Linkovi

Teme

Stoltenberg u Kongresu pozvao na jedinstvo i upozorio na prijetnje iz Rusije

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u obraćanju Kongresu

U Washingtonu se obilježava 70 godina osnivanja NATO saveza.

Jens Stoltenberg obratio se članovima oba doma Kongresa. Prvo obraćanje jednog generalnog sekretara NATO-a američkom Kongresu za mnoge poruka da, uprkos kritikama američkog lidera Donalda Trumpa, alijansa na 70. godišnjicu osnivanja ima čvrstu podršku u Washingtonu.

U trenutku povišenih tenzija između transatlantskih saveznika, prvi čovjek Alijanse Jens Stoltenberg je u sali Predstavničkog doma naglasio istorijske veze koje su Sjedinjenim Državama i njihovim evropskim partnerima omogućile da očuvaju mir.

„Još od osnivanja NATO-a 1949. godine, svaki Kongres, svaki američki predsjednik, vaši muškarci i žene u uniformi i američki narod čvrsto su podržavali NATO. Amerika je osnov naše Alijanse, ključna za evropsku bezbjednost i našu slobodu. Ne bismo imali mirnu i prosperitetnu Evropu bez žrtvovanja i posvećenosti Sjedinjenih Država. NATO je dobar za Evropu i za Sjedinjene Države. Kroz NATO, Sjedinjene Države imaju više prijatelja i saveznika nego bilo koja druga sila i zbog toga su snažnije i bezbjednije“.

Predsjednik SAD Donald Trump je, od preuzimanja položaja, više puta oštro kritikovao druge članice NATO, zato što ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Na jučerašnjem sastanku sa Stoltenbergom, evropske saveznike je ipak pohvalio što troše više, ali i poručio da Amerika i dalje snosi najveći teret zaštite Evrope. Stoltenberg je Trumpovu poruku prenio i članovima Kongresa.

„Saveznici moraju da više troše na odbranu. To je jasna poruka predsjednika Trumpa, koja ima stvaran uticaj. Nakon višegodišnjeg smanjenja budžeta za odbranu, sve saveznice povećale su izdvajanja. Prije su ukidale milijarde, sada ih dodaju. Protekle dvije godine, evropski saveznici i Kanada izdvojili su dodatnih 41 milijardu. Do kraja godine, ta cifra će porasti na stotinu milijardi“, rekao je Jens Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom

​Ključna reč - jedinstvo

Stoltenberg je u govoru NATO nazvao najjačim savezom u istoriji koji se međutim i danas suočava sa brojnim izazovima. Među njima je sve agresivnija Rusija, koju je generalni sekretar, između ostalog, optužio za nagomilavanje vojske od Arktika do Mediterana i od Crnog mora do Baltika, cyber napade, pokušaje miješanja u demokratije i nepoštovanje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, iz kojeg su se povukli i Washington i Moskva.

„Rusija krši sporazum. U Evropi nema novih američkih raketa, ali ima ruskih. I dalje pozivam Rusiju da ponovo poštuje Sporazum o nuklearnim snagama, ali ona do sada nije preuzela korake da to uradi. Vrijeme ističe, zbog čega se moramo pripremiti za svijet bez sporazuma. Bićemo umjereni i koordinisani. Nećemo raditi isto što i Rusija. NATO nema namjeru da u Evropi rasporedi nuklearne rakete koje se ispaljuju sa zemlje. Međutim, NATO će uvijek preduzimati neophodne korake na kredibilnom i efikasnom odvraćanju“, istakao je generalni sekretar NATO-a.

U svijetlu sadašnjih i budućih izazova neophodno je održati jedinstvo, zaključio je Stoltenberg.

"Moramo da prevaziđemo razlike jer nam je jedinstvo potrebnije nego ikada. Suočavamo se sa izazovima bez presedana, sa kojima nijedna nacija ne može sama da se suoči."

Njegov govor često je prekidan aplauzom i ovacijama članova Kongresa za koje je obraćanje generalnog sekretara NATO-a bila prilika da još jednom pokažu da Amerika ostaje posvećena sada već 70 godina staroj alijansi.

Pence upozorio Nemačku i Tursku

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta posvećenom 70 godišnjici Alijanse, rekao je da je Alijansa danas snažnija nego ikada, i da su SAD i daje najveći saveznik Evrope.

Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a
Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a

​Pence je govorio o prijetnji koju danas predstavlja Rusija za Evropu i svijet, i nepoštovanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa od strane Moskve. Američki potpredsjednik je pohvalio većinu članica NATO-a jer su ispunile zahtjev predsjednika Trumpa da izdvajaju 2 odsto BDP-a za odbranu, ali je i oštro i vrlo konkretno kritikovao Njemačku i Tursku zbog saradnje sa Rusijom.

„Mnogi naši saveznici ispunjavaju svoje obaveze, ali ima i onih koji to ne čine. Lider među njima je Njemačka, najveća evropska ekonomija. Iz prošlogodišnjeg izvještaja smo vidjeli da nije dovoljno ulagano u spremnost njemačke vojske, Njemačka i dalje ne izdvaja 2 odsto BDP-a za zajedničku odbranu, a u budžetu sa sljedeću godinu izdvajanja su svega 1,3 odsto. Njemačka mora da daje više. Takođe, ne možemo da osiguramo odbranu Zapada, ako naši saveznici postaju zavisni od Rusije. Ako Njemačka nastavi sa realizacijom projekta Sjeverni tok, može da postane ruski zatočenik. I nećemo mirno stajati i gledati kako NATO saveznice kupuju oružje od naših neprijatelja. Turska kupovina ruskog anti raketnog sistema S-400 predstavlja veliku opasnost za NATO. Turska će morati da bira da li želi da ostane partner NATO-a ili da sprovede nepromišljenu odluku o kupovini ruskog antiraketnog sistema“, rekao je Pence.

See all News Updates of the Day

Predsjednici Irana, Rusije i Turske o jedinstvu i okončaju rata u Siriji

Predsjednik Irana Hassan Rouhani, Turske Recep Tayyip Erdogan i Rusije Vladimir Putin rukuju se tokom sastanka u Ankari, Turska, 16. septembra 2019.

Predsjednici Turske, Irana i Rusije sastali su se u Ankari u ponedjeljak na najnovijem trilateralnom sastanku, kako bi riješili građanski rat u Siriji.

Započet 2017. godine u glavnom gradu Kazahstana, poznat pod imenom Astanski proces, sastanak lidera Recepa Tayypa Erdogana, Hassana Rouhanija i Vladimira Putina fokusiran je na saradnju, uprkos ispoljenim razlikama po pitanju budućnosti Idliba, posljednje enklave sirijskih pobunjenika.

"Imamo potpuno saglasje u traganju za trajnim političkim rješenjem za sirijsko političko jedinstvo i teritorijalni integritet", rekao je Erdogan, postavljajući ton jednodnevnog skupa.

Erdogan je ponovio svoju predanost borbi protiv milicije sirijskih Kurda, YPG.

"Isušićemo terorističku močvaru istočno od Eufrata (u Siriji) i sprovesti napore u borbi protiv terorizma na svim nivoima", rekao je on.

Ankara smatra YPG za teroriste povezane sa pobunom Kurda unutar Turske. YPG je ključni saveznik Washingtona u borbi protiv Islamske države.

Prošlog mjeseca, turski i američki generali postigli su sporazum da zajednički formiraju zonu razdvajanja u Siriji, kako bi zaštitili tursku granicu od YPG. Analitičari kažu da mnogi detalji ostaju skriveni između dva NATO saveznika.

Erdogan, u pratnji Rouhanija i Putina, ponovio je svoju prijetnju unilateralnim akcijama protiv kurdske milicije koju podržavaju SAD do kraja mjeseca, ukoliko zona razdvajanja ne bude formirana.

Rouhani je napao američko prisustvo u Siriji.

"(Predsjednik Donald) Trump rekao je prošle godine da će se trupe SAD povući iz Sirije, ali rezultat tog obećanja bio je kao i drugih obećanja - laž", rekao je Rouhani. "Ključno je da trupe SAD odmah napuste region i da sirijska vlada uspostavi suverenitet nad istokom, sjeverom i Eufratom".

Putin je podržao tursku intervenciju, rekavši da zemlja ima pravo da štiti svoje granice. Ali, to uz uslov da svaki odgovor mora da bude okončan onda kada pretnja bude otklonjena, dodao je, podvlačeći sirijsku suverenost.

Analitičari kažu da Rouhani, Erdogan i Putin sumnjanju da Washinton gradi planove stvaranja nezavisne, ili bar autonomne kurdske države.

"Važna stvar je kako mogu Turska, Iran i Rusija da nastave i nađu zajedničke ciljeve", rekao je profesor za međunarodne odnose Mesut Casin sa istanbulskog univerziteta Yeditepe .

"Oni za cilj imaju uspostavljanje i zaštitu teritorijalnog integriteta i sirijske suverenosti".

Analitičarki kažu da narastanje tenzija između Turske i SAD po pitanju YPG-a takođe predstavlja još jedan Putinov cilj.

"Konačni cilj Rusije je da oslabi odnose Turske, SAD i NATO-a", kaže Casin.

Ustav Sirije, budućnost Idliba

Trojica lidera takođe su najavila da je postignut sporazum o komitetu koji bi pripremio nacrt sirijskog ustava. Proces je bio blokiran mjesecima zbog neslaganja oko članova komiteta. Putin je odbio da da datum prvog sastanka komiteta.

Razlike takođe ostaju i po pitanju budućnosti Idliba. Erdogan lobira za hitno okončavanje aktuelnog napada snaga Damaska na pobunjenike.

Ankara strahuje da će napad dovesti do još jednog značajnog egzodusa izbjeglica u Tursku. Prošle nedjelje, turski Crveni polumjesec saopštio je da je oko pola miliona Sirijaca iz Idliba pobjeglo ka turskoj granici.

Putin snažno brani napad.

"Zona deeskalacije ne bi trebalo da služi kao teren za oružane provokacije", rekao je on na početku samita. "Moramo da preduzmemo dodatne mjere kako bi uništili terorističku pretnju koja dolazi iz zone Idliba".

Prošle godine, Erdogan i Putin postigli su sporazum da otklone napad sirijske vojske na Idlib. Dio tog sporazuma predviđao je da turske snage uspostave 12 posmatračkih ispostava kako bi ojačale tampon-zonu između snaga Damaska i pobunjenika.

Terorističke grupe bile su isključene iz sporazuma o prekidu vatre. Ankara i Moskva ostaju u nesuglasju po pitanju toga koje su grupe terorističke. Rouhani takođe zagovara potrebu da snage Damaska povrate kontrolu nad Idlibom.

Kontrola Idliba

"Završnica je tu, bilo da je to želja Ankare ili ne", rekao je bivši turski diplomata Aydin Selcen. "Tih 12 osmatračkih ispostavi (turske vojske) okružene su ruskom vojnom policijom koja ih štiti, a zatim sirijska vojska preuzima (čitav) Idlib, za pojasom od 5 kilometara ostavljenim duž turske granice. Turska već ojačava svoj zid na granici, sa planovima da se izbjeglicama ne dozvoli da uđu u Tursku".

Neki analitičari navode da Erdogan možda pokušava da postigne sporazum po kome bi odustao od podrške pobunjenicima u Idlibu u zamjenu za rusku i iransku podršku kreiranju zone kontrole protiv YPG milicije u sjeveroističnoj Siriji, oblasti u koju bi, kako je rekao Erdogan u ponedjeljak, tri miliona Sirijaca koji sada žive u Turskoj mogli da se presele.

Američki poljoprivrednici nade polažu trgovinski dogovor SAD i Kine

Američki poljoprivrednici nade polažu trgovinski dogovor SAD i Kine
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:52 0:00

Saudijska koalicija: Dokazi ukazuju na umiješanost Irana u napad na naftno postrojenje

Satelitski snimak oštećenog naftnog postrojenja Saudi Aramko ( U.S. Government/DigitalGlobe/Handout via REUTERS)

Napad na naftno postrojenje saudijske državne naftne kompanije Saudi Aramko, koji je izazvao skok cijena od 19 odsto na svjetskom tržištu (najveće poskupljenje u posljednjih trideset godina), izveden je iranskim oružjem, saopštila je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija.

Prethodno su američki zvaničnici za napad optužili Iran, a predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump poručio je da je Washington spreman da reaguje protiv odgovornih za napad.

"Ima razloga da se vjeruje da znamo ko je krivac, spremni smo da odgovorimo u zavisnosti od verifikacije, ali čekamo da nam Kraljevstvo kaže za koga vjeruju da je odgovoran za napad", objavio je Trump na društvenoj mreži Twitter.

Takođe je naveo da je odobrio upotrebu američkih naftnih zaliha da bi se osiguralo stabilno snabdijevanje poslije napada, koji je doveo do obustavljanja pet odsto svjetske proizvodnje nafte.

Visoki američki zvaničnik prethodno je rekao novinarima da ima indikacija da je Iran odgovoran za napad u kojem je pogođena najveća svjetsko proizvodno postrojenje.

Iran je u nedjelju odbacio optužbe Sjedinjenih Država da je odgovoran za napade na saudijska naftna postrojenja, koji bi mogli da izazovu poremećaje na globalnom energetskom tržištu, i upozorio da su američke baze i nosači aviona u regionu u dometu iranskih raketa.

Pobunjenička grupa iz Jemena koju podržava Iran, Huti, preuzela je odgovornost za napade u subotu koji su prepolovili ukupnu proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Abas Musavi je na državnoj televiziji odbacio američke optužbe kao "besmislene", dok je jedan od komandanata Revolucionarne garde upozorio da je Iran spreman za rat.

Globalna nuklearna prijetnja "najveća od kubanske krize"

Rusija testira interkontinentalnu balističku raketu Sarma, 1. marta 2018. (snimak Ministarstva odbrane Rusije)

Svjetski lideri okupljaju se sljedeće nedjelje u New Yorku, na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a kontrola nuklearnog naoružanja morala bi da im bude prioritet – poručila je grupa od više od stotinu političara, vojnika i diplomata.

U zajedničkom saopštenju, oni su upozorili da rizik od nuklearne nesreće, pogrešne procjene ili nesporazuma, nije bio veći od vremena kubanske raketne krize.

Istorijski sporazum Sjedinjenih Država i Rusije o nuklearnim snagama srednjeg dometa – INF – formalno je ukinut u avgustu. Ruski predsjednik Vladimir Putin ovog mjeseca je najavio da će njegova zemlja početi da proizvodi nove projektile, koji su tim sporazumom bili zabranjeni, ali da ih neće raspoređivati, osim ako to prvo ne učine Sjedinjene Države.

Predsjednici SSSR-a i SAD, Mihail Gorbačov i Ronald Regan, potpisuju sporazum o raketama srednjeg dometa u Bijeloj kući, 8. decembra 1987.
Predsjednici SSSR-a i SAD, Mihail Gorbačov i Ronald Regan, potpisuju sporazum o raketama srednjeg dometa u Bijeloj kući, 8. decembra 1987.

Brzi krah sporazuma INF naveo je grupu istaknutih evropskih i ruskih diplomata i vojnih lidera da upozore na ozbiljne, nove nuklearne pretnje. Oni zahtijevaju da globalna kontrola naoružanja bude priotetna tema na predstojećoj Generalnoj skupštini UN u New Yorku.

Među potpisnicima saopštenja je Des Browne​, bivši britanski sekretar za odbranu, koji je sada predsjedavajući Evropske liderske mreže, koja je koordinisala saopštenje.

“Prije svega, narušena je cijela struktura kontrole naoružanja, na koju smo se oslanjali decenijama. Da bi stvari bile još komplikovanije, razvijaju se nove tehnologije koje, u sferi nuklearnog oružja stvaraju ne samo kapacitete za koje ne postoji regulativa, već i rizike kakve do sada nismo vidjeli”, kaže on.

U takvo oružje spadaju hipersonični projektili – kakve razvijaju Rusija, SAD, Kina i Australija – a koji će navodno moći da zaobiđu sve postojeće odbrambene sisteme.

Sve više zemalja nastoji da razvije svoje raketene sisteme. Međutim, tri decenije poslije kraja hladnog rata, Evropa je i dalje u najosjetljivijem položaju.

“Sa evropskog stanovišta, narušeno poverenje između Zapada i Rusije u širem smislu, i sistematsko urušavanje strukture kontrole naoružanja u proteklih desetak godina, nas posebno zabrinjava jer živimo u sredini gdje je ili uskladišteno ili raspoređeno 90% svjetskog nuklearnog arsenala. A mnoga od tih raspoređenih oružja mogu da se upotrebe u roku od nekoliko minuta”, ističe Des Browne.

"Penzionisana" američka balistička raketa Minuteman 1 na glavnom ulazu u vazdušnu bazu Mino u Sjevernoj Dakoti (arhivski snimak)
"Penzionisana" američka balistička raketa Minuteman 1 na glavnom ulazu u vazdušnu bazu Mino u Sjevernoj Dakoti (arhivski snimak)

U saopštenju se upozorava da nije ugrožena samo evropska bezbjednost – dok Sjeverna Koreja nagomilava svoj nuklearni arsenal, rastu tenzije između nuklearno naoružanih suseda Indije i Pakistana a prijeti opasnost i od kolapsa iranskog nuklearnog sporazuma, poslije američkog povlačenja.

“Postoje znaci da se ta pitanja pominju u razgovorima naših lidera, ali problem je što nam današnja politika i nedostatak liderstva ne dozvoljavaju da dospemo tamo gdje su nas doveli prethodni lideri.”

Potpisnici saopštenja apeluju na SAD i Rusiju da pronađu novi pristup razvoju novog oružja, i konstatuju da bi Kina i druge države sa nuklearnim naoružanjem trebalo da promovišu rad na strateškoj stabilnosti. Međutim, u sadašnjoj geopolitičkoj klimi, postizanje sporazuma u Ujedinjenim nacijama neće biti lako.

Djeca Islamske države - traume u kampovima za porodice ekstremista

Dječak nosi mlađeg dečaka u kampu Al-Hol u pokrajini Hassakeh u Siriji (Foto: AP/Maya Alleruzzo)

Međunarodni mediji nazivaju kampove u kojima su smještene porodice pripadnika ISIS-a „inkubatorima“ za preporod takozvane Islamske države.

Međutim, humanitarne organizacije navode da, uprkos izloženosti nasilju i ekstremizmu, djeca u tim kampovima mogu da budu spašena, rehabilitovana i reintegrisana u spoljni svijet. One navode da bi akcija trebalo da bude brza da bi imala efekat i dodaju da su traume djece svakoga dana sve veće.

U kampu Ain Issa u Siriji, neka djeca stranih boraca ISIS-a pokazuju srednji prst ili se pretvaraju da pucaju u snimatelja, kao da su im ruke puške.

U kampu Al-Hol, brojnim dječacima je rečeno da će odrasti kao sljedeća generacija ekstremista. Djevojčice mlađe od 10 godina nose veo zbog smjernosti.

Neke majke sada odbaciju Islamsku državu i kažu da su mislile da je bila dobra ideja kada su napustile svoje domove da bi im se pridružile.

“Kada počnete da poštujete svoju religiju mnoge oči usmerene su na vas. Ljudi počnu da se pitaju zašto pokrivate svoje lice. Zašto radite to? I onda dobijete ponudu. Možete da živite u Islamskoj državi gdje vam niko neće postavljati sva ta pitanja”, objašnjava belgijska državljanka Bouchra Abouallal.

Više od 50 hiljada djece ekstremista sada se nalazi u kampovima, pošto je posljednje uporište ISIS-a u Siriji oslobođeno u martu. Većina je sa svojim majkama, koje su supruge i druge rođake boraca takozvanog kalifata. Njihovi očevi su uglavnom mrtvi ili su u zatvoru.

Nadležni kažu da su kampovi postali veoma opasni, jer se dešavaju napadi na čuvare i žene koje više ne slijede stroga pravila unutar kampa, koja primjenjuju žene koje su uspostavile sopstvene moralne norme u stilu Islamske države.

Hiljade porodica nisu stanovnici regiona i vlasti neprestano pozivaju strane države da preuzmu svoje državljane.

“Pojačavamo bezbjednost u kampu Al-Hol, ali to je politički problem za 50 država, ne samo za nas”, kaže Mustafa Bali, portparol Sirijskih demokratskih snaga.

Humanitarne organizacije ističu da još nije kasno da se spase djeca ekstremista ISIS-a. Međutim, ako se ništa u tim kampovima ne promuheni, kažu oni, humanitarna kriza mogla bi da se pretvori u bezbjednosnu katastrofu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG