Linkovi

Teme

Šta se očekuje od drugog samita Trump-Kim?

Kim Jong Un i Donald Trump na prvom samitu u Singapuru, jun 2018.

Možda je najveće dostignuće prvog samita između Donalda Trumpa i Kim Jong Un-a bilo da se samit uopšte dogodio. Ali kada se iduće nedjelje dvojica lidera budu ponovo sastali, održavanje samita neće biti samo po sebi biti dovoljno.

Prošle godine u Singapuru, Donald Trump i Kim Jong Un dogovorili su se da rade na potpunoj denuklearizaciji korejskog poluostrva.

Samit u Vijetnamu biće pod pritiskom definisanja tog cilja, odnosno utvrđivanja konkretnih mjera koje bi dovele do željenog cilja.

“Za razliku od prvog samita, smatram da bi pod obostranim pritiskom mogao da bude iznuđen opipljiv rezultat. U suprotnom, sastanak će biti proglašen neuspjelim i sve treba da krene od početka”, ocenjuje Robert Manning iz Atlantskog savjeta.

Sjedinjene Države traže od Sjeverne Koreje konkretne korake za uklanjanje nuklearnog arsenala ili da objavi spisak nuklearnog i raketnog inventara.

Sjeverna Koreja traži od SAD ukidanje sankcija odnosno proglašenje formalnog kraja Korejskog rata iz 1950-tih.

Najproduktivniji ishod bi možda bio sporazum o započinjanju željenog procesa na nižem zvaničnom nivou.

“Lideri dvije zemlje ne mogu sami da riješe sva pitanja. Ne vjerujem da dovoljno detaljno poznaju stvari da mogu bez naučnih i tehničkih stručnjaka da dodju do rješenja”, smatra James McKeon iz Centra za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Prema nekim nagoviještajima, Vijetnam bi mogao da bude produktivniji od Singapura.

Američki zvaničnici unaprijed su održali nekoliko radnih sastanaka sa svojim sjevernokorejskim kolegama.

Za razliku od Singapura, za Vijetnam su planirana dva dana stručnih sastanaka kako bi se postigao konkretni napredak ka nuklearnom sporazumu.

See all News Updates of the Day

Zakon o javnim nabavkama krše sve institucije - od općina do Predsjedništva BiH

Monitoring javnih nabavki u BiH, Foto: VIPHD

Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine krši se u svim fazama procesa, a krše ga sve institucije od općina do Predsjedništva BiH, pokazao je monitoring javnih nabavki nevladinih organizacija proveden na 1.338 nabavki vrijednosti 400.000.000 KM.

Ovo je treća godina od kada timovi Fonda otvoreno društvo BiH, Razvojne agencija Eda Banja Luka, Transparency International BiH, Udruženja građana “Tender” Banja Luka provode monitoring, prenosi VIPHD Agencija iz Sarajeva.

Prve dvije godine u projektu bio i Centar za istraživačko novinarstvo dok od ove godine u njemu učestvuje Fondacija Media Centar iz Sarajeva.

U ove tri godine, analizirali su 9.146 konkretnih postupaka javnih nabavki roba, radova i usluga na svim administrativnim nivoima u BiH vrijednosti većoj od 3,2 milijarde KM.

Kako su tokom prezentacije izvještaja na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu istakli predstavnici ovih organizacija, usprkos velikom broju prijava i podnesaka koje su podnijeli Agenciji za javne nabavke i dalje izostaje adekvatna reakcija nadležnih institucija i pravosuđa.

Zbog svega ovoga ponuđači nemaju povjerenja u proces javnih nabavki, istaknuo je danas iz Fonda otvoreno društvo BiH Mervan Miraščija, ali je posebno upozorio da se godišnje gube velike sume novca iz javnih sredstava, između 450 i 600 miliona KM, kroz ovu vrstu potrošnje.

– U BiH još uvijek govorimo o netransparentnim i diskriminatorskim javnim nabavkama koje gotovo u cijelosti uništavaju aktivnu konkurenciju te su neefikasne, neekonomične i nesvrsishodne – dodao je Miraščija.

Primjetno je poboljšanje u procesu plana javnih nabavki te u nekim od ugovornih organa, a to su uglavnom institucije s malim budžetima za javne nabavke, također poboljšanje je vidljivo kod organa koji su pod kontrolom izvršne vlasti te oni koji nadziru međunarodne finansijske institucije.

Iz Transparency Internationala BiH Aleksandra Martinović kazala je da je podneseno 1.000 podnesaka prema različitim institucijama i to 14 tužbi po kojima je doneseno sedam presuda u korist TIBiH, 77 prijava Agenciji za javne nabavke te dvije pozitivne preporuke Ombudsmana BiH.

Dodala je i to da je zabilježeno stopostotno povećanje broja objavljenih javnih nabavki na zvaničnom portalu u 2018. izbornoj godini nego je to bilo slučaj u 2017. godini, a u ovoj godini se taj broj obavijesti nije smanjio čak je zabilježen i blagi rast.

Istraživanje provedeno prošle godine pokazalo je da 88 posto ispitanih među 53 bh. kompanije smatra da postoji favorizovanje određenih ponuđača u procesu provođenja javnih nabavki, naglasio je iz EDA-e Aleksandar Draganić, dodajući da isti broj ispitanih smatra da je u procesima javnih nabavki prisutna korupcija.

Kao neki od primjera kršenja principa javnih nabavki izdvojeni su slučajevi nabavke traktora, putničkog motornog vozila, a tim monitora iznio je i primijećene trendove kada je riječ o nabavci i održavanju informatičke opreme.

U ovom segmentu pojavljuju se previsoki neprimjereni zahtjevi za licenciranim stručnjacima različitih profila ili previsoki uvjeti tehničke i profesionalne sposobnosti, što za rezultat često ima pristizanje samo jedne ponude, čija je vrijednost simbolično ispod procijenjene vrijednosti navedenoj u tenderskoj dokumentaciji.

Bajtal za VOA: Evropa pregovara sa onima koji su nas uništili, vladaju oni koji su nas opljačkali

Bajtal za VOA: Evropa pregovara sa onima koji su nas uništili, vladaju oni koji su nas opljačkali
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:39 0:00

Trump želi promjenu politike useljavanja. Demokrate protiv njegovog plana

Trump želi promjenu politike useljavanja. Demokrate protiv njegovog plana
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:52 0:00

Dodik i Amerika: Stara politika, novo lobiranje

Milorad Dodik prilikom preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BIH, novembar 2018. (AP Photo/Amel Emric)

Ponašanje Milorada Dodika zbog kojeg je završio na američkoj crnoj listi ostalo je isto, dok će novi ugovoreni poslovi lobiranja u SAD-u građane RS-a koštati 640.000 dolara.

Kada je Glas Amerike početkom 2017. godine objavio da je RS do tada potrošila gotovo 30 miliona dolara na lobiranje u SAD-u, Milorad Dodik, tadašnji predsjednik RS, rekao je da „to i nije neki novac”.

Njegovo viđenje potrošenih miliona jeste da su doprinijeli boljem položaju entiteta RS.

„Javna je tajna da mi deset godina imamo kontakte s određenim agencijama i da tome možemo zahvaliti za dobar položaj RS u prošlosti koji smo imali i objašnjena na neka pitanja”, naveo je Dodik 2017. godine.

Petneaestak dana prije nego je objelodanjen podatak o lobiranju Dodik se našao pod američkim sankcijama.

„Time što ometa Dejtonski sporazum, Dodik predstavlja značajnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH”, saopćeno je tada iz Ureda za kontrolu strane imovine, koji je izrekao sankcije Dodiku.

Lobiranje se nastavilo, a Dodik je ostao pod sankcijama, koje uključuju blokadu imovine ili interesa za imovinu unutar nadležnosti SAD-a i čijim državljanima je zabranjeno angažiranje u transakcijama sa Dodikom.

Sada je u igri i nova firma za lobiranje u SAD-u. Vlada RS je odlučila od maja pa do kraja 2019. godine mjesečno plaćati 80.000 dolara američkoj kompaniji McGinnis Lochridge.

Angažman firme, između ostalog, odnosi se na savjetovanje Vlade RS o stvarima koje se tiču međunarodnog prava, prenosi Slobodna Evropa.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, kaže za Glas Amerike da poslove sa lobiranjem koje sklapa Vlada RS ne odlikuje transparentnost.

„Apsurdno je da se o ovome saznaje preko informacija koje su lobističke kuće u Americi dužne objavljivati, dok vlasti RS to same ne objavljuju transparentno niti su poznati načini na koje se ugovaraju ovi poslovi”, kaže Korajlić.

Arhiv - Ivana Korajlić, Transparency International BiH
Arhiv - Ivana Korajlić, Transparency International BiH

Ona kaže da rezultati lobiranja ne daju rezultate „barem kada je riječ o efektima na položaj i građane”.

„Upravo zbog toga je vjerovatnije da se ovdje radi o lobiranju za nekakve specifične interese pojedinaca, a koje se plaća sredstvima poreskih obveznika RS stranim firmama, iako imamo institucije koje bi to trebalo da rade i za koje se već izdvaja značajan novac”, kaže Korajlić.

Dodikova retorika i ponašanje prema SAD-u otišli su predaleko i on želi da popravi svoj imidž, rekao je za Slobodnu Evropu Velizar Antić, politički analitičar iz Banja Luke.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije u SAD-u kaže za Klix da lobiranje ima jedan cilj, a to je da se ukinu američke sankcije za Dodika.

Dodik, koji danas obnaša funkciju člana Predsjedništva BiH, vuče poteze koji se ne dopadaju američkim zvaničnicima.

Stalno priča o otcjepljenju entiteta RS, suprotstavlja se putu BiH u NATO savez, negira genocid u Srebrenici, ne poštuje odluke Ustavnog suda BiH…

Nakon preuzimanja dužnosti, novi američki ambasador u BiH Eric Nelson ponovio je stav SAD-a koje garantuju suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Ambasador SAD u BiH Eric Nelson održao prvu konferenciju za novinare, Ambasada SAD u BiH, Sarajevo, 7. mart
Ambasador SAD u BiH Eric Nelson održao prvu konferenciju za novinare, Ambasada SAD u BiH, Sarajevo, 7. mart

„Prioritet svih priroteta bit će da pomognem BiH da napreduje ka ostvarenju zacrtanih ciljeva za članstvo u NATO savezu i EU”, rekao je Nelson.

Dodik jeste za članstvo BiH u EU, a što je najavio i prilikom preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH. Tom prilikom je rekao da podržava američkog predsjednika Donalda Trumpa i da će sve učiniti za dobre odnose između SAD-a i BiH. Istovremeno je rekao da će se zalagati za ukidanje visokog predstavnika u BiH i boriti za vojnu neutralnost.

Dodik je očekivao od administracije predsjednika Donalda Trumpa povoljniji tretman, nakon što je za sankcije okrivio tadašnju ambasadoricu Maureen Cormack, sa kojom se jedne prilike odbio rukovati, i odlazeću američku administraciju.

Sve je ostalo samo na željama, kaže analitičar Antić.

Upravo je nova američka administracija sankcionisala Nikolu Špirića, Dodikovog stranačkog kolegu.

Arhiv - Nikola Špirić za vrijeme poslaničkog mandata u Parlamentu BiH
Arhiv - Nikola Špirić za vrijeme poslaničkog mandata u Parlamentu BiH

Odluku o sankcijama prema Špiriću potpisao je američki državni sekretar Mike Pompeo, zbog, kako je obrazloženo, njegove značajne upletenosti u korupciju. Špirić, kojem je zabranjen ulazak u SAD, kao i njegovoj ženi i djeci, odbacio je navode umiješanosti u korupciju.

„Na kraju krajeva, bio je u Americi, ne mora više ni da ide”, ohrabrivao je Dodik kolegu Špirića.​

Zvaničnici SAD-a od Dodika očekuju da promijeni svoje ponašanje, rekao je krajem 2018. godine prvi američki čovjek za Zapadni Balkan Matthew Palmer.​

Matthew Palmer razgovara sa novinarom Glasa Amerike, Washington, 2018.
Matthew Palmer razgovara sa novinarom Glasa Amerike, Washington, 2018.

„Dodik zna što se od njega očekuje kako bi sankcije bile uklonjene i željeli bismo vidjeti da on ide tim putem” rekao je Palmer, prenijeli su bh. mediji.

Ambasador Nelson je nedavno rekao da se nada da će Dodik promovirati politiku sigurnosti i stabilnosti BiH.

Umjesto toga, Ambasada SAD-a u BiH se osvrnula na Dodikovu noviju izjavu kako od pripadnika Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga BiH očekuje na idućoj godišnjici da obuku uniforme Vojske RS.

„Javno osporavanje jednog od ključnih stubova mira i sigurnost u BiH podriva stabilnost cijele zemlje. Retorika i pozivi na djelovanje ove vrste su neodgovorni i opasni, a i ne pomažu BiH da ostvari svoj javno deklarirani cilj - evropske integracije”, odgovor je Ambasade na upit agencije Fena.

Analitičar Antić kaže da sumnja u mogućnost da će novim lobiranjem biti popravljen Dodikov narušeni imidž u SAD-u.

Trumpove prijetnje upotrebom vojne sile i ustezanje da uđe u konflikte

Trumpove prijetnje upotrebom vojne sile i ustezanje da uđe u konflikte
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:07 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG