Linkovi

Izdvojeno

Visoki predstavnik nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH

Christian Schmidt objavljuje odluku o izmjenama Izbornog zakona u BiH, Sarajevo, 27. juli 2022.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je danas nametnuo izmjene izbornih propisa u BiH kojima se, kako kaže, garantuje fer i slobodna kampanja. 

„Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, rekao je Schmidt, dodavši da se bh. političari u Federaciji BiH nisu mogli oko toga dogovoriti.

Stranke u Federaciji BiH nisu se protivile tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već onim suštinskim za kojim Schmidt danas nije posegnuo.

Opći izbori se održavaju na jesen.

„Vrlo sam jasno stavio do znanja da želim njihov doprinos odnos, njihove prijedloge o deblokiranju. Ustavni sud (FBiH) nema sudija, sudije nisu izabrane. Nema Vlade u Federaciji, već četiri godine nije imenovana. Neprihvatljivo je”, rekao je Schmidt.

Rekao je kako su pred političarima veliki zadaci i da očekuje rezultate, prije svega da se postigne dogovor o deblokadi institucija, dodavši kako je nakon Općih izbora „pred nama veliki posao”.

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka, Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

Pored ostalog, izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.

Izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika, izvještava Radio Slobodna Evropa.

Kompletna odluka visokog predstavnika objavljena je stranici OHR-a.

Nakon što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, reagirao je Hrvatski narodni sabor, smatrajući da je Ured visokog predstavnika podlegao bošnjačkim pritiscima.

Ranije je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako bi donošenjem suštinskih izmjena Izbornog zakona bila minimalno ispravljena greška prema Hrvatima u BiH.

Prije objave odluke, Schmidt se sastao sa stranačkim predstavnicima u svom uredu. Nakon sastanka, predstavnici stranaka su rekli kako će Schmidt donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, dok su suštinske na čekanju, prepuštajući tako političarima još jedan pokušaj dogovora.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao je danas nakon sastanka u OHR-u da je visoki predstavnik poručio da će nametnuti suštinske izmjene Izbornog zakona ukoliko protekne mnogo vremena bez dogovora.

Elmedin Konaković, lider NiP-a, rekao je da je stav međunarodne zajednici da „moramo raditi svoj posao i slagati se”.

„Kako god, sretni smo što, bar za sada, neće doći do daljnjih podjela u BiH”, rekao je Konaković.

Nikšić je rekao kako se tehničke izmjene odnose na transparetnost izbornog procesa.

Nakon što je u medijima objavljeno kakve će sve izmjene visoki predstavnik nametnuti, najviše reakcija privukle su one koje se tiču cenzusa od tri posto.

Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.

Ova navodna suštinska izmjena je dovela i do protesta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i građani i političari, koji kažu da se cenzus od tri posto vodi ka diskriminaciji i da ide u korist HDZ-u.

Schmidt nije istupao u javnost nakon što su mediji objavili kakve sve izmjene Izbornog zakona on planira nametnuti.

Konaković kaže da je Schmidt na današnjem sastanku odbio govoriti o detaljima suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.

Protesti pred OHR-om održani su i danas.

Bosanski servis Glasa Amerike kontaktirao je State Department u vezi izmjena Izbornog zakona, odakle je stigao odgovor da Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik. Isti stav je zauzela i Velika Britanija.

Istovremeno, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH o kojima se govori na osnovu medijskih izvještaja naišle su na kritike.

Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.

Član jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.

Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo prije godinu dana, iskoristio je Bonske ovlasti kako bi se osigurao novac na ovogodišnje Opće izbore, ali i za suspenziju zakonskog propisa o imovini u entitetu RS, rekavši da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.

See all News Updates of the Day

Sjedinjene Države uvele nove sankcije plaćenićkoj grupi Wagner

Centar privatne vojne grupe Wagner u Sankt Peterburgu.

Sjedinjene Države uvele su nove sankcije ruskoj paravojnoj plaćenićkoj grupi Wagner i njenom lideru Jevgeniju Prigožinu.

Sankcije, kako saopštava State Department, uključuju, „njenu ključnu infrastrukturu i povezane kompanije, operacije na ratištu u Ukrajini, proizvođače ruskog oružja i one koji upravljaju područjima pod ruskom okupacijom”.

„Ova akcija podržava naš cilj da degradiramo sposobnost Moskve da vodi rat protiv Ukrajine, da pozove odgovornost za one koji su odgovorni za ruski agresivni rat i povezane zloupotrebe, i da izvršimo dalji pritisak na ruski odbrambeni sektor”, kaže se u saopštenju.

Sjedinjene Države su sankcionisale niz entiteta i pojedinaca. Između ostalog, sankcionisana je avijacijska firma koju koristi Wagner grupa, tri osobe zbog njihove uloge šefova ruske Federalne kazneno-popravne službe, za koju se navodi da olakšava regrutaciju ruskih zatvorenika u Wagnerovu grupu. Sankcionisan je i Sergej Adonjev za kojeg se kaže da je finansijer ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Također su nametnuta vizna ograničenja za 531 pripadnika ruske vojske koji ugrožavaju integritet Ukrajine.

Prije nekoliko mjeseci, u novembru 2022. godine, State Department je Wagner grupu označio odgovornom za ugrožovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Danas, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija označava Wagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

„Obrazac ozbiljnog kriminalnog ponašanja Wagner grupe uključuje nasilno uznemiravanje novinara, humanitarnih radnika i pripadnika manjinskih grupa i uznemiravanje, opstrukciju i zastrašivanje mirovnih snaga UN-a u Centralnoafričkoj Republici kao i silovanja i ubistva u Maliju”, stoji u saopštenju.

Na listi kažnjenih našao se i kineski Institut za istraživanje svemira i tehnologije – označen odgovornim za dostavljanje Terra Techu satelitskih snimaka raznih lokacija u Ukrajini.

Američka ministrica finansija Janet Yellen je saopštila: „Proširene sankcije Wagneru dodatno će otežati mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da naoružava i oprema svoju ratnu mašinu.”

update

Najmanje 11 žrtava usljed ruskih vazdušnih napada na ukrajinske regione

Posledice ruskih vazdušnih napada u okolini Kijeva. (REUTERS/Valentyn Ogirenko)

Ruski ratni avioni ispalili su talas raketa na Ukrajinu tokom saobraćajnog špica u četvrtak ujutru, a Ukrajinci pobjegli u skloništa dok su snage protivvazdušne odbrane obarale dolazeće rakete, rekli su zvaničnici.

Najmanje jedanaest osoba poginulo je u ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu, saopštio je Oleksandr Horunži, portparol Državne službe za vanredne situacije.

Horunži je rekao da je u udaru ruskih snaga na jedanaest regiona povrijeđeno jedanaest ljudi i oštećeno 35 zgrada.

Upozorenje o vazdušnom napadu se čulo širom zemlje dok su ljudi išli na posao. U glavnom gradu Kijevu, veliki broj ljudi smešten je u podzemnim stanicama metroa.

Rusija je od oktobra gađala elektroenergetsku mrežu raketama i dronovima, što je izazvalo velike nestanke struje i druge prekide snabdijevanjem tokom zime.

Najnoviji raketni udari uslijedili su nekoliko sati nakon napada dronom preko noći.

Portparol vazduhoplovstva Jurij Inhat kazao je da je šest ruskih aviona lansiralo rakete, i da se očekuje više od 30 raketa u različitim regionima.

On je rekao da se čini da projektili prvenstveno gađaju centralnu Ukrajinu, ali da bi mogli da promijene kurs.

„Prve ruske rakete su oborene”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta predsednika.

Vazdušni napadi uslijedili su nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Države i Njemačka rekle da su pristale da pošalju ukrajinske borbene tenkove.

DTEK, najveći privatni proizvođač energije u Ukrajini, saopštio je da sprovodi hitno isključenje struje u glavnom gradu Kijevu, okolnom regionu, kao i regionima Odese i Dnjepropetrovska zbog opasnosti od raketnog napada.

Drugi proizvođači električne energije takođe su rekli da sprovode hitna isključenja struje u drugim dijelovima zemlje.

Vojska je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila sva 24 dronova koja je poslala Rusija. Petnaest dronova je oboreno oko glavnog grada Kijeva, gdje nema izvještaja o šteti.

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom

Ruski biznisi u BiH obavijeni tajnom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Procjenjuje se da je Optima grupa, naftna kompanija u ruskom vlasništvu, koja djeluje u BiH 15-ak godina u velikim gubicima dok je poslovanje ove firme prilično netransparentno. Pojedini analitičari smatraju da je to moguće zbog čvrstih veza sa predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj.

update

Biden: SAD šalju 31 tenk Ukrajini

Tenkovi Abrams

Američki predsjednik Joe Biden saopštio je da će SAD poslati 31 borbeni tenk M1 Abrams Ukrajini kako bi joj pomogli u borbi protiv Rusije, čija invazija traje skoro godinu dana. 

Biden je naglasio da su SAD i Evropa potpuno jedinstvene u podršci Ukrajini i najavio da će Amerikanci početi obuku ukrajinskih vojnika "što je prije moguće".

Međutim, istakao je da će biti potrebni mjeseci da američki tenkovi stignu do bojnog bolja.

Karakteristike Abrams tenka.
Karakteristike Abrams tenka.

Nakon sedmica oklijevanja koje je dovelo do sve većeg nestrpljenja njemačkih saveznika, kancelar Olaf Scholz najavio je u srijedu da će njegova vlada Ukrajini dati borbene tenkove Leopard 2 i odobriti zahtjeve drugih zemalja da učine isto.

U saopćenju, njemačka vlada je navela da će u početku Ukrajini isporučiti 14 tenkova iz vlastitih zaliha. Cilj je da Njemačka i njeni saveznici obezbijede Ukrajini ukupno dva bataljona, odnosno 88 tenkova.

Činjenice o Leopard tenku.
Činjenice o Leopard tenku.

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da odobre isporuku visokonaprednih borbenih tenkova Ukrajini u njenoj borbi protiv skoro jednogodišnje ruske invazije.

"Ova odluka prati našu dobro poznatu liniju podrške Ukrajini u skladu sa našim mogućnostima", rekao je Scholz nakon sastanka vlade u Berlinu.

Njemačka je "djelovala u bliskoj koordinaciji" sa svojim međunarodnim saveznicima, dodao je.

Američki mediji navode da bi administracija predsjednika Joea Bidena svoju odluku mogla objaviti već u srijedu. Odluku o slanju tenkova M1 Abrams u Ukrajinu, kao dio diplomatskog dogovora s Njemačkom u vezi s dostavom nekih od njenih tenkova, prvi je objavio The Wall Street Journal.

Američki zvaničnici citirani u izvještajima kažu da Sjedinjene Države razmatraju slanje nešto više od 30 sofisticiranih tenkova na ukrajinsko ratište.

Američki zvaničnik upoznat sa razmatranjima rekao je u utorak za Glas Amerike da Bijela kuća radi na finaliziranju plana da Ukrajina dobije željene tenkove, iako bi moglo proći neko vrijeme prije nego što Kijev bude u mogućnosti da preuzme isporuku i stavi ih na ratište.

Zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode planova, rekao je da će tenkovi vjerovatno biti dostavljeni putem Pentagonove Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI). Fond omogućava Ministarstvu odbrane da kupuje oružje i sisteme bilo od proizvođača odbrane ili iz drugih izvora, umjesto da ih crpi direktno iz američkih zaliha.

U ovom slučaju, zvaničnik je rekao da bi Sjedinjene Države mogle tražiti da kupe tenkove M1 Abrams od drugih zemalja i da ih preurede prije nego što ih pošalju u Ukrajinu.

Rusija je ljutito dočekala vijest o američkim razmatranjima. Reuters izvještava da je Anatolij Antonov, ruski izaslanik u Sjedinjenim Državama, rekao u poruci u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da bi moguća isporuka tenkova od strane Sjedinjenih Država Ukrajini bila "još jedna očita provokacija protiv Rusije".

„Očigledno je da Washington namerno pokušava da nam nanese strateški poraz“, rekao je Antonov.

Neki američki zvaničnici su odbacili ideju slanja tenkova Abrams u Ukrajinu, upozoravajući da, iako su tenkovi Abrams vrlo sposobni, teško ih je održavati i zahtijevaju više goriva nego što Kijev može izdvojiti.

„Ne bi trebalo da pružamo Ukrajincima sisteme koje ne mogu da poprave, ne mogu da izdrže i koje oni, dugoročno gledano, ne mogu da priušte, jer to nije od pomoći”, rekao je podsekretar odbrane za politiku Colin Kahl novinari prošle sedmice.

Sekretar za štampu Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, ponovio je tu zabrinutost u utorak.

„Naš fokus je bio na tome da Ukrajini pružimo kapacitete koje može primijeniti upravo sada na ratištu”, rekao je on. „M1 [Abrams tenk] je složen sistem naoružanja koji je težak za održavanje. … To je bila istina juče. To je istina danas. To će biti istina u budućnosti”, rekao je on.

Do promjene u stavu SAD-a o slanju tenkova M1 Abrams Ukrajini došlo je nakon što su brojne njemačke novinske kuće objavile da je Njemačka odlučila poslati neke od svojih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, uz to što je otvorila put drugim zemljama da pošalju iste tenkove Kijevu.

Ranije, nakon sastanka u Berlinu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku Njemačke da dozvoli saveznicima, predvođenim Poljskom, da pošalju Ukrajini željene tenkove njemačke proizvodnje.

Rekao je da je obezbjeđivanje borbenih tenkova ukrajinskim snagama važno kako bi se odbilo rusko napredovanje i kako bi se pomoglo Ukrajini da povrati svoju teritoriju.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da će zapadni borbeni tenkovi, poput Leoparda i Abramsa, omogućiti njihovim snagama da efikasnije manevrišu, dok nastoje da potisnu ruske snage koje okupiraju njihovu zemlju.

Biden traži zabranu automatskog oružja poslije masovnih pucnjava 

Policijska traka na mjestu pucnjave 24. januara 2023, u kojoj je napadač ubio nekoliko ljudi u dvije poljoprivredne radnje u Kaliforniji.

Poslije dvije smrtonosne masovne pucnjave u Kaliforniji razmaku od samo nekoliko dana, predsjednik SAD Joe Biden daje podršku mjerama kontrole oružja, uključujući i obnavljanje zabrane poluatomatskog i automatskog oružja iz 1994. za koju se zalagao kao senator.

"Čak i dok čekamo dalje detalje o ovim pucnjavama, znamo da pošast nasilja uz upotrebu vatrenog oružja širom Amerike zahtijeva snažniju akciju. Još jednom pozivam oba doma Kongresa da djeluju brzo i dostave ovu zabranu poluautomatskog i automatskog oružja na moj sto i preduzmu mjere da očuvaju bezbjednost američke zajednice, škola, radnih mjesta i domova", naveo je predsjednik Biden u izjavi poslije pucnjave u ponedjeljak u Half Moon Bayju u Kaliforniji, u kojoj je poginulo najmanje sedam ljudi.

Pucnjava se dogodila samo dva dana pošto je naoružani napadač ubio najmanje 11 ljudi u plesnom studiju u Monterey Parku u Kaliforniji, dok je azijsko-američka zajednica u tom gradu proslavljala novogodišnji vikend.

U ponedjeljak, američka senatorica Dianne Feinstein, demokratkinja iz Kalifornije, zajedno sa senatorima Richardom Blumenthalom i Chrisom Murphyjem, demokratama iz države Connecticut, predstavila je zakon o ponovnom uspostavljanju federalne zabrane automatskog oružja, kao i zakon o podizanju minimalne starosne granice za kupovinu te vrste oružja na 21 godinu. Ta zabrana je istekla 2004. godine.

"Stalni tok masovnih pucnjava ima jednu zajedničku nit: skoro sva uključuju poluatomatsko i automatsko oružje. To je zato što je ovo oružje dizajnirano da ubije što više ljudi što je brže moguće", rekla je Feinstein."Vrijeme je da se suprotstavimo lobiju za oružje i uklonimo ovo ratno oružje sa naših ulica ili, u najmanju ruku, da ga držimo van domašaja mladih ljudi."

Predložena zabrana oružja od strane Senata, kojoj se protive republikanci i aktivisti za prava oružja, blokirala bi redom: prodaju, proizvodnju, transfer i uvoz 205 specifičnih vrsta oružja, koja imaju karakteristike oružja koje koristi vojska - i proglasila nezakonitim okvire municije koji mogu da sadrže više od 10 metaka.

Demokratski kongresmen David Cicilline predstaviće prateću verziju zakona u Predstavničkom domu. Obje doma će morati da usvoje zakon da bi stigao do Bidenovog stola, da bi ga on zatim potpisao.

Sa republikancima koji kontrolišu Predstavnički dom, male su šanse da zakon prođe. Predsjednik Predstavničkog doma Kevin McCarthy, republikanac iz Kalifornije, rekao je novinarima u utorak da neće uzimati u razmatranje nove zakone o oružju dok ne sazna više o obje pucnjave. Ankete pokazuju da se većina republikanskih glasača protivi ograničenju prava na nošenje oružja, zaštićenom Drugim amandmanom na Ustav SAD.

A pošto je Vrhovni sud koji naginje konzervativcima poništio njujorški zakon o bezbjednosti oružja u junu, restrikcije u pogledu oružja mogle bi da budu ugrožene i u drugim saveznim državama, rekao je Jonathan Metzl, sociolog sa Univerziteta Vanderbilt, koji je fousiran na politiku oružja.

"Ništa se zaista neće dogoditi dok se ne pozabavimo ne samo svakodnevnim zakonodavstvom o oružju, što je važno", rekao je Metzl za Glas Amerike. "Ali zaista, Vrhovni sud trenutno podriva pokret za bezbjednost oružja i to na zaista katastrofalan način."

Sekretarica za medije Bele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da administracija razmatra više izvršnih akcija kako bi se pozabavila smanjenjem oružanog nasilja.

"Ali ono što vjerujemo je da Kongres treba da reaguje", rekla je ona novinarima u utorak.

U SAD je do sada ove godine bilo više smrtonosnih incidenata sa oružjem nego u istom periodu bilo koje godine. Bilo je oko 40 masovnih pucnjava, definisanih kao incidenti sa najmanje četiri ubijene žrtve, širom zemlje u prve tri nedjelje 2023.

Prošlog juna, tek nešto više od mjesec dana pošto je u masovnoj pucnjavi u osnovnoj školi u Texasu ubijeno 19 djece i dvoje odraslih i pošto je u masovnoj pucnjavi u supermarketu u Buffalu, u New Yorku, ubijeno 10 crnaca, Biden je potpisao dvopartijski zakon o bezbjednosti oružja.

Zakon, prvi veliki propis o bezbjednosti oružja koji je Kongres usvojio u skoro 30 godina, uključuje jačanje bezbjednosne provjere za kupce oružja između 18 i 21 godine i pruža podsticaj državama da donesu takozvane zakone o crvenoj zastavi koji dozvoljavaju grupama da podnose peticije pred sudovima, kako bi se uklonilo oružje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju za sebe ili druge, između ostalih odredbi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG