Linkovi

Teme

Stoltenberg u Kongresu pozvao na jedinstvo i upozorio na prijetnje iz Rusije

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u obraćanju Kongresu

U Washingtonu se obilježava 70 godina osnivanja NATO saveza.

Jens Stoltenberg obratio se članovima oba doma Kongresa. Prvo obraćanje jednog generalnog sekretara NATO-a američkom Kongresu za mnoge poruka da, uprkos kritikama američkog lidera Donalda Trumpa, alijansa na 70. godišnjicu osnivanja ima čvrstu podršku u Washingtonu.

U trenutku povišenih tenzija između transatlantskih saveznika, prvi čovjek Alijanse Jens Stoltenberg je u sali Predstavničkog doma naglasio istorijske veze koje su Sjedinjenim Državama i njihovim evropskim partnerima omogućile da očuvaju mir.

„Još od osnivanja NATO-a 1949. godine, svaki Kongres, svaki američki predsjednik, vaši muškarci i žene u uniformi i američki narod čvrsto su podržavali NATO. Amerika je osnov naše Alijanse, ključna za evropsku bezbjednost i našu slobodu. Ne bismo imali mirnu i prosperitetnu Evropu bez žrtvovanja i posvećenosti Sjedinjenih Država. NATO je dobar za Evropu i za Sjedinjene Države. Kroz NATO, Sjedinjene Države imaju više prijatelja i saveznika nego bilo koja druga sila i zbog toga su snažnije i bezbjednije“.

Predsjednik SAD Donald Trump je, od preuzimanja položaja, više puta oštro kritikovao druge članice NATO, zato što ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Na jučerašnjem sastanku sa Stoltenbergom, evropske saveznike je ipak pohvalio što troše više, ali i poručio da Amerika i dalje snosi najveći teret zaštite Evrope. Stoltenberg je Trumpovu poruku prenio i članovima Kongresa.

„Saveznici moraju da više troše na odbranu. To je jasna poruka predsjednika Trumpa, koja ima stvaran uticaj. Nakon višegodišnjeg smanjenja budžeta za odbranu, sve saveznice povećale su izdvajanja. Prije su ukidale milijarde, sada ih dodaju. Protekle dvije godine, evropski saveznici i Kanada izdvojili su dodatnih 41 milijardu. Do kraja godine, ta cifra će porasti na stotinu milijardi“, rekao je Jens Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom

​Ključna reč - jedinstvo

Stoltenberg je u govoru NATO nazvao najjačim savezom u istoriji koji se međutim i danas suočava sa brojnim izazovima. Među njima je sve agresivnija Rusija, koju je generalni sekretar, između ostalog, optužio za nagomilavanje vojske od Arktika do Mediterana i od Crnog mora do Baltika, cyber napade, pokušaje miješanja u demokratije i nepoštovanje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, iz kojeg su se povukli i Washington i Moskva.

„Rusija krši sporazum. U Evropi nema novih američkih raketa, ali ima ruskih. I dalje pozivam Rusiju da ponovo poštuje Sporazum o nuklearnim snagama, ali ona do sada nije preuzela korake da to uradi. Vrijeme ističe, zbog čega se moramo pripremiti za svijet bez sporazuma. Bićemo umjereni i koordinisani. Nećemo raditi isto što i Rusija. NATO nema namjeru da u Evropi rasporedi nuklearne rakete koje se ispaljuju sa zemlje. Međutim, NATO će uvijek preduzimati neophodne korake na kredibilnom i efikasnom odvraćanju“, istakao je generalni sekretar NATO-a.

U svijetlu sadašnjih i budućih izazova neophodno je održati jedinstvo, zaključio je Stoltenberg.

"Moramo da prevaziđemo razlike jer nam je jedinstvo potrebnije nego ikada. Suočavamo se sa izazovima bez presedana, sa kojima nijedna nacija ne može sama da se suoči."

Njegov govor često je prekidan aplauzom i ovacijama članova Kongresa za koje je obraćanje generalnog sekretara NATO-a bila prilika da još jednom pokažu da Amerika ostaje posvećena sada već 70 godina staroj alijansi.

Pence upozorio Nemačku i Tursku

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta posvećenom 70 godišnjici Alijanse, rekao je da je Alijansa danas snažnija nego ikada, i da su SAD i daje najveći saveznik Evrope.

Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a
Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a

​Pence je govorio o prijetnji koju danas predstavlja Rusija za Evropu i svijet, i nepoštovanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa od strane Moskve. Američki potpredsjednik je pohvalio većinu članica NATO-a jer su ispunile zahtjev predsjednika Trumpa da izdvajaju 2 odsto BDP-a za odbranu, ali je i oštro i vrlo konkretno kritikovao Njemačku i Tursku zbog saradnje sa Rusijom.

„Mnogi naši saveznici ispunjavaju svoje obaveze, ali ima i onih koji to ne čine. Lider među njima je Njemačka, najveća evropska ekonomija. Iz prošlogodišnjeg izvještaja smo vidjeli da nije dovoljno ulagano u spremnost njemačke vojske, Njemačka i dalje ne izdvaja 2 odsto BDP-a za zajedničku odbranu, a u budžetu sa sljedeću godinu izdvajanja su svega 1,3 odsto. Njemačka mora da daje više. Takođe, ne možemo da osiguramo odbranu Zapada, ako naši saveznici postaju zavisni od Rusije. Ako Njemačka nastavi sa realizacijom projekta Sjeverni tok, može da postane ruski zatočenik. I nećemo mirno stajati i gledati kako NATO saveznice kupuju oružje od naših neprijatelja. Turska kupovina ruskog anti raketnog sistema S-400 predstavlja veliku opasnost za NATO. Turska će morati da bira da li želi da ostane partner NATO-a ili da sprovede nepromišljenu odluku o kupovini ruskog antiraketnog sistema“, rekao je Pence.

See all News Updates of the Day

Penzije na ‘tankom ledu’ – Vlada RS stimuliše budžetske korisnike na dodatnu štednju

Bosnia and Herzegovina -- Government of Republic of Srpska (RS) in Banja Luka (Banjaluka), October 25, 2017.

Penzijski sistem u Republici Srpskoj decenijama je na ‘tankom ledu’. Ekonomisti godinama upozoravaju da bez povećanja prosječne plate, novih investicija u privredi i borbe protiv rada na crno najstarija kategorija stanovništva teško može očekivati neko bolje vrijeme. Ovakve procjene značajno utiču i na odluku mladih ljudi da posao potraže u zemljama Zapadne Evrope.

Oni koji odluče da ostanu u RS, moraće da razmisle o dodatnoj štednji kako bi sebi u budućnosti obezbijedili pristojne prihode. Jedna od tih opcija odskora je i Evropski dobrovoljni penzijski fond (EPF) - prvi model trećeg stuba dobrovoljnog dopunskog penzijskog osiguranja u BiH, koji su osnovali Evropska banka za obnovu i razvoj, Skupna pokojninske družbe iz Slovenije, ENEF - Fond za razvoj preduzeća i Penzijski rezervni fond RS.

EPF je dobio ‘vjetar u leđa’ od Vlade RS, Saveza sindikata i poslodavaca, a od 1. januara 2020. godine svi radnici koji primaju platu iz budžeta RS imaju mogućnost da dobrovoljno štede, tako što će im Vlada RS dodatno uplatiti 20 KM mjesečno. Ova informacija do budžetskih korisnika stigla je preko noći. U veoma kratkom roku morali su da se odluče za dobrovoljni model štednje za koji prvi put čuju. Pitaju se i kako je moguće da im Vlada RS odjednom poklanja novac, a godina nema novca za povećanje plata, ali i kako će se doplata za dobrovoljnu štednju iz bruto plate odraziti na ionako malu obaveznu penziju. Stručnjaci ističu da je najveći problem nepovjerenje građana u nadležne institucije ističući da je u konkretnom slučaju sporno što Vlada RS budžetskim novcem ne stimuliše dodatnu štednju svih poreskih obveznika.

Kako funkcioniše Evropski dobrovoljni penzijski fond?

Osnivači EPF-a tvrde da će ovaj model štednje donijeti niz pozitivnih efekata, jer će zaposlenima omogućiti dodatne prihode za sigurniju starost, preduzećima jeftin sistem stimulacije radne snage, a državi smanjenje pritiska na budžet za isplatu penzija i kapital za ulaganje. Dobrovoljni sistem fukcioniše tako što će poslodavci koji na račun svojih radnika uplate 1.200 maraka godišnje, odnosno 100 maraka mjesečno, biti oslobođeni poreza i doprinosa na taj iznos.

Iz EPF-a ističu da je Vlada RS donijela ovakvu odluku kao odgovoran poslodavac, te da ne postoji nikakvo ograničenje ili zabrana da i ostali poslodavci formiraju planove na nivou svojih privrednih ili drugih društava, kao što i svaki punoljetni građanin mlađi od 70 godina može da štedi u EPF-u putem individualnog ugovora o članstvu.

“Penzijski plan Vlade ne dira stečena prava i ne smanjuje platu zaposlenima u javnoj upravi. Ovaj potez treba da motiviše sve zaposlene, a ne samo one koji primaju platu iz budžeta, da izdvajaju u štednju za penziju”, kaže za Glas Amerike Miloš Grujić, direktor Društva zа uprаvljаnje Penzijskim rezervnim fondom RS i član Upravnog odbora EPF-a.

On ističe da ovakvi planovi nisu nikakva novost u razvijenim zemljama i da je normalno da poslodavac jedan dio novca uplaćuje i u drugi i u treći stub penzijskog sistema, te da penzijski plan za sve zaposlene kojima se plata isplaćuje iz budžeta predstavlja iskorak u smislu razvoja i promovisanja dobrovoljnog penzijskog sistema.

“Poslodavcima je to zakonski najjeftinije zbog poreskih olakšica, a radnik može, uz to, dodavati i dio svoje bruto plate. Benefit je što je i dobrovoljno, nema obaveze redovnih uplata, niti ima ikakvih penala po tom osnovu. Najveći rizik je ne štedjeti, jer nam svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da će se naša penzija kretati u visini trećine sadašnje plate”, objašnjava Gordana Drobnjak, izvršna direktorica Društva za upravljanje EPF-om.

Prema njenim riječima, u privatnim preduzećima već postoji interes i formirani planovi, a zakonski osnov za odluku Vlade RS nalazi u Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima i on vrijedi, bez izuzetka, i za sve ostale poslodavce.

Budžetski korisnici skeptični

Iako ne gube ništa, jer imaju sigurnih 20KM koje će Vlada RS uplaćivati na njihove račune, mnogi budžetski korisnici kategorično su odbili da pristupe EPF-u. Prosvjetni radnici među prvima su reagovali, jer im je, kako kažu, bez ikakve najave iz Ministarstva prosvjete i kulture RS samo stigla odluka sa naznakom ‘hitno’.

“Odbila sam da potpišem zbog nedovoljne informisanosti i žurbe prilikom izjašnjavanja o tome da li želimo taj 'poklon' Vlade. Malo ko je uopšte čuo da postoji taj fond prije nego smo trebali da se izjasnimo pristajemo li da nam Vlada uplati 20 KM za neku dodatnu penziju. Uz potvrdan odgovor, trebao je i potpis kojim dajemo saglasnost da taj neki fond smije raspolagati našim ličnim podacima. I sve to u roku od danas do sutra”, kaže Milanka S. nastavnica u jednoj banjalučkoj osnovnoj školi.

Ona tvrdi da je tek kasnije iz medija saznala da su iz Ministarstva prosvjete i kulture i Generalnog sekretarijata Vlade RS pogriješili kada su stavili pomenutu oznaku ‘hitno’, ali joj takav rad ovako važnih institucija budi još veće nepovjerenje. Kako kaže, smeta joj i navodna dobrovoljnost koja se, kao i veliki broj drugih stvari tumači ‘na naš način’, jer taj ‘poklon’ Vlade RS može da se čuva samo u tom Fondu i dobra volja Vlade RS ne vrijedi ako biste željeli da štedite na nekom drugom mjestu. Pita se i zašto joj neko daje nešto što nije tražila.

„Poznato je da prosvjetni radnici godinama očekuju izjednačavanje platnih koeficijenata koji bi doveli do povećanja plate, ali to se ne dešava, jer valjda nema sredstava. Kako sada odjednom ima za neki Fond o kojem se tako malo zna. Krajnje je nejasno kako će se ovo izdvajanje odraziti na postojeći Fond PIO koji je odavno u veoma teškom stanju“, objašnjava ova nastavnica.

Naši sagovornici iz EPF-a, međutim, ne kriju da će dodatne uplate radnika zanemarivo uticati na iznos obavezne penzije.

„Iznos koji uplaćuje poslodavac ni na koji način ne utiče na redovnu, obaveznu, državnu penziju. Iznos koji bi dobrovoljno uplaćivao radnik (dio bruto plate), zavisno od visine pojedinačnih uplata i perioda uplata, sigurno bi zanemarivo uticao na iznos penzije“, objašnjava Gordana Drobnjak, ističući da su skeptičnost i nepovjerenje sasvim razumljivi.

“U pitanju je nešto novo i netestirano na našem prostoru. Motivacija može da bude u želji da budemo odgovorni prema sebi, da obezbijedimo dodatna sredstva za vrijeme kada nam najviše budu trebala. Sa stanovišta države, jedan od ciljeva je ulaganje u one koji se odluče za ovaj vid štednje i dugoročna relaksacija i smanjenje pritiska na Fond PIO”, ističe Gordana Drobnjak.

Novac se, prema njenim riječima, investira u najsigurnije dostupne finansijske instrumente, najviše u državne obveznice i depozite.

„Mogućnost gubitka, odnosno rizik EPF-a je rizik Republike Srpske. Po našim procjenama, on je prihvatljiv i nizak“, objašnjava Drobnjakova.

Rizik uvijek postoji

Ekonomista Damir Miljević za Glas Amerike objašnjava da su dobrovoljni penzijski fondovi jedan od uobičajenih instrumenata za ulaganje raspoloživih novčanih sredstava građana kojim oni sebi obezbjeđuju dodatni prihod tj. dodatnu penziju kada završe radni vijek.

“Ukoliko je fond uspješan ulagač će kada ode u penziju iz ovog fonda dobijati mjesečnu sumu novca koja bi, u realnim kategorijama, trebala biti veća od iznosa koji je mjesečno uplaćivao u fond. Ukoliko oni koji upravljaju fondom ne budu uspješni u ulaganju sredstava, bilo da ulažu u pogrešne instrumente ili da preuzimaju preveliki rizik, može se desiti da uloženi novac ostvari manji prinos nego da ste ga dali na običnu štednju u banci, a u pojedinim ekstremnim slučajevima čak i da ostanete bez uloženih sredstava”, ističe Miljević.

On smatra da je u konkretnom slučaju sporna odluka Vlade RS koja upravlja novcem građana tj. poreskih obveznika i dužna je da taj novac, koji nije njihov nego naš tj. javni, troši na transparentan i nediskriminirajući način.

„Odlučivši da našim novcem finansijski stimuliše samo budžetske korisnike Vlada RS diskriminira pravo svih drugih građana da i oni dobiju navedenu stimulaciju ukoliko ulažu u dobrovoljni penzijski fond. Po mom mišljenju Vlada RS ovom odlukom krši Ustav, jer diskriminira radnike po osnovu toga gdje su zaposleni. Ispravno je bilo da se sa po 20 KM iz budžeta stimulisao svako ko je uložio u dobrovoljni penzijski fond ili niko“, smatra Miljević, ističući da je veliki problem što građani generalno nemaju povjerenja u sistem, pa ni u investicione fondove.

„Samim tim što je fond dobrovoljni svako ima pravo da odbije da mu pristupi i da sam procijeni da li je to u njegovom interesu ili nije. Sve ono što se zadnjih dvadesetak godina ovdje dešavalo kada je u pitanju novac građana uložen u banke i privatizacione investicione fondove daje za pravo svakome ko nema povjerenje u institucije da izrazi svoju sumnju i u ovom slučaju“, kaže Miljević.

Za sada će procjenu da li na ovakav način dodatno da štede donositi poslodavci i građani u Republici Srpskoj, mada, prema riječima naših sagovornika iz EPF-a, postoje indicije da će i poslodavcima u FBiH biti uvedene poreske olakšice za ovaj vid uplata, te da će i oni biti motivisani da štede za svoje radnike na sličan način.

Rođen u godini Dejtona, i danas čeka funkcionalnu BiH

Nermin Mameledžija iz Travnika je bio tek dva mjeseca star kada je dogovoren Dejtonski sporazum. Danas student šeste godine stomatologije, Nermin ne poznaje drugi sistem van onog Dejtonskog zbog čije komplikovane strukture je srednju školu pohađao u takozvanoj "dvije škole pod jednim krovom". Njegovo iskustvo je da Dejtonski mirovni sporazum, odnosno struktura koju je on napravio opterećuje mlade ljude te da oni nemaju priliku da se iskažu.

Iskorištavanje djece na američkim farmama

Iskorištavanje djece na američkim farmama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:34 0:00

Rouhani: Spontani protesti podrške vladi pokazatelj moći iranskog naroda

Rouhani: Spontani protesti podrške vladi pokazatelj moći iranskog naroda
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG