Izdvojeno
Izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima u BiH
State Department je objavio izvještaj o ljudskim pravima u svijetu u 2020. godini, uključujući i BiH.
Izvještaj govori o pravosuđu, korupciji, građanskim slobodama, slobodi učešća u političkim procesima, diskriminaciji, nasilju...
Poštivanje integriteta osobe
Proizvoljno oduzimanje života i ostala nezakonita ili politički motivirana ubistva
Nije bilo izvještaja da su vlada ili njeni agenti počinili samovoljna ili nezakonita ubistva.
Nekažnjavanje za neke zločine počinjene tokom sukoba 1992-1995 i dalje je predstavljalo problem, posebno za one koji su odgovorni za približno 8.000 osoba ubijenih u genocidu u Srebrenici i za približno 8.000 drugih osoba koje su nestale i za koje se pretpostavlja da su ubijene tokom sukoba. Nadležni su uspjele procesuirati samo mali dio od preko 20.000 slučajeva seksualnog nasilja za koje se tvrdi da su se dogodili tokom sukoba.
Tokom godine, vlasti nisu postigle dovoljan napredak u procesuiranju ratnih zločina zbog nedostatka strateškog okvira i dugotrajnih organizacionih i finansijskih problema.
Odbijanje pravičnog javnog suđenja
Političke stranke i figure organiziranog kriminala ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnom i na entitetskom nivou u politički osjetljivim slučajevima, posebno onim koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspjele izvršiti sudske odluke.
Poštivanje građanskih sloboda
Sloboda izražavanja uključujući i medije
Državni zakoni predviđaju visoku razinu slobode izražavanja, ali neredovita i, u nekim slučajevima, pogrešna provedba i primjena zakona ozbiljno su potkopale slobode medija. Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili drugu vrstu netrpeljivosti, uključujući "govor mržnje", ali vlasti nisu provodile ta ograničenja.
Podaci linije za pomoć slobodnim medijima ukazuju na to da sudovi i dalje nisu uspjeli razlikovati različite medijske žanrove (posebno vijesti i komentare), dok su dugotrajni sudski postupci i pravne i financijske bitke financijski iscrpljivali novinare i redakcije.
Neovisni su mediji bili aktivni i iznosili su široka mišljenja, ali ponekad je to rezultiralo pritiskom ili prijetnjama novinarima. Dužnosnici suočeni s kritikama nastavili su praksu nazivanja novinara izdajnicima ili ih etiketirati kao članove oporbenih političkih stranaka kako bi ih diskreditirali.
Nastavio se politički i financijski pritisak na medijske kuće. Negativni ekonomski učinci pandemije nagrizili su financijsku stabilnost medija širom zemlje, čineći ih ranjivijima na vanjski pritisak.
Napadi na profesionalni integritet novinara i slobodu medija nastavili su se tijekom cijele godine. U nekoliko su navrata javni službenici ometali rad novinara. To je razdoblje obilježeno je pokušajima ograničavanja pristupa informacijama vezanim uz pandemiju.
Više političkih stranaka i institucije na entitetskoj razini pokušale su utjecati na uređivačku politiku i medijske sadržaje pravnim i financijskim mjerama. Kao rezultat toga, neki su mediji prakticirali autocenzuru.
Akademske slobode
Kantoni Tuzla i Sarajevo imaju zakone koji bi mogli ograničiti neovisnost i akademsku slobodu sveučilišta u njihovoj nadležnosti, dopuštajući izabranim općinskim vlastima da po svom nahođenju angažiraju i otpuštaju sveučilišno osoblje, uključujući akademike.
Osam javnih sveučilišta u zemlji i dalje su odvojena po etničkim linijama, uključujući njihove nastavne planove i programe, i relevantne školske aktivnosti. Profesori su navodno povremeno koristili predrasude na svojim predavanjima, dok je odabir udžbenika i školskog materijala pojačavao diskriminaciju i predrasude.
Sloboda mirnog okupljanja
Zakon predviđa slobodu mirnog okupljanja i vlada je to pravo općenito poštivala. Međutim, 12. svibnja policija RS prekinula je neformalno okupljanje i razgovor oko 10 članova neformalne skupine Pravda za Davida u centru grada Banja Luka, upozoravajući sudionike da njihovo javno okupljanje nije najavljeno policiji. Vođu grupe Ozrena Perduva policija je istog dana pozvala na saslušanje, gdje mu je rečeno da se sva slična okupljanja u budućnosti, čak i ako budu spontana, neće tolerirati. Pokret Pravda za Davida izvijestio je da je u sudskom sustavu RS-a bilo oko 60 aktivnih sudskih postupaka protiv njihovihpristaša. U dodatnih 30 slučajeva sud je odbacio sve optužbe.
Pokret Pravda za Davida pojavio se kao odgovor na ubojstvo 21-godišnjeg Davida Dragičevića 2018. godine, koje od rujna nije bilo riješeno. Dragičevićeva obitelj mobilizirala je tisuće građana podržavajući njihovu potragu za činjenicama ubojstva i zahtjevom za pravdom. Vlada RS opravdala je svoju odluku o zabrani svih javnih okupljanja skupine, uključujući prosvjede, tvrdeći da pokret tijekom prethodnih skupova nije u potpunosti poštovao zakon. Neki novinari i prosvjednici tvrdili su da je policija tijekom uhićenja primjenjivala pretjeranu silu na prosvjednike i izrađivala fotografije koje su izgleda potkrijepile njihove tvrdnje.
Lezbijske, homoseksualne, biseksualne, transrodne i interseksualne (LGBTI) zajednice planirale su organizirati drugi marš ponosa 23. kolovoza u Sarajevu. Zbog pandemije COVID-19, organizatori su odlučili ne održavati stvarni marš i premjestili su događaj na mrežu. Međutim, čak i prije premještanja događaja na mrežu, organizatori su se suočili s mnogim birokratskim preprekama, jer je Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo odbilo njihov zahtjev za promjenom rute marša, navodeći navodne financijske gubitke za kompanije javnog prijevoza, bez obzira što će marš biti u nedjelju, kada je korištenje javnog prijevoza znatno manje. Kantonalno Ministarstvo unutarnjih poslova također je zatražilo od organizatora da plate prekomjerne sigurnosne mjere, uključujući prisutnost dva vozila hitne pomoći, dva vatrogasna vozila i betonske barijere na devet lokacija duž marš rute. Sličnih sigurnosnih zahtjeva redovito se odricalo za druge velike događaje koji nisu LGBTI.
Postoji 10 zakona koji reguliraju pravo na slobodno okupljanje u različitim dijelovima zemlje, a svi su općenito ocijenjeni pretjerano restriktivnima. Primjeri uključuju zabranu javnog okupljanja pred brojnim javnim institucijama u RS-u, dok neki kantonalni zakoni u Federaciji (npr. U Srednjobosanskom kantonu) propisuju kaznenu odgovornost za neispunjavanje administrativnih postupaka za održavanje mirnog okupljanja.
Sloboda kretanja
Iako zakon o azilu predviđa slobodu kretanja tražitelja azila, vlasti Unsko-sanskog kantona uvele su ograničenja bez odgovarajuće pravne osnove. To je rezultiralo time da su tražitelji azila - uključujući neke koji su bili uredno registrirani - prisilno udaljeni iz javnog prijevoza na ulazu na teritoriju kantona i spriječeni da koriste autobuse i taksije unutar kantona. Skupine tražitelja azila i migranata redovito su protiv volje odaljavane iz Bihaća na mjesto udaljeno nekoliko kilometara, gdje im je ograničeno kretanje. Samo mjesto nudilo je vrlo loše humanitarne i sigurnosne uvjete. Partner za pravnu pomoć Ureda Visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) pravno je osporio ograničenja.
Zbog pandemije COVID-19, Vijeće ministara je 16. travnja donijelo odluku kojom se ograničava kretanje migranata bez dokumenata koji nisu imali valjane identifikacijske dokumente. Odlukom je zabranjeno kretanje i smještaj migranata izvan migrantskih centara, uključujući migrante koji su izjavili da namjeravaju podnijeti zahtjeve za azil i koji su posjedovali valjane dokaze o izraženoj namjeri da podnesu zahtjev za azil, kao i one koji su već zatražili azil. Neke su nevladine organizacije osporile odluku, objašnjavajući da je zakonski neutemeljena i krši osnovna ljudska prava migranata. Ova je praksa ukinuta krajem blokade u svibnju, iako nije objavljena formalna odluka o tome.
Sloboda učešća u političkom procesu
Izbori i političko učešće: Parlament BiH usvojio je 8. jula izmjene i dopune izbornog zakona kojima se gradu Mostar otvorio put za prve lokalne izbore u nakon 12 godina, čime se BiH uskladila s odlukom Europskog suda za ljudska prava u predmetu Baralija protiv BiH. Postignuće je rezultat političkog sporazuma između stranaka SDA i HDZ zaključenog 17. juna. U skladu s tim održani su gradski izbori u Mostaru. Promatrači civilnog društva i međunarodne zajednice proces su uglavnom okarakterizirali kao slobodan i pošten. Središnja izborna komisija naredila je ponovno brojanje glasačkih listića na otprilike polovini biračkih mjesta u Mostaru, pojašnjavajući da je prebrojavanje uglavnom uzrokovano lošom obukom birača, a ne sistemskom prevarom, iako je jedna od političkih stranaka podnijela prijavu za prevaru kantonalnom tužilaštvu, što je bilo pod istragom na kraju izvještajnog perioda.
Političke stranke i političko učešće: Neki lideri manjih političkih stranaka žalili su se da su veće stranke imale virtualni monopol nad ministarstvima, javnim službama i medijima, gdje je članstvo u dominantnoj stranci bio preduvjet za napredak.
Učešće žena i manjinskih grupa: Iako zakon zahtijeva da najmanje 40 posto kandidata političke stranke budu žene, žene su imale samo 24 posto zastupničkih mjesta u Parlamentu BiH, što je porast za 19 posto u odnosu na 2019. U Parlamentu FBiH žene su imale 24 posto mjesta, isto kao i 2019. godine, dok su Narodnoj skupštini RS imale 20 posto, što je blagi pad u odnosu na 2019.
Zakon predviđa da Srbi, Hrvati i Bošnjaci kao i „ostali“, moraju biti adekvatno zastupljeni na svim nivoima vlasti. Vlada to nije poštovala.
Korupcija i nedostatak transparentnosti vlade
Zakon predviđa kazne za korupciju od strane dužnosnika, ali vlada nije učinkovito provodila zakon niti je javnu korupciju tretirala kao ozbiljan problem. Sudovi nisu obrađivali slučajeve korupcije na visokoj razini, a u većini pravomoćnih slučajeva izricane su uvjetne kazne. Dužnosnici su se često nekažnjeno bavili korupcijom, a korupcija je i dalje prevladavala u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je bila posebno raširena u zdravstvu i obrazovanju, procesima javne nabave, lokalnoj upravi i postupcima zapošljavanja u javnoj upravi.
Vlada ima mehanizme za istraživanje i kažnjavanje zloupotrebe i korupcije, ali politički pritisak često je sprječavao primjenu tih mehanizama. Promatrači su policijsku nekažnjivost smatrali raširenom, a kontinuirano se izvještava o korupciji u državnim i entitetskim službama sigurnosti.
Korupcija: Iako je javnost korupciju smatrala endemskom u javnoj sferi, bilo je malo javnih zahtjeva za kaznenim progonom korumpiranih dužnosnika. Mnoštvo državnih, entitetskih, kantonalnih i općinskih uprava, svaka s ovlašću uspostavljanja zakona i propisa koji utječu na poslovanje, stvorilo je sustav koji nije imao transparentnost i pružao je mogućnosti za korupciju. Struktura vlade na više razina pružila je korumpiranim dužnosnicima široke mogućnosti da traže „naknade za usluge“, posebno u institucijama lokalne uprave.
Analitičari su smatrali da je pravni okvir za sprečavanje korupcije zadovoljavajući na gotovo svim razinama vlasti, a odsutnost procesa protiv visokih dužnosnika pripisali su nedostatku političke volje. Mnoge institucije na državnoj razini zadužene za borbu protiv korupcije, poput Agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije, imale su ograničena ovlaštenja i financijskih sredstava.
Bilo je naznaka da je pravosuđe pod političkim utjecajem, a Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće bilo je u središtu korupcijskih skandala, uključujući navode da je predsjednik vijeća primio mito u zamjenu za miješanje u slučaj. Odgovornost sudaca i tužitelja bila je niska, a imenovanja se često nisu temeljila na zaslugama. Progoni su se također smatrali generalno neučinkovitima i podložni političkim manipulacijama, što je često rezultiralo uvjetnim osudama ili zatvorskim kaznama ispod obaveznih minimalnih kazni.
Prema profesorima i studentima, korupcija se nastavila na svim razinama sustava visokog obrazovanja. Profesori na brojnim sveučilištima izvijestili su da je primanje mita uobičajeno te da su imali pritisak od kolega i pretpostavljenih da daju više ocjene studentima s obiteljskim ili političkim vezama. Bilo je vjerodostojnih optužbi za korupciju u javnoj nabavi, javnom zapošljavanju i zdravstvenim uslugama.
Stav vlade prema međunarodnoj i nevladinoj istrazi navodnih zloupotreba ljudskih prava
Vladini službenici i u Federaciji i u RS-u pokušavali su povremeno ograničiti aktivnosti NVO-a. Promatrači su primijetili da su neki predstavnici civilnog društva koji rade na vrlo osjetljivim pitanjima poput zločina povezanih s sukobima i borbe protiv korupcije bili izloženi prijetnjama i verbalnim napadima. Nekoliko nevladinih organizacija u RS-u izvijestilo je da su lokalne vlasti vršile pritisak na njih dok su bile podvrgnute dugotrajnim poreskim inspekcijama, koje su ponekad trajale i do šest mjeseci.
Diskriminacija, društvena zloupotreba i trgovina ljudima
Žene
Silovanje i nasilje u porodici: Neuspjeh policije da silovanje supružnika tretira kao ozbiljno krivično djelo spriječilo je efikasno sprovođenje zakona. Žene žrtve silovanja nisu imale redovan pristup besplatnoj socijalnoj podršci ili pomoći i nastavile su se suočavati s predrasudama i diskriminacijom u svojim zajednicama i od predstavnika javnih institucija.
NVO su izvijestile da su vlasti često vraćale počinitelje u njihove porodične domove manje od 24 sata nakon nasilnog događaja, često navodno zbog zabrinutosti gdje će počinilac živjeti.
Tokom pandemije COVID-19, posebno tokom zatvaranja u aprilu, nevladine organizacije prijavile su povećan broj slučajeva nasilja u porodici.
Djeca
Obrazovanje: Djeca s poteškoćama u razvoju uopće nisu bila uključena u obrazovni proces i u potpunosti su ovisila o svojim roditeljima ili nevladinim organizacijama za obrazovanje. I Federacija i RS imale su strategije za poboljšanje prava osoba s invaliditetom koje su uključivale i djecu.
Više od 50 škola u cijeloj Federaciji i dalje je odvojeno po nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Tamo gdje su se učenici, roditelji i nastavnici odlučili oduprijeti segregaciji, često su ih susretale politička ravnodušnost i ponekad zastrašivanje, što je naštetilo kvalitetu obrazovanja djece.
Sedmu godinu zaredom roditelji bošnjačke djece u povratničkim zajednicama širom RS nastavili su bojkot javnih škola u korist slanja svoje djece u alternativno školovanje koje je finansiralo i organiziralo Federalno ministarstvo obrazovanja uz podršku vlada Sarajeva i Zenice.
U Federaciji su srpskim učenicima uskraćena jezička prava predviđena ustavom Federacije, posebno u osnovnoj školi Glamoč u Kantonu 10, gdje su vlasti spriječile upotrebu srpskog jezika i udžbenika, uprkos značajnom broju učenika povratnika Srba.
Zlostavljanje djece: Porodično nasilje nad djecom bilo je problem. Iako relevantne institucije prikupljaju rasute podatke, ne postoji jedinstveni sistem prikupljanja podataka. Policija je istraživala i procesuirala pojedinačne slučajeve zlostavljanja djece. Prijavljen je samo mali broj slučajeva nasilja nad djecom i, kao posljedica toga, samo je nekoliko slučajeva izvedeno pred sudove. U mnogim slučajevima djeca su bila indirektne žrtve porodičnog nasilja.
Dijete, rani i prisilni brak: Aktivisti za prava djece i borbe protiv trgovine primijetili su da tužitelji nisu htjeli istražiti i procesuirati prisilne brakove koji uključuju romske maloljetnike, pripisujući to romskom običaju.
Manjine
Uznemiravanje i diskriminacija pripadnika manjina nastavili su se u cijeloj zemlji, mada ne tako često kao prethodnih godina.
Djela nasilja, kriminalizacije i ostalih zloupotreba na osnovu seksulane orijentacije i spolnog identiteta
Govor mržnje, diskriminacija i nasilje nad LGBTI osobama bili su široko rasprostranjeni. U svom Rozom izvještaju za 2020. godinu, SOC je izvijestio da je svaka treća LGBTI osoba u zemlji doživjela neku vrstu diskriminacije.
Radnička prava
Prema neformalnim procjenama, otprilike 40 posto radne snage bilo je neprijavljeno i radilo je u neformalnoj ekonomiji.
Nedostatak radničkih prava bio je izraženiji u privatnom sektoru, uglavnom zbog slabijih sindikata u privatnom sektoru i široke i izražene slabosti vladavine zakona.
See all News Updates of the Day
SAD će ublažiti ograničenja za pružanje pomoći Siriji dok sankcije ostaju, kažu izvori
SAD se spremaju da ublaže ograničenja za pružanje humanitarne pomoći i drugih osnovnih usluga Siriji uz zadržavanje strogog režima sankcija, rekli su Reutersu ljudi upućeni u to pitanje.
Odluka odlazeće Bidenove administracije će poslati signal dobre volje novim islamističkim vladarima Sirije.
Cilj je utrti put za poboljšanje životnih uslova u ratom razorenoj zemlji uz zadržavanje uticaja SAD na mjestu.
Glasnogovornik američkog Ministarstva finansija nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Američki zvaničnici sastali su se nekoliko puta s članovima vladajuće administracije, predvođene bivšim ogrankom Al Qaide Hayat Tahrir al-Shamom (HTS), otkako je munjevita ofanziva pobunjenika donijela iznenadni kraj vladavine porodice Assad.
HTS, frakcija koja je predvodila napredovanje, odrekla se svojih veza s Al Qaidom i borila se protiv grupe, ali SAD i dalje označava HTS kao teroristički entitet.
Washington želi vidjeti kako HTS sarađuje na prioritetima kao što su borba protiv terorizma i formiranje vlade koja uključuje sve Sirijce.
Wall Street Journal je izvijestio da je Bidenova administracija odobrila ublažavanje ograničenja pomoći tokom vikenda, rekavši da taj potez daje ovlaštenje Ministarstvu finansija da izdaje izuzeće grupama za pomoć i kompanijama koje pružaju osnovne potrepštine kao što su voda, struja i druge humanitarne potrepštine.
Bivši američki predsjednici teško su mogli napraviti rezove u vladi
Novoizabrani predsjednik Donald Trump želi smanjiti državnu potrošnju. Predložena savjetodavna komisija pod nazivom Odjeljenje za vladinu efikasnost vodit će te napore. Kako izvještava novinara Glasa Amerike Dora Mekouar, američki lideri pokušavaju smanjiti ulogu vlade gotovo od samog početka.
Milijarder Elon Musk želi smanjiti federalnu potrošnju za dvije hiljade milijardi dolara. On će biti kopredsjedavajući Odjeljenja za vladinu efikasnost, predložene predsjedničke savjetodavne komisije Donalda Trumpa.
Ovo nije prvi put da se američka administracija obavezala da će smanjiti vladine troškove.
„Predsjednici su, na ovaj ili onaj način, govorili o rezovima ili smanjenju uloge vlade od osnivanja republike”, kaže Justin Vaughn, vanredni profesor političkih nauka na Univerzitetu Coastal Carolina u Južnoj Karolini.
Počelo je s trećim predsjednikom Amerike, Thomasom Jeffersonom, početkom 1800-ih. Jefferson je ukinuo neke vojne i državne poslove, privremeno smanjivši troškove.
1930-tih, Franklin Roosevelt proširio je saveznu radnu snagu kako bi se nosio s Velikom depresijom. Rooseveltov „New Deal” zaposlio je milione ljudi, pružajući pomoć siromašnima dok je istovremeno stimulirao ekonomiju. Poslovi su prestali kad je kriza prošla.
Osamdesetih godina prošlog stoljeća Ronald Reagan je formirao Grace komisiju, tražeći od grupe od oko 150 poslovnih lidera da pronađu načine da eliminišu neefikasnost.
„Predsjednik Reagan zatražio je od Grace komisije da promatra vladu s pogledom na to da ona funkcionira više kao biznis”, rekao je Tom Schatz, predsjednik grupe „Građani protiv državnog rasipanja”.
Ali web stranica Predsjedničke biblioteke Ronalda Reagana kaže: „Većina preporuka, posebno onih koje zahtijevaju propise od Kongresa, nikada nije provedena”.
Ipak, neki historičari kažu da je Reagan uspio pomjeriti nacionalne razgovore u korist manje uloge savezne vlade u rješavanju javnih problema.
„Bila je to temeljna promjena u odnosu na, znate, prethodno stoljeće, zapravo, proširenje uloge vlade u društvu”, kaže Vaughn.
Tokom 1990-ih, Bill Clinton je radio na skraćivanju oko 300.000 federalnih radnih mjesta, uglavnom putem penzionisanja i eksternalizacije usluga.
„Svakako jedna od značajnijih administracija u smislu smanjenja uloge vlade u modernoj eri”, kaže Vaughn.
Tokom svog prvog mandata, Donald Trump je naredio federalno zamrzavanje zapošljavanja i druga smanjenja. Sada želi da njegov Odjel za vladinu efikasnost završi posao. Neki dovode u pitanje mudrost poslovnog pristupa vođenja vlade.
„Kada ste vlada, odgovorni ste ljudima. I vaš cilj nije da zaradite novac. Vaš cilj je pružiti usluge i braniti naciju”, kaže historičar James Grossman, koji je izvršni direktor Američkog istorijskog udruženja. „U privatnom sektoru ima puno prevara i rasipanja, tako da nisam siguran da su poslovni ljudi nužno najbolji ljudi koji čak mogu otkriti prevaru i rasipništvo.”
U mnogim slučajevima Kongres se mora složiti prije bilo kakvih rezova.
Trumpovi glavni bliskoistočni saradnici imaju bliske lične veze s njim, poslovno iskustvo
Za Bliski istok, novoizabrani američki predsjednik Donald Trump odabrao je za savjetnike dvojicu biznismena s kojima dijeli bliske lične veze.
Trump je izabrao dugogodišnjeg prijatelja Stevena Witkoffa za svog novog specijalnog izaslanika za Bliski istok. Njujorški investitor u nekretnine redovno je vodio kampanju za Trumpov reizbor.
Taj blizak odnos pomoći će Witkoffu u regionu, kaže analitičarka za nacionalnu sigurnost Allison McManus.
„S obzirom da Witkoff mora da putuje, da se sastaje sa stranim kolegama, šefovima država, na ministarskom nivou, on će moći da donese tu vrstu utjecaja sa sobom, da je neko ko govori u ime predsjednika, ko će imati takvu vrstu autoriteta u tim okruženjima”, rekla je ona.
U Kataru prošlog maja, Witkoff je pohvalio zaljevsku državu za diversifikaciju svog ekonomskog rasta kroz saradnju vlade i privatnog sektora.
„Osjećam to u Kataru. Mislim da su očigledno imali ekonomiju koja je bila mnogo više okrenuta petrohemiji i prirodnom gasu i sličnim stvarima. Oni se šire. Turizam je u porastu. Hoteli ovdje su veličanstveni. Ko se ne bi vratio ovome u ovom regionu?”, rekao je Witkoff.
Stručnjaci napominju da će Witkoff možda morati da se odrekne nekih ugovora o nekretninama sa zaljevskim državama kako bi se povinovao američkim zakonima protiv sukoba interesa.
„To je apsolutno nešto što je velika briga, budući da vidimo neke od ovih osoba iz poslovne zajednice u ulogama u kojima bi se mogli lično obogatiti u pregovaračkim uslovima koji bi mogli biti povoljniji za određene zemlje, poput zemalja Zaljeva, kao i što bi to moglo značiti u smislu njihovog prioritiziranja, opet, interesa”, kaže McManus.
Massad Boulos služit će kao Trumpov viši savjetnik za arapska i bliskoistočna pitanja. On je svekar Trumpove kćerke Tiffany.
Američko-libanski biznismen također je vodio kampanju za Trumpov reizbor, mobilizirajući arapsko-američke glasače u državi Michigan.
Boulos je izvršni direktor SCOA Nigeria, kompanije koja prodaje kamione i teške strojeve u zapadnoafričkoj državi.
Rođen je u manjinskoj hrišćanskoj porodici u sjevernom libanskom selu Kfar Akka, gdje je njegov otac bio gradonačelnik.
Prošlog oktobra, Boulos je rekao da ga je sukob u regionu spriječio da se vrati u Liban.
„Nisam se vratio u svoju rodnu zemlju, svoju domovinu, mnogo godina zbog ove situacije. Volio bih da se vratim. Volio bih da se moja djeca vrate u Liban. Liban je nekada bio poznat kao Švicarska Bliskog Istoka, a Bejrut je bio Pariz Bliskog Istoka. Želimo da se ovo vrati”, rekao je on.
Veliki izazovi čekaju Trumpov novi bliskoistočni tim. Oni uključuju stalne sukobe Izraela s iranskim opunomoćenicima u Gazi i Jemenu, iranski nuklearni program, haotično izlaženje Sirije iz diktatorske vladavine i nedostižan dogovor o normalizaciji odnosa između Izraela i Saudijske Arabije.
Bidenovi će posjetiti New Orleans, rođake žrtava terorističkog napada
Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden posjetit će u ponedjeljak New Orleans kako bi tugovali sa rođacima 14 ljudi koji su tamo ubijeni i 35 povrijeđenih kada je muškarac u ranim jutarnjim satima novogodisnjeg dana provezao iznajmljeni kamionet velikom brzinom kroz grupu pješaka.
Bidenovi planiraju da se sastanu sa članovima porodica žrtava koje su pregažene kada je osumnjičeni, koga su vlasti identifikovale kao Shamsud-Din Jabbar, 42-godišnji vojni veteran iz Hustona, pojurio niz užurbanu ulicu Bourbon. Policija je smrtno ustrijelila Jabbara nakon što je otvorio vatru na policajce.
Biden, s dvije sedmice preostale na funkciji prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa, također se sastaje s istražiteljima koji kažu da je Jabbar djelovao sam u napadu, ali da je bio inspirisan Islamskom državom da izvede teroristički napad.
Federalni istražni biro saopćio je da je Jabbar na društvenim mrežama objavio pet video zapisa u kojima izražava podršku terorističkoj grupi Islamska država, IS, otprilike sat i po prije napada dok su slavljenici u New Orleansu slavili prve sate 2025. godine. Zastava IS-a je pronađeno u zadnjem dijelu kamiona.
Na dan napada, Biden je, govoreći iz predsjedničkog boravka u Camp Davidu u Merilendu, izrazio saučešće porodicama žrtava u nacionalnom obraćanju. "Želim da znate da tugujem s vama", rekao je.
Biden je rekao da su mu istražitelji rekli da je osumnjičeni imao daljinski detonator u svom kamionu koji je trebao aktivirati dvije eksplozivne naprave postavljene u hladnjače za led duž ulice Bourbon.
Predstavnik Mike Turner, predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma, ponovio je u nedjelju u emisiji CBS-a "Face the Nation" ranije objavljenu tvrdnju SAD-a da postoje članovi Islamske države i drugih terorističkih organizacija koje unutar Sjedinjenih Država "rade zajedno s ISIS-om s namjerom da naudi Amerikancima.”
"Ne znamo gdje su", rekao je Turner.
Odlazeći šef domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas rekao je za emisiju ABC "Ova sedmica" da je u posljednjih 10 godina došlo do "značajnog porasta" u "domaćem nasilnom ekstremizmu".
“To je veoma težak pejzaž prijetnji”, rekao je Mayorkas. Obećao je nesmetanu tranziciju na Trumpovo imenovanje za novog sekretara za unutrašnju sigurnost, guvernerke Južne Dakote Kristi Noem.
“Razgovarao sam s guvernerkom Noem nekoliko puta, uključujući i na Novu godinu i odmah nakon toga, u vezi s užasnim terorističkim napadom”, rekao je Mayorkas.
"Sadržajno smo razgovarali o mjerama koje poduzimamo, a ja sam nevjerovatno posvećen glatkoj i uspješnoj tranziciji ka guvernerci Noem, ako bude potvrđena za sekretara za unutrašnju sigurnost", rekao je Mayorkas.
Bidenova posjeta Nju Orleansu u ponedjeljak odvija se uz povećane sigurnosne zabrinutosti u Washingtonu dok se Kongres sastaje kako bi potvrdio da je Trump pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris na izborima u novembru.
Prošlo je četiri godine od dana nakon što su Trumpove pristalice divljale američkim Kapitolom, pljačkajući službenike Kongresa i napadajući službenike za provođenje zakona kako bi blokirali ovjeru Bidenove pobjede nad Trumpom na izborima 2020. godine. Trump je obećao, u roku od nekoliko sati od preuzimanja dužnosti 20. januara, pomilovati mnoge od onih koji su uhapšeni i zatvoreni u napadu 6. januara 2021.
Američki glavni grad u "okruženju povećane prijetnje" nakon novogodišnjih napada
Sigurnosne agencije u Washingtonu i njegovoj okolini dovode pojačanje dok se pripremaju da osiguraju tri događaje visokog profila u glavnom gradu nacije, nakon novogodišnjeg terorističkog napada u New Orleansu i bombaškog napada Cybertruck-om ispred hotela Trump International u Las Vegas.
Prvi događaj dogodit će se u ponedjeljak, kada se Kongres sastane kako bi potvrdio rezultate predsjedničkih izbora četiri godine od dana od nemira na Kapitolu 6. januara 2021. godine.
Druga će biti državna sahrana pokojnog predsjednika Jimmyja Cartera, koja počinje ceremonijom i procesijom u utorak prije nego što se završi u četvrtak.
Posljednji događaj visokog profila održat će se 20. januara, kada će novoizabrani predsjednik Donald Trump biti inaugurisan.
"To se nikada prije nije dogodilo. Imamo tri [nacionalna specijalna sigurnosna događaja] u periodu od 15 dana," rekao je novinarima u petak Matt McCool, specijalni agent američke tajne službe u Washingtonu.
"Ali ono što ću vam reći je da smo fleksibilni. Prilagodljivi smo. Radili smo na ovim događajima, u nekim slučajevima, godinama", rekao je on. "Dakle, bićemo spremni."
Uprkos zabrinutosti koja proizilazi iz napada u New Orleansu i bombaškog napada u Las Vegasu, službenici sigurnosti za sada su uvjereni da će se događaji u Washingtonu odvijati bezbjedno.
"Ne pratimo nikakve vjerodostojne ili specifične prijetnje povezane s ovim događajima", rekao je David Sundberg, pomoćnik direktora FBI-ovog ureda na terenu u Washingtonu.
Agencije za provođenje zakona i sigurnosne agencije, međutim, ne rizikuju, priznajući da grad i region djeluju u okruženju povećane prijetnje.
Tajna služba je u petak saopštila da dovodi agente iz cijele zemlje kako bi povećala broj zaposlenih, koji je već bio najviši u posljednje tri godine.
Policijska uprava Washingtona saopćila je da je u svoje redove dodala skoro 4.000 policajaca iz odjela širom zemlje.
Biro Nacionalne garde glavnog grada potvrdio je da je također odobrio zahtjeve za dodatnu podršku, uključujući obezbjeđivanje 500 gardista za izbornu potvrdu 6. januara i oficira za vezu za državnu sahranu.
Čeka se dodatni zahtjev za 7.800 vojnika i avijatičara Nacionalne garde da pomognu u obezbjeđenju Trumpove inauguracije.
Pojačane sigurnosne mjere, uključujući barijere i ograde, već su podignute u dijelovima Washingtona i oko Kapitola, ali dolazi ih još.
"Mnoštvo vidljivih i nevidljivih sigurnosnih mjera djelovat će u tandemu kako bi se osiguralo da se sveobuhvatan i besprijekoran sigurnosni plan ostvari", rekao je McCool, dodajući da će mjere uključivati upotrebu dronova.
"Tajna služba će koristiti dronove kao dio našeg sveobuhvatnog sigurnosnog plana", rekao je McCool. "Nemojte se uznemiriti ako ih vidite tokom predstojećih događaja ili treninga u danima koji su pred nama."
Gradska policijska uprava saopštila je da će njene pojačane mjere sigurnosti stupiti na snagu od nedjelje, s raspoređivanjem specijalizovanih službenika po gradu kako bi odgovorili na sve vanredne situacije.
Američka policija Capitola, čijih 2.400 službenika i civilnih službenika je odgovorna za zaštitu Kapitola i članova Kongresa, također je rekla da je spremnija za nepredviđene situacije nego prije četiri godine, kada su pobunjenici uznemireni ishodom predsjedničkih izbora 2020. napali Kapitol, primoravajući zakonodavce na bijeg i ranivši policajce.
Oko 1.560 ljudi optuženo je za savezne zločine u neredima. Do sada je oko 979 priznalo krivicu, dok je još 210 osuđeno.
"Glavni grad naše zemlje je spreman da osigura da se zakonodavni proces odvija bez ometanja, a naša vlada će imati miran prijenos vlasti", rekao je šef policije Capitola J. Thomas Manger, napominjući da su snage implementirale više od 100 preporuka datih nakon pobune 2021.
Zvaničnici u Washingtonu se također pripremaju za potencijalne proteste, navodeći da je nekoliko planiranih demonstracija već dobilo potrebne dozvole.
"Posvećeni smo održavanju prava na mirno okupljanje i proteste ovdje u našem gradu", rekla je šefica Metropolitanske policije Pamela Smith.
"Pozdravljamo posjetitelje da dođu i iskuse šta ovaj nevjerovatni grad nudi, ali oni koji namjeravaju nezakonite aktivnosti treba da znaju da će biti posljedica", rekla je Smith.
„Međutim, kao što sam već rekla, kada imamo posebne događaje, želim da budem vrlo jasna, nećemo tolerisati bilo kakvo nasilje, nerede, uništavanje imovine ili bilo kakvo ponašanje koje ugrožava sigurnost našeg grada."