Izdvojeno
James Gow: Presuda Simatoviću i Stanišiću pokazuje odgovornost beogradskog rukovodstva
James Gow, profesor na londonskom Kraljevskom koledžu, izjavio je za Glas Amerike da presuda bivšim zvaničnicima Državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću kojom su prvostepeno osuđeni na dvanaestogodišnje zatvorske kazne za zločine u Bosanskom Šamcu u Bosni i Hercegovini - ostavlja pomiješan utisak.
"Izmijenjena je oslobađajuća prvostepena presuda koja im je izrečena nakon prvog suđenja, ali sa druge strane Stanišić i Simatović osuđeni su za ograničeni broj slučajeva u odnosu na ono što je bilo obuhvaćeno optužnicom", ukazao je Gow - preciziravši da su osuđeni za krivična djela koja su mogla biti dokazana van razumne sumnje.
Gow, profesor Međunarodnog mira i bezbjednosti na Odsjeku za studije rata Kraljevskog koledža u Londonu, u razgovoru za Glas Amerike ukazuje da se radi o veoma važnoj sudskoj odluci.
"Potvrđuje saznanja i tumačenja po kojima su Jovica Stanišić i Franko Simatović vukli konce i orkestrirali većinu paravojnog nasilja koje je počinjeno na području bivše Jugoslavije – u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sudsko vijeće potvrdilo je njihovu umiješanost u sve to, ali ono što nije učinilo je potvrda njihove krivične odgovornosti za sve zločine počinjene u tim područjima. Ipak, činjenica je da je ispravila odluku prethodnog sudskog vijeća, jer su sjećate se, njih dvojica bili oslobođeni krivične odgovornosti. Žalbeno vijeće je tu odluku ocijenilo kao pogrešnu i odlučilo da se održi novo suđenje", ukazuje Gow, podsjećajući da presudi na značaju daje i činjenica da se radi o posljednjoj sudskoj odluci u vezi sa ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše Jugoslavije.
Glas Amerike: Da li presuda potvrđuje direktno učešće i odgovornost zvaničnika Srbije u ratu koji se vodio u bivšoj Jugoslaviji?
Gow: Bez sumnje pokazuje umiješanost i odgovornost beogradskog rukovodstva, od Slobodana Miloševića pa naniže, uključujući tu i bezbjednosnog zvaničnika Stanišića. To pokazuje da su izvršavali i da su odgovorni za ono što se događalo. Ali kada je riječ direktnoj odgovornosti za zločine, kao što sam ukazao, ona je prilično ograničena. Pretresno vijeće bilo je u stanju da je potvrdi isključivo u vezi sa zločinima koji su se dogodili u Bosanskom Šamcu. To je samo jedno od nekoliko mjesta na kojima je potvrđeno da su počinjeni zločini, ali i jedino u kom je utvrđena direktna odgovornost Simatovića i Stanišića. To ne znači da nisu bili direktno odgovorni za zločine u drugim mjestima, ali to nije bilo moguće dokazati van razumne sumnje.
Sudija je istakao da su obojica, a posebno Stanišić, imali saznanja o svemu što se događalo. Sigurno je bio svjestan toga da se čine zločini i u tom smislu je bio saučesnik jer nije preduzeo mjere da se oni zaustave. Još jedna značajna stvar u svemu tome je da veza Stanišića i Simatovića ide prema Miloševiću. Jedan od razloga što je tužilaštvo željelo da se suđenje ponovi je udruženi zločinački poduhvat – odnosno zavjera da se počine zločini i da to poveže sa Miloševićem. Zato što je Milošević preminuo prije okončanja procesa koji se vodio protiv njega. Sada djeluje realno da bi najvjerovatnije bio oslobođen u tom postupku – da je sproveden do kraja. Zaključak je da presuda Stanišiću i Simatoviću povezuje Miloševića sa zločinima. Sa druge strane – nije bilo uspjeha u dokazivanju da su ti ljudi odgovorni za sve zločine za koje je potvrđeno da su počinjeni.
Glas Amerike: Da li će se prvostepena presuda održati kroz žalbeni proces, imajući u vidu da je prethodna oslobađajuća, bila oborena?
Gow: Mislim da će najvjerovatnije biti tako – bez obzira da li će se na nju žaliti tužilaštvo ili odbrana. Tužilaštvo će procjenjivati ima li osnova za nastavljanje postupka u oblastima za koje su sudije odlučile da se ne mogu dokazati van razumne sumnje. Jasno je da će odbrana željeti da je pobije i tražiće bilo koji način da je ospore i izbore oslobađajuću presudu ili pak smanjenje kazne. Ako se prisjetimo prvog suđenja - Žalbeno vijeće utvrdilo je da je prvobitna prvostepena oslobađajuća presuda bila neadekvatna. I to po dva osnova: prvi je da nije dokazano da su bili umiješani u udruženi zločinački poduhvat, niti je dokazano da se tako nešto uopšte dogodilo. Drugi razlog bila je formulacija o konkretnoj usmjerenosti – što je značilo da pomoć paravojnim formacijama nisu pružali da bi one činile zločine – već za ostvarenje njihovih vojnih ciljeva. Pretresno vijeće koje je u ponovljenom suđenju izreklo prvostepenu presudu nastojalo je da utvrdi jesu li zločini počinjeni, postoje li dokazi o udruženom zločinačkom poduhvatu, a zatim da procijeni stepen umiješanosti optuženih Stanišića i Simatovića u taj udruženi zločinački poduhvat - što je i učinilo.
Glas Amerike: Da li bi presuda mogla doprinijeti da se Srbija suoči sa ratnim zločinima koje su počinili pojedinci tvrdeći da su branili srpski narod, njegovu dobrobit i interese u područjima u kojima je trajao rat?
Gow: Mogla bi da ponudi tu mogućnost. Postoji veliki broj nas koji se nadaju da bi to moglo pružiti priliku Srbiji da se razvija i podstakne svijest o događajima iz devedesetih godina prošlog vijeka i odgovornosti visokih zvaničnika u Beogradu za to. Međutim, nisam siguran da će se tako nešto ubrzo dogoditi. Ne samo zbog trenutne političke klime u Srbiji koja, na neki način, tjera stvari u drugom smjeru. Rekao bih da je podsticaj za razmatranjem tih stvari u vidu pristupnog procesa Evropskoj uniji – u ovom trenutku oslabio. Istovremeno, svojevrsni mješoviti karakter prvostepene presude daje argumente objema stranama. Onoj koja će reći da su Stanišić i Simatović krivično odgovorni za značajna nedjela. Sa druge strane, argumente u rukama ima i strana koja će ukazivati da su radili svoj posao za državu i djelovali u skladu sa odlukama koje su donosili lideri Srbije.
Glas Amerike: Može li presuda doprinijeti pomirenju naroda Balkana s obzirom na to da je još jedan primjer individualizovanja krivice?
Gow: Nažalost, djeluje mi da neće u velikoj meri doprinijeti pomirenju širom regiona. Jer, kao što sam pominjao ostavlja utisak nejasnog ishoda – čak i kada je potvrđeno da su zločini počinjeni. Ljudi se i dalje spore – ne prihvataju da je sve u vezi sa konkretnim slučajevima raščišćeno. Zato što mogu da kažu da je nekakvih zločina u Bosanskom Šamcu – i da traže da se sagledaju ostala mjesta u kojima odgovorni nisu kažnjeni. Činjenica po kojoj sudije nisu bile u mogućnosti da odgovorne kazne van razumne sumnje – ne znači da se zločin nije dogodio. Ali polje ostavlja otvoreno za nastavak rasprave. A tamo gdje tako nešto postoji – ne stvara se volja za pomirenjem. Teško da će tako nešto proizaći iz ove presude.
See all News Updates of the Day
Blinken sa libanskim premijerom. Rat bjesni
Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u petak s libanskim premijerom i razgovarali o izraelskim udarima na tu zemlju, dok Washington vrši pritisak na vladu Bejruta da preuzme odgovornost protiv Hezbollaha.
Blinken se, na povratku sa turneje po Bliskom istoku, sastao u Londonu s premijerom Najibom Mikatijem, koji je dan ranije došao sa konferencije o Libanu u Parizu.
Njih dvoje su se nasmiješili pred kamerama, ali nisu dali komentare.
Sjedinjene Države, glavni politički i vojni saveznik Izraela, prestale su pozivati na hitan prekid vatre u mjesecu bombardovanja Libana zbog milicije Hezbollah koju podržava Iran.
Ali Blinken je također pozvao na brzo diplomatsko rješenje.
"Bili smo vrlo jasni da to ne može dovesti - ne bi trebalo dovesti - do dugotrajne kampanje i da Izrael mora preduzeti neophodne korake kako bi izbjegao civilne žrtve i ne ugrozio mirovne snage UN-a ili libanske oružane snage", rekao je Blinken u četvrtak u Dohi .
Sjedinjene Države su pozvale dugo klimavu centralnu vladu Libana da preuzme odgovornost za sigurnost i na razoružanje Hezbollaha, šiitskog pokreta kojeg podržava Iran i koji zapravo ima svoju vojsku.
Hezbollah je ispalio projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom od napada palestinskih militanata 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo masovni vojni napad Izraela na Gazu.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin u pozivu svom izraelskom kolegi Yoavu Gallantu u srijedu je izrazio zabrinutost zbog izraelskih napada na libansku vojsku u kojima je ubijeno najmanje 11 libanskih vojnika, prema podacima AFP-a.
SAD upozoravaju: Strani pokušaji uticaja na izbore imaju za cilj podstaknuti nasilje
Napori američkih protivnika da podijele Amerikance i posiju što veće nepovjerenje u predsjedničke izbore su počeli da se intenziviraju, prema visokim američkim obavještajnim dužnosnicima, koji upozoravaju da se čini da neke zemlje naginju dodatnim mjerama za izazivanje nasilja povezanog s izborima.
Najnovija procjena sa kojom je skinuta tajna, koju je u utorak izdala Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe, dolazi samo dvije nedelje prije nego što birači izađu na birališta 5. novembra da izaberu novog predsjednika i glasaju o nizu državnih i lokalnih utrka i inicijativa.
"Strani akteri - posebno Rusija, Iran i Kina - i dalje imaju namjeru da raspiruju narative podjele kako bi podijelili Amerikance i potkopali povjerenje Amerikanaca u američki demokratski sistem u skladu s onim što smatraju da je u njihovim interesima", navodi se u ocjeni.
Ali upozorava se da su američke obavještajne agencije "sve sigurnije" da Rusija počinje da se bavi planovima "usmjerenim na podsticanje nasilja".
Nadalje ocjenjuje da bi Iran također "mogao pokušati podstaći nasilje".
Zabrinutost nakon zatvaranja glasanja
Posebno zabrinjava ono što se čini da je sve veći fokus na sate, dane i sedmice nakon zatvaranja birališta, kada državni i lokalni izborni zvaničnici počinju da bilježe i potvrđuju rezultate.
Američki protivnici "vjerovatno će brzo stvoriti lažne narative ili pojačati sadržaj za koji misle da će stvoriti zabunu oko izbora, kao što je objavljivanje tvrdnji o izbornim nepravilnostima", rekao je američki obavještajni zvaničnik, informirajući novinare pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o procjeni detaljnije.
Zvaničnik je rekao da Rusija, Iran i Kina "mogu uočiti prozor ranjivosti da potisnu dezinformacije ili podstaknu ili pojačaju proteste i prijetnje" počevši od trenutka zatvaranja biračkih centara i do 6. januara, kada će predsjednički rezultati biti potvrđeni na zajedničkoj sjednici Kongres.
"Strani vođeni ili pojačani nasilni protesti, nasilje ili fizičke prijetnje izbornim radnicima ili državnim i lokalnim zvaničnicima mogli bi dovesti u pitanje sposobnost državnih i lokalnih zvaničnika da sprovode elemente procesa sertifikacije i izbornog kolegijuma", rekao je zvaničnik. "Posebno ako onemogućavaju neophodno fizički pristup objektima ili prostorima."
Zvaničnici američke obavještajne službe ranije su upozoravali da su Rusija i Iran bili posebno aktivni, vodeći razne operacije utjecaja na američke birače, s velikom vjerovatnoćom da će se ti napori proširiti i nakon izbora 5. novembra.
Rusija, kako su rekli, radi na povećanju šansi bivšeg predsjednika i sadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa, dok Iran radi na tome da naškodi Trumpovoj kandidaturi za reizbor i umjesto toga podstakne kampanju potpredsjednice Kamale Harris, demokratskog predsjedničkog kandidata.
Kina je, prema riječima američkih obavještajnih zvaničnika, do sada bila izvan predsjedničke utrke, fokusirajući svoje napore na kandidate u Kongresu, te državne i lokalne kandidate za koje se smatra da promoviraju politiku štetnu po interese Pekinga, uključujući i one koji izražavaju podršku Tajvanu.
Zvaničnici su u utorak rekli da su novi tokovi obavještajnih podataka izazvali zabrinutost da će Moskva, posebno, pokušati da podstakne nasilje nakon zatvaranja birališta.
"Očekujemo da će Rusija biti agresivnija u ovom periodu ako potpredsjednica [Kamala Harris] pobijedi na izborima", rekao je obavještajni zvaničnik.
Rusija, Kina i Iran odbacili su prethodne optužbe SAD za miješanje u izbore.
Rusija i Iran još nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar, ali Kina je u utorak ponovo odbacila najnovije nalaze američke obavještajne službe.
"Predsjednički izbori su stvar Sjedinjenih Država", rekao je glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu Liu Pengyu u mejlu. “Kina nema namjeru i neće se miješati.”
Međutim, američki obavještajni zvaničnici ukazuju na ono što opisuju kao sve veće primjere zlonamjernih namjera, posebno od strane Rusije i Irana.
Operacije uticaja
U jednom primjeru, zvaničnici su rekli da su glumci povezani s Rusijom odgovorni za objavu na platformi društvenih medija X ranije ovog mjeseca koja je sadržavala lažne optužbe protiv demokratskog potpredsjedničkog kandidata Tima Walza.
"Postoji nekoliko pokazatelja manipulacije koji su u skladu sa uticajem, naporima i taktikom ruskih aktera uticaja u ovom ciklusu", rekao je zvaničnik američke obaveštajne službe.
U drugom slučaju, američki zvaničnici rekli su da je ruska obavještajna jedinica pokušala regrutovati one za koje procjene da je vjerovatno nesvjesni Amerikanac, da organizira proteste.
Oni također ukazuju na akcije koje su prošle mjeseca poduzele više američkih agencija kako bi se suprotstavile nekoliko pokušaja ruskog utjecaja, uključujući korištenje lažnih web stranica i stvaranje lažne kompanije za usmjeravanje 10 miliona dolara u američku medijsku kompaniju kako bi se potaknula proruska propaganda.
Također prošlog mjeseca, SAD su sankcionirale i podnijele krivične prijave protiv trojice iranskih hakera, koji su svi optuženi da nastoje potkopati kampanju za reizbor Trumpa.
I postoji bojazan da bi čak i ove vrste tekućih operacija uticaja, koje često nastoje da iskoriste politička pitanja koja izazivaju podjele, mogle dovesti do problema.
"Čak i ako ove kampanje dezinformacija ne pozivaju izričito na nasilje, taktike koje se koriste za podrivanje povjerenja u demokratske institucije mogu dovesti do nasilja, čak i ako nije namjerno pozvano", rekla je visoki dužnosnik američke Agencije za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost, ili CISA, koja je, kao i zvaničnik američke obavještajne službe, govorila pod uvjetom da ostane anonimna.
'Očekujte smetnje'
I dok američki zvaničnici izražavaju uvjerenje da postoje mjere zaštite koje sprječavaju američke protivnike da napadaju ili hakuju sisteme koji se koriste za evidentiranje i prebrojavanje glasova, postoji zabrinutost da će oni ciljati drugu američku infrastrukturu kako bi pokušali izazvati paniku ili nasilje.
"To je realna mogućnost", rekao je zvaničnik CISA-e, dodajući da bi američka javnost trebala "očekivati poremećaje".
“Vidjet ćemo kako mjesto za glasanje gubi struju”, rekao je zvaničnik. “Vidjećemo potencijalno neku vrstu uticaja na transportni sistem. Vidjet ćemo potencijalni ransomware napad na lokalnu izbornu kancelariju.”
Zvaničnici CISA-e kažu da su radili sa državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima kako bi bili sigurni da su spremni da se nose sa iznenadnim poremećajima. I državni zvaničnici kažu da su spremni.
"Sve države svoju izbornu infrastrukturu i IT [informacione tehnologije] sisteme smatraju potencijalnom metom za prijetnje", rekao je Steve Simon, državni sekretar Minnesote i predsjednik Nacionalne asocijacije državnih sekretara, tokom razgovora s novinarima u ponedjeljak.
"Glavni izborni zvaničnici širom Sjedinjenih Država su zaista neumorno i dosljedno radili na ublažavanju rizika za naše izborne sisteme i procese", rekao je Simon.
Kina: Ekonomska kriza uzrokuje pretrpanost u pritvorskim centrima
Izvještaji o pretrpanim pritvorskim centrima u Kini šire se na društvenim mrežama u zemlji dok se kineska policija bori protiv sitnog i ozbiljnog kriminala.
Analitičari kažu da sve veći ekonomski izazovi Kine, od usporavanja ekonomije do nezaposlenosti i ogromne imovinske krize, doprinose većoj stopi kriminala i zauzvrat povećanju broja pritvorenika u pritvorskim centrima.
U jednom videu objavljenom 9. oktobra na kineskoj platformi društvenih medija Xiaohongshu, advokat iz Pekinga Zhao Haidong opisuje nedavnu posjetu gradskom pritvorskom centru Fengtai.
“U nekim manjim sobama je oko 20 osoba, u većim oko 30 ili 40 osoba”, rekao je on i dodao da je broj zatočenih mnogo veći nego prethodnih godina.
U drugom videu objavljenom u avgustu, Vang Rui, advokat iz Sečuana, kaže da je pronašao 20 ljudi zatočenih u sobi za 12 osoba. Zatočenici su morali spavati postrance zajedno na krevetu dugom 10 metara. Wang izvještava da Kina želi proširiti infrastrukturu svog pritvorskog centra.
Jedan kineski advokat za ljudska prava koji je zamolio da anonimno razgovara sa Glasom Amerike navodeći bezbjednosne brige rekao je da je bio svjedok sličnih okolnosti.
Advokat je rekao da je nedavno posjetio agenta osiguranja koji je bio pritvoren u provinciji Hebei zbog optužbi za "korupciju". Opisujući uslove, advokat je rekao: "U pritvorskoj prostoriji većoj od 10 kvadratnih metara živi 28 ljudi, a desetak kvadratnih metara može da primi samo 7-9 osoba".
Glas Amerike je kontaktirao sva tri pritvorska centra za komentar na izvještaje o prenaseljenosti. Pritvorski centar Fengtai odbio je da komentariše i rekao je da novinari moraju lično posjetiti centar i predati svoje akreditive za štampu prije nego što njegov ured za vezu razgovara s njima.
Pritvorski centar u Hebeiju također je odbio da komentariše telefonom, a centar u Sečuanu nije odgovorio na zahtjev za informacijama.
Pritvorski centri su dizajnirani da drže pojedince koji čekaju na suđenje i one koji su uhapšeni zbog sitnih zločina te koji služe tri ili manje mjeseci zatvora. Njihova prenaseljenost postala je problem jer Kina hapsi sve više ljudi koji krše zakon.
Prema zvaničnim statistikama Vrhovnog narodnog tužilaštva Kine, u prvoj polovini 2024. godine odobreno je hapšenje 367.000 ljudi, što je povećanje od 18,5% u odnosu na prethodnu godinu. Izveštaji takođe pokazuju da je Kina ove godine procesuirala preko 761.000 ljudi, što je povećanje od skoro 7%.
Na kineskim platformama društvenih medija, advokati navode dva razloga za povećanje: oštrije suzbijanje kriminala i pogoršanje ekonomskih poteškoća.
Shen Yanan, advokat u provinciji Shandong, kaže da su radnje koje su se ranije tolerirale sada na meti hapšenja.
To uključuje ilegalne transakcije, trgovinske sporove, pornografiju, kockanje, ribolov i sakupljanje zaštićenog divljeg bilja, izvijestila je advokatica Sun Lianwei na svojim nalozima na društvenim mrežama.
Mnogi online advokati pripisuju porast hapšenja sve većim ekonomskim pritiscima i napominju da je finansijski kriminal porastao zbog pritiska hipoteka, kredita za automobile i posla.
Lin Zhanhui, docent na Feng Chia Univerzitetu u Taichungu, rekla je da su kineska ekspanzija definicije nacionalne sigurnosti, povećanje nivoa održavanja društvene stabilnosti i promjena standarda za nezakonito ponašanje razlozi za pretrpanost pritvorskih centara.
"KPK [Kineska komunistička partija] stalno proširuje svoje kriminalne mjere, kroz takozvanu vladavinu zakona. [Pored] održavanja stabilnosti u pogledu ekonomskih zločina, masovni protesti i politička pitanja [moraju] biti stabilizirani kroz zakone o nacionalnoj sigurnosti, “, rekla je Lin za Glas Amerike.
Tajvanski demokratski aktivista Lee Ming-che, koji ima iskustvo iz prve ruke u kineskim zatvorima, vjeruje da bi korupcija u lokalnim vlastima također mogla utjecati na povećanje broja hapšenja.
"Uz ekonomsku stagnaciju Kine, a centri za pritvor moraju preživjeti, lokalne vlasti možda zatvaraju više ljudi [da] povećaju prihode i suzbijaju ove zločine koji su se previđali", rekao je Lee.
U Kini zatvorenici mogu platiti da poboljšaju svoje obroke i kupe dnevne potrepštine. Više zatvorenika dovodi do veće prodaje, povećavajući prihode za pritvorski centar i lokalnu upravu.
Lin Zhanhui je također primijetio kako lokalne vlasti u Kini koriste "vladavinu zakonom" kao sredstvo za unošenje više novca u lokalnu blagajnu. Takve metode uključuju kratkoročne pritvore i novčane kazne, rekao je on.
Osim toga, Lin se složio s procjenom pravnika na internetu u Kini da ekonomski pomaci, uključujući rastuću nezaposlenost mladih, otpuštanja u kompanijama, zatvaranje fabrika i opću borbu za zapošljavanje doprinose porastu ukupnog kriminala.
S obzirom na rastuće troškove života u Kini, neki ljudi, kaže, čak mogu vidjeti hapšenje kao način da dobiju besplatne obroke u pritvorskim centrima.
Zapadni saveznici različito gledaju na ukrajinski „plan pobjede”
Plan predsjednika Volodimira Zelenskog da okonča gotovo trogodišnji rat Ukrajine s Rusijom do sada je naišao na različite reakcije zapadnih saveznika.
„Plan pobjede”, koji je Zelenski iznio u zemlji i inostranstvu, uključuje formalni poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u i dozvolu da koristi zapadne rakete dugog dometa za gađanje vojnih ciljeva u Rusiji - dva koraka koja su saveznici Kijeva ranije oklijevali podržati.
Podrška SAD-a je ključna ako Zelenski želi da dobije podršku drugih saveznika za prijedloge za koje vjeruje da su neophodni za jačanje pozicije Ukrajine na bojnom polju, i prije bilo kakvih mirovnih pregovora. Ali analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Bidenova administracija donijeti odluku prije američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra, jer se možda neće svidjeti biračima.
„Čini se da sada samo rade vrlo malo i čekaju izbore”, rekao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj.
Analitičari kažu da je plan korak u pravom smjeru za vojne napore Ukrajine. Oni su to također plan opisali kao ambiciozan, s obzirom na strahove saveznika od eskalacije s nuklearno naoružanom Rusijom. Ukrajina je ranije osigurala podršku Zapada za zahtjeve koji su se nekada smatrali nerealnim, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot i avioni F-16.
Nakon što se vratio sa iznošenja svog argumenta Evropskom vijeću, Zelenski je rekao da očekuje da Bijela kuća pruži povratne informacije. „Oni će uskoro biti ovdje s nekim oblikom odgovora”, rekao je.
Hoće li plan donijeti pobjedu Ukrajini?
Zelenski je iznio plan u pet tačaka dok se ukrajinske trupe bore da obustave sporo, ali stabilno napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini. Plan uključuje i tri „tajna aneksa” predstavljena samo nekim liderima. Također se govori i o zabrinutosti partnera u vezi sa strategijom Ukrajine nakon neuspjele kontraofanzive u ljeto 2023.
Zelensk je rekao da je glavni cilj plana „ojačati Ukrajinu i natjerati Rusiju da sjedne za pregovarački sto sa svim partnerima”.
Plan neće odmah promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će pomoći Ukrajini da iscrpi Rusiju i pruži više sredstava da nastavi u ratu na iscrpljivanje.
„Mislim da su ljudi potencijalno očekivali neku vrstu operativnijeg plana za dobivanje rata”, rekao je Justin Crump, bivši komandant britanske tenkoviske jedinice koji danas vodi Sibylline, kompaniju za strateško savjetovanje. „Naivno je mišljenje očekivati da će plan sadržavati operativne detalje koji bi očito bili od koristi neprijatelju.”
Neki ukrajinski analitičari krive naziv plana, dodajući da je vjerojatno odabran u marketinške svrhe. Ukrajinski analitičar Yurii Bohdan rekao je da je cilj dobiti resurse.
„Da bi pobijedila u takvom ratu (iscrpljivanja), Ukrajina mora povećati svoju otpornost i iscrpiti svog protivnika”, rekao je Hlib Voloski, analitičar iz ukrajinskog „think-tanka”, Come Back Alive Center of Initiatives. „Pobjeđuje strana koja zadnja padne.”
Kakav je odgovor saveznika?
Reakcija SAD bila je tiha i neobavezna, iako je izdala novi paket sigurnosne pomoći Ukrajini od 425 miliona dolara kada je Zelenski predstavio plan poslanicima.
„Ne mogu javno da procjenjujem njegov plan”, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin. „Mi ga podržavamo pružanjem sigurnosne pomoći na značajan način već dvije i po godine. To ćemo i dalje raditi.”
U Evropi su se reakcije kretale od kategoričnog protivljenja do snažne podrške.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u subotu u Kijevu da će raditi s ukrajinskim zvaničnicima kako bi okupili druge nacije da stanu iza prijedloga.
Njemački kancelar Olaf Scholz ostao je pri svom odbijanju da Kijevu isporuči krstareće rakete dugog dometa Taurus.
„Naš stav je jasan: podržavamo Ukrajinu što je snažnije moguće”, rekao je on. „Istovremeno vodimo računa da NATO ne postane strana u ratu kako ovaj rat ne bi kulminirao još većom katastrofom.”
Mađarski premijer Viktor Orban, za kojeg se smatra da ima najtoplije odnose od bilo kojeg lidera EU sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nazvao je plan Zelenskog „više nego zastrašujućim”.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ismijao je Zelenskijev plan kao „efemeran”, a portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ga je „skupom nekoherentnih slogana”.
Šta je na kocki za Ukrajinu?
Bez poziva za pridruživanje NATO-u, Ukrajina neće imati „garanciju da će njena geopolitička budućnost biti adut za pregovaranje s Rusijom”, rekao je ukrajinski analitičar Hlib Voloskyi.
Ukrajinski zvaničnici kažu da nema drugih garancija za Ukrajinu osim NATO-a za zaštitu od agresije Rusije nakon rata.
Bez podrške Zapada, Ukrajina će se boriti da izdrži dugotrajni rat sa Rusijom, koju podržavaju Sjeverna Koreja, Iran i Kina. Ako Ukrajina padne, biće prinuđena da pregovara o uslovima Rusije.
„Dobijanje pomoći izvana je ključni dio pobjede u ratu”, rekao je O'Brien.
Kako bi uragani Helena i Milton mogli utjecati na predsjedničke izbore
Sjeverna Karolina, Georgia, kao i Florida, i dalje se bore s posljedicama dva velika uragana koji su doveli do gubitka života na stotine ljudi i prouzročili štetu od desetine milijardi dolara. Dok se predsjednički izbori održavaju za manje od mjesec dana, i utrka je vrlo tijesna, Patsy Widakuswara razmatra kako bi posljedice uragana mogle utjecati na glasanje u ovim saveznim državama.
