Linkovi

Teme

Stoltenberg u Kongresu pozvao na jedinstvo i upozorio na prijetnje iz Rusije

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u obraćanju Kongresu

U Washingtonu se obilježava 70 godina osnivanja NATO saveza.

Jens Stoltenberg obratio se članovima oba doma Kongresa. Prvo obraćanje jednog generalnog sekretara NATO-a američkom Kongresu za mnoge poruka da, uprkos kritikama američkog lidera Donalda Trumpa, alijansa na 70. godišnjicu osnivanja ima čvrstu podršku u Washingtonu.

U trenutku povišenih tenzija između transatlantskih saveznika, prvi čovjek Alijanse Jens Stoltenberg je u sali Predstavničkog doma naglasio istorijske veze koje su Sjedinjenim Državama i njihovim evropskim partnerima omogućile da očuvaju mir.

„Još od osnivanja NATO-a 1949. godine, svaki Kongres, svaki američki predsjednik, vaši muškarci i žene u uniformi i američki narod čvrsto su podržavali NATO. Amerika je osnov naše Alijanse, ključna za evropsku bezbjednost i našu slobodu. Ne bismo imali mirnu i prosperitetnu Evropu bez žrtvovanja i posvećenosti Sjedinjenih Država. NATO je dobar za Evropu i za Sjedinjene Države. Kroz NATO, Sjedinjene Države imaju više prijatelja i saveznika nego bilo koja druga sila i zbog toga su snažnije i bezbjednije“.

Predsjednik SAD Donald Trump je, od preuzimanja položaja, više puta oštro kritikovao druge članice NATO, zato što ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Na jučerašnjem sastanku sa Stoltenbergom, evropske saveznike je ipak pohvalio što troše više, ali i poručio da Amerika i dalje snosi najveći teret zaštite Evrope. Stoltenberg je Trumpovu poruku prenio i članovima Kongresa.

„Saveznici moraju da više troše na odbranu. To je jasna poruka predsjednika Trumpa, koja ima stvaran uticaj. Nakon višegodišnjeg smanjenja budžeta za odbranu, sve saveznice povećale su izdvajanja. Prije su ukidale milijarde, sada ih dodaju. Protekle dvije godine, evropski saveznici i Kanada izdvojili su dodatnih 41 milijardu. Do kraja godine, ta cifra će porasti na stotinu milijardi“, rekao je Jens Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom

​Ključna reč - jedinstvo

Stoltenberg je u govoru NATO nazvao najjačim savezom u istoriji koji se međutim i danas suočava sa brojnim izazovima. Među njima je sve agresivnija Rusija, koju je generalni sekretar, između ostalog, optužio za nagomilavanje vojske od Arktika do Mediterana i od Crnog mora do Baltika, cyber napade, pokušaje miješanja u demokratije i nepoštovanje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, iz kojeg su se povukli i Washington i Moskva.

„Rusija krši sporazum. U Evropi nema novih američkih raketa, ali ima ruskih. I dalje pozivam Rusiju da ponovo poštuje Sporazum o nuklearnim snagama, ali ona do sada nije preuzela korake da to uradi. Vrijeme ističe, zbog čega se moramo pripremiti za svijet bez sporazuma. Bićemo umjereni i koordinisani. Nećemo raditi isto što i Rusija. NATO nema namjeru da u Evropi rasporedi nuklearne rakete koje se ispaljuju sa zemlje. Međutim, NATO će uvijek preduzimati neophodne korake na kredibilnom i efikasnom odvraćanju“, istakao je generalni sekretar NATO-a.

U svijetlu sadašnjih i budućih izazova neophodno je održati jedinstvo, zaključio je Stoltenberg.

"Moramo da prevaziđemo razlike jer nam je jedinstvo potrebnije nego ikada. Suočavamo se sa izazovima bez presedana, sa kojima nijedna nacija ne može sama da se suoči."

Njegov govor često je prekidan aplauzom i ovacijama članova Kongresa za koje je obraćanje generalnog sekretara NATO-a bila prilika da još jednom pokažu da Amerika ostaje posvećena sada već 70 godina staroj alijansi.

Pence upozorio Nemačku i Tursku

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta posvećenom 70 godišnjici Alijanse, rekao je da je Alijansa danas snažnija nego ikada, i da su SAD i daje najveći saveznik Evrope.

Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a
Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a

​Pence je govorio o prijetnji koju danas predstavlja Rusija za Evropu i svijet, i nepoštovanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa od strane Moskve. Američki potpredsjednik je pohvalio većinu članica NATO-a jer su ispunile zahtjev predsjednika Trumpa da izdvajaju 2 odsto BDP-a za odbranu, ali je i oštro i vrlo konkretno kritikovao Njemačku i Tursku zbog saradnje sa Rusijom.

„Mnogi naši saveznici ispunjavaju svoje obaveze, ali ima i onih koji to ne čine. Lider među njima je Njemačka, najveća evropska ekonomija. Iz prošlogodišnjeg izvještaja smo vidjeli da nije dovoljno ulagano u spremnost njemačke vojske, Njemačka i dalje ne izdvaja 2 odsto BDP-a za zajedničku odbranu, a u budžetu sa sljedeću godinu izdvajanja su svega 1,3 odsto. Njemačka mora da daje više. Takođe, ne možemo da osiguramo odbranu Zapada, ako naši saveznici postaju zavisni od Rusije. Ako Njemačka nastavi sa realizacijom projekta Sjeverni tok, može da postane ruski zatočenik. I nećemo mirno stajati i gledati kako NATO saveznice kupuju oružje od naših neprijatelja. Turska kupovina ruskog anti raketnog sistema S-400 predstavlja veliku opasnost za NATO. Turska će morati da bira da li želi da ostane partner NATO-a ili da sprovede nepromišljenu odluku o kupovini ruskog antiraketnog sistema“, rekao je Pence.

See all News Updates of the Day

Online obilježavanje godišnjice holokausta, u Austriji i Slovačkoj vakcinacija preživjelih

The gate of the Auschwitz I Nazi death camp in Oswiecim, Poland, Monday, Jan. 27, 2020.

Institucije širom svijeta za srijedu, 27. januar, planiraju održavanje online događaja povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, javlja agencija Associated Press (AP).

Među njima su Memorijalni muzej Auschwitz-Birkenau u Poljskoj, Yad Vashem u Izraelu i Memorijalni muzej holokausta u Washingtonu.

Predsjednici Izraela, Njemačke i Poljske su među zvaničnicima koji će održati govore ovim povodom, prenio je AP.

Online priroda ovogodišnjih komemoracija je u kontrastu sa prošlogodišnjom, kada je obilježeno 75 godina od oslobađanja Auschwitza velikim skupom na mjestu nekadašnjeg logora uz učešće preživjelih i nekoliko desetina evropskih lidera.

Stotine preživjelih u Austriji i Slovačkoj će u srijedu dobiti prvu dozu vakcine protiv bolesti koju izaziva korona virus.

„To im dugujemo“, rekla je Erika Jakubovits, organizatorica akcije vakcinacije iz Jevrejske zajednice u Beču. „Oni su pretrpjeli toliko trauma i čak su se osjećali nesigurnije tokom ove pandemije.”

Agencija AP navodi da se očekuje da će oko 400 Austrijanaca, mahom u osamdesetim i devedesetim godinama, koji su preživjeli holokaust biti 27. januara vakcinisano u najvećem bečkom centru za vakcinaciju koji je postavljen u kongresnom centru austrijske prijestolnice.

Jevrejska zajednica Bratislave u Slovačkoj takođe u srijedu vakciniše preživjele.

„Veoma, veoma smo zahvalni što se vakcinacije održavaju ovog simboličnog dana“, rekao je Thomas Stern, šef jevrejske zajednice u Bratislavi.

Oko 128 preživjelih trebalo je da u srijedu primi prvu dozu u jevrejskom zajednici Bratislave, a narednih dana još 330 širom zemlje.

Evropski jevrejski kongres procjenjuje da danas oko 20.000 preživjelih od holokausta još uvijek živi u Evropskoj uniji.

Izrael je saopštio uoči obilježavanja 27. januara da je oko 900 ljudi koji su preživjeli holokaust preminulo 2020. godine od posljedica bolesti koju izaziva korona virus.

Kako je saopštio je Centralni biro za statistiku Izraela, oko 5.300 preživjelih u masovnom ubistvu evropskih Jevreja koje su počinili nacisti i njihovi saradnici u Drugom svjetskom ratu bilo je zaraženo korona virusom prošle godine.

Međunarodni dan sećanja na žrtve holokausta obilježava se 27. januara – na dan kada su jedinice Crvene armije 1945. godine oslobodile nacistički logor Auschwitz u kojem je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno najmanje 1,1 milion ljudi.

Prema podacima memorijalnog centra Yad Vashem, tokom holokausta je ubijeno između pet i šest miliona Jevreja.

U UN, Bidenova administracija podržava rješenje nezavisne države za Palestince

Arhiva - Palestinci protestuju protiv očekivane posjete državnog sekretara SAD Mikea Pompea jevrejskom naselju Psagot, u blizini grada Al Bireh na Zapadnoj obali, 18. novembra 2020.

Vršilac dužnosti američkog ambasadora u Ujedinjenim nacijama potvrdio je posvećenost administracije Joea Bidena rješenju dvije države za Izrael i Palestince i rekao da se nada da će "polako graditi" narušeno povjerenje između dvije strane.

"Prema novoj administraciji, politika Sjedinjenih Država biće da podrže međusobno dogovoreno rješenje između države, u kojem Izrael živi u miru i bezbjedno zajedno sa održivom palestinskom državom", rekao je ambasador Richard Mills​ na virtuelnom sastanku Savjeta bezbjednosti na visokom nivou u utorak.

Iako je priznao da je ova vizija "pod ozbiljnim stresom", rekao je da ostaje najbolje rješenje i primjetio da "mir ne može biti nametnut ni Izraelcima ni Palestincima".

Prije godinu dana, administracija predsjednika Donalda Trumpa predstavila je svoj dugo očekivani bliskoistočni mirovni plan. Palestinci su ga otvoreno odbacili, rekavši da je favorizovao Izrael i da im nije dao suverenu, susjednu državu čiji je glavni grad Istočni Jerusalim. Izraelci su pozdravili takozvani "posao vijeka", koji je ispregovarao tim koji je vodio Trumpov zet, Jared Kushner. Trumpova administracija je takođe preselila američku ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim, što je dodatno naljutilo Palestince.

Biden je kritikovao potez, ali nije rekao da će ga preokrenuti. Tokom svoje kampanje, predložio je otvaranje američkog konzulata u istočnom Jerusalimu zbog poslova sa Palestincima.

Administracija Bidena takođe nastoji da "obnovi vjerodostojan američki angažman sa Palestincima, kao i Izraelcima", potvrdio je Mills.

Palestinci su tokom Trumpove administracije odustali od Sjedinjenih Država kao medijatora i posrednika u postizanju mira. Ministar inostranih poslova Riyad al-Malki rekao je sastanku da su posljednje četiri godine "testirale našu kolektivnu odlučnost".

"Sada je vrijeme da se izliječi i sanira šteta koju je ostavila prethodna američka administracija", rekao je al-Malki. "Radujemo se ukidanju nezakonitih i neprijateljskih mjera koje je preduzela Trumpova administracija".

Biden planira da obnovi američku finansijsku podršku za ekonomski razvoj i programe humanitarne pomoći koji idu u korist palestinskom narodu, kao i da preduzme korake za ponovno otvaranje diplomatskih misija zatvorenih u posljednje četiri godine.

U septembru 2018. Trump je naredio zatvaranje kancelarije Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) u Washingtonu, rekavši da Palestinci nisu preduzeli korake da započnu pregovore sa Izraelcima.

"Istovremeno, moram jasno reći - SAD će zadržati svoju postojanu podršku Izraelu", rekao je Mills.

Mills je takođe upozorio obje strane na jednostrane korake koji bi mogli otežati postizanje rješenja za dvije države, uključujući aneksiju teritorije, sprovođenje aktivnosti naseljenika, rušenje palestinskih domova, podsticanje na nasilje i obezbjeđivanje odštete zatvorenicima zbog terorističkih akata.

"Nadamo se da će biti moguće započeti rad na polaganom izgrađivanju samopouzdanja na obje strane kako bismo stvorili okruženje u kojem bismo ponovo mogli da pomognemo u unapređivanju rješenja", rekao je.

"Izrael je iznova izrazio spremnost da pregovara i pronađe održivo rješenje za sukob", rekao je izraelski izaslanik Gilad Erdan. "Izrael je više puta pokazao da će postići mir kada bude imao voljnog partnera."

Trumpova administracija je takođe olakšala normalizaciju odnosa Izraela sa Bahreinom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Marokom i Sudanom. Mills je rekao da će nova administracija pozvati druge zemlje da slijede njihov primjer, ali da ti sporazumi nisu zamjena za izraelsko-palestinski mir.

"Nada Sjedinjenih Država je da će se normalizacija odvijati na način koji otključava nove mogućnosti za unapređenje rješenja dvije države", rekao je.

Prva dama Jill Biden fokusirat će se na obrazovanje

Prva dama Jill Biden fokusirat će se na obrazovanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Merkel i Biden dogovorili jačanje transatlantske saradnje

Arhiv - Biden i Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Joe Biden složili su se u telefonskom pozivu u ponedjeljak da se sa pandemijom COVID-19 i ostalim globalnim izazovima može boriti samo bližom saradnjom, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik vlade u Berlinu, prenosi Reuters.

Transatlantski odnosi naglo su zahladili u vrijeme mandata bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je više puta napadao Njemačku zbog izvozne snage i relativno niske potrošnje za odbranu unutar NATO saveza.

U prvom telefonskom pozivu nakon što je Biden stupio na dužnost prošle sedmice, Merkel je čestitala na inauguraciji, rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.

"Istovremeno je najavila spremnost Njemačke da preuzme odgovornost u rješavanju međunarodnih zadataka zajedno sa svojim evropskim i transatlantskim partnerima", rekao je Seibert.

Merkel i Biden složili su se da su potrebni veći međunarodni napori za suočavanje s pandemijom COVID-19.

"U tom je kontekstu kancelarka pozdravila povratak Sjedinjenih Država u Svjetsku zdravstvenu organizaciju", dodao je Seibert.

Bijela kuća je rekla kako su se lideri složili oko "važnosti globalne saradnje", uključujući borbu protiv klimatskih promjena.

Biden i Merkel su također razgovarali o vanjskopolitičkim pitanjima, posebno onim koja se odnose na Afganistan i Iran, te su razgovarali o trgovinskoj i klimatskoj politici, rekao je Seibert.

Bijela kuća rekla je da je Biden rekao Merkel da namjerava obnoviti transatlantski savez. Dogovorili su se da će raditi na zajedničkim vanjskopolitičkim prioritetima, uključujući Afganistan, Iran, Kinu, Rusiju, Ukrajinu i Zapadni Balkan.

Merkel je pozdravila Bidenovu odluku da vrati Sjedinjene Države Pariškom klimatskom sporazumu i pozvala ga da posjeti Njemačku čim pandemija to dopusti, rekao je Seibert.

Biden potpisao uredbu o kupovini američkih proizvoda

U.S. President Joe Biden signs an executive order after speaking about his administration's plans to strengthen American manufacturing as Vice President Kamala Harris listens in the South Court Auditorium at the White House in Washington, U.S., January 25, 2021. REUTERS/Kevin Lam

Američki predsjednik Joe Biden potpisao je uredbu o kupovini američkih proizvoda od koje se očekuje da obezbjedi podršku američkoj proizvodnji i preduzetnicima.

Kada kupujemo američko nabavljaćemo od čitave Amerike – svih njenih zajednica koja su tokom prošlosti bila izostavljenja iz sistema državnih nabavki”, rekao je Biden nakon potpisivanja uredbe.

Kako je kazao, ključni plan za obezbjeđivanje budućnosti biće kupovina američkih proizvoda.

Novac poreskih obveznika iskoristićemo da obnovimo Ameriku”, rekao je Biden.

Prema njegovim riječima, radi se o najvećem iskoraku u oblasti infrastrukture, istraživanja i razvoja od Drugog svjetskog rata.

Na osnovu uredbe biće potrebno da veći broj komponenti bude proizveden u Americi”, ukazao je Biden.

Uredba bi trebalo da osnaži primjenu zakona iz 1920. (Jones Act) koji podrazumijeva da se dobra i proizvodi između američkih luka transportuju brodovima čiji su proizvođači, vlasnici i oni koji njima upravljaju – američki državljani ili građani sa trajnom boravišnom dozvolom.

Predsjednik o vakcinaciji i paketu pomoći

Nursing home residents make a line for the coronavirus disease vaccine at Harlem Center for Nursing and Rehabilitation, a nursing home facility, Jan. 15, 2021, in the Harlem neighborhood of New York.
Nursing home residents make a line for the coronavirus disease vaccine at Harlem Center for Nursing and Rehabilitation, a nursing home facility, Jan. 15, 2021, in the Harlem neighborhood of New York.

Američki predsjednik najavio je da bi cilj koji je odredio, 100 miliona vakcinisanih građana u prvih sto dana njegovog mandata, mogao biti povećan na 150 miliona vakcinisanih građana.

Trebalo bi da u naredne tri nedjelje imamo milion vakcinisanih građana dnevno. Stručnjaci smatraju da bi smo, ako budemo nosili maske do kraja aprila, mogli spasiti 50.000 života”, rekao je Biden.

Takođe, američki predsjednik je ukazao da je otvoren za razgovore o uslovima koje je potrebno ispuniti kako bi se ostvario njegov prijedlog o odobravanju paketa pomoći u iznosu od 1,4 hiljada milijardi dolara ugroženima koronavirusom.

Novčana pomoć odobrena decembra prošle godine odnosila se na građane koji godišnje zarađuju manje od 75.000 dolara ili bračne parove koji imaju godišnji prihod manji od 150.000.

Zabrinutost zbog tretmana Navalnog

Law enforcement officers detain a man during a rally in support of jailed Russian opposition leader Alexei Navalny in Moscow, Jan. 23, 2021.
Law enforcement officers detain a man during a rally in support of jailed Russian opposition leader Alexei Navalny in Moscow, Jan. 23, 2021.

U vezi sa spoljnopolitičkim temama, predsjednik Biden rekao je da su Sjedinjene Države zabrinute zbog tretmana ruskog opozicionara i kritičara Kremlja Alekseja Navalnog.

Ukazao je i da SAD žele produženje nuklearnog sporazuma START sa Rusijom.

Možemo djelovati u obostranom interesu kada je riječ o novom START sporazumu, ali i jasno staviti do znanja Rusiji da smo veoma zabrinuti zbog njihovog ponašanja, bilo da je riječ o Navalnom, ili o drugim temama”, rekao je Biden.

Ruski opozicioni lider pritvoren je u Rusiji, pošto se u tu zemlju vratio iz Njemačke gdje se oporavljao od trovanja nervnim agensom, za šta je kao odgovorne označio ruske vlasti.

Tokom vikenda i protesta podrške Navalnom, ruske vlasti su širom zemlje uhapsile više od 3.500 građana, uključujući i suprugu Alekseja Navalnog - Juliju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG