Linkovi

Analize i istraživanja

Stoltenberg u Kongresu pozvao na jedinstvo i upozorio na prijetnje iz Rusije

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg u obraćanju Kongresu

U Washingtonu se obilježava 70 godina osnivanja NATO saveza.

Jens Stoltenberg obratio se članovima oba doma Kongresa. Prvo obraćanje jednog generalnog sekretara NATO-a američkom Kongresu za mnoge poruka da, uprkos kritikama američkog lidera Donalda Trumpa, alijansa na 70. godišnjicu osnivanja ima čvrstu podršku u Washingtonu.

U trenutku povišenih tenzija između transatlantskih saveznika, prvi čovjek Alijanse Jens Stoltenberg je u sali Predstavničkog doma naglasio istorijske veze koje su Sjedinjenim Državama i njihovim evropskim partnerima omogućile da očuvaju mir.

„Još od osnivanja NATO-a 1949. godine, svaki Kongres, svaki američki predsjednik, vaši muškarci i žene u uniformi i američki narod čvrsto su podržavali NATO. Amerika je osnov naše Alijanse, ključna za evropsku bezbjednost i našu slobodu. Ne bismo imali mirnu i prosperitetnu Evropu bez žrtvovanja i posvećenosti Sjedinjenih Država. NATO je dobar za Evropu i za Sjedinjene Države. Kroz NATO, Sjedinjene Države imaju više prijatelja i saveznika nego bilo koja druga sila i zbog toga su snažnije i bezbjednije“.

Predsjednik SAD Donald Trump je, od preuzimanja položaja, više puta oštro kritikovao druge članice NATO, zato što ne izdvajaju dovoljno za odbranu.

Na jučerašnjem sastanku sa Stoltenbergom, evropske saveznike je ipak pohvalio što troše više, ali i poručio da Amerika i dalje snosi najveći teret zaštite Evrope. Stoltenberg je Trumpovu poruku prenio i članovima Kongresa.

„Saveznici moraju da više troše na odbranu. To je jasna poruka predsjednika Trumpa, koja ima stvaran uticaj. Nakon višegodišnjeg smanjenja budžeta za odbranu, sve saveznice povećale su izdvajanja. Prije su ukidale milijarde, sada ih dodaju. Protekle dvije godine, evropski saveznici i Kanada izdvojili su dodatnih 41 milijardu. Do kraja godine, ta cifra će porasti na stotinu milijardi“, rekao je Jens Stoltenberg.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na sastanku sa predsjednikom Donaldom Trumpom

​Ključna reč - jedinstvo

Stoltenberg je u govoru NATO nazvao najjačim savezom u istoriji koji se međutim i danas suočava sa brojnim izazovima. Među njima je sve agresivnija Rusija, koju je generalni sekretar, između ostalog, optužio za nagomilavanje vojske od Arktika do Mediterana i od Crnog mora do Baltika, cyber napade, pokušaje miješanja u demokratije i nepoštovanje Sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa, iz kojeg su se povukli i Washington i Moskva.

„Rusija krši sporazum. U Evropi nema novih američkih raketa, ali ima ruskih. I dalje pozivam Rusiju da ponovo poštuje Sporazum o nuklearnim snagama, ali ona do sada nije preuzela korake da to uradi. Vrijeme ističe, zbog čega se moramo pripremiti za svijet bez sporazuma. Bićemo umjereni i koordinisani. Nećemo raditi isto što i Rusija. NATO nema namjeru da u Evropi rasporedi nuklearne rakete koje se ispaljuju sa zemlje. Međutim, NATO će uvijek preduzimati neophodne korake na kredibilnom i efikasnom odvraćanju“, istakao je generalni sekretar NATO-a.

U svijetlu sadašnjih i budućih izazova neophodno je održati jedinstvo, zaključio je Stoltenberg.

"Moramo da prevaziđemo razlike jer nam je jedinstvo potrebnije nego ikada. Suočavamo se sa izazovima bez presedana, sa kojima nijedna nacija ne može sama da se suoči."

Njegov govor često je prekidan aplauzom i ovacijama članova Kongresa za koje je obraćanje generalnog sekretara NATO-a bila prilika da još jednom pokažu da Amerika ostaje posvećena sada već 70 godina staroj alijansi.

Pence upozorio Nemačku i Tursku

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta posvećenom 70 godišnjici Alijanse, rekao je da je Alijansa danas snažnija nego ikada, i da su SAD i daje najveći saveznik Evrope.

Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a
Potpredsednik SAD Mike Pence na skupu Atlantskog savjeta povodom obeležavanja 70. godinšnjice NATO-a

​Pence je govorio o prijetnji koju danas predstavlja Rusija za Evropu i svijet, i nepoštovanju Sporazuma o raketama srednjeg dometa od strane Moskve. Američki potpredsjednik je pohvalio većinu članica NATO-a jer su ispunile zahtjev predsjednika Trumpa da izdvajaju 2 odsto BDP-a za odbranu, ali je i oštro i vrlo konkretno kritikovao Njemačku i Tursku zbog saradnje sa Rusijom.

„Mnogi naši saveznici ispunjavaju svoje obaveze, ali ima i onih koji to ne čine. Lider među njima je Njemačka, najveća evropska ekonomija. Iz prošlogodišnjeg izvještaja smo vidjeli da nije dovoljno ulagano u spremnost njemačke vojske, Njemačka i dalje ne izdvaja 2 odsto BDP-a za zajedničku odbranu, a u budžetu sa sljedeću godinu izdvajanja su svega 1,3 odsto. Njemačka mora da daje više. Takođe, ne možemo da osiguramo odbranu Zapada, ako naši saveznici postaju zavisni od Rusije. Ako Njemačka nastavi sa realizacijom projekta Sjeverni tok, može da postane ruski zatočenik. I nećemo mirno stajati i gledati kako NATO saveznice kupuju oružje od naših neprijatelja. Turska kupovina ruskog anti raketnog sistema S-400 predstavlja veliku opasnost za NATO. Turska će morati da bira da li želi da ostane partner NATO-a ili da sprovede nepromišljenu odluku o kupovini ruskog antiraketnog sistema“, rekao je Pence.

See all News Updates of the Day

Honduras dobio prvu ženu predsjednicu

Xiomara Castro položila je zakletvu kao prva predsjednica Hondurasa na Nacionalnom stadionu u Tegucigalpi, Honduras, 27. januara 2022.

Xiomara Castro položila je 27. januara zakletvu kao prva žena predsjednica Hondurasa, a inauguraciji je prisustvovala i potpredsjednica Sjedinjenih Američkih Država Kamala Harris.

Liderka ljevice, koja je na predsjedničkim izborima u novembru prošle godine pobijedila kandidata konzervativne Nacionalne partije, je u pratnji supruga, bivšeg predsjednika Manuela Zelaya, zakletvu položila na prepunom fudbalskom stadionu, dok su njene pristalice aplaudirale i plesale.

Ona je osudila odlazeću administraciju jer je tu zemlju Centralne Amerike ostavila u velikim dugovima i u kojoj je siromaštvo natjeralo stotine hiljada ljudi da migriraju posljednjih godina.

"Dužni smo da obnovimo ekonomiju, proizvodnju, socijalnu pravdu i raspodjelu bogatstva i nacionalnih prihoda", rekla je Castro.

Nova predsjednica se suočava sa velikim očekivanjima da preokrene zemlju usred neizvjesnosti da li će joj zakonodavna kriza omogućiti potrebnu podršku.

Sjedinjene Američke Države snažno su podržale Xiomaru Castro, sa kojom žele da sarađuju na suzbijanju ilegalne imigracije iz Centralne Amerike i da ojačaju međunarodnu podršku Tajvanu kao dio napora da se zaustavi uticaj Kine.

Honduras je jedna od rijetkih zemalja koje održavaju diplomatske veze sa Tajvanom umjesto sa Pekingom.

Predsjednica Hondurasa Xiomara Castro i potpredsjednica SAD Kamala Harris šetaju kroz predsjedničku palatu u Tegucigalpi, Honduras, 27. januara 2022. (Fotografija Erin Schaff / POOL / AFP)
Predsjednica Hondurasa Xiomara Castro i potpredsjednica SAD Kamala Harris šetaju kroz predsjedničku palatu u Tegucigalpi, Honduras, 27. januara 2022. (Fotografija Erin Schaff / POOL / AFP)

Potpredsjednica SAD Kamala Harris, koju je predsjednik SAD Joe Biden zadužio da vodi američku politiku u siromašnom sjevernom trouglu zemalja Centralne Amerike, stigla je 27. januara u posjetu Hondurasu.

"Naš odnos sa Hondurasom je važan", napisala je Harris na Twitteru, dodajući da će se kasnije tokom dana sastati sa novom predsednicom kako bi razgovarale o produbljivanju saradnje "u širokom spektru pitanja".

Castro je bila prva dama tokom predsjedništva svog supruga Manuela Zelaje, koje je prekinuto vojnim udarom 2009. godine. Glasove je pridobila na talasu nezadovoljstva 12-ogodišnjom vlašću Nacionalne partije.

Njen prethodnik Orlando Hernandez je prvi put izabran 2013. godine, a Vrhovni sud mu je dozvolio da prevaziđe ustavnu zabranu reizbora i da se ponovo kandiduje 2017. na izborima praćenim nepravilnostima.

Federalni tužioci u New Yorku su u više navrata govorili o Hernandezovim navodnim vezama sa trgovinom drogom, navodeći da je njegov politički uspon djelimično finansiran profitom od droge. Hernandez nije zvanično optužen i više puta je negirao optužbe.

U 2021. bilo je najviše antisemitskih incidenata u posljednjoj deceniji

Položeni vijenci na Memorijal ubijenim Jevrejima Evrope na Međunarodni dan sjećanja na Holokaust u Berlinu, Njemačka, četvrtak, 27. januara 2022.

Više od deset antisemitskih incidenata događalo se širom svijeta svakog dana protekle, 2021. godine, što je rekord u proteklih deset godina, pokazuje najnoviji izvještaj.

Gotovo polovina incidenata dogodila se u Evropi, slijede je Sjedinjene Američke države sa 30 posto, stoji u izvještaju Jevrejske agencije Izraela i Svjetske cionističke organizacije, prenosi France24.

Izvori navode da je zabrinjavajući porast incidenata i u Kanadi i u Australiji, u odnosu na prethodne godine. Brojke pokazuju da je 2021. godina bila "najantisemititskija godina u protekloj deceniji".

U isto vrijeme, niti jedan Jevrej nije ubijen na toj osnovi, navodi se u izvještaju.

Izvještaj je objavljen uoči Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, koji se obilježava 27. januara. Većina antisemitskih ispada i incidenata odnosila se na vandalizam, uvredljive grafite, skrnavljenje spomenika i antisemitsku propagandu, prenosi AFP.

Takve epizode su dosegle vrhunac maja, za vrijeme jevrejskih i muslimanskih festivala - koji su doveli do sukoba u Izraelu.

Osim toga, mnoge zemlje su tada ukinule karantine, što je omogućilo da se "antisemitizam koji se širio internetom - ponovo kreće po javnom prostoru", piše u izvještaju.

"Mnoge demonstracije protiv vakcina i COVID ograničenja uključivale su motive Holokausta, poput žute zvijezde, kao i antisemitske teorije zavjere koje optužuju jevreje da su širitelji pandemije da kontrolišu svijet", navodi se u izvještaju, izražavajući zabrinutost zbog "trivijalizacije holokausta".

Rast negiranja Holokausta

Čelnici Evropske unije obećali su uoči Međunarodnog dana sjećanja na holokaust, 27. januara, da će se suočiti s porastom antisemitizma i negiranjem holokausta čemu su svjedočili tokom pandemije korona virusa.

Predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da su lekcije o holokaustu sada "relevantnije nego ikad".

"Prvo, zato što se jevreji osjećaju ugroženo, i oni su ugroženi", rekao je.
"Čak su i napadnuti u Europi. Samo zato što su jevreji. Mi to ne prihvaćamo. Nikada to nećemo prihvatiti."

Michel je govorio na online događaju koji je organizirao Europski židovski kongres, a kojemu su prisustvovale i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola.

S obzirom na to da Francuska predsjedava EU po principu rotacije, ceremonija Evropskog jevrejskog kongresa usredotočena na Holokaust održava se u Francuskoj, na 80. godišnjicu skupa Velodrome d’Hiver, masovnog hapšenja jevreja od francuske policije u Parizu 1942. godine.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je poduzeo mjere za raspuštanje skupina koje promiču mržnju i požalio što su se "vratile krivotvorine historije".

Holokaust je bio genocid nad šest miliona evropskih Jevreja između 1939. i 1945. od strane nacista i njihovih pristalica.

Na ovaj godišnji dan komemoracije, UN poziva sve države članice da odaju počast šest miliona jevrejskih žrtava Holokausta i milione drugih žrtava nacizma i da razviju obrazovne programe kako bi spriječili buduće genocide.

Hrana iz humanitarne pomoći umjesto plata u Afganistanu

Stotine avganistanskih muškaraca okupilo se da se prijave za humanitarnu pomoć u Kala-e-Nawu, u Afganistanu, 14. decembra 2021. godine.

Kao i milioni drugih siromašnih Afganistanaca, nadničar Omarudin i njegova porodica suočeni su s glađu, kako se ekonomska kriza u zemlji produbljuje pod vlašću talibana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Omarudin, stanovnik Kabula, više od 20 puta se prijavio talibanskom režimu u nadi da će dobiti nešto pšenice koje su strane zemlje donirale kao humanitarnu pomoć.

Talibani su, međutim, u oktobru pokrenuli program "hrana za rad" koji nalaže da se za dobijanje humanitarne pomoći moraju obavljati fizički poslovi na javnim radovima.

Omarudin kaže da su posao po tom programu dobili samo oni koji imaju veze kod talibana.

Međutim, sada je u, kako kažu talibani, proširenju programa "hrana za rad", režim bez novca počeo da koristi stranu pomoć u pšenici da bi isplaćivao plate radnicima u javnom sektoru.

To se nadovezalo na već rasprostranjene navode da talibani zloupotrebljavaju pomoć stranih donatora.

Avganistanac nosi paket koji je podijelila turska humanitarna grupa u distributivnom centru u Kabulu, Afganistan, 15. decembra 2021.
Avganistanac nosi paket koji je podijelila turska humanitarna grupa u distributivnom centru u Kabulu, Afganistan, 15. decembra 2021.

Kontroverzni program Talibana pojačao je apele međunarodnih humanitarnih organizacija da pomoć direktno distribuiraju onima kojima je potrebna, a ne da je proslijeđuju preko militantne grupe.

"Niko nas ne zapošljava", rekao je Omarudin za Radio Azadi, avganistanski servis Radija Slobodna Evropa (RSE). "Talibani uzimaju samo ljude koje poznaju. Ne možeš naći posao ako ne poznaješ nekoga. Neće ti dati ništa, čak iako naporno radiš. Nema šanse da će oni bilo šta dati besplatno."

"Bio sam kod njih 20 puta u pokušaju da radim za hranu, ali sve što sam uradio jeste da sam ostavio svoj identifikacioni broj", dodao je on. "Samo oni koji imaju vezu bivaju zaposleni po tom programu. Niko ne daje ništa siromašnima."

Ghazni Gul, još jedan nadničar, kaže da otkako su talibani preuzeli vlast u augustu, ne uspijeva da zaradi ni 50 avganija dnevno, što je oko pola dolara.

"Uopšte nema posla", rekao je Gul za RSE. "Humanitarna pomoć daje se samo onima koji su imaju veze kod talibana ili su s njim povezani. Ne ide siromašnima."

Posebno su pogođene siromašne afganistanske udovice. Uprkos njihovoj očajnoj situaciji, one ne mogu da dobiju stranu pomoć koju distribuiraju talibani, zato što militantna grupa ne dozvoljava ženama da rade.

"Pomoć koja dolazi iz drugih država širom svijeta namijenjena je siromašnima", kaže Fatima, udovica iz Kabula. "Mi koji nemamo muškarca u porodici, očajni smo. Talibani pšenicu daju makar nekim muškarcima, u zamjenu za rad."

Dok Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da se oko 23 miliona žitelja Afganistana sada suočava s glađu, oni kojima su talibani dozvolili da rade u zamjenu za dio humanitarne pomoći smatraju se sretnicima.

Žena drži svoju četverogodišnju kćer Naziju, koja pati od akutne pothranjenosti, u njihovoj kući u blizini Herata, zapadni Afganistan, 16. decembra 2021.
Žena drži svoju četverogodišnju kćer Naziju, koja pati od akutne pothranjenosti, u njihovoj kući u blizini Herata, zapadni Afganistan, 16. decembra 2021.

Abdul Rahman, obućar po zanimanju, kaže da bez pomoći ne uspijeva da nahrani svoju osmočlanu porodicu.

"Pomoć poslata u Afganistan ne stiže do nas", kaže Rahman za RSE. "Siromašan sam i nema nikoga ko bi nam pomogao. Pomoć mora biti davana direktno siromašnima."

"(Talibani) kažu da ćemo dobiti pšenicu ako dođemo da radimo", nastavlja Rahman. "Bio sam kod njih nekoliko puta. Uzeli su moj identifikacioni broj, moj broj telefona i fotokopiju lične karte. Ali su odbili da nam daju išta i rekli da nema pšenice."

UN su ovog mjeseca uputile apel za međunarodnu pomoć Afganistanu od ukupno 4,4 milijarde dolara. Međutim, postoje vrlo stroga međunarodna pravila protiv slanja novca u Afganistan pod vlašću talibana.

Sjedinjene Američke Države i drugi strani donatori prekinuli su finansijsku pomoć Afganistanu pošto su talibani zauzeli Kabul 15. avgusta.

Washington je zamrzao i oko devet milijardi dolara u rezervama centralne banke Afganistana koje se drže u SAD.

Kritičari tvrde da bi talibani taj novac mogli da iskoriste za finansiranje terorizma. Oni takođre tvrde da bi omogućavanje talibanima da pristupe tim sredstvima značilo nagradu i legitimaciju režima koji je na vlast došao silom i grubim kršenjem ljudskih prava.

U decembru su SAD i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrili izuzetke za dostavu hrane i lijekova u Afganistan, kako bi se ublažila humanitarna kriza.

Prema tim izuzecima, većina hrane treba da direktno distribuiraju UN i nevladine organizacije siromašnima u Afganistanu.

Program talibana "hrana za rad" oslanja se na rezerve žitarica koje je prethodnoj vladi donirala Indija.

Po preuzimanju vlasti u Kabulu, još pšenice stiglo je iz susednog Pakistana i Kine, kao i manje pošiljke iz Uzbekistana i Kazahstana.

Talibansko ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je Islamabad poslao 18 tona pšenice, kao i da je obećao još 37 tona.

Fazel Bari Fazli, zamjenik šefa administracije i finansija u tom ministarstvu, rekao je da su talibani također u pregovorima s Indijom o pošiljci dodatnih 55 tona pšenice.

On je rekao da oko 40.000 radnika prima paket od 10 kilograma pšenice u zamenu za jedan dan rada.

U izjavi za Radio Azadi, portparol talibana Zabihulah Mudžahid odbacio je optužbe da režim dijeli hranu isključivo svojim pristalicama.

Žene nose hranu koju dijeli Crveni krst u Kandaharu, Afganistan, 15. decembra 2021.
Žene nose hranu koju dijeli Crveni krst u Kandaharu, Afganistan, 15. decembra 2021.

Međutim, korištenje humanitarne pomoći za potrebe talibanske vlade, kao što su isplata zarada zaposlenima u javnom sektoru, pokrenula je mnogo pitanja među stranim donatorima.

Kritičari u međunarodnoj zajednici kažu da su rasprostranjeni navodi da talibani zloupotrebljavaju donacije hrane najbolji argument za zadržavanje strogih međunarodnih zabrana u finansijskim tokovima ka Afganistanu.

Mnogi Afganistanci sumnjaju da li se može vjerovati talibanima da će humanitarnu pomoć pošteno raspodijeliti, pogotovo među etničkim i vjerskim zajednicama koje su godinama ratovale protiv talibana.

Kontroverzni program Talibana pojačao je apele međunarodnih humanitarnih organizacija da pomoć direktno distribuiraju onima kojima je potrebna, a ne da je proslijeđuju preko militantne grupe.

Sjeverna Koreja lansirala još raketa postavljajući mjesečni rekord

Ljudi gledaju televizijski program i snimak sjevernokorejskog lansiranja rakete, tokom emisije vijesti, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 25. januara 2022.

Sjeverna Koreja je u četvrtak ispalila još dvije balističke rakete, saopštila je Južna Koreja, čime je januar postao mjesec rekorda po pitanju broja lansiranja sjevernokorejskih raketa.

Vojska Južne Koreje saopštila je da je Sjever oko 8 sati po lokalnom vremenu lansirao ono za šta se pretpostavlja da su dvije balističke rakete kratkog dometa, ka moru kod svoje istočne obale.

Navodi se da su rakete lansirane iz oblasti u blizini Hamhunga, grada na istočnoj obali Sjeverne Koreje i da su prešle oko 190 kilometara na nadmorskoj visini od 20 kilometara.

Do sada je ovog mjeseca Severna Koreja izvela šest rundi testova, ispalivši najmanje 10 projektila u more. Prema analitičarima, to je najviše sjevernokorejskih lansiranja raketa u jednom mjesecu, ako se u taj broj uračunaju i krstareće rakete.

Čini se da je raketna pomama Sjeverne Koreje barem djelimično usmjerena na pritisak na Sjedinjene Države i Južnu Koreju, koje su pozvale Sjevernu Koreju da se vrati nuklearnim pregovorima.

Mark Lambert, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Japan i Koreju, rekao je u srijedu da će Sjedinjene Države "ići gdje god" i "razgovarati o bilo čemu" sa Sjevernom Korejom.

"Moramo da vodimo ozbiljnu diskusiju o denuklearizaciji Sjeverne Koreje, i ako je Sjeverna Koreja voljna da to uradi, mogu se desiti razne stvari koje obećavaju", rekao je Lambert na online događaju čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije.

Sjeverna Koreja je odbila da se uključi u pregovore, rekavši da bi SAD prvo trebalo da naprave vojne i ekonomske ustupke.

Sjeverna Koreja ima nekoliko drugih mogućih motiva za testiranje projektila, uključujući jačanje domaće političke podrške lider Kim Jong Unu obezbjeđivanje performansi novog oružja i demonstriranje odvraćanja.

"Neki posmatrači sugerišu da su česta lansiranja Kimovog režima poziv za privlačenje pažnje, ali Pjongjang teško trči u onome što doživljava kao trku u naoružanju sa Seulom", rekao je Leif-Eric Easley​, vanredni profesor međunarodnih studija na Ewha Womans univerzitetu u Seoul.

"Kimov režim razvija impresivnu raznolikost ofanzivnog oružja uprkos ograničenim resursima i ozbiljnim ekonomskim izazovima", rekao je Easley​. "Određeni sjevernokorejski testovi imaju za cilj razvoj novih sposobnosti, posebno za izbjegavanje raketne odbrane. Druga lansiranja imaju za cilj da pokažu spremnost i svestranost raketnih snaga koje je Sjeverna Koreja već rasporedila".

Ranije ove nedjelje, Sjeverna Koreja je lansirala par krstarećih projektila. Ovog mjeseca je također sprovela dva testiranja onoga što je opisala kao hipersoničnu raketu, lansirala par balističkih projektila sa voza i ispalila par taktičkih vođenih projektila sa aerodroma u Pjongjangu.

Američki State Department u srijedu je osudio lansiranja, rekavši da ona krše više rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i predstavljaju prijetnju za susjede Sjeverne Koreje i međunarodnu zajednicu.

Japanski premijer Fumio Kishida ​ nazvao je testove "vrlo žalosnim". Savjet za nacionalnu bezbjednost Južne Koreje također je izrazio veliko žaljenje, rekavši da su lansiranja protiv mira i stabilnosti u regionu.

Najnoviji test Sjevera dolazi nakon što se administracija američkog predsjednika Joea Bidena navodno odlučila za novog ambasadora u Južnoj Koreji.

Prema nekoliko medijskih izvještaja, Philip Goldberg​, karijerni ambasador koji sada služi kao američki ambasador u Kolumbiji, izabran je za tu poziciju. Bijela kuća nije zvanično objavila taj potez.

Izvještaji južnokorejskih medija fokusirali su se na Goldbergovo iskustvo od 2009. do 2010. kao koordinatora za sprovođenje sankcija Ujedinjenih nacija Sjevernoj Koreji.

SAD su ranije ovog mjeseca pooštrile sankcije Pjongjangu, nametnuvši ih petorici Sjevernokorejaca za koje su navodno pomagali u nabavci zaliha za sjevernokorejski program naoružanja.

BiH: Novi pokušaj dogovora o izbornom zakonu i deblokadi institucija

BiH: Novi pokušaj dogovora o izbornom zakonu i deblokadi institucija
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:26 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG