Linkovi

Izdvojeno

Visoki predstavnik nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH

Christian Schmidt objavljuje odluku o izmjenama Izbornog zakona u BiH, Sarajevo, 27. juli 2022.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je danas nametnuo izmjene izbornih propisa u BiH kojima se, kako kaže, garantuje fer i slobodna kampanja. 

„Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, rekao je Schmidt, dodavši da se bh. političari u Federaciji BiH nisu mogli oko toga dogovoriti.

Stranke u Federaciji BiH nisu se protivile tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već onim suštinskim za kojim Schmidt danas nije posegnuo.

Opći izbori se održavaju na jesen.

„Vrlo sam jasno stavio do znanja da želim njihov doprinos odnos, njihove prijedloge o deblokiranju. Ustavni sud (FBiH) nema sudija, sudije nisu izabrane. Nema Vlade u Federaciji, već četiri godine nije imenovana. Neprihvatljivo je”, rekao je Schmidt.

Rekao je kako su pred političarima veliki zadaci i da očekuje rezultate, prije svega da se postigne dogovor o deblokadi institucija, dodavši kako je nakon Općih izbora „pred nama veliki posao”.

Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka, Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.

Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.

Pored ostalog, izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.

Izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika, izvještava Radio Slobodna Evropa.

Kompletna odluka visokog predstavnika objavljena je stranici OHR-a.

Nakon što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, reagirao je Hrvatski narodni sabor, smatrajući da je Ured visokog predstavnika podlegao bošnjačkim pritiscima.

Ranije je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako bi donošenjem suštinskih izmjena Izbornog zakona bila minimalno ispravljena greška prema Hrvatima u BiH.

Prije objave odluke, Schmidt se sastao sa stranačkim predstavnicima u svom uredu. Nakon sastanka, predstavnici stranaka su rekli kako će Schmidt donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, dok su suštinske na čekanju, prepuštajući tako političarima još jedan pokušaj dogovora.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao je danas nakon sastanka u OHR-u da je visoki predstavnik poručio da će nametnuti suštinske izmjene Izbornog zakona ukoliko protekne mnogo vremena bez dogovora.

Elmedin Konaković, lider NiP-a, rekao je da je stav međunarodne zajednici da „moramo raditi svoj posao i slagati se”.

„Kako god, sretni smo što, bar za sada, neće doći do daljnjih podjela u BiH”, rekao je Konaković.

Nikšić je rekao kako se tehničke izmjene odnose na transparetnost izbornog procesa.

Nakon što je u medijima objavljeno kakve će sve izmjene visoki predstavnik nametnuti, najviše reakcija privukle su one koje se tiču cenzusa od tri posto.

Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.

Ova navodna suštinska izmjena je dovela i do protesta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i građani i političari, koji kažu da se cenzus od tri posto vodi ka diskriminaciji i da ide u korist HDZ-u.

Schmidt nije istupao u javnost nakon što su mediji objavili kakve sve izmjene Izbornog zakona on planira nametnuti.

Konaković kaže da je Schmidt na današnjem sastanku odbio govoriti o detaljima suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.

Protesti pred OHR-om održani su i danas.

Bosanski servis Glasa Amerike kontaktirao je State Department u vezi izmjena Izbornog zakona, odakle je stigao odgovor da Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik. Isti stav je zauzela i Velika Britanija.

Istovremeno, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH o kojima se govori na osnovu medijskih izvještaja naišle su na kritike.

Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.

Član jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.

Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo prije godinu dana, iskoristio je Bonske ovlasti kako bi se osigurao novac na ovogodišnje Opće izbore, ali i za suspenziju zakonskog propisa o imovini u entitetu RS, rekavši da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.

See all News Updates of the Day

Republikanci prijete istragom o akcijama FBI-a

Arhiva - Policija usmerava saobraćaj ispred ulaza u letnjikovac bivšeg predsednika Donalda Trampa, Mar -a-Lago, 8. avgusta 2022, u Palm Biču, Florida, dok FBI vrši pretres.

Dok su njegovi saveznici u Kongresu postavljali temelje za istragu FBI-jevog pretresa njegovog doma na Floridi, Donald Trump u ponedjeljak je rekao u intervjuu da "temperatura mora da se spusti" u zemlji, iako je nastavio da bez dokaza navodi da su federalni agenti možda podmetnuli dokaze.

U svom prvom intervjuu otkako je FBI prošle nedjelje izvršio nalog za pretres u Mar-a-Lagu, Trumpovoj vili na obali mora, bivši predsjednik je rekao za Fox: "Nikada nije bilo vrijeme kao što je ovo kada je policija korištena da provali u kuća bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država, a u zemlji vlada ogroman bijes — na nivou koji nikada ranije nije viđen, osim u veoma opasnim vremenima".

FBI-ov nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago.
FBI-ov nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago.

Zapravo, agenti FBI nisu "provalili" u Trumpov dom. Umjesto toga, ušli su sa nalogom za pretres, koji je odobrio federalni sudija zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo.

U nalogu je precizirano da su istražitelji imali razloga da vjeruju da je prekršeno nekoliko federalnih zakona koji se odnose na očuvanje i bezbjednost informacija o nacionalnoj bezbjednosti, uključujući i Zakon o špijunaži.

Iako njegov naziv sugeriše da se bavi samo slučajevima špijuniranja, Zakon o špijunaži također pokriva pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima bez namere da se oni distribuiraju stranim vladama.

Trump je rekao da je zamolio svoje predstavnike da kontaktiraju Sekretarijat za pravosuđe i da obavijeste zvaničnike da će učiniti sve što može "da pomogne zemlji". Rekao je da niko nije uzvratio na tu poruku iz Sekretarijata.

Dokumenti su vraćeni

Prema informacijama objavljenim nakon pretresa, agenti FBI-a su preuzeli više od 20 kutija sa dokumentima, kao i pojedinačne dokumente, dva registratora sa fotografijama i razne druge predmete. Potvrda o imovini koja je dostavljena Trumpovom advokatu ukazuje na to da su mnogi od zaplijenjenih dokumenata povjerljivi, sa nekim označenim kao "strogo povjerljive/osetljive informacije", što znači da se vjeruje da su informacije koje sadrže među najosjetljivijim državnim tajnama.

"Ljudi su toliko ljuti na ono što se dešava", rekao je Trump. "Šta god možemo da učinimo da pomognemo — jer temperatura mora da se spusti u zemlji. Ako ne, dogodiće se strašne stvari".

Pogled na ljetnikovac bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago, 10. augusta 2022, u Palm Beachu, Florida.
Pogled na ljetnikovac bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, Mar-a-Lago, 10. augusta 2022, u Palm Beachu, Florida.

U istom intervjuu, bivši predsjednik je rekao da su agenti koji su izvršili pretres "mogli da podmetnu šta su htjeli".

Zatraženo je skidanje tajnosti

Američki predsjednici imaju ovlaštenje da jednostrano skinu oznaku tajnosti sa dokumenata, a Trump je prošle nedjelje tvrdio da je prije nego što je napustio funkciju, zvanično skinuo tajnost sa svih dokumenata koji su otišli sa njim u Mar-a-Lago. Bivši predsjednik do sada nije iznio nijedan dokaz da je preduzeo takve korake.

Međutim, bez obzira na status dokumenata, i dalje je nezakonito da Trump ili bilo koji drugi vladin zvaničnik uzme vladine zapise u svoj lični posed. Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine posebno propisuje da nakon što predsjednik napusti funkciju, svi predsjednički dokumenti se automatski prenose na pravno čuvanje Nacionalne uprave za arhive i dokumente (NARA).

Ranije ove godine, Trump je NARA-i predao još 15 kutija sa predsjedničkim dosijeima nakon što je agencija otišla na sud da ga prinudi da ih vrati. Kada je agencija pronašla povjerljivi materijal u tim kutijama, obavijestila je Sekretarijat za pravosuđe.

Izvještavanje New York Timesa i drugih novinskih kuća otkrilo je da su Trumpovi advokati uvjeravali zvaničnike za sprovođenje zakona da u Mar-a-Lagu više nema povjerljivog materijala. Međutim, FBI je kasnije saznao da to nije tačno i izdao je sudski poziv za sve preostale povjerljive dokumente. Nalog za pretres je izdat nakon što je Trump propustio da ih preda.

Republikanski zakonodavci zahtijevaju informacije

Također u ponedjeljak, Trumpovi saveznici na Capitol Hillu počeli su da postavljaju osnovu za istragu Kongresa o okolnostima racije, koju su obećali da će pokrenuti ako uspiju da preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa na novembarskim izborima.

U pismu sekretaru za pravosuđe Merricku Garlandu, koji je lično odobrio zahtjev za izdavanje naloga za pretres Trumpove kuće, 18 republikanskih članova Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma je napisalo: "FBI-ov upad bez presedana u rezidenciju predsjednika Trumpa šokantna je eskalacija Bidenove administracije i naoružavanje agencija za sprovođenje zakona protiv njegovih političkih protivnika. Američki narod zaslužuje transparentnost i odgovornost naših najviših zvaničnika za sprovođenje zakona u izvršnoj vlasti. Nećemo se zadovoljiti ničim osim vašom potpunom saradnjom u našoj istrazi".

U pismu, čija je slična verzija poslata direktoru FBI Christopher Wrayju, Garlandu je naređeno da sačuva i preda sve dokumente koji se odnose na pretres ili pripreme za pretres.

Dok republikanci tvrde da je Bidenova administracija "naoružala" Sekretarijat za pravosuđe protiv predsjednikovih političkih neprijatelja, isti sekretarijat takođe ima otvorenu krivičnu istragu u kojoj je meta predsjednikov sin Hunter Biden.

Arhiv - Trumpov pristalica demonstrira u blizini Trumpovog nacionalnog kluba nakon što je bivši predsjednik Donald Trump rekao da su agenti FBI upali u njegovu kuću u na Floridi.
Arhiv - Trumpov pristalica demonstrira u blizini Trumpovog nacionalnog kluba nakon što je bivši predsjednik Donald Trump rekao da su agenti FBI upali u njegovu kuću u na Floridi.

Poslovanje Huntera Bidena u stranim zemljama, između ostalih aktivnosti, već je nekoliko godina pod zakonskom kontrolom. Biden mlađi nije optužen ni za jedan zločin, a istraga DOJ-a o njemu se ne odnosi na njegovog oca.

"Očisti svoj kalendar"

Pismo Garlandu usledilo je nakon jasnog signala republikanskog rukovodstva da će okolnosti potrage u Mar-a-Lagu biti u centru pažnje ako preuzmu kontrolu nad jednim od domova Kongresa sljedeće godine.

Lider manjine u Predstavničkom domu McCarthy, vodeći kandidat za predsjednika Predstavničkog doma ako republikanci preuzmu to tijelo, obećao je iscrpne istrage rada Sekretarijata za pravosuđe i Garlanda.

"Sekretarijat za pravosuđe je dostigao nepodnošljivo stanje oružane politizacije“, rekao je on prošle nedjelje. "Kada republikanci vrate Predstavnički dom, izvršićemo hitan nadzor nad ovim odjeljenjem, pratiti činjenice i nećemo ostaviti nijedan kamen na kamenu."

Obraćajući se direktno Garlandu, rekao je sekretaru za pravosuđe da "sačuva svoje dokumente i očisti svoj kalendar".

Različita reakcija republikanaca

Reakcija na pretres među republikanskim zakonodavcima je bila različita, a neki, poput senatora Ricka Scotta, upoređuju FBI sa Gestapoom, tajnom policijom Njemačke iz nacističke ere. Kongresmen Paul Gosar je na Twitteru rekao: "Moramo uništiti FBI".

Međutim, drugi su bili odmjereniji.

Kongresmen Mike Turner, viši republikanac u Odboru za obavještajne poslove Predstavničkog doma, rekao je za CNN da članovi odbora imaju dovoljno bezbjednosnih dozvola da vide materijale koje je FBI koristio da podrži zahtjev za nalog za pretres i trebalo bi im dozvoliti da sami procijene da li je racija bila opravdana.

Senator Mike Rounds, gostujući u nedjelju na NBC-u, rekao je da vjeruje da bi Sekretarijat za pravosuđe trebalo, što je prije moguće, da objavi informacije o koracima koje je preduzeo prije izvršenja naloga za pretres u kući bivšeg predsjednika, jer "želimo da američki narod ima vjeru u svoje institucije".

"[Ne] moramo da spekulišemo", rekao je on. "Imamo odobrenje. Imamo sposobnost nadzora. Garland treba da obezbijedi ove materijale. Imate dvostranačke pozive da to uradite. Iznesite materijale na svjetlo dana. Dajte da ih vidimo. I onda možemo da vam kažemo naš odgovor i šta je naše rasuđivanje o tome da li je ovo prava prijetnja nacionalnoj bezbjednosti ili ne, ili da li je ovo zloupotreba diskrecionog prava od strane Garlanda."

Dodao je: "Mislim da je veoma važno, dugoročno, za Sekretarijat za pravosuđe, sada kada su ovo uradili, da pokažu da su imali razlog da uđu i urade ovo, da su iscrpili sva druga sredstva. A ako to ne mogu, onda imamo ozbiljan problem".

Demokratsko odbijanje

Demokrate u Washingtonu kritikovale su Trumpovu odluku da zadrži osjetljiva vladina dokumenta nakon što je napustio funkciju i demonizaciju FBI-ja od strane nekih njihovih republikanskih kolega. Upozorili su da ovo posljednje dovodi u opasnost službenike za sprovođenje zakona. Prošle nedjelje, nakon pretresa Mar-a-Laga, čovjek sa historijom snažne podrške predsjedniku napao je kancelariju FBI u državi Ohio prije nego što ga je policija ubila.

Kogresmen Adam Schiff, koji predsjedava Odborom Predstavničkog doma za obavještajne poslove, rekao je da nije vidio nikakve dokaze da je Trump skinuo tajnost dokumenata dok je bio na funkciji.

U nedjeljnom pojavljivanju na CBS-u, on je rekao da su on i njegove kolege zatražili procjenu štete od američkih obavještajnih agencija kako bi pokušali da razumiju stepen do kojeg je nacionalna bezbjednost mogla biti ugrožena Trumpovom odlukom da čuva povjerljive dokumente u soba koja je očigledno bila obezbjeđena jednostavnim katanacom.

"Ono što me ovde najviše uznemirava jeste stepen u kojem, barem prema javnom izvještavanju... onoga što se čini da je predsjednikovo namjerno zadržavanje ovih dokumenata nakon što ih je vlada tražila nazad", rekao je Schiff. "To dodaje još jedan sloj zabrinutosti."

Kina šalje trupe u Rusiju na zajedničke vježbe

Arhiv - Ruski vojnici stoje ispred kineskih oklopnih borbenih vozila tokom vježbe u Rusiji.

Zvanični Peking je saopštio da će poslati kontingent vojnika u Rusiju na zajedničke vojne vježbe u kojima će učestvovati i nekoliko drugih zemalja, među njima Indija, Bjelorusija, Mongolija i Tadžikistan.

Kinesko Ministarstvo odbrane objavilo je 17. augusta da učešće u zajedničkim vježbama "nije povezano sa trenutnom međunarodnom i regionalnom situacijom", što se očigledno odnosi na invaziju Rusije na Ukrajinu.

Vježbe su dio tekućeg bilateralnog godišnjeg sporazuma o saradnji, navodi se u saopštenju.

Slične zajedničke vježbe pod ruskim vodstvom u kojima je učestvovala Kina održane su posljednjih godina.

"Cilj je produbljivanje pragmatične i prijateljske saradnje sa vojskama zemalja učesnica, unapređenje nivoa strateške saradnje između strana učesnica i jačanje sposobnosti da se odgovori na različite bezbjednosne pretnje", navodi se u saopštenju.

Ruski i kineski strateški bombarderi su u okviru prve zajedničke vojne vježbe od početka ruske invazije na Ukrajinu izveli letove blizu Japana i Južne Koreje krajem maja u demonstraciji sile s oštrom porukom administraciji predsjednika SAD Joea Bidena koji je u to vrijeme završavao posjetu regionu tokom koje je nastojao da učvrsti regionalne saveze nasuprot sve snažnijem partnerstvu Moskve i Pekinga.

Kina je među zemljama koje su izbjegle uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je svom kineskom kolegi prošlog mjeseca da ne prihvata tvrdnje Kine da je neutralna u ukrajinskom sukobu i rekao da je Washington "zabrinut zbog njenog svrstava uz Rusiju".

Liderki ekstremne desnice u Italiji raste popularnost u anketama

Pješaci prolaze pored postera Giorgije Meloni, liderke ultra-desničarske stranke "Braća Italije" u Rimu, 4. augusta 2022.

Sa porukom koja je mješavina hrišćanstva, materinstva i patriorizma, Giorgia Meloni doživljava veliki rast popularnosti zbog kojeg bi narednog mjeseca mogla da postane prva premijerka u historiji Italije kao i prva liderka zemlje iz redova ekstremne desnice poslije Drugog svjetskog rata.

Iako njena partija "Braća Italije" ima neofašističke korene, Meloni je nastojala da rasprši strahove u pogledu njenog naslijeđa, navodeći da su birači umorni od takvih priča.

Pa ipak, postoje snažni nagovještaji da neće biti tako lako otresti se tog naslijeđa: simbol njene stranke uključuje plamen u tri boje, pozajmljen od neofašističke partije formirane ubrzo po završetku rata.

Ako "Braća Italije" pobijede na izborima 25. septembra, i 45-godišnja Meloni postane premijerka, to će se dogoditi skoro tačno 100 godina nakon što je Benito Mussolini, fašistički diktator Italije, došao na vlast u oktobru 1922. godine.

2019. godine, Meloni je ponosno predstavila Gaja Julija Cezara Mussolinija, praunuka diktatora, kao jednog od svojih kandidata za Evropski parlament, iako je, na kraju, izgubio.

Za većinu italijanskih birača, pitanja o antifašizmu i neofašizmu nisu "ključni pokretač odluke za koga će da glasaju", kaže Lorenco Pregliasco, šef kompanije za istraživanje javnog mnijjenja YouTrend. "Oni to ne vide kao dio sadašnjosti, već kao dio prošlosti."

Pa ipak, Meloni je svjesna pomne međunarodne pažnje koja prati njenu kandidaturu i radije korisi izraz "konzervativna" umjesto "ekstremno-desne" kada opisuje svoju stranku.

Nedavno je snimila video poruke na engleskom, francuskom i španskom jeziku u kojima je navela da je italijanska desnica "predala fašizam historiji prije više decenija, nedvosmisleno osuđujući gušenje demokratije i ozloglašene anti-jevrejske zakone."

To je bila referenca na zakone iz 1938. kojima je maloj jevrejskoj zajednici u Italiji bilo zabranjeno da učestvuje u poslovanju, obrazovanju i drugim aspektima svakodnevnog života. Zakoni su utrli put deportaciji brojnih italijanskih Jevreja u nacističke kampove smrti za vrijeme njemačke okupacije Rima u kasnim danima Drugog svjetskog rata.

Međutim, zadržavajući plamen u tri boje u logotipu svoje stranke, "ona simbolično ističe to naslijeđe", smatra David Art, profesor političkih nauka na univerzitetu Tufts, koji proučava evropsku krajnju desnicu. "Ali onda želi da doda - mi nismo rasisti."

Za razliku od Njemačke, koja se suočila sa svojim strašnim nacističkim naslijeđem i našla načine da ga prevaziđe, period fašizma se malo proučava u italijanskim školama i na univerzitetima, kaže Gastone Malaguti. Sada 96-godišnjak, kao tinejdžer se borio protiv Mussolinijevih snaga. U decenijama tokom kojih je dolazio u učionice da priča o italijanskom Pokretu otpora i borbi protiv fašizma, nailazio je na mnoge učenike koji nisu znali tu istoriju.

Prije samo pet godina, Braća Italije — čije ime je inspirisano prvim stihom italijanske himne - viđeni su kao marginalna stranka, kada su osvojili 4,4% glasova. Sada, ankete pokazuju da bi mogli da izbiju na prvo mjesto i osvoje čak 24% glasova, nešto ispred Deomkratske partije lijevog centra, koju predvodi bivši premijer Enrico Letta.

Prema italijanskom kompleksnom, djelimično proporcionalnom izbornom sistemu, koalicije iz kampanje dovode stranačke lidere na poziciju premijera, a ne samo osvojeni glasovi. Desničarski političari su ove godine obavili znatno bolji posao od demokrata u sklapanju izbornih partnerstava širokog dometa.

Lider partije Liga, Matteo Salvini, Giorgia Meloni i lideri partije Forza Italia Silvio Berlusconi poslije sastanka u Rimu, 20. oktobra 2021.
Lider partije Liga, Matteo Salvini, Giorgia Meloni i lideri partije Forza Italia Silvio Berlusconi poslije sastanka u Rimu, 20. oktobra 2021.

Meloni je pronašla saveznike u desničarskoj partiji Liga, koju predvodi Matteo Salvini, koji se, kao i ona, zalaže za suzbijanje ilegalne imigracije. Njen drugi saveznik je bivši premijer Silvio Berlusconi, iz stranke desnog centra Forzca Italia.

Prošle godine, njena stranka je bila jedina veća partija koja je odbila da se pridruži italijanskoj vladi nacionalnog jedinstva za vreme pandemije, koju je predvodio Mario Draghi, bivši šef Evropske centralne banke. Draghijeva vlada je doživjela krah prošlog mjeseca, nakon što su je napustili Salvini, Berlusconi i lider patije Pet zvijezda Giuseppe Conte, koji su preokupirani zbog slabih rezultata svojih stranaka u istraživanjima javnog mnijenja i lokalnih izbora.

U anketama, Meloni se odaje priznanje na "dosljednom i koherentnom pristupu politici. Ona nije pravila kompromise", kaže analitičar Pregliasco, dodajući da se takođe doživljava kao "liderka koja ima jasne ideje - iako se ne slažu svi sa tim idejama, naravno".

Ona se izvinila zbog "tona", ali ne i sadržaja vatrenog govora koji je održala u junu u Španiji, kako bi prikupila podršku desničarskoj partiji Vox.

"Reći će da smo opasni, ekstremisti, rasisti, fašisti, homofobi i da poričemo stvari", rekla je, po svemu sudeći u aluziji na one koji poriču Holokaust. Završila je govor uzvikujući slogane - DA prirodnim porodicama! Ne LGBT lobiju! Da seksualnom identitetu. Ne rodnoj ideologiji."

Meloni takođe oštro kritikuje "birokrate u Briselu" i "klimatski fundamentalizam". Političarka koja ima mladu kćerku, tvrdi da su izrazi "žena" i "materinstvo" trenutno izloženi "najvećoj cenzuri".

Abortus, koji je legalan u Italiji, nije tema kampanje. Međutim, Meloni je izrazila žaljenje zbog smanjene stope rađanja u Italiji, koja bi bila još niža bez imigrantkinja.

Na mitingu svojih pristalica u Rimu 2019, Meloni je dobila glasno odobravanje publike kada je vikala: "Ja sam Giorgia! Ja sam žena. Ja sam majka. Ja sam Italijanka, i ja sam hrišćanka. I ne možete to da mi oduzmete."

U roku od nekoliko dana, njena izjava se našla u tekstu jedne rap pjesme. Dok su je neki vidjeli kao parodiju, Meloni se pjesma dopala i čak je otpjevala nekoliko stihova u programu na državnom radiju.

Prema njenoj autobiografiji iz 2021. "Ja sam Giorgia", veći dio njenog identiteta je izgrađen dok je odrastala u radničkoj četvrti Rima Garbatella. Sa 15 godina se pridružila omladini Italijanskog socijalnog pokreta, neofašističkoj stranci sa simbolom plamena, i ljepila političke plakete po prijestolnici.

Kada je imala 31 godinu, Berlusconi ju je postavio za ministricu za omladinu u svojoj trećoj i posljednjoj vladi. Ali ubrzo je krenula svojim putem i postala su-osnivač stranke "Braća Italije" 2012.

I Salvini i Meloni kažu da čuvaju "hrišćanski identitet Evrope." Stranka Giorgine Meloni je odlučno podržala Draghijeve odluke da pošalje oružje Ukrajini, dok Salvini i Berlusconi, koji se otvoreno dive ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pružili mlaku podršku. Meloni također brani članstvo u NATO-u ali često vidi pravila EU kao kršenje italijanskog suvereniteta.

Ako njena partija krajnje desnice bude dominantna u novoj Vladi Italije, postoji zabrinutost o podršci koju će Italija pružiti desničarskim vladama u Mađarskoj i Poljskoj i njihovim "duboko konzervativnim agendama", u sred strahovanja o demokratskom nazadovanju EU, kaže Art.

Sama Meloni, međutim, ističe da se "snažno protivi bilo kakvom anti-demokratskom zaokretu".

Advokati i novinari tužili CIA-u zbog navodnog prisluškivanja tokom posjete Assangeu

Sjeedište CIA-e u Virginiji

Grupa američkih novinara i advokata tužila je Centralnu obavještajnu agenciju (CIA) i njenog bivšeg direktora Mikea Pompea, tvrdeći da ih je CIA prisluškivala tokom posjete osnivaču WikiLeaksea Julianu Assangeu, dok je bio u ekvadorskoj ambasadi u Londonu.

U tužbi se navodi da im je špijuniranjem, CIA pod Pompeom prekršila pravo na privatnost.

Podnosioci tužbe su novinari Charles Glass i John Goetz i advokatice Margaret Kunstler i Deborah Hrbek koje su zastupale Assangea.

"Ustav Sjedinjenih Država štiti američke državljane od prekomjernih poteza američke vlade, čak i u slučaju aktivnosti u jednoj stranoj ambasadi u stranoj državi", rekao je Richard Roth, vodeći pravni zastupnik podnosioca tužbe.

Centralnoj obavještajnoj agenciji, koja je odbila da komentariše tužbu, zabranjeno je da prikuplja obavještajne podatke o američkim državljanima, mada nekoliko članova Kongresa tvrdi da agencija ima tajni arhiv podataka o Amerikancima.

Assange ispred ambasade Ekvadora u Londonu.
Assange ispred ambasade Ekvadora u Londonu.

Assange je podnio tužbu Višem sudu u Londonu da bi spriječio da bude izručen Sjedinjenim Državama gdje je protiv njega podignuta optužnica.

U tužbi, koju su u New Yorku podnijeli američki novinari i advokati, navodi se da je prije posjete Assangeu od njih traženo da predaju elektronske uređaje privatnoj firmi za obezbjeđenje "Undercover Global S.L".

Ističe se da je kompanija kopirala te informacije i predala ih CIA-i, na čijem čelu je tada bio Pompeo.

Assange je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora prije nego što je uhapšen 2019. godine. Pompeo i "Undercover Global S.L." nisu bili dostupni za komentar tužbe.

Protiv Assangea je u Americi podignuta optužnica od 18 tačaka, uključujući i optužbu za špijunažu, nakon što je WikiLeaks objavio povjerljive američke vojne podatke i diplomatske depeše.

Assangove pristalice smatraju da je heroj i da je žrtva zato što je razoktrio američke prestupe u konfliktima u Afganistanu i Iraku.

Afganistanske žene i djevojčice suočene sa drastičnim uskraćivanjem prava

Afganistanske žene i djevojčice suočene sa drastičnim uskraćivanjem prava
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Afganistanske žene i djevojčice su suočene sa drastičnom degradacijom prava i kvaliteta života u godini dana od kada su talibani preuzeli vlast nakon potpunog povlačenja američkih trupa iz zemlje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG