Izdvojeno
Izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima u BiH
State Department je objavio izvještaj o ljudskim pravima u svijetu u 2020. godini, uključujući i BiH.
Izvještaj govori o pravosuđu, korupciji, građanskim slobodama, slobodi učešća u političkim procesima, diskriminaciji, nasilju...
Poštivanje integriteta osobe
Proizvoljno oduzimanje života i ostala nezakonita ili politički motivirana ubistva
Nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili samovoljna ili nezakonita ubistva.
Nekažnjavanje za neke zločine počinjene tokom sukoba 1992-1995 i dalje je predstavljalo problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 8.000 drugih osoba koje su nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Nadležni su uspjele procesuirati samo mali dio od preko 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tokom sukoba.
Tokom godine, vlasti nisu postigle dovoljan napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog nedostatka strateškog okvira i dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.
Odbijanje pravičnog javnog suđenja
Političke stranke i figure organiziranog kriminala ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnom i na entitetskom nivou u politički osjetljivim slučajevima, posebno onim koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele izvršiti sudske odluke.
Poštivanje građanskih sloboda
Sloboda izražavanja uključujući i medije
Državni zakoni predviđaju visoku razinu slobode izražavanja, ali neredovita i, u nekim slučajevima, pogrešna provedba i primjena zakona ozbiljno su potkopale slobode medija. Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili drugu vrstu netrpeljivosti, uključujući "govor mržnje", ali vlasti nisu provodile ta ograničenja.
Podaci linije za pomoć slobodnim medijima ukazuju na to da sudovi i dalje nisu uspjeli razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok su dugotrajni sudski postupci i pravne i financijske bitke financijski iscrpljivali novinare i redakcije.
Neovisni su mediji bili aktivni i iznosili su široka mišljenja, ali ponekad je to rezultiralo pritiskom ili prijetnjama novinarima. Dužnosnici suočeni s kritikama nastavili su praksu nazivanja novinara izdajnicima ili ih etiketirati kao članove oporbenih političkih stranaka kako bi ih diskreditirali.
Nastavio se politički i financijski pritisak na medijske kuće. Negativni ekonomski učinci pandemije nagrizili su financijsku stabilnost medija širom zemlje, čineći ih ranjivijima na vanjski pritisak.
Napadi na profesionalni integritet novinara i slobodu medija nastavili su se tijekom cijele godine. U nekoliko su navrata javni službenici ometali rad novinara. To je razdoblje obilježeno je pokušajima ograničavanja pristupa informacijama vezanim uz pandemiju.
Više političkih stranaka i institucije na entitetskoj razini pokušale su utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje pravnim i financijskim mjerama. Kao rezultat toga, neki su mediji prakticirali autocenzuru.
Akademske slobode
Kantoni Tuzla i Sarajevo imaju zakone koji bi mogli ograničiti neovisnost i akademsku slobodu sveučilišta u njihovoj nadležnosti, dopuštajući izabranim općinskim vlastima da po svom nahođenju angažiraju i otpuštaju sveučilišno osoblje, uključujući akademike.
Osam javnih sveučilišta u zemlji i dalje su odvojena po etničkim linijama, uključujući njihove nastavne planove i programe, i relevantne školske aktivnosti. Profesori su navodno povremeno koristili predrasude na svojim predavanjima, dok je odabir udžbenika i školskog materijala pojačavao diskriminaciju i predrasude.
Sloboda mirnog okupljanja
Zakon predviđa slobodu mirnog okupljanja i vlada je to pravo općenito poštivala. Međutim, 12. svibnja policija RS prekinula je neformalno okupljanje i razgovor oko 10 članova neformalne skupine Pravda za Davida u centru grada Banja Luka, upozoravajući sudionike da njihovo javno okupljanje nije najavljeno policiji. Vođu grupe Ozrena Perduva policija je istog dana pozvala na saslušanje, gdje mu je rečeno da se sva slična okupljanja u budućnosti, čak i ako budu spontana, neće tolerirati. Pokret Pravda za Davida izvijestio je da je u sudskom sustavu RS-a bilo oko 60 aktivnih sudskih postupaka protiv njihovihpristaša. U dodatnih 30 slučajeva sud je odbacio sve optužbe.
Pokret Pravda za Davida pojavio se kao odgovor na ubojstvo 21-godišnjeg Davida Dragičevića 2018. godine, koje od rujna nije bilo riješeno. Dragičevićeva obitelj mobilizirala je tisuće građana podržavajući njihovu potragu za činjenicama ubojstva i zahtjevom za pravdom. Vlada RS opravdala je svoju odluku o zabrani svih javnih okupljanja skupine, uključujući prosvjede, tvrdeći da pokret tijekom prethodnih skupova nije u potpunosti poštovao zakon. Neki novinari i prosvjednici tvrdili su da je policija tijekom uhićenja primjenjivala pretjeranu silu na prosvjednike i izrađivala fotografije koje su izgleda potkrijepile njihove tvrdnje.
Lezbijske, homoseksualne, biseksualne, transrodne i interseksualne (LGBTI) zajednice planirale su organizirati drugi marš ponosa 23. kolovoza u Sarajevu. Zbog pandemije COVID-19, organizatori su odlučili ne održavati stvarni marš i premjestili su događaj na mrežu. Međutim, čak i prije premještanja događaja na mrežu, organizatori su se suočili s mnogim birokratskim preprekama, jer je Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo odbilo njihov zahtjev za promjenom rute marša, navodeći navodne financijske gubitke za kompanije javnog prijevoza, bez obzira što će marš biti u nedjelju, kada je korištenje javnog prijevoza znatno manje. Kantonalno Ministarstvo unutarnjih poslova također je zatražilo od organizatora da plate prekomjerne sigurnosne mjere, uključujući prisutnost dva vozila hitne pomoći, dva vatrogasna vozila i betonske barijere na devet lokacija duž marš rute. Sličnih sigurnosnih zahtjeva redovito se odricalo za druge velike događaje koji nisu LGBTI.
Postoji 10 zakona koji reguliraju pravo na slobodno okupljanje u različitim dijelovima zemlje, a svi su općenito ocijenjeni pretjerano restriktivnima. Primjeri uključuju zabranu javnog okupljanja pred brojnim javnim institucijama u RS-u, dok neki kantonalni zakoni u Federaciji (npr. U Srednjobosanskom kantonu) propisuju kaznenu odgovornost za neispunjavanje administrativnih postupaka za održavanje mirnog okupljanja.
Sloboda kretanja
Iako zakon o azilu predviđa slobodu kretanja tražitelja azila, vlasti Unsko-sanskog kantona uvele su ograničenja bez odgovarajuće pravne osnove. To je rezultiralo time da su tražitelji azila - uključujući neke koji su bili uredno registrirani - prisilno udaljeni iz javnog prijevoza na ulazu na teritoriju kantona i spriječeni da koriste autobuse i taksije unutar kantona. Skupine tražitelja azila i migranata redovito su protiv volje odaljavane iz Bihaća na mjesto udaljeno nekoliko kilometara, gdje im je ograničeno kretanje. Samo mjesto nudilo je vrlo loše humanitarne i sigurnosne uvjete. Partner za pravnu pomoć Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) pravno je osporio ograničenja.
Zbog pandemije COVID-19, Vijeće ministara je 16. travnja donijelo odluku kojom se ograničava kretanje migranata bez dokumenata koji nisu imali valjane identifikacijske dokumente. Odlukom je zabranjeno kretanje i smještaj migranata izvan migrantskih centara, uključujući migrante koji su izjavili da namjeravaju podnijeti zahtjeve za azil i koji su posjedovali valjane dokaze o izraženoj namjeri da podnesu zahtjev za azil, kao i one koji su već zatražili azil. Neke su nevladine organizacije osporile odluku, objašnjavajući da je zakonski neutemeljena i krši osnovna ljudska prava migranata. Ova je praksa ukinuta krajem blokade u svibnju, iako nije objavljena formalna odluka o tome.
Sloboda učešća u političkom procesu
Izbori i političko učešće: Parlament BiH usvojio je 8. jula izmjene i dopune izbornog zakona kojima se gradu Mostar otvorio put za prve lokalne izbore u nakon 12 godina, čime se BiH uskladila s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Baralija protiv BiH. Postignuće je rezultat političkog sporazuma između stranaka SDA i HDZ zaključenog 17. juna. U skladu s tim održani su gradski izbori u Mostaru. Promatrači civilnog društva i međunarodne zajednice proces su uglavnom okarakterizirali kao slobodan i pošten. Središnja izborna komisija naredila je ponovno brojanje glasačkih listića na otprilike polovini biračkih mjesta u Mostaru, pojašnjavajući da je prebrojavanje uglavnom uzrokovano lošom obukom birača, a ne sistemskom prevarom, iako je jedna od političkih stranaka podnijela prijavu za prevaru kantonalnom tužilaštvu, što je bilo pod istragom na kraju izvještajnog perioda.
Političke stranke i političko učešće: Neki lideri manjih političkih stranaka žalili su se da su veće stranke imale virtualni monopol nad ministarstvima, javnim službama i medijima, gdje je članstvo u dominantnoj stranci bio preduvjet za napredak.
Učešće žena i manjinskih grupa: Iako zakon zahtijeva da najmanje 40 posto kandidata političke stranke budu žene, žene su imale samo 24 posto zastupničkih mjesta u Parlamentu BiH, što je porast za 19 posto u odnosu na 2019. U Parlamentu FBiH žene su imale 24 posto mjesta, isto kao i 2019. godine, dok su Narodnoj skupštini RS imale 20 posto, što je blagi pad u odnosu na 2019.
Zakon predviđa da Srbi, Hrvati i Bošnjaci kao i „ostali“, moraju biti adekvatno zastupljeni na svim nivoima vlasti. Vlada to nije poštovala.
Korupcija i nedostatak transparentnosti vlade
Zakon predviđa kazne za korupciju od strane dužnosnika, ali vlada nije učinkovito provodila zakon niti je javnu korupciju tretirala kao ozbiljan problem. Sudovi nisu obrađivali slučajeve korupcije na visokoj razini, a u većini pravomoćnih slučajeva izricane su uvjetne kazne. Dužnosnici su se često nekažnjeno bavili korupcijom, a korupcija je i dalje prevladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je bila posebno raširena u zdravstvu i obrazovanju, procesima javne nabave, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.
Vlada ima mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zloupotrebe i korupcije, ali politički pritisak često je sprječavao primjenu tih mehanizama. Promatrači su policijsku nekažnjivost smatrali raširenom, a kontinuirano se izvještava o korupciji u državnim i entitetskim službama sigurnosti.
Korupcija: Iako je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, bilo je malo javnih zahtjeva za kaznenim progonom korumpiranih dužnosnika. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih uprava, svaka s ovlašću uspostavljanja zakona i propisa koji utječu na poslovanje, stvorilo je sustav koji nije imao transparentnost i pružao je mogućnosti za korupciju. Struktura vlade na više razina pružila je korumpiranim dužnosnicima široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne uprave.
Analitičari su smatrali da je pravni okvir za sprečavanje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim razinama vlasti, a odsutnost procesa protiv visokih dužnosnika pripisali su nedostatku političke volje. Mnoge institucije na državnoj razini zadužene za borbu protiv korupcije, poput Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije, imale su ograničena ovlaštenja i financijskih sredstava.
Bilo je naznaka da je pravosuđe pod političkim utjecajem, a Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće bilo je u središtu korupcijskih skandala, uključujući navode da je predsjednik vijeća primio mito u zamjenu za miješanje u slučaj. Odgovornost sudaca i tužitelja bila je niska, a imenovanja se često nisu temeljila na zaslugama. Progoni su se također smatrali generalno neučinkovitima i podložni političkim manipulacijama, što je često rezultiralo uvjetnim osudama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni.
Prema profesorima i studentima, korupcija se nastavila na svim razinama sustava visokog obrazovanja. Profesori na brojnim sveučilištima izvijestili su da je primanje mita uobičajeno te da su imali pritisak od kolega i pretpostavljenih da daju više ocjene studentima s obiteljskim ili političkim vezama. Bilo je vjerodostojnih optužbi za korupciju u javnoj nabavi, javnom zapošljavanju i zdravstvenim uslugama.
Stav vlade prema međunarodnoj i nevladinoj istrazi navodnih zloupotreba ljudskih prava
Vladini službenici i u Federaciji i u RS-u pokušavali su povremeno ograničiti aktivnosti NVO-a. Promatrači su primijetili da su neki predstavnici civilnog društva koji rade na vrlo osjetljivim pitanjima poput zločina povezanih s sukobima i borbe protiv korupcije bili izloženi prijetnjama i verbalnim napadima. Nekoliko nevladinih organizacija u RS-u izvijestilo je da su lokalne vlasti vršile pritisak na njih dok su bile podvrgnute dugotrajnim poreskim inspekcijama, koje su ponekad trajale i do šest mjeseci.
Diskriminacija, društvena zloupotreba i trgovina ljudima
Žene
Silovanje i nasilje u porodici: Neuspjeh policije da silovanje supružnika tretira kao ozbiljno krivično djelo spriječilo je efikasno sprovođenje zakona. Žene žrtve silovanja nisu imale redovan pristup besplatnoj socijalnoj podršci ili pomoći i nastavile su se suočavati s predrasudama i diskriminacijom u svojim zajednicama i od predstavnika javnih institucija.
NVO su izvijestile da su vlasti često vraćale počinitelje u njihove porodične domove manje od 24 sata nakon nasilnog događaja, često navodno zbog zabrinutosti gdje će počinilac živjeti.
Tokom pandemije COVID-19, posebno tokom zatvaranja u aprilu, nevladine organizacije prijavile su povećan broj slučajeva nasilja u porodici.
Djeca
Obrazovanje: Djeca s poteškoćama u razvoju uopće nisu bila uključena u obrazovni proces i u potpunosti su ovisila o svojim roditeljima ili nevladinim organizacijama za obrazovanje. I Federacija i RS imale su strategije za poboljšanje prava osoba s invaliditetom koje su uključivale i djecu.
Više od 50 škola u cijeloj Federaciji i dalje je odvojeno po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Tamo gdje su se učenici, roditelji i nastavnici odlučili oduprijeti segregaciji, često su ih susretale politička ravnodušnost i ponekad zastrašivanje, što je naštetilo kvalitetu obrazovanja djece.
Sedmu godinu zaredom roditelji bošnjačke djece u povratničkim zajednicama širom RS nastavili su bojkot javnih škola u korist slanja svoje djece u alternativno školovanje koje je finansiralo i organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja uz podršku vlada Sarajeva i Zenice.
U Federaciji su srpskim učenicima uskraćena jezička prava predviđena ustavom Federacije, posebno u osnovnoj školi Glamoč u Kantonu 10, gdje su vlasti spriječile upotrebu srpskog jezika i udžbenika, uprkos značajnom broju učenika povratnika Srba.
Zlostavljanje djece: Porodično nasilje nad djecom bilo je problem. Iako relevantne institucije prikupljaju rasute podatke, ne postoji jedinstveni sistem prikupljanja podataka. Policija je istraživala i procesuirala pojedinačne slučajeve zlostavljanja djece. Prijavljen je samo mali broj slučajeva nasilja nad djecom i, kao posljedica toga, samo je nekoliko slučajeva izvedeno pred sudove. U mnogim slučajevima djeca su bila indirektne žrtve porodičnog nasilja.
Dijete, rani i prisilni brak: Aktivisti za prava djece i borbe protiv trgovine primijetili su da tužitelji nisu htjeli istražiti i procesuirati prisilne brakove koji uključuju romske maloljetnike, pripisujući to romskom običaju.
Manjine
Uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavili su se u cijeloj zemlji, mada ne tako često kao prethodnih godina.
Djela nasilja, kriminalizacije i ostalih zloupotreba na osnovu seksulane orijentacije i spolnog identiteta
Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTI osobama bili su široko rasprostranjeni. U svom Rozom izvještaju za 2020. godinu, SOC je izvijestio da je svaka treća LGBTI osoba u zemlji doživjela neku vrstu diskriminacije.
Radnička prava
Prema neformalnim procjenama, otprilike 40 posto radne snage bilo je neprijavljeno i radilo je u neformalnoj ekonomiji.
Nedostatak radničkih prava bio je izraženiji u privatnom sektoru, uglavnom zbog slabijih sindikata u privatnom sektoru i široke i izražene slabosti vladavine zakona.
See all News Updates of the Day
Trump izabrao lojalistkinju Pam Bondi za državnu tužiteljku, nakon što se Matt Gaetz povukao
Novoizabrani predsjednik Donald Trump izjavio je da će imenovati bivšu državnu tužiteljku Floride Pam Bondi na čelo Ministarstva pravde, okrenuvši se dugogodišnjoj saveznici nakon što se njegov prvi izbor, Matt Gaetz, povukao usljed ispitivanja zbog optužbi za seksualnu trgovinu.
Bondi je bila otvoreni branilac Trumpa. Ona je bila jedan od njegovih advokata tokom njegovog prvog suđenja za opoziv, kada je optužen - ali ne i osuđen - za zloupotrebu moći dok je pokušavao da uslovljava američku vojnu pomoć Ukrajini istragom protiv tadašnjeg potpredsjednika Joe Bidena. I ona je bila među grupom republikanaca koji su se pojavili kako bi podržali Trumpa na njegovom krivičnom suđenju u New Yorku za tajni novac koje je okončano u maju osudom po 34 tačke optužnice.
"Predugo je partijsko Ministarstvo pravosuđa bilo naoružano protiv mene i drugih republikanaca - više ne", rekao je Trump u objavi na društvenim mrežama. “Pam će preusmjeriti DOJ na njegovu namjeravanu svrhu borbe protiv kriminala i ponovnog činjenja Amerike sigurnom.”
Gaetz se povukao usljed nastavka sukoba oko federalne istrage o trgovini ljudima koja je dovela u sumnju njegovu mogućnost da bude potvrđen kao glavni državni službenik za provođenje zakona. Gaetz je žestoko negirao optužbe, ali je njegova nominacija zaprepastila mnoge advokate u Ministarstvu pravde. Gaetz, koji je prošao u advokatsku komoru, ali jedva da je radio kao advokat, imao je vrlo malo relevantnog iskustva za taj posao. Bondi dolazi sa godinama pravnog rada i onom drugom osobinom koju Trump cijeni iznad svega: lojalnošću.
Gaetzovo brzopleto povlačenje i brzo okretanje ka Bondi bili su najnoviji primjeri Trumpovog burnog donošenja odluka dok žurno izbacuje nominacije - neke sumnjivog karaktera i vjerodostojnosti - vrtoglavom brzinom bez provjere vlade koja je tipična za predsjedničke tranzicije. Predznak je da bi, uprkos tome što je vodio svoju najorganizovaniju kampanju za Bijelu kuću ove godine, njegov povratak u Ovalni ured mogao imati istu vrstu drame koja je prožimala njegov prvi mandat.
Trumpov sin Donald Trump Jr. rekao je za "Sunday Morning Futures" Fox Newsa da tranzicioni tim ima na umu rezerve za njegove kontroverzne kandidate ako ne budu potvrđeni.
Ipak, čak i u Trumpovom svijetu stvari su se brzo odvijale. Trump je nastojao iskoristiti svoju pobjedu na izborima kako bi prisilio republikance u Senatu da prihvate provokativne izbore poput Gaetza. Odluka bi mogla pojačati ispitivanje drugih kontroverznih Trumpovih kandidata, uključujući i izabranika za Pentagon Petea Hegsetha, koji se suočava s optužbama za seksualno zlostavljanje koje on poriče.
“Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, rekao je Gaetz u izjavi dan nakon sastanka sa senatorima u nastojanju da dobije njihovu podršku.
“Nema vremena za gubljenje na bespotrebno dugotrajnu svađu u Washingtonu, tako da ću svoje ime povući iz razmatranja za državnog tužioca. Trumpovo ministarstvo pravde mora biti uspostavljeno i spremno prvog dana”, dodao je.
Trump je, u objavi na društvenim mrežama, rekao: “Veoma cijenim nedavne napore Matta Gaetza da traži odobrenje da bude državni tužilac. Išlo mu je jako dobro, ali, u isto vrijeme, nije želio da ometa Upravu, koju veoma poštuje. Matt ima divnu budućnost i radujem se gledanju svih sjajnih stvari koje će učiniti!”
Bondi je poznata ličnost u Trumpovom krugu i bila je predsjedavajuća Instituta za politiku na prvom mjestu, trusta mozgova koji su osnovali bivši zaposlenici Trumpove administracije. Bila je glasni kritičar krivičnih postupaka protiv Trumpa. U jednom nedavnom nastupu na radiju, nazvala je specijalnog savjetnika Ministarstva pravde Jacka Smitha i druge tužioce koji su optužili Trumpa za “užasnim” ljudima za koje je rekla da pokušavaju da steknu imena “idući za Donaldom Trumpom i naoružavanjem našeg pravnog sistema”.
Republikanski senator Lindsey Graham predvidio je u objavi na društvenim mrežama da će Bondi "brzo biti potvrđena", nazvavši njen izbor "grend slemom, touchdownom, asom, hat-trikom, zakucavanjem, izborom za zlatnu olimpijsku medalju".
Ako je Senat predvođen republikancima potvrdi, Bondi bi odmah postala jedan od najposjećenijih članova Trumpovog kabineta s obzirom na prijetnju republikanaca da će tražiti odmazdu protiv navodnih protivnika i zabrinutost demokrata da će nastojati da potčini Ministarstvo pravde svojoj volji. Nedavno mišljenje Vrhovnog suda ne samo da je dodijelilo širok imunitet bivšim predsjednicima, već je i potvrdilo ekskluzivnu vlast predsjednika nad istražnim funkcijama Ministarstva pravde.
Kao predsjednik, zahtijevao je istrage o političkim protivnicima poput Hillary Clinton i nastojao je iskoristiti ovlasti Ministarstva pravde za provođenje zakona kako bi unaprijedio svoje interese, uključujući pokušaje poništavanja rezultata izbora 2020.
Bondi bi naslijedila Ministarstvo pravde za koje se očekuje da će se oštro okrenuti od građanskih prava, korporativnoj provedbi i krivičnom gonjenju stotina Trumpovih pristalica optuženih za nerede u američkom Kapitolu 6. januara 2021. - optužene koje je Trump obećao pomilovati.
Malo je vjerovatno da će Bondi biti potvrđena na vrijeme kako bi se poklopila sa Smithom, koji je podigao dvije savezne optužnice protiv Trumpa za koje se očekuje da će obje biti povučene prije nego što novi predsjednik preuzme dužnost. Očekuje se da će specijalni zastupnici sačiniti izvještaje o svom radu koji se historijski objavljuju, ali ostaje nejasno kada bi takav dokument mogao biti objavljen.
Advokat iz Massachusettsa optužio je Bondi za podmićivanje zbog doprinosa u kampanji od 25.000 dolara koji je primila od Trumpa 2013. Bondi je zatražila donaciju skoro u isto vrijeme kada je njen ured upitan o njujorškoj istrazi navodne prevare na Trump univerzitetu. Godine 2017. utvrđeno je da toj pritužbi nedostaje dovoljno dokaza.
2013. godine, dok je bila na funkciji glavnog tužioca Floride, javno se izvinila što je tražila da se odgodi pogubljenje čovjeka osuđenog za ubistvo jer je to bilo u suprotnosti sa prikupljanjem sredstava za kampanju. Rekla je da je pogriješila i da joj je žao što je to zatražila od tadašnjeg guvernera. Rick Scott odložio je pogubljenje Marshalla Lee Gorea za tri sedmice.
Gaetzova politička budućnost je neizvjesna. U postu na društvenim mrežama, usmjerenom na novog potpredsjednika, Gaetz je napisao: „Radujem se nastavku borbe za spas naše zemlje. Samo možda sa drugog položaja.”
Matt Gaetz, Trumpov kandidat za državnog tužioca, povlači ime iz nominacije
Bivši republikanski predstavnik Matt Gaetz povlači svoje ime iz razmatranja za mjesto državnog tužioca. Njega je predložio novoizabrani američki predsjednik Donald Trump.
“Jučer sam imao odlične sastanke sa senatorima. Cijenim njihove pažljive povratne informacije – i nevjerovatnu podršku mnogih. Iako je zamah bio snažan, jasno je da je moja potvrda nepravedno postala smetnja kritičnom radu tranzicije Trump/Vance”, napisao je Gaetz na platformi društvenih medija X.
Etički komitet Predstavničkog doma SAD nije uspio u srijedu postići dogovor o tome hoće li objaviti nalaze iz svog skoro završenog izvještaja o Gaetzu.
Predsjedavajući odbora, republikanski predstavnik Michael Guest, izašao je sa dugotrajnog sastanka odbora, rekavši: "Nije bilo saglasnosti odbora da se objavi izvještaj." Odbio je dalji komentar.
Gaetz je optužen za seksualno zlostavljanje i nedozvoljenu upotrebu droga prije nego što ga je Trump izabrao da postane najviši službenik za provođenje zakona u zemlji u administraciji koja preuzima dužnost 20. januara.
ABC News i The Washington Post objavili su da je komisija pribavila dokumente koji pokazuju da je Gaetz platio dvije žene koje su se pojavile pred komitetom kao svjedokinje ukupno više od 10.000 dolara u periodu od jula 2017. do kraja januara 2019. Žene, koje su imale više od 18 godina u vrijeme isplata, rekao je vijeću da je dio novca bio za seks.
Trampov tranzicijski portparol branio je Gaetza u izjavi.
“Ministarstvo pravde je dobilo pristup otprilike svakoj finansijskoj transakciji koju je Matt Gaetz ikada preduzeo i došlo je do zaključka da nije počinio nikakav zločin. Ova curenja imaju za cilj da potkopaju mandat ljudi da reformišu Ministarstvo pravde”, sa Gaetzom na čelu agencije, rekao je portparol.
Nekoliko američkih senatora, podjednako demokrata i republikanaca, zahtijevalo je da se izvještaj objavi kako bi mogli razmotriti opseg Gaetzove prošlosti dok su preuzimali svoju ustavom propisanu ulogu potvrđivanja ili odbijanja kandidata za novi predsjednik kabineta.
Nekoliko sati nakon što ga je Trump imenovao kao kandidata, Gaetz (42) je podnio ostavku u Kongresu, iako je upravo bio reizabran na peti mandat. Njegovom ostavkom okončana je istraga Etičkog odbora Predstavničkog doma, koja je bila pri kraju.
Gaetz je u srijedu bio u Kapitolu kako bi se sastao s nekim od senatora koji bi glasali o njegovoj nominaciji.
Senat nije glasao za odbacivanje predsjedničkog kandidata za poziciju u kabinetu od 1989. godine, pri čemu članovi obje političke stranke odaju široko poštovanje novim predsjednicima kako bi popunili položaje najvišeg nivoa sa imenovanim osobama po njihovom izboru.
Ukrajina kaže da je Rusija lansirala interkontinentalnu raketu, SAD tvrde da je u pitanju raketa srednjeg dometa
Ukrajinska vojska saopštila je u četvrtak da su ruske snage lansirale interkontinentalnu balističku raketu na Ukrajinu, što bi, ako se potvrdi, bila prva upotreba takvog oružja od ruske invazije početkom 2022.
Ukrajinske zračne snage saopćile su da je projektil lansiran iz ruske regije Astrahan i da je dio šireg niza napada koji su uključivali hipersoničnu raketu i sedam krstarećih projektila.
Rusija nije odmah komentarisala ukrajinsku izjavu.
Međutim, prema početnoj američkoj procjeni napad je izveden balističkom raketom srednjeg dometa, a ne interkontinentalnom, rekli su za AP i Reuters neimenovani američki zvaničnici.
Prema Asocijaciji za kontrolu naoružanja sa sjedištem u SAD-u, balističke rakete srednjeg dometa putuju između 3.000-5.500 km, dok interkontinentalne balističke rakete (ICBM) putuju više od 5.500 km.
Napad dolazi nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Države i Britanija, odvojeno, dozvolile Ukrajini da koristi rakete većeg dometa u napadima na ciljeve dublje unutar Rusije.
Ukrajinski zvaničnici prijavili su u četvrtak štetu na industrijskoj lokaciji u regiji Dnjepropetrovsk kao rezultat ruskih zračnih napada.
Guverner Dnjepropetrovska Serhiy Lysak rekao je da su napadi pogodili grad Dnjepar i izazvali nekoliko požara.
Volodimir Artjuh, guverner ukrajinske oblasti Sumy, rekao je na Telegramu da su ruske snage granatirale područja duž granice između dvije zemlje i napale dronom iz vazduha.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je njena protivvazdušna odbrana uništila dvije ukrajinske bespilotne letjelice iznad Rostovske oblasti i dvije bespilotne letelice iznad Volgograda. Također je rečeno da je oborila i dvije krstareće rakete Storm Shadow britanske proizvodnje.
Jurij Sljusar, vršilac dužnosti guvernera Rostova, rekao je na Telegramu da nema žrtava i štete kao rezultat ukrajinskog napada.
Američke mine
SAD planiraju poslati Ukrajini protupješadijske nagazne mine kako bi pomogle kijevskim snagama da odbiju napredovanje ruskih kopnenih trupa, izjavio je u srijedu američki ministar odbrane Lloyd Austin.
Ova odluka je drugi preokret američke politike u posljednjih nekoliko dana nakon što je predsjednik Joe Biden, u posljednja dva mjeseca svog mandata u Bijeloj kući, promijenio svoj stav i rekao da je Ukrajina sada slobodna da lansira rakete dugog dometa, koje je isporučio Washington, dublje u Rusiju.
Ukrajina je svojim prvim napadom u utorak brzo gađala skladišta municije.
Austin je, govoreći novinarima koji su putovali s njim na put u Laos, rekao da je dopuštanje slanja američkih nagaznih mina u Ukrajinu postalo neophodno zbog promjene taktike na bojnom polju od strane moskovskih snaga.
Rekao je da ruske kopnene trupe predvode pokret na bojnom polju, a ne snage zaštićene oklopnim transporterima, tako da Ukrajina ima "potrebu za stvarima koje mogu pomoći u usporavanju tog napora od strane Rusa".
Rusija je posljednjih sedmica zauzela više teritorija u istočnoj Ukrajini.
Austin je rekao da se nagazne mine koje će SAD obezbijediti mogu kontrolisati radi samoaktivacije i samodetonacije.
Rusija, kao i Sjedinjene Države, nije potpisala konvenciju Ujedinjenih naroda o zabrani protupješadijskih mina, ali Ukrajina jeste, rekao je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Rusija je rasporedila najmanje 13 tipova nagaznih mina u Ukrajini, prema Human Rights Watchu, i intenzivno ih koristi na teritoriji koju je zauzela od Ukrajine, navodi Washington Post.
SAD su u srijedu također rekle da Kijevu šalju još 275 miliona dolara vrijedan paket municije, uključujući oružje za raketne sisteme, artiljeriju i protutenkovsko oružje. Ovo je 70. takva pošiljka od avgusta 2021.
Čini se da su promjenjive politike i dodatna opskrba oružjem pokušaj Bidena i njegovog odbrambenog tima da podrže ukrajinske ratne napore prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump preuzme dužnost 20. januara.
Trump je bio skeptik u pogledu nastavka američke podrške Ukrajini, tvrdeći da će rat završiti prije nego što uopće preuzme dužnost, ali ne nudi nikakve detalje o tome kako će to učiniti.
Dopisnica VOA Pentagona Carla Babb dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije za ovaj izvještaj dao je Reuters.
SAD: Broj prijava za nezaposlene najniži u sedam mjeseci
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na najniži nivo u sedam mjeseci prošle sedmice, što ukazuje na to da se rast broja radnih mjesta vjerovatno vratio u novembru nakon što je prošlog mjeseca naglo usporio usred uragana i štrajkova.
Međutim, nezaposlenima je potrebno više vremena da nađu novi posao.
Izvještaj Ministarstva rada u četvrtak također je pokazao da je nezaposlenost porasla na nivoe posljednji put viđene krajem 2021. Labava tržišta rada drže otvorena vrata za treće smanjenje kamatne stope Federalnih rezervi sljedećeg mjeseca, uprkos nedavnom nedostatku napretka u smanjenju inflacije na cilj od 2%.
"Nema znakova početne recesije u ovim brojkama", rekao je Carl Weinberg, glavni ekonomista u High Frequency Economics. "Tržište rada omekšava, ali ne implodira."
Početni zahtjevi za državnu naknadu za nezaposlene pali su za 6.000 na sezonski prilagođenih 213.000 za sedmicu završenu 16. novembra, što je najniže očitanje od aprila. Ekonomisti koje je anketirao Reuters prognozirali su 220.000 zahtjeva za posljednju sedmicu.
Podaci su uključivali praznik Dana veterana, što je moglo uneti određenu volatilnost. Nekorigovana potraživanja su se prošle sedmice smanjila za 17.750 na 213.035. Broj prijava u Kaliforniji pao je za 4.657, skoro preokrenuvši prošlosedmični skok od 5.906.
Također je zabilježen značajan pad prijava u New Jerseyu, Ohaju, Georgiji, Teksasu i Indijani. U New Jerseyu i Teksasu prošle sedmice broj prijava raste, a za koje se okrivljuju otpuštanja u industriji obrazovnih usluga, kao i u sektoru zdravstvene zaštite i socijalne pomoći.
Iako su ukupna potraživanja porasla početkom oktobra usljed poremećaja uzrokovanih uraganima Helene i Milton, kao i štrajkovima fabričkih radnika u Boeingu i još jednoj avio-kompaniji, otpuštanja su i dalje niska. To ublažava udar na tržište rada zbog sporog zapošljavanja.
Podaci o potraživanjima pokrivali su period tokom kojeg je vlada anketirala preduzeća koja nisu u poljoprivredi u novembarskom izvještaju o zapošljavanju. Potraživanja su značajno opala između sedmica istraživanja u oktobru i novembru.
Dolar se malo promijenio u odnosu na korpu valuta.
Vladini podaci od utorka potvrdili su da su Helene, Milton i štrajkovi iz zračne luke uzrokovali veliki dio naglog usporavanja rasta radnih mjesta u oktobru.
Državni izvještaj o zapošljavanju i nezaposlenosti također je pokazao da tržište rada stalno usporava. Ekonomisti su procijenili da su štrajkovi i oluje vjerovatno oduzeli između 100.000 i 125.000 radnih mjesta sa platnih spiskova prošlog mjeseca.
Platni spiskovi koji nisu u poljoprivredi porasli su za oskudnih 12.000 radnih mjesta u oktobru, što je najmanji porast od decembra 2020. godine, nakon povećanja za 223.000 u septembru.
Štrajk Boeinga okončan je početkom ovog mjeseca nakon što su radnici prihvatili novi ugovor, dok je obnova u toku u područjima koja su razorena uraganima. To stvara bazu od najmanje 100.000 radnih mjesta za novembarske platne spiskove.
Podaci sljedeće sedmice o popisu nezaposlenih mogli bi ponuditi više jasnoće o stanju na tržištu rada u novembru.
Broj ljudi koji su primali beneficije nakon početne sedmice pomoći, zamjene za zapošljavanje, porastao je za 36.000 na sezonski prilagođenih 1.908 miliona tokom sedmice koja se završava 9. novembra, pokazuje izvještaj o potraživanjima. Takozvana kontinuirana potraživanja potaknuta su odsustvima vezanim za Boeing i uraganima.
Izvještaj o zapošljavanju za novembar mogao bi odrediti hoće li Fed ponovo smanjiti stope u decembru. Američka centralna banka je ranije ovog mjeseca snizila kamatne stope za 25 baznih poena, snizivši referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,50%-4,75%.
Fed je započeo svoj ciklus ublažavanja politike sa neuobičajeno velikim smanjenjem stope od pola procentnog poena u septembru, svojim prvim smanjenjem troškova zaduživanja od 2020.
Povisio je stope za 525 baznih poena 2022. i 2023. kako bi obuzdao porast inflacije.
Izabranik Donalda Trumpa za "graničnog cara" nadziraće povećanje deportacija
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kaže na svom Truth Social nalogu da će njegov izabranik za "graničnog cara", Tom Homan, “biti zadužen za sve deportacije ilegalnih stranaca natrag u njihovu zemlju porijekla”.
Izbor Donalda Trumpa za "graničnog cara" radio je više od 30 godina u saveznoj kontroli imigracije. Tom Homan je na ovogodišnjoj republikanskoj nacionalnoj konvenciji rekao da je svaki predsjednik rekao da će osigurati granicu, ali samo Trump je to i učinio.
“On je stvorio najsigurniju granicu u našoj istoriji. I to je hladna činjenica. Podaci to dokazuju. I pogodite šta: on će to učiniti ponovo.”
Tokom kampanje, Trump je obećao masovne deportacije imigranata bez dokumenata.
"Odmah po polaganju zakletve, pokrenut ću najveći program deportacije u američkoj historiji", najavio je Trump tokom kampanje.
Iako stručnjaci primjećuju da stope migracija i kriminala nisu povezane, Homan kaže da će deportacije popraviti ono što on naziva imigracionim greškama u vrijeme predsjedništva Joea Bidena
“Predsjednik Trump će okončati ludilo o otvorenim granicama Biden-Harris. Zaustavit ćemo da se droga i kriminal slijevaju u vaše susjedstvo”, rekao je Homan.
Homan je bio vršilac dužnosti direktora Službe za imigraciju i carinu u prvoj Trumpovoj administraciji, gdje je predvodio 40 posto povećanja broja hapšenja usljed deportacije.
"Ukupna uklanjanja su smanjena jer je granica pod boljom kontrolom nego što je bila 45 godina."
Ilegalna imigracija bila je glavni problem za mnoge birače na ovogodišnjim izborima. Politički analitičar Francisco Rodríguez kaže da Homan ima pristup "nulte tolerancije".
"Dakle, ako ste ovdje kriminalac i ovdje imate dijete ili porodicu, Homan je izjavio da možete otići sa svojom djecom, sa svojim supružnikom. Niko ne kaže da će porodica biti razdvojena", kaže Rodríguez.
Bivša zastupnica savezne države Floride Daisy Baez kaže da je Trumpova namjera da nominuje Homana upozorenje za imigrantsku zajednicu.
"Ako niste državljanin ili stalni stanovnik, nemate garanciju da ćete ostati u ovoj zemlji. Vrlo je vjerovatno da ćete biti na listi onih koji ispunjavaju uslove za deportaciju", kaže ona.
“Imam poruku milionima ilegalnih stranaca koje je Joe Biden pustio u našu zemlju kršeći savezni zakon: Bolje da počnete da se pakujete odmah”, poručio je Homan.
Homan je bivši njujorški policajac koji je doprinio Projektu 2025, skupu prijedloga politike koje je objavila konzervativna istraživačka grupa Heritage Foundation, kako bi, "spasila zemlju iz stiska radikalne ljevice".