Linkovi

Stent: Američka politika prema Kremlju ide na ruku ambicijama Xi Jinpinga


Angela Stent, Direktorica Centra za Euroazju, Rusiju i istočnoevropske studije, Univerzitet Georgetown.

Kinesko-ruski odnosi sve više jačaju kao pragmatično partnerstvo posljednjih nekoliko godina, tvrdi Angela Stent jedna od vodećih američkih stručnjaka za Rusiju, inače profesorica na Univerzitetu Georgetown i visoka saradnica Instituta Brookings u Washingtonu.

Kako ih opisuje, Vladimir Putin i Xi Jinping su autoritarni lideri, preokupirani ličnim i režimskim opstankom, dok nastoje da vrše reviziju post-hladnoratovskog liberalnog međunarodng poretka.

Pretežni razlog pojačanog pibližavanja između ruskog i kineskog je u stvari dugogodišnja oštra američka politika prema Moskvi, smatra Stent.

Međutim, najnovije dramatično pogoršanje američko-kineskih odnosa zbog pandemije potekle u Wuhanu, podstaklo je pojedine pozive u Washingtonu za popravljanje odnosa sa Rusijom, ukazuje Stent.

U tom kontekstu, ostaje glavno pitanje: šta bi bilo dovoljno primamljivo za Putina da promijeni odnose sa Xi Jinpingom?

Vladimir Putin i Xi Jinping
Vladimir Putin i Xi Jinping

„Predsjednik Trump je, na primjer, nedavno predložio da Rusija učestvuje na mogućem proširenom sastanku G7, na kojem bi se zajedno sa Australijom, Indijom, Južnom Korejom razgovaralo o stvaranju anti-kineske alijanse. Međutim, preduslov za to je ukidanje brojnih sankcija zavedenih Rusiji proteklih godina, što nije naročito popularno u američkoj javnosti, još manje u Kongresu. S druge strane, Putina ne bi privuklo čak ni prihvatanje od strane SAD da Krim više ne pripada Ukrajini, niti čak da Ukrajina odustane od mogućeg članstva u NATO-u.”

Stent upozorava na posljedice predloženih dodatnih finansijskih kazni, naročito protiv Moskve:

„Kina i Rusija već sve manje trguju u dolarima, sve više napuštaju američku valutu. Istovremeno, čuju se predlozi za isključivanje Rusije iz takozvanog Swifta – ekskluzivnog međunarodnog sistema za bankarske i druge finansijske transakcije. Takav potez bi gurnuo Rusiju još više prema Kini. Slično važi i za pozive da Amerika u potpunosti ukine saradnju sa Rusijom na polju cyber-bezbjednosti. Bojkotovanje Rusije na tom planu, takođe motiviše Moskvu da se i po tom pitanju okrene Kini.”

Tekuću bitku između Sjedinjenih Država i Kine oko tehnološkog džina, Huaweija, Putin je nazvao „prvim tehnološkim ratom predstojeće nove digitalne ere”. Kina u međuvremenu planira četverostruko povećanje osoblja za istraživanje i razvoj u Rusiji i otvaranje inovativnog programa za istraživanje kompanije Huawei u samoj Rusiji.

Huawei
Huawei

Neslaganja oko saradnje sa Kinom i Rusijom, postoji takođe među zapadnim saveznicama. Iako su Britanija i djelimičnio Njemačka odustale od 5G tehnologije Huaweija, Evropa najverovatnije neće odustati od daljeg unapređivanja trgovinskih veza sa Kinom, primjećuje Stent.

„Evropske zemlje ne vide u Kini bezbjednosnu prijetnju, jer je toliko udaljena od njihovog kontineta. Istovremeno, mnoge evropske zemlje, počevši od Francuske, Italije i zemalja centralne i istočne Evrope - Češke, Mađarske i Slovačke - mijenjaju svoj stav prema Rusiji. Pošto više ne vide skoro rješenje za Ukrajinu sada naginju ka noramlizovanju veza sa Rusijom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron prednjači u tome. Nedavno je izjavio da je došlo vrijeme za resetovanje odnosa sa Moskvom. Francuski ministri odbrane i spoljnih poslova, kao i sam Macron održavaju redovne bilateralne susrete sa ruskim kolegama.”

Poboljšanje odnosa Evrope sa Rusijom dolazi u vrijeme pogoršanih odnosa između SAD i Evrope, pogotovo između Amerike i Njemačke, kaže Stent, koja promjenu sadašnjeg trenda vidi jedino u slučaju izborne pobjede demokrate Joe Bidena na predsjedničkim izborima u novembru.

U međuvremenu, upozorava Stent, pandemija korone virusa je sa svoje strane takođe izmijenila međunarodnu scenu.

Prema njoj, Kina, u kojoj se pandemija pojavila, relativno uspješno ju je savladala i nastoji da sarađuje sa drugim zemljama, ali pri tom postaje i agresivnija u spoljnoj politici:

„U smislu zauzimanja teritorije u južnom kineskom moru i drugdje, kao da ima pravo na to. S druge strane, Amerika se na više načina povukla kao lider. To nije otpočelo pandemijom, ali je svakako pojačano tokom pandemije. Čini mi se da činjenica da sa američkim pasošem trenutno može da se posjeti samo 28 zemalja, jer SAD toliko slabo rješavaju koronavirus, simbolično označava i pad američkog liderstva.”

Sve zemlje svijeta pretrpjet će takođe „katastrofalne ekonomske posljedice pandemije, što će, bojim se, promijeniti konture svijeta u kojem živimo”, zaključuje Stent.

Komentari

XS
SM
MD
LG