Linkovi

Analize i istraživanja

Šta se očekuje od drugog samita Trump-Kim?

Kim Jong Un i Donald Trump na prvom samitu u Singapuru, jun 2018.

Možda je najveće dostignuće prvog samita između Donalda Trumpa i Kim Jong Un-a bilo da se samit uopšte dogodio. Ali kada se iduće nedjelje dvojica lidera budu ponovo sastali, održavanje samita neće biti samo po sebi biti dovoljno.

Prošle godine u Singapuru, Donald Trump i Kim Jong Un dogovorili su se da rade na potpunoj denuklearizaciji korejskog poluostrva.

Samit u Vijetnamu biće pod pritiskom definisanja tog cilja, odnosno utvrđivanja konkretnih mjera koje bi dovele do željenog cilja.

“Za razliku od prvog samita, smatram da bi pod obostranim pritiskom mogao da bude iznuđen opipljiv rezultat. U suprotnom, sastanak će biti proglašen neuspjelim i sve treba da krene od početka”, ocenjuje Robert Manning iz Atlantskog savjeta.

Sjedinjene Države traže od Sjeverne Koreje konkretne korake za uklanjanje nuklearnog arsenala ili da objavi spisak nuklearnog i raketnog inventara.

Sjeverna Koreja traži od SAD ukidanje sankcija odnosno proglašenje formalnog kraja Korejskog rata iz 1950-tih.

Najproduktivniji ishod bi možda bio sporazum o započinjanju željenog procesa na nižem zvaničnom nivou.

“Lideri dvije zemlje ne mogu sami da riješe sva pitanja. Ne vjerujem da dovoljno detaljno poznaju stvari da mogu bez naučnih i tehničkih stručnjaka da dodju do rješenja”, smatra James McKeon iz Centra za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Prema nekim nagoviještajima, Vijetnam bi mogao da bude produktivniji od Singapura.

Američki zvaničnici unaprijed su održali nekoliko radnih sastanaka sa svojim sjevernokorejskim kolegama.

Za razliku od Singapura, za Vijetnam su planirana dva dana stručnih sastanaka kako bi se postigao konkretni napredak ka nuklearnom sporazumu.

See all News Updates of the Day

Kalifornija se priprema za prihvat 5.000 izbjeglica iz Afganistana

Kalifornija se priprema za prihvat 5.000 izbjeglica iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

EU izvještaj o napretku: BiH dobila najgore ocjene

Zastave EU ispred sjedišta Evropske komisije u Briselu.

BiH je dobila najgore ocjene izvještajima svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama a koji će Evropska komisija (EK) objaviti u utorak.

Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, autor paketa.

Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.

Izvještaj koji se tiče BiH, ima ubjedljivo najgore ocjene eksperata EK što se tiče stanja u zemlji u poređenju sa ostalim zemljama regiona.

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, u reformi izbornog procesa slobodi izražavanja, niti spoljnim odnosima, a zabilježeno je "nazadovanje" u oblasti javne nabavke. Što se tiče političkih kriterijuma, navodi se da su zakonodavna i izvršna vlast imale "slab učinak zbog političke polarizacije i poremećaja uzrokovanih pandemijom".

"Negativni efekti rasprostranjene korupcije i znaci političkog zarobljavanja nastavili su se snažno manifestovati tokom pandemije, direktno utičući na dobrobit građana", ocjenjuje se u izvještaju koji je posveċen BiH,

U dokumentu se navodi kako izaziva zabrinutost "selektivno i netransparentno gonjenje i sudsko praćenje slučajeva korupcije".

Identifikuju se sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za sprovođenje zakona i veoma ograničena razmjena obavještajnih podataka. Za policiju se kaže da je "podložna političkom uplitanju" a finansijske istrage i zaplijena imovine su, prema nalazima, "uglavnom neefikasni".

Kada je u pitanju navedeni nedostatak napretka u borbi protiv korupcije, u izvještaju se navodi nazadovanje i u oblasti javnih nabavki. Pri javnim nabavkama je BiH "primjenjivala povlašteni tretman" za domaće ponuđače prilikom dodele javnih ugovora, konstatuje se i ocenjuje kako su potrebne "hitne aktivnosti" na usvajanju zakona o javnim nabavkama i sukobu interesa.

Poseban dio izvještaja se odnosi na migrantsku krizu u zemlji, gdje se kaže da vlasti nisu uspjele da uspostave održivi sistem migracija i azila što je dovelo do humanitarne krize u decembru 2020. Izvještaj govori o opsežnom angažovanju i podršci EU, te da je u Lipi kod Bihaća osnovan privremeni šatorski kamp za pružanje skloništa svim osobama u potrebi.

Priznaje se da je BiH pojačala napore za poboljšanje upravljanja migracijama, ali ocenjuje se da je potrebno da zemlja obezbjedi efikasnu koordinaciju na svim nivoima upravljanja granicama i kapaciteta za upravljanje migracijama, kao i funkcionisanje sistema azila.

"Ovo zahtijeva pravednu raspodjelu odgovornosti između svih entiteta i kantona, uključujući i smeštanje prihvatnih centara", navodi se u izvještaju.

Što se tiče osnovnih prava, iako je zakonodavni i institucionalni okvir uveliko uspostavljen, BiH kako stoji u izvještaju, tek treba da usvoji sveobuhvatni strateški okvir. Navodi se da su potrebne značajne reforme kako bi se svim građanima omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava i osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“.

"Nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija, u zaštiti novinara od pretnji i nasilja obezbeđivanjem odgovarajućih sudskih mjera, niti u obezbeđivanju finansijske održivosti sistema javnog emitovanja", stoji u dokumentu i dodaje da i dalje postoje izazovi u pogledu slobode okupljanja, posebno u entitetu Republika Srpska, "gdje su aktivisti bili izloženi zastrašivanju i sudskom gonjenju".

Naglašava se da Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, i nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i srodnih slučajeva. Također stoji da nije postignut napredak u poboljšanju izbornog okvira u skladu sa evropskim standardima i osiguravanju transparentnosti finansiranja političkih stranaka.

Kako se navodi u izvještaju, BiH nije postigla ni napredak u pogledu vanjskih odnosa.

"Zemlja mora pojačati napore da okonča pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. BiH se snažno ohrabruje da poboljša svoje usklađivanje sa vanjskopolitičkim izjavama EU i restriktivnim mjerama", ocjenjuju eksperti EK.

Navode, međutim, da je zemlja nastavila aktivno učestvovati u regionalnoj saradnji i održavati dobrosusjedske odnose.

Colin Powell umro od Covida, iako je bio vakcinisan - zbog historije bolesti i godina

Arhivska fotografija Colina Powella

Uprkos tome što je primio vakcinu protiv koronavirusa, bivši američki državni sekretar Colin Powell ostao je ranjiv na Covid zbog godina i historije borbe sa rakom, objašnjavaju ljekari.

Powell je preminuo u ponedjeljak od komplikacija od Covida u 84. godini, objavila je njegova porodica. Prethodnih godina je liječen od raka krvi koji slabi sposobnost organizma da se bori sa infekcijama i smanjuje dobru reakciju na vakcine.

Stručnjaci i dalje ističu da vakcine protiv Covida u većini slučajeva sprječavaju hospitalizaciju i smrt, kao i da nevackinisani imaju 11 puta veće šanse da umru od koronavirusa.

Vakcine nisu savršene, te je zato važno da se što više ljudi vakciniše, kako se virus ne bi širio i ranjiva populacija ne bi zaražavala.

Također, ljudi kojima su ranije bolesti poput raka već oslabile imuni sistem, ne dobijaju od vakcine toliku zaštitu kao zdravi ljudi.

Studije su pokazale da svega 45 posto oboljelih od raka krvi kakav je imao Powell, može da razvije antitijela potrebna za zaštitu od koronavirusa.

Godine su također faktor rizika. Starija populacija u SAD je među prvima primila vakcinu, a onda se pokazalo da imunitet vremenom opada i da je potrebna treća doza. U međuvremenu se pojavila i ekstremno zarazna delta varijanta.

Mnogi, međutim, Powellovu smrt koriste kao argument protiv vakcinacije.

Doktor Ed Lifshitz​ objašnjava da treba misliti upravo suprotno: "Najbolje ćemo zaštititi ranjive ako najpijre spriječimo da virus uopšte dođe do njih, a najbolji način za to je da se vakcinišemo."

U SAD je odobrena treća doza vakcina Pfizer i Moderna za ljude sa oslabljenim imunitetom.

Pfizer je odobren i za sve starije od 65 godina, a razmatraju se i treće doze za one koji su primili Moderna ili Johnson & Johnson vakcine.

Nije poznato da li je Powell primio treću dozu vakcine.

Sjeverna Koreja testirala raketu tokom sastanka SAD, Japana i Južne Koreje

Sjeverna Koreja u posljednje vrijeme često izvodi raketne probe.

Sjeverna Koreja izvela je probu balističke rakete, prijavili su Japan i Južna Koreja, čiji su šefovi obavještajnih službi u Seulu u tom trenutku razgovarali sa predstavnikom obavještajne službe SAD.

Prema navodima južnokorejske vojske, Pjongjang je raketu lansirao iz podmorničke baze Simpo u južnoj Hamgjong provinciji, oko 10 sati ujutru.

Otkako je ponovo počela sa testiranjem oružja 2019, Sjeverna Koreja redovno izvodi probe balističkih raketa, većinom ih testira u paru.

To što je sada lansirana samo jedna raketa, kažu stručnjaci, može da znači da je riječ o većem kapacitetu ili novom tipu rakete.​

Sjevernoj Koreji je odlukom Savjeta bezbjednosti UN zabranjena bilo kakvo testiranje balističkih raketa, bilo da su kratkog ili dugog dometa.

Južna Koreja i SAD stalno pozivaju na nastavak razgovora sa Sjevernom Korejom o denuklearizaciji.

"Koristimo diplomatiju kako bismo postigli taj cilj, koji ujedno SAD i njene saveznice čini bezbednijim", rekao je američki izaslanik za Sjevernu Koreju Sung Kim. "SAD pozivaju Pjongjang na nastavak dijaloga. Cilj nam je isti. Nismo neprijateljski nastrojeni prema Sjevernoj Koreji, niti mamo preduslove za sastanak, otvoreni smo."

Sjevernokorejski lider Kim Jong Un je, međutim, ponudu već odbio.

"SAD šalju poruke da nisu neprijateljski nastrojene, ali njihovo ponašanje nam govori da ne treba da im vjerujemo", kazao je Kim.

Pjongjang se također protivi zajedničkim vojnim vježbama SAD i Južne Koreje, kao i američkom prisustvu u regionu.

"Sjeverna Koreja želi da natjera svijet da prihvati njeno kršenje rezolucija UN, kao da je to normalno ponašanje i samoodbrana. Kim želi da zemlja bude međunarodno priznata kao nuklearna sila i da, praktično, dobije ustupke samo time što će obnoviti razgovore", kaže profesor iz Seula Leif-Eric Easley​.

Mearsheimer: Amerika i saveznici su se potrudili do krajnjih granica da stvore bogatu Kinu

Mearsheimer: Amerika i saveznici su se potrudili do krajnjih granica da stvore bogatu Kinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:56 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG