Linkovi

Teme

Šta se očekuje od drugog samita Trump-Kim?

Kim Jong Un i Donald Trump na prvom samitu u Singapuru, jun 2018.

Možda je najveće dostignuće prvog samita između Donalda Trumpa i Kim Jong Un-a bilo da se samit uopšte dogodio. Ali kada se iduće nedjelje dvojica lidera budu ponovo sastali, održavanje samita neće biti samo po sebi biti dovoljno.

Prošle godine u Singapuru, Donald Trump i Kim Jong Un dogovorili su se da rade na potpunoj denuklearizaciji korejskog poluostrva.

Samit u Vijetnamu biće pod pritiskom definisanja tog cilja, odnosno utvrđivanja konkretnih mjera koje bi dovele do željenog cilja.

“Za razliku od prvog samita, smatram da bi pod obostranim pritiskom mogao da bude iznuđen opipljiv rezultat. U suprotnom, sastanak će biti proglašen neuspjelim i sve treba da krene od početka”, ocenjuje Robert Manning iz Atlantskog savjeta.

Sjedinjene Države traže od Sjeverne Koreje konkretne korake za uklanjanje nuklearnog arsenala ili da objavi spisak nuklearnog i raketnog inventara.

Sjeverna Koreja traži od SAD ukidanje sankcija odnosno proglašenje formalnog kraja Korejskog rata iz 1950-tih.

Najproduktivniji ishod bi možda bio sporazum o započinjanju željenog procesa na nižem zvaničnom nivou.

“Lideri dvije zemlje ne mogu sami da riješe sva pitanja. Ne vjerujem da dovoljno detaljno poznaju stvari da mogu bez naučnih i tehničkih stručnjaka da dodju do rješenja”, smatra James McKeon iz Centra za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Prema nekim nagoviještajima, Vijetnam bi mogao da bude produktivniji od Singapura.

Američki zvaničnici unaprijed su održali nekoliko radnih sastanaka sa svojim sjevernokorejskim kolegama.

Za razliku od Singapura, za Vijetnam su planirana dva dana stručnih sastanaka kako bi se postigao konkretni napredak ka nuklearnom sporazumu.

See all News Updates of the Day

Pence i Pompeo sa Erdoanom, traže prekid vatre u Siriji

A Syrian girl who is newly displaced by the Turkish military operation in northeastern Syria, weeps as she sits in a bus upon her arrival at the Bardarash camp, north of Mosul, Iraq, Wednesday, Oct. 16, 2019.

Potpredsjednik Sjedinjenih Država Mike Pence i američki državni sekretar Mike Pompeo sastaju se danas u Ankari sa turskim predsjednikom Režepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) u nastojanju da osiguraju prekid vatre na sjeveroistoku Sirije.

Nakon telefonskog razgovora sa turskim predsjednikom koji je odbacio pozive za primirjem, američki predsjednik Donald Trump je uputio visoke zvaničnike Bijele kuće, uključujući potpredsjednika Pencea, državnog sekretara Mike Pompea i savjetnika za nacionalnu sigurnost Roberta O'Briena u Ankaru kako bi kroz vanredne sastanke sa Erdoanom pokušali uvjeriti Tursku da zaustavi ofanzivu.

U isto vrijeme, Trump brani svoju odluku o povlačenju američkih trupa iz tog područja, rekavši da to 'nije njihova granica'.

"Naša misija da vidimo da li možemo osigurati prestanak vatre, da li možemo ovo ispregovarati", rekao je Pence novinarima u avionu na putu za Tursku.

Američki predsjednik je dan uoči sastanka izjavio kako vjeruje da će Pence i Erdogan imati 'uspješan sastanak' ali je upozorio na sankcije i tarife koje će u suprotnom biti 'pogubne za tursku ekonomiju.

'Ne želite biti budala'

Turski, sedam dana dugi napad stvorio je novu humanitarnu krizu u Siriji, sa 160.000 civila u bijegu, sigurnosne prijetnje zbog hiljada boraca takozvane 'Islamske države' napuštenih u kurdskim zatvorima i političkom vrtlogu za Trumpa u Americi.

Predstavnički dom američkog Kongresa je dan ranije osudio Trumpovo povlačenje u rezoluciji koja je dobila natpolovičnu većinu od 354 glasa, uključujući 129 glasova republikanaca.

Potez Turske uslijedio je nakon nagle odluke američkog predsjednika za povlačenjem američkih snaga sa sjeveroistoka Sirije, gdje su pružali podršku kurdskim borcima koji se bore protiv takozvane 'Islamske države'.

Trump je u srijedu ovaj potez nazvao 'strateški sjajnim'.

U borbi protiv političke štete na domaćem terenu i u mogućem nastojanju, piše Reuters, da pokaže napore američkog predsjednika za zaustavljanjem ofanzive, Bijela kuća je objavila pismo koje je Trump poslao Erdoganu na dan kada je počela turska ofanziva, u kojem, između ostalog, američki predsjednik piše turskom da 'ne bude budala'.

"Ne želite da budete odgovorni za masakr hiljada ljudi, a ja ne želim da budem odgovoran za uništavanje turske ekonomije - šta bih i uradio (ako bude bilo potrebno)", napisao je američki predsjednik. "Istorija će o vama suditi blagonaklono ako budete postupali pravedno i humano", poručio je Tramp turskom predsjedniku, koga je obavijestio i da će se se naknadno čuti telefonom.

Šta se dešava u Siriji?

Kritičari politike američkog predsjednika smatraju da su dosadašnje sankcije Turskoj, poput povećanja tarifa na čelik, pauze u trgovinskim pregovorima i sankcije ministarstvima odbrane i energetike, bile preblage.

Erdogan je odbacio sankcije ali i poziv za zaustavljanjem ofanzive na Siriju, za koju Turska kaže da će dovesti do stvaranja 'sigurne zone' koja se proteže 32 kilometra na sjeveroistok Sirije kako bi se osigurao povratak miliona sirijskih izbjeglica i očistilo područje od kurdskih boraca koje Ankara označava teroristima.

Erdogan je rekao da će Turska okončati svoju operaciju kada se kurdske snage povuku iz 'sigurne zone' dodajući kako 'nijedna sila' ne može spriječiti operaciju Ankare dok ne postigne svoje ciljeve.

Trump brani svoj potez povlačenja trupa iz Sirije kao dio šireg napora SAD-a da vrati američke vojnike iz 'beskrajnih ratova', uprkos tome što su taj potez osudili i članovi njegove vlastite stranke.

Operacija Turske također je omogućila sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu (Bashar al-Assad) da preusmjeri svoje snage na područje koje je, u osmogodišnjem sirijskom ratu, već godinama bilo van njegovog nadzora. Turski napadi su također potaknuli Sirijske demokratske snage (SDF) u kojima se nalazi i kurdski YPG (Jedinica za zaštitu naroda) da sklope sporazum sa Damaskom.

Komandant SDF-a Mazloum Kobani rekao je u srijedu kako se Trump ne protivi sporazumu između kurdskih snaga i Damaska.

Za Tursku, YPG kojeg podržavaju Sjedinjene Države je teroristička organizacija zbog veza za kurdskim militantima koji vrše pobunu unutar Turske, odnosno smatraju ih produžetkom Radničke stranke Kurdistana (PKK) koja od 1980.-ih vodi gerilsku kampanju unutar Turske i koju Ankara, Washington i Evropska unija smatraju za terorističku organizaciju.

Asadov najmoćniji saveznik, Rusija, tursku ofanzivu je nazvala 'neprihvatljivom' te da mora biti ograničena u vremenu i obimu.

U rijetkoj kritici turske politike prema Siriji, Moskva je rekla da turske trupe imaju pravo da privremeno uđu najviše 10 kilometara u Siriju, prema sporazumu Ankare i Damaska iz 1998. godine.

U međuvremenu su sirijske trupe, u pratnji ruskih snaga, ušle u Kobani, strateški pogranični grad i potencijalno žarište za širi sukob, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Libanska televizija Al Majadin (al-Mayadeen) saopštila je da su sirijske snage koje podržava Rusija postavile snage u Raki, nekadašnjoj prijestolnici samoproglašenog kalifata takozvane 'Islamske države' kojeg su Kurdi, u jeku svoje kampanje uz podršku SAD, preuzeli 2017. godine.

Prema posljednjim informacijama kurdske administracije, piše Reuters, turska ofanziva koja traje posljednjih sedam dana na sjeveroistoku Sirije ubila je 218 civila, uključujući 18 djece. Više od 650 ljudi je ranjeno.

Preminuo kongresmen Ilajdža Kamings

Arhiva - Predsjedavajući Odbora Predstavničkog doma za nadzor i reforme vlade, Ilajdža Kamings, obraća se novinarima u Vašingtonu, 7. avgusta 2019.

Američki kongresmen Ilajdža Kamings, iz Baltimora, preminuo je u četvrtak rano izjutra u bolnici Džons Hopkins zbog komplikacija hroničnih zdravstvenih problema, saopštila je njegova kancelarija u Kongresu. Bilo mu je 68 godina.

Sin zemljoradnika, Kamings je postao moćan predsjedavajući odborima Predstavničkog doma i istraživao je predsjednika Donalda Trumpa. Bio je dobar govornik koji se strastveno zalagao sa siromašne u njegovom distriktu sa većinskom crnačkom populacijom, koji obuhvata dobar dio Baltimora sa predgrađima.

Kao predsjedavajući Odbora za nadzor i reformu, Kamings je vodio nekoliko istraga o predsjednikovim sporazumima, uključujući i istrage iz 2019. u vezi sa članovima predsjednikove porodice koji služe u Bijeloj kući.

EU i Velika Britanija postigle dogovor o Brexitu

BREXIT

Predsjednik Evropske komisije Jean Claude Juncker i premijer Velike Britanije Boris Johnson potvrdili su da je postignut dogovor za Brexit.

Britanski premijer rekao je u četvrtak da Britanija i Evropska unija imaju "odličan" novi Brexit sporazum te je zatražio od zastupnika Velike Britanije da ga odobre tokom vikenda.

"Sada parlament treba da odobri Brexit u subotu tako da možemo da nastavimo da se bavimo drugim prioritetima poput troškova života, nasilnih zločina i okoliša", stoji u tweetu Borisa Johnsona.

Evropska komisija i Juncker su se takođe oglasili na Twitteru, uz sličnu poruku:

„Gdje ima volje ima i dogovora, a mi imamo jedan! To je pošten i izbalansiran dogovor za Evropsku uniju i Ujedinjeno Kraljevstvo i to je potvrda naše posvećenosti da pronađemo rješenje. Moja preporuka je da Evropska komisija prihvati ovaj dogovor“, napisao je Juncker.

Na Twitter nalogu Evropske komisije je objavljeno: "Imamo dogovor", uz preporuku predsjednika Junckera da ga Komisija prihvati.

Međutim, prethodno su isti dan čelnici ključne savezničke sjeverno-irske stranke britanskog premijera saopćili da ne mogu podržati nacrt sporazuma o Brexitu, jer, kako su naveli, "ne mogu podržati ono što je sugerirano na polju carinske politike i u drugim pitanjima u kojima je postignuta saglasnost".

Protesters from the Border Communities Against Brexit group hold a demonstration on the Irish border on the Republic of Ireland side close to the town of Jonesborough, Ireland, Oct. 16 , 2019.
Protesters from the Border Communities Against Brexit group hold a demonstration on the Irish border on the Republic of Ireland side close to the town of Jonesborough, Ireland, Oct. 16 , 2019.

Ti aranžmani od ključnog su značaja za garantiranje otvorene granice između Sjeverne Irske koja ostaje u Britaniji i članice EU Irske - najveće prepreke sporazumu o Brexitu.

Bez podrške DUP-a, malo je vjerovatno da će britanski parlament ratificirati bilo koji sporazum.

Predsjednik britanske opozicione Laburističke stranke Džeremi Korbin pozvao je danas poslanike da odbiju novi dogovor o Brexitu koji su premijer Velike Britanije i predsednik Evropske komisije postigli nekoliko sati pred početak dvodnevnog samita lidera Evropske unije (EU) u Briselu.

Brexit: Jeremy Corbin
Brexit: Jeremy Corbin

"Nismo srećni sa ovim dogovorom i kako sada stvari stoje glasaćemo protiv", rekao je Korbin u Briselu.

Smatra da je najbolji način da se reši Brexit "dati narodu poslednju riječ na glasanju".

Planirano je da Britanija napusti EU 31. oktobra.

Trump: Turska invazija na Siriju nema veze sa nama

Predsjednik Donald Trump odgovara na pitanja novinara u Beloj kući

Predsjednik SAD Donald Trump izjavio je da turska invazija na Siriju "nema veze sa SAD" i da Turska i Sirija treba da riješe konflikt u kome se trenutno nalaze.

Trump je, nakon susreta sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom u Bijeloj kući, rekao da je "u redu što Rusija pomaže i da Kurdi koji brane svoju teritoriju unutar Sirije - nisu anđeli".

"Borili su se sa nama. Platili smo im mnogo da se bore sa nama i to je u redu. I dobro su se borili dok su bili sa nama, bez nas im ne ide baš dobro".

Predsjednik SAD je rekao da je "uvođenje američkih sankcija Turskoj bolje nego da se snage SAD bore u regionu".

"Uvijek ću radije da koristim ekonomsku, nego vojnu moć", kazao je Tramp.

Kurdi su se borili zajedno sa američkim vojnicima protiv Islamske države u sjevernoj Siriji.

Turska je počela ofanzivu kada su SAD odlučile da povuku svoju vojsku iz severne Sirije.

Potpredsjednik SAD Mike Penc i državni sekretar Majk Pompeo putuju u Ankaru gdje bi u četvrtak trebalo da se sastanu sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom.

Pens će, kako je najavljeno iz Bele kuće, prenijeti poruku SAD o "momentalnom prekidu vatre i pronalaženju uslova da se o rješenju pregovara".

Predsjednik Donald Tramp je ranije rekao da SAD traže prekid vatre u Siriji.

Turski predsjednik Erdogan je izjavio da je Trumpu rekao da "Turska nikada neće proglasiti prekid vatre na sjeveru Sirije".

Šta poslije francuskih uslova za proširenje EU

Evropska unija nije uspjela da donese odluku o otvaranju pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Ovo je treći put u 16 mjeseci da se odlaže odluka, iako Evropska komisija smatra da su obje zemlje ispunile sve neophodne kriterijume. Većina zemalja članica EU je bila za otvaranje pristupnih pregovora, ali Francuska blokira odluku koja mora da bude usvojena jednoglasno.

Šta znamo

  • Francuska uslovljava otvaranje pristupnih pregovora između EU i Sjeverne Makedonije usvajanjem nove metodologije u pregovaračkom procesu
  • Pariski zvaničnici tvrde da je trenutni okvir predugačak i isuviše komplikovan, te da treba promijeniti pristup jer se aktuelni ne podudara sa realnom situacijom u zemljama koje pregovaraju
  • Francuska nije objavila konkretne informacija šta treba da obuhvati nova metodologija, međutim njeno predstavljanje se očekuje na proljeće 2020. godine
  • Nova metodologija bi trebalo da bude usvojena jednoglasnom odlukom zemalja članica EU, što bi značilo da bi u tom slučaju Sjeverna Makedonija i Albanija mogle da otvore pregovore najranije narednog ljeta
  • Od 2017. godine, kad je stupio na mjesto predsjednika Francuske, Emanuel Makron je zastupao tezu da je proširenje nemoguće bez prethodnih unutrašnjih reformi Evropske unije

Nepoznanice

  • Da li će nova metodologija biti primjenjena i kod država koje su već u procesu pregovora o članstvu - Srbiju i Crnu Goru?
  • Koliko (ne)će biti lakše i komplikovanije pregovarati o članstvu uzimajući u obzir da je svaki talas proširenja prolazio kroz prilagođavanja u pregovorima o članstvu, koja su uvek bila dodatno složenija u poređenju sa prethodnim procesima?
  • Da li će francuski uslovi biti posljednji i konačni “priručnik” za zemlje Zapadnog Balkana?

Učitajte još

XS
SM
MD
LG