji. Oni će živjeti bezbjedno.”
Pod pritiskom novinara, Trump je rekao da će Palestinci živjeti "tamo gdje mi na kraju izaberemo kao grupa", što bi moglo biti "parcela zemlje u Jordanu ... parcela zemlje u Egiptu" i drugdje.
Abdullah i egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sissi odbacili su Trumpove planove da nasilno preseli oko 1,9 miliona Palestinaca iz Gaze u susjedni Jordan i Egipat kako bi SAD mogle preuzeti i "posjedovati" teritoriju.
Kralj je odbio Trumpov poziv da svoju kontra ponudu podijeli s novinarima.
“Mislim da moramo imati na umu da postoji plan iz Egipta i arapskih zemalja. Pozvao nas je [saudijski prijestolonasljednik] Mohammed bin Salman na razgovore u Rijadu”, rekao je Abdullah, naglašavajući potrebu da se pronađe obostrano korisno rješenje.
“Danas ćemo imati zanimljive razgovore”, rekao je on, dodajući da je Jordan odmah spreman da primi 2.000 djece koja su bolesna od raka i drugih bolesti.
Trump je tvrdio da Sjedinjene Države neće kupiti Gazu, ali nije elaborirao svoj plan preuzimanja.
„Imaćemo to, i mi ćemo to zadržati, i postaraćemo se da bude mira, da neće biti nikakvih problema, i niko to neće dovoditi u pitanje“, rekao je.
To je sastanak sa visokim ulozima za Abdulaha koji dolazi u trenutku kada Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozoravaju da će, ako Hamas ne vrati izraelske taoce do subote podne, prekinuti primirje između Izraela i Hamasa koji je dogovoren 19. januara.
“Mislim da oni neće dati rok, lično. Mislim da žele da igraju čvrstog momka. Ali vidjećemo koliko će biti teški”, rekao je Trump u utorak, dodajući da odbacuje postepenu prirodu razmjene.
„Ili će ih vratiti do subote u 12 sati ili su svi dogovori isključeni“, rekao je.
Sporazum između Izraelaca i Hamasa o broju oslobođenih talaca za Palestince koji se drže u izraelskim zatvorima mjesecima je pregovarala Bidenova administracija zajedno s Katarom i Egiptom.
Hamas je u ponedjeljak zaprijetio da će odgoditi sljedeće planirano oslobađanje izraelskih talaca zbog, kako je rekao, izraelskog kršenja primirja. Netanyahu je u utorak rekao da je naredio izraelskoj vojsci da opkoli Gazu.
“Odluka koju sam jednoglasno donio u kabinetu je sljedeća: ako Hamas ne vrati naše taoce do subote u podne, prekid vatre će biti prekinut, a ID će se vratiti u intenzivne borbe dok Hamas konačno ne bude poražen”, rekao je on, misleći na Izraelske odbrambene snage.
Prijetnje pomoći
Uoči kraljeve posjete Washingtonu, Trump je upozorio da bi američka pomoć Jordanu i Egiptu mogla biti ugrožena ako ne ispune njegove zahtjeve za Gazu.
U utorak se činilo da se povukao, rekavši: „Ne moram da prijetim. ... Mislim da smo iznad toga.”
Jordan i Egipat su glavni primaoci američke vojne i ekonomske pomoći. Prema informacijama američke vlade, SAD su Amanu pružile gotovo 1,7 milijardi dolara strane pomoći u fiskalnoj 2023., najnovijem periodu sa potpunim podacima. To je Kairu dalo oko 1,5 milijardi dolara u istom periodu.
Trump je prvi put iznio ideju o razvoju Gaze u ono što on naziva "rivijerom Bliskog istoka" tokom Netanyahuove posjete Bijeloj kući prošle nedelje. Prijedlog je izazvao šokove širom Bliskog istoka i stavio Abdullaha u tešku poziciju između održavanja vojnih i diplomatskih veza s ključnim saveznikom i narodne podrške Palestincima kod kuće.
Jordanski kralj je pod ogromnim pritiskom da održi dobre odnose sa SAD-om tokom godina dok je apsorbirao šokove od politike Washingtona koja je odlutala prema izraelskim ultradesničarskim strankama, posebno od prve Trumpove administracije, rekla je Zaha Hassan, saradnik u Carnegie Endowmentu za međunarodni mir.
"Ne postoji niz okolnosti u kojima će kralj prihvatiti raseljavanje Palestinaca u Jordan", rekla je Hasan za Glas Amerike.
„Pitanje je egzistencijalno za kralja i njegovu stalnu vladavinu“, rekla je ona.
Prijetnja stabilnosti Jordana
Skoro 3 miliona Palestinaca je u Jordanu — izbjeglice i naturalizirani jordanski državljani palestinskog porijekla koji su došli kao izbjeglice tokom Al-Nakbe, masovnog raseljavanja Palestinaca tokom arapsko-izraelskog rata 1948. godine.
Priliv Palestinaca iz Gaze dramatično bi povećao pritisak na ionako posrnulu ekonomiju i mogao bi narušiti krhku demografsku ravnotežu u jordanskom društvu, koje uključuje stotine hiljada sirijskih izbjeglica.
Palestinci i oni koji podržavaju njihovu stvar u Jordanu neće prihvatiti više raseljavanja, rekao je Ghaith al-Omari, viši saradnik na Washington Institutu za bliskoistočnu politiku.
"Ovo će stvoriti domaće nemire", rekao je on za Glas Amerike, dodajući da će priliv uključiti članove i pristalice Hamasa, stvarajući terorističku prijetnju za kraljevinu koja bi Jordan pretvorila u teren za napade na Izrael.
"Sve ove stvari će stvoriti vrlo, vrlo ozbiljne prijetnje stabilnosti Jordana, a možda čak i opstanku", rekao je.
Jordanski zvaničnici odbacili su prisilno preseljenje Palestinaca kao moralno pogrešno. Palestinci su odlučni da neće napustiti zemlju koju smatraju svojom s pravom.
Trumpov plan bi također mogao poremetiti krhki mir između Izraela i Jordana prema mirovnom sporazumu iz 1994. godine.
"Taj bi sporazum bio u opasnosti, jer je zasnovan na određenim garancijama SAD-a i zasnovan na političkom rješenju za Palestince, koji su godinu dana ranije potpisali privremeni sporazum s Izraelom", rekla je Hassan.
Izraelski krajnje desničarski političari, uključujući ministra finansija Bezalela Smotriča, podržavaju Trumpov plan, kao i većina Izraelaca, prema anketi državnog medija Channel 12.
Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Francesca Albanese rekla je da je Trumpov prijedlog "nezakonit, nemoralan i neodgovoran" i gori od etničkog čišćenja.
"To je podsticanje na prisilno raseljavanje, što je međunarodni zločin", rekla je prošle sedmice na konferenciji za novinare u Kopenhagenu.
Pod pritiskom novinara, Trump je rekao da će se držati svog plana za razvoj Gaze bez obzira na alternative koje arapske zemlje mogu ponuditi.
“Mislim da će to biti nešto što će biti veličanstveno za Palestince. Oni će biti zaljubljeni u to”, rekao je Trump. “S nekretninama sam prošao jako dobro. Mogu vam govoriti o nekretninama. Biće zaljubljeni u to.”
Margaret Basheer iz Glasa Amerike i Nataša Mozgovaja dale su svoj doprinos ovom izvještaju.
Hamas: Prekid vatre je jedini način da se vrate taoci
Nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio otkazivanje sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa ako svi taoci ne budu vraćeni do subote, zvaničnik Hamasa upozorio je da je jedini način da se zarobljenici vrate kućama poštovanje uvjeta sporazuma.
Trump je to izjavio u ponedjeljak nakon što je Hamas optužio Izrael za kršenje primirja i zaprijetio da će odgoditi oslobađanje talaca.
"Što se mene tiče, ako svi taoci ne budu vraćeni do subote 12 sati - mislim da je pravo vrijeme - rekao bih otkažite to i sve opklade su isključene i neka izbije pakao", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.
Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri rekao je u utorak Reutersu i agenciji France-Presse da izjave američkog predsjednika komplikuju krhko primirje.
"Trump mora zapamtiti da postoji sporazum koji moraju poštovati obje strane, a to je jedini način da se vrate zatvorenici", rekao je on. "Jezik prijetnji nema vrijednost i samo komplikuje stvari."
Hamas je u ponedjeljak rekao da taoci više neće biti pušteni do daljnjeg. Grupa — koju Sjedinjene Države i nekoliko drugih zemalja navode kao terorističku organizaciju — optužila je Izrael da odgađa povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, iako su se stotine hiljada vratile.
Hamas je također rekao da su Palestinci bili meta "zračnih napada i pucnjave u različitim područjima" i rekao da Izrael nije uspio "omogućiti ulazak humanitarne pomoći prema dogovoru". Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je 12.600 kamiona humanitarne pomoći ušlo u Gazu od početka primirja i da je neposredna prijetnja od gladi nestala.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao je da bi svako odlaganje Hamasa predstavljalo "potpuno kršenje" sporazuma o prekidu vatre. Postavio je izraelsku vojsku na najviši nivo pripravnosti.
Od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca, Hamas je oslobodio 21 taoca, a Izrael je oslobodio više od 730 zatvorenika. Sljedeća razmjena zakazana je za subotu, a još tri Izraelca će biti oslobođena u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika koje je Izrael zatvorio.
Plan za Gazu
Trump je predložio premještanje Palestinaca koji žive u Gazi na neodređenu lokaciju izvan teritorije. Prema njegovom planu, Sjedinjene Države bi preuzele Gazu, a Palestinci ne bi imali pravo na povratak.
U intervjuu za Fox News objavljenom u ponedjeljak, on je svoj plan za usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora nazvao "razvoj nekretnina za budućnost".
“Ja bih ga posjedovao”, rekao je, dodajući da će 2,3 miliona Palestinaca koji sada žive u ratom razorenoj Gazi biti premješteno na čak šest različitih lokacija izvan Gaze prema planu koji su arapski svijet, kao i američki saveznici i protivnici, odbacili.
Trump je u utorak trebalo da se sastane sa jordanskim kraljem Abdulahom.
"Mislim da će primiti" izbjeglice, rekao je Trump u ponedjeljak o kralju.
Upitan da li bi uskratio pomoć Jordanu i Egiptu ako oni to odbiju, Trump je rekao: "Da, možda, naravno, zašto ne... ako se ne slažu, ja bih vjerojatno uskratio pomoć."
Kralj Abdulah je rekao da je odbacio bilo kakve poteze za aneksiju zemlje i raseljavanje Palestinaca. Očekuje se da će Trumpu reći da bi takav potez mogao podstaći radikalizam, proširiti haos u regionu, ugroziti mir s Izraelom i ugroziti sam opstanak zemlje.
U međuvremenu, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty rekao je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiu u ponedjeljak da su arapske države odbile plan za raseljavanje Palestinaca i preuzimanje kontrole nad enklavom.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Abdelatty naglasio važnost obnove Gaze dok Palestinci ostaju tamo.
Nakon sastanka, američki State Department izdao je priopćenje u kojem nije eksplicitno pominjao Trumpov plan, ali je dodao da je Rubio "ponovio važnost bliske saradnje za unapređenje postkonfliktnog planiranja upravljanja i sigurnosti Gaze i naglasio da Hamas nikada više ne može upravljati Gazom ili prijetiti Izraelu".
Uslovi prekida vatre
Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim.
U nedjelju su se izraelske trupe povukle iz koridora Netzarim, uskog pojasa zemlje koji dijeli teritoriju. To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom zbog borbi.
U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo smirenje". Ali detalji su nejasni i o njima tek treba pregovarati.
Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca.
Kontraofanziva Izraela ubila je više od 47.000 Palestinaca,od čega više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata koje je ubio.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.
Trump prijeti Hamasu: "Otvoriće se vrata pakla ako ne oslobodite preostale taoce do subote"
Američki predsjednik Donald Trump je rekao da bi sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa trebalo da bude otkazan ako Hamas ne oslobodi sve preostale taoce iz Gaze do subote u podne.
Hamas je u ponedeljak objavio da do daljeg neće oslobađati taoce zbog, kako je saopšteno, izraelskog kršenja sporazuma o primirju.
Izraelski ministar odbrane Israel Katz rekao je da se odlukom Hamasa o taocima krši primirje i naložio vojsci da bude u najvišem stanju pripravnosti u Gazi i da brani izraelske zajednice. Iz izraelske vojske je kasnije saopšteno da je nivo pripravnosti povišen i predviđene dodatne snage za odbrambene misije.
Trump je razgovoru sa novinarima, dok je potpisivao niz uredbi u Bijeloj kući, kazao da će odluka o nastavku primirja na kraju zavisiti od Izraela.
Ali on je upozorio da će „izbiti pakao“ ako preostali taoci ne budu pušteni, dodajući da se plaši da su mnogi mrtvi. „Govorim u svoje ime“, rekao je Trump. „Izrael to može da odbije.”
Trump je naveo i da bi mogao da ukine pomoć Jordanu i Egiptu ako ne budu htjeli da prime palestinske izbjeglice iz Gaze.
Palestinska ekstremistička grupa trebalo je da neke taoce oslobodi u subotu u zamjenu za Palestince koji su bili u izraelskim zatvorima, kao što je to bio slučaj prethodne tri nedelje.
Portparol vojnog krila Hamasa Abu Ubaida optužio je međutim Izrael da krši dogovor time što odlaže povratak Palestinaca u sjeverni dio Gaze, granatira ih i puca na njih i sprječava ulazak pomoći u enklavu.
Primirje se uglavnom poštovalo od stupanja na snagu 19. januara, mada je bilo nekoliko incidenata kada su izraelske snage ubile Palestince za koje su tvrdili da su pripadnici Hamasa i da su predstavljali bezbjednosni rizik. Količina humanitarne pomoći Gazi se povećala od primirja, navode humanitarne agencije, prenosi agencija Reuters.
Međutim, Ubaida je rekao da će biti odloženo oslobađanje talaca, planirano za subotu, dok Izrael ne bude poštovao sporazum o primirju.
Netanjahu je u ponedeljak održao bezbjednosne konsultacije, rekao je jedan izraelski zvaničnik, dok bi bezbjednosni kabinet trebalo da se sastane u utorak.
Egipatski bezbjednosni izvori rekli su za Reuters da posrednici strahuju od kolapsa sporazuma o primirju. U postizanju dogovora su posredovali Katar, Egipat i SAD.
Grupa koja zastupa porodice talaca zatražila je od pregovarača da spriječe da dogovor propadne, dok je još jedna organizacija koja zastupa izraelske vojne veterane optužila vladu da namjerno sabotira sporazum.
Prema prvoj fazi sporazuma, trebalo je da budu oslobođena 33 taoca. Za sada je na slobodu pušteno 16, uz petoro Tajlanđana koji su oslobođeni odvojeno.
Izrael je oslobodio stotine palestinskih zatvorenika, od onih osuđenih na doživotne kazne zatvora zbog smrtonosnih napada do Palestinaca pritvorenih tokom rata i držanih bez formalne optužnice.
Hamas je optužio Izrael da odugovlači sa dozvolom da pomoć ulazi u Gazu, što je jedan od uslova prve faze sporazuma. Izraelske vlasti negiraju te optužbe.
Izrael pak optužuje Hamas da ne poštuje plan oslobađanja talaca i da ih zlostavlja tako što ih javno izvodi pred veliki broj ljudi, prije nego što ih predaje Crvenom krstu.
Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua prethodno je saopštio da se izraelska delegacija vratila iz Katara, gdje se pregovara o drugoj fazi primirja. Nije poznato zašto su se vratili.
Palestinski zvaničnik, blizak razgovorima, rekao je da se napredak odlaže zbog nepovjerenja između dvije strane koje se međusobno optužuju za kršenje uslova primirja.
Razgovori o drugoj fazi, u okviru koje bi bili oslobođeni preostali taoci i izraelske snage se povukle iz Gaze, počeli su prošle nedelje ali bez velikog napretka.
