Izdvojeno
Visoki predstavnik nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona BiH
Visoki predstavnik Christian Schmidt je danas nametnuo izmjene izbornih propisa u BiH kojima se, kako kaže, garantuje fer i slobodna kampanja.
„Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, rekao je Schmidt, dodavši da se bh. političari u Federaciji BiH nisu mogli oko toga dogovoriti.
Stranke u Federaciji BiH nisu se protivile tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već onim suštinskim za kojim Schmidt danas nije posegnuo.
Opći izbori se održavaju na jesen.
„Vrlo sam jasno stavio do znanja da želim njihov doprinos odnos, njihove prijedloge o deblokiranju. Ustavni sud (FBiH) nema sudija, sudije nisu izabrane. Nema Vlade u Federaciji, već četiri godine nije imenovana. Neprihvatljivo je”, rekao je Schmidt.
Rekao je kako su pred političarima veliki zadaci i da očekuje rezultate, prije svega da se postigne dogovor o deblokadi institucija, dodavši kako je nakon Općih izbora „pred nama veliki posao”.
Izmjenama su, pored ostalog, utrostručene novčane kazne za kršenje Izbornog zakona BiH koje sad mogu iznositi i do 30.000 maraka, Centralnoj izbornoj komisiji BiH se daje mogućnost da izbriše pojedinca s kandidatske liste ili stranku koja grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje.
Regulira se i korištenje elektroničkih, printanih i online medija kao i društvenih mreža u predizbornoj kampanji.
Pored ostalog, izabranim dužnosnicima kao i službenicima u javnim institucijama zabranjeno je da vode predizbornu kampanju u institucijama tokom radnog vremena.
Izmjene koje se tiču načina izbora zastupnika i delegata nisu nametnute ovom odlukom visokog predstavnika, izvještava Radio Slobodna Evropa.
Kompletna odluka visokog predstavnika objavljena je stranici OHR-a.
Nakon što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, reagirao je Hrvatski narodni sabor, smatrajući da je Ured visokog predstavnika podlegao bošnjačkim pritiscima.
Ranije je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako bi donošenjem suštinskih izmjena Izbornog zakona bila minimalno ispravljena greška prema Hrvatima u BiH.
Prije objave odluke, Schmidt se sastao sa stranačkim predstavnicima u svom uredu. Nakon sastanka, predstavnici stranaka su rekli kako će Schmidt donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, dok su suštinske na čekanju, prepuštajući tako političarima još jedan pokušaj dogovora.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao je danas nakon sastanka u OHR-u da je visoki predstavnik poručio da će nametnuti suštinske izmjene Izbornog zakona ukoliko protekne mnogo vremena bez dogovora.
Elmedin Konaković, lider NiP-a, rekao je da je stav međunarodne zajednici da „moramo raditi svoj posao i slagati se”.
„Kako god, sretni smo što, bar za sada, neće doći do daljnjih podjela u BiH”, rekao je Konaković.
Nikšić je rekao kako se tehničke izmjene odnose na transparetnost izbornog procesa.
Nakon što je u medijima objavljeno kakve će sve izmjene visoki predstavnik nametnuti, najviše reakcija privukle su one koje se tiču cenzusa od tri posto.
Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.
Ova navodna suštinska izmjena je dovela i do protesta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i građani i političari, koji kažu da se cenzus od tri posto vodi ka diskriminaciji i da ide u korist HDZ-u.
Schmidt nije istupao u javnost nakon što su mediji objavili kakve sve izmjene Izbornog zakona on planira nametnuti.
Konaković kaže da je Schmidt na današnjem sastanku odbio govoriti o detaljima suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.
Protesti pred OHR-om održani su i danas.
Bosanski servis Glasa Amerike kontaktirao je State Department u vezi izmjena Izbornog zakona, odakle je stigao odgovor da Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik. Isti stav je zauzela i Velika Britanija.
Istovremeno, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH o kojima se govori na osnovu medijskih izvještaja naišle su na kritike.
Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.
Član jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.
Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo prije godinu dana, iskoristio je Bonske ovlasti kako bi se osigurao novac na ovogodišnje Opće izbore, ali i za suspenziju zakonskog propisa o imovini u entitetu RS, rekavši da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
See all News Updates of the Day
Dan oružanih snaga BiH obilježen u Washingtonu
Formiranje Oružanih snaga BiH prije 19 godina je jedna od najznačajnijih reformi nakon rata. Još jedno godišnje obilježavanje BH vojske, i suradnje sa oružanim snagama Sjedinjenih Država, održano je u glavnom američkom gradu, a dogadjaj su pratili Ajdin Muratović i snimatelj Armin Haračić:
Biden u posjeti željezničkom čvorištu u Angoli koje finansiraju SAD
Predsjednik Joe Biden u srijedu je iz prve ruke pogledao željeznički projekat koji finansira SAD koji spaja njegovu ličnu ljubav prema željeznici sa željom da ostavi nasljeđe u Africi koje će nadživjeti njegovu administraciju.
Koridor Lobito je željeznička linija od 1.300 kilometara koja se proteže od Zambije bogate bakrom do luke Lobito u jugozapadnoj državi Angole.
Mreža će formirati "strateški ekonomski koridor" u okviru Partnerstva za globalnu infrastrukturu i investicije Bidenove administracije - inicijative koja ima za cilj da se suprotstavi dobro uspostavljenoj kineskoj inicijativi "Pojas i put". Do sada, Bidenova administracija kaže da je posvetila skoro 4 milijarde dolara za projekat.
Biden, u glavnom gradu Angole u utorak, predstavio je projekat kroz svoju ljubav prema putničkoj željeznici. Kao američki senator, putovao je do Washingtona iz Wilmingtona u Delawareu – na svakom putovanju, kako je rekao, bilježio skoro 340 kilometara.
"Moram vam odmah reći, s američkom štampom ovdje, ja sam vjerovatno tip koji se najviše zalaže za željeznicu u Americi", rekao je Biden u utorak u glavnom gradu Angole, uz smijeh publike koja se okupila da ga čuje kako govori u nacionalnom muzeju ropstva.
Isto, ili drugačije?
Visoki zvaničnici administracije rekli su da će ova željeznička linija do kraja decenije biti produžena do cijele dužine, protežući se od afričke obale Indijskog okeana do atlantske luke. U početku će prenositi kritične minerale poput kobalta i bakra iz duboke unutrašnjosti kontinenta do obale. Kada se koridor završi, putovanje koje sada traje više od 40 dana cestom moći će se preći preko kontinenta za 40 sati.
“Pretpostavka iza koridora je da budemo u mogućnosti da uzmemo američku podršku i finansijske mogućnosti koje su ograničene, i da ih dublje fokusiramo na jedno područje, nasuprot širenju te finansijske podrške i napora na mnoge zemlje”, rekao je visoki dužnosnik Bidenove administracije, koji nije identifikovan kao što je uobičajena praksa prilikom informisanja novinara.
Glas Amerike je pitao zvaničnika da li ovo ponavlja stari kolonijalni narativ o eksploataciji bogatih, sirovih resursa kontinenta, a da pritom ne dodaje vrijednost i obezbjeđuje stalan rad za lokalno stanovništvo. Rastuća populacija mladih na kontinentu stvorila je hitnu potrebu za radnim mjestima, stavljajući pritisak na mnoge afričke vlade.
„Ne slažem se sa pretpostavkom da je ovo za sirove proizvode“, odgovorio je zvaničnik. “Trenutno izlazi samo sirovi proizvod. Ali mislim šta ova pruga radi – da biste došli do proizvoda veće vrijednosti, potrebno vam je nekoliko stvari. Jedna od njih je pristupačna i pouzdana energija u izobilju. Dakle, izgradnja energetskog sistema vam omogućava da izgradite dodatnu vrijednost.”
I drugi su se pitali da li se ovaj američki napor, koji dolazi više od decenije nakon što je Kina pokrenula svoju ambicioznu inicijativu Pojas i put, može takmičiti.
„Kada se detaljnije pogleda, čini se da imitacija kineske taktike, koja prešutno priznaje da Washington zaostaje za Pekingom u pogledu svojih investicija u Africi, ali čini malo da popuni prazninu koja postoji u kineskom otisku“, rekao je Chris O. Ògúnmọ́dẹdé , urednik, konsultant i analitičar afričke politike, sigurnosti i međunarodnih odnosa.
Wang Peng, istraživač na Univerzitetu Renmin u Kini, objavio je na kineskom državnom thinktanku, Međunarodnom centru za saradnju, da zapadni međunarodni projekti poput Lobito koridora ne predstavljaju izazov za kinesku inicijativu jer Sjedinjene Države „ne mogu osigurati dovoljno sredstava i materijalne uslove za istinsku implementaciju svog ambicioznog globalnog infrastrukturnog plana.”
Vang Peng je također primijetio da bi SAD to mogle potkopati vršenjem diplomatskog pritiska na zemlje domaćine kako bi ih natjerale da raskinu sporazume o saradnji s Kinom; preuveličati negativan uticaj projekta "Pojas i put" na lokalno ekološko okruženje i vodne resurse... i razglasiti takozvano pitanje "zamke duga"
Povećanje kineskog duga među afričkim državama je nešto što je i Biden indirektno spomenuo u svojim izjavama u utorak, u pokušaju da SAD postavi kao pouzdanog partnera.
„Također smo nastojali da osiguramo da zemlje u razvoju ne moraju da biraju između otplate neodrživog duga i mogućnosti da ulažu u svoje ljude“, rekao je.
Ali, kao što je Biden takođe rekao, njegovo vrijeme ističe dok se priprema da napusti funkciju, za novoizabranog predsednika Donalda Trampa. Analitičari kažu da bi ovaj projekat mogao biti dobro prihvaćen od strane Trumpa, jer odgovara njegovom transakcijskom pristupu kontinentu i da se dopada jednom od najvećih Trumpovih pobornika, milijarderu Elonu Musku.
"Novac je ipak već namjenski", rekao je James Murphy sa Univerziteta Clark u Massachusettsu. “Nastavak projekta Lobito je pametna ideja – Trump ga ne mora posjedovati osim u smislu da mu to daje tačku za razgovor o našim strateškim/resursima vođenim interesima u Africi, posebno kao strategiju za nabavku minerala neophodnih za Elonove Tesle.”
Paris Huang je doprinijela ovom izvještaju.
Biden u Angoli, na prvom putovanju u Afriku kao predsjednik
Američki predsjednik Joe Biden primio je toplu dobrodošlicu u angolskoj predsjedničkoj palati ružičaste boje u utorak dok je bio u svojoj prvoj i gotovo sigurno posljednjoj posjeti afričkom kontinentu kao predsjednik.
Nakon šetnje crvenim tepihom, izvođenja državnih himni od strane vojnog orkestra, smotre trupa i pozdrava iz 21 puške, on i predsjednik Angole Joao Lourenco, obojica uz diplomate, prionuli su na posao.
„Veoma sam ponosan što sam prvi američki predsjednik koji je posetio Angolu, i duboko sam ponosan na sve što smo zajedno uradili da transformišemo naše partnerstvo do sada“, rekao je Biden Lourenku. „Toliko je toga pred nama, tako da mnogo toga možemo učiniti."
Glavna savjetnica njegove administracije za Afriku rekla je za Glas Amerike da Biden vidi Angolu kao "dokaz A" odnosa saradnje s Washingtonom.
"Mi, Sjedinjene Države, radimo sa Angolom na nekoliko zaista važnih stvari", rekla je Francis Brown, viši direktor za afrička pitanja u Vijeću za nacionalnu bezbjednost, govoreći ekskluzivno za Glas Amerike. “Jedan je jačanje mira i sigurnosti u istočnoj Demokratskoj Republici Kongo. Drugi su rastuće ekonomske mogućnosti u regionu. Treći je tehnološka i naučna saradnja.”
Biden nije spomenuo – barem javno – lošu evidenciju o ljudskim pravima u Angoli. Grupa za ljudska prava Amnesty International pokušala je sumirati situaciju.
"Amnesty je više puta dokumentirao prekomjernu i smrtonosnu silu za ometanje mirnih demonstracija", rekla je za VOA putem Zooma Kate Hixon, direktorica zagovaranja za Afriku u Amnesty International USA. “Ne samo da se u ovim demonstracijama koristi smrtonosna sila, nego porodice žrtava nemaju pristup pravdi. Također smo vidjeli nekoliko represivnih zakona koji su usvojeni od 2020. Od 2020. nezakonito je kritikovati predsjednika. Nedavno, ove godine, vidjeli smo usvojena dva zakona koji dodatno ugrožavaju pravo na slobodu izražavanja, slobodu okupljanja i medija.”
Angolske opozicione grupe rekle su lokalnim medijima da je Biden propustio "odličnu priliku" da sasluša grupe civilnog društva o njihovim zabrinutostima.
"Željeznički koridor Lobito... je jedina briga Bidenove posjete Angoli", rekao je Ernesto Mulato iz opozicione stranke UNITA.
Biden bi u srijedu trebao posjetiti lučki grad Lobito, gdje nova željeznička linija koju finansiraju SAD dovozi sirovine iz unutrašnjosti Afrike u ovu užurbanu luku.
Braown je za Glas Amerike rekla da predsjednik uvek privatno izražava zabrinutost oko ljudskih prava.
"On nikada ne bježi od razgovora o demokratiji i pitanjima ljudskih prava sa kolegama", rekla je ona za Glas Amerike. “I mislim da je to prilično u skladu s načinom svoje duge, duge karijere u javnoj službi.”
Kongres se vraća na završni čin prije nego što krene nova Trumpova era
Senat SAD-a predvođen Demokratama i Predstavnički dom pod Republikancima vraćaju se ove sedmice na obračun oko vladine potrošnje, pomoći u katastrofama i odbrambene politike prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump uvede novu eru jednostranačke vladavine sljedećeg mjeseca.
Glavni izazov za zakonodavce u naredne tri sedmice je da izbjegnu predbožićno djelomično zatvaranje vlade sklapanjem dvostranačkog sporazuma o finansiranju federalnih agencija nakon 20. decembra, kada ističe trenutna mjera zabrane potrošnje.
Debata će uključivati skoro 100 milijardi dolara vrijedan zahtjev za hitnu pomoć u slučaju katastrofe od predsjednika Joea Bidena za područja jugoistoka SAD, pogođena uraganima Helene i Milton, i druge zajednice pogođene prirodnim katastrofama.
Kongres se također suočava s rokom 1. januara za podizanje gornje granice duga savezne vlade, iako zakonodavci i saradnici kažu da će vanredne mjere koje koristi Ministarstvo finansija vjerovatno odgoditi očekivani datum "X" za neizvršenje obaveza do 2025. godine.
Demokrate u Senatu, koji ulaze u svoje posljednje dane u većini, i neki republikanci nadaju se da će donijeti paket godišnjih zakona o potrošnji koji bi finansirali vladu do fiskalne 2025. godine, koja se završava 30. septembra, umjesto kratkoročnog nastavka rezolucija, ili "CR."
"Još uvijek se nadam da bismo mogli izbjeći CR", rekla je senatorka Susan Collins, najviša republikanka u Senatskom odboru za izdvajanja, prije nego što su zakonodavci napustili grad uoči američkog praznika Dana zahvalnosti.
Ali Trumpovi saveznici zalažu se za tromjesečni prekid za koji pristalice kažu da bi omogućio nadolazećem političkom trifektu njihove stranke da demontira trenutne demokratske inicijative potrošnje i političke prioritete na početku nove administracije.
„Učinili smo da je glasanje o paketu zakona o potrošnji bolno (pazite na Senat) ... sada moramo ukinuti praksu“, rekao je predstavnik Chip Roy, vodeći tvrdokorni konzervativac, na društvenim mrežama prošle sedmice.
Ne očekuje se da će Dom započeti ozbiljan rad na vladinom finansiranju do posljednje od tri sedmice zasjedanja, a predsjedavajući Mike Johnson je izrazio podršku rezoluciji koja će se nastaviti početkom sljedeće godine.
Ta strategija također predstavlja rizik za Johnsonovu tanku republikansku većinu od 220 prema 213, koja nije uspjela donijeti vlastitu partijsku mjeru zastoja u septembru i morala se oslanjati na glasove uglavnom demokrata kako bi usko izbjegla zatvaranje nekoliko sedmica prije izbora 5. novembra.
PRVIH 100 DANA
Ovaj put, republikanci imaju za cilj da pokažu veće jedinstvo prije sticanja pune kontrole nad finansiranjem fiskalne 2025. početkom sljedeće godine.
Ali pristup zaustavljanja također će oduzeti vrijeme i energiju iz Trumpove ambiciozne ambiciozne agende u prvih 100 dana o smanjenju poreza, deregulaciji energije i sigurnosti granica.
Republikanci u Predstavničkom domu sljedeće godine će imati sličnu tijesnu većinu i mogli bi vidjeti da se njihova granica greške smanji na jedno mjesto na nekoliko mjeseci, s odlaskom Matta Gaetza i još dvojice republikanaca koji bi se trebali pridružiti Trumpovoj administraciji.
100-dnevni plan Trumpovog prvog predsjedništva nasukao se 2017. zbog sličnog pitanja finansiranja, primoravši ga da povuče svoj kontroverzni plan za financiranje zida duž granice između SAD-a i Meksika kako bi izbjegao zatvaranje vlade tog aprila.
Ali republikanci vjeruju da ovaj put mogu donijeti Trumpovu agendu.
"Nema dnevne svjetlosti između njihovog dnevnog reda i onoga što oni zamišljaju i onoga što mi predviđamo za Dom", rekao je Johnson, koji je bio u bliskom kontaktu s Trumpom.
Trumpov tranzicijski tim nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Strategija CR bi mogla pomoći Johnsonu da izbjegne dugotrajnu januarsku borbu oko govorništva koju su republikanci iskusili prije dvije godine, budući da se članovi krajnje desnice Kluba za slobodu Predstavničkog doma poput Roya žestoko protive paketu potrošnje.
Tvrdolinijski republikanci bili su ljuti zbog Johnsonove spremnosti da radi s liderom demokratske većine u Senatu Chuckom Schumerom na potrošnji u prošlosti.
Najviši zakonodavci tek treba da kažu kako namjeravaju riješiti zahtjev Bidena za hitnu pomoć u slučaju katastrofe.
Šef administracije za mala preduzeća nedavno je svjedočio Kongresu da je agencijin program hitnih zajmova za vlasnike kuća, iznajmljivače i preduzeća ostao bez novca u oktobru, ostavljajući više od 60.000 podnosilaca zahtjeva za kredit da čekaju pomoć.
"Ljudi očajnički traže odgovore, pomoć i nadu, i traže od Kongresa za akciju", rekla je senatorica Patty Murray, demokratska predsjednica Senatskog komiteta za izdvajanja, "Svaki dan koji ne djelujemo, troškovi rastu."
Pomoćnici su rekli da će paket pomoći u slučaju katastrofe vjerovatno biti priložen CR-u.
Ali prvi cilj Kongresa ovog mjeseca vjerovatno će biti usvajanje Zakona o nacionalnoj odbrani, ili NDAA, godišnjeg zakona koji utvrđuje politiku za Ministarstvo odbrane, prema savjetnicima u Kongresu. Prema saradnicima, glasanje bi moglo doći već sljedeće sedmice.
Biden pomilovao sina Huntera za oružje i poreske prekršaje
Američki predsjednik Joe Biden pomilovao je svog sina Huntera, koji se ovog mjeseca suočio s kaznom zbog prekršaja u vezi s oružjem i porezima, a mogao je biti u zatvoru godinama.
Bajden je mjesecima obećavao da neće pomilovati svog 54-godišnjeg sina, advokata koji je godinama bio uhvaćen u ovisnost o kokainu dok mu je život izmakao kontroli.
“Optužbe u njegovim slučajevima nastale su tek nakon što ih je nekoliko mojih političkih protivnika u Kongresu potaknulo da me napadnu i usprotive mom izboru”, rekao je Biden.
Hunter Biden je u junu osuđen za tri krivična djela zbog kupovine oružja 2018. Tužioci su rekli da je na federalnom obrascu lažno tvrdio da ne koristi drogu ili da nije zavisnik o njoj.
On je takođe priznao krivicu u slučaju u kojem je optužen da nije platio najmanje 1,4 miliona dolara poreza.
Predsjednikovom akcijom u nedjelju pomilovan je u oba slučaja, kao i svaki prekršaj koji je "počinio ili je možda počinio ili učestvovao" u periodu od 1. januara 2014. do 1. januara 2024. godine.
„Priznao sam i preuzeo odgovornost za svoje greške tokom najmračnijih dana moje zavisnosti – greške koje su iskorištene da javno ponize i osramote mene i moju porodicu zbog političkih razloga“, rekao je Hunter Biden u izjavi.
Predsjednik Biden je u svojoj izjavi rekao da se nada da će “Amerikanci razumjeti zašto bi otac i predsjednik došao do ove odluke”.
“Cijelu svoju karijeru slijedio sam jednostavan princip: samo reci američkom narodu istinu. Oni će biti pošteni. Evo istine: vjerujem u pravosudni sistem, ali kako sam se borio s ovim, također vjerujem da je sirova politika zarazila ovaj proces i da je dovela do neostvarenja pravde – i kada sam donio ovu odluku ovog vikenda, nije bilo smisla u daljem odlaganju”, rekao je Biden.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump kritizirao je taj potez, nazvavši ga "zloupotrebom i pogreškom pravde".
Trump je, u kasnim fazama svog prvog mandata, pomilovao Charlesa Kushnera, oca njegovog zeta Jarreda Kushnera. Druga Trumpova pomilovanja uključuju njegovog bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, bivšeg menadžera kampanje Paula Manaforta, bivšeg glavnog stratega Stevea Bannona i pomoćnika u kampanji Georgea Papadopoulosa.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters.
