Linkovi

Teme

Šta se očekuje od drugog samita Trump-Kim?

Kim Jong Un i Donald Trump na prvom samitu u Singapuru, jun 2018.

Možda je najveće dostignuće prvog samita između Donalda Trumpa i Kim Jong Un-a bilo da se samit uopšte dogodio. Ali kada se iduće nedjelje dvojica lidera budu ponovo sastali, održavanje samita neće biti samo po sebi biti dovoljno.

Prošle godine u Singapuru, Donald Trump i Kim Jong Un dogovorili su se da rade na potpunoj denuklearizaciji korejskog poluostrva.

Samit u Vijetnamu biće pod pritiskom definisanja tog cilja, odnosno utvrđivanja konkretnih mjera koje bi dovele do željenog cilja.

“Za razliku od prvog samita, smatram da bi pod obostranim pritiskom mogao da bude iznuđen opipljiv rezultat. U suprotnom, sastanak će biti proglašen neuspjelim i sve treba da krene od početka”, ocenjuje Robert Manning iz Atlantskog savjeta.

Sjedinjene Države traže od Sjeverne Koreje konkretne korake za uklanjanje nuklearnog arsenala ili da objavi spisak nuklearnog i raketnog inventara.

Sjeverna Koreja traži od SAD ukidanje sankcija odnosno proglašenje formalnog kraja Korejskog rata iz 1950-tih.

Najproduktivniji ishod bi možda bio sporazum o započinjanju željenog procesa na nižem zvaničnom nivou.

“Lideri dvije zemlje ne mogu sami da riješe sva pitanja. Ne vjerujem da dovoljno detaljno poznaju stvari da mogu bez naučnih i tehničkih stručnjaka da dodju do rješenja”, smatra James McKeon iz Centra za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Prema nekim nagoviještajima, Vijetnam bi mogao da bude produktivniji od Singapura.

Američki zvaničnici unaprijed su održali nekoliko radnih sastanaka sa svojim sjevernokorejskim kolegama.

Za razliku od Singapura, za Vijetnam su planirana dva dana stručnih sastanaka kako bi se postigao konkretni napredak ka nuklearnom sporazumu.

See all News Updates of the Day

Sjeverna Koreja: Spremni smo za dijalog ili konfrontaciju sa SAD

Vojna parada u Pjongjangu (arhivski snimak)

Sjeverna Koreja upozorila je u petak da je "spremna za dijalog ili konfrontaciju" sa Sjedinjenim Državama i poručila da je Washingtonu dala dovoljno vremena da promijeni pristup nuklearnim pregovorima koji su u zastoju.

Severnokorejski ministar inostranih poslova Ri Yong Ho​ je u saopštenju, koje je prenijela Korejska centralna novinska agencija, rekao da bi bila "greška", ako bi Washington uveo dodatne sankcije Pjongjangu.

Već smo dali dovoljno obimno objašnjenje da bi ga razumjela američka strana i dovoljno vremena, zahvaljujući maksimalnoj strpljivosti", rekao je Ri.

U saopštenju se takođe upozorava da bi Sjeverna Koreja dugo vremena mogla da ostane najveća prijetnja Sjedinjenim Državama.

Riječ o najnovijem nagoveštaju da Sjeverna Koreja možda neće brzo nastaviti pregovore sa Sjedinjenim Državama, uprkos okončanju najnovije runde američko-južnokorejskih vojnih vježbi ove nedjelje.

Predsjednik Donald Trump rekao je da mu je sjevernokorejski lider Kim Jong Un u pismu obećao da će zaustaviti raketne probe i početi pregovore čim se okončaju vojne vježbe.

Vježbe su završene u utorak, a Sjeverna Koreja je umjesto nastavka pregovora kritikovala to što su održane, i osudila nedavnu odluku Južne Koreje da kupi američke borbene avione.

Severnokorejski šef diplomatije je u petak kritikovao i američkog državnog sekretara Mikea Pompea, zato što je nedavno rekao da će Sjedinjene Države zadržati najoštrije sankcije "u istoriji" protiv Sjeverne Koreje.

“Dovoljno je bezobziran da izrekne tako nepromišljene riječi, zbog čega smo razočarani i skeptični da možemo da riješimo bilo koji problem sa takvim čovjekom", saopštio je Ri i dodao da se "ništa pristojno ne može očekivati od Pompea".

Sjeverna Koreja je Sjedinjenim Državama dala rok do kraja godine da budu fleksibilnije u nuklearnim pregovorima. Pjongjang od Washingtona traži ublažavanje sankcija i bezbjednosne garancije.

Trumpova administracija saopštila je da nije spremna da ublaži sankcije dok Kim ne pristane da se odrekne cijelog programa za nuklearno naoružanje.

Sjeverna Koreja je od početka maja izvela osam raketnih probi, za koje je Trump rekao da nisu problem, jer rakete ne mogu da dosegnu Sjedinjene Države.

Mediji: Inovacija G-7 ili kraj svjetskog poretka

U subotu na jugu Francuske počinje trodnevni samit G-7 koji će vjerovatno biti okončan bez usaglašene zajedničke izjave učesnika, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, pišu svjetski mediji. 

Uz okoliš i trgovinu, analitičari očekuju da će se na sastancima razgovarati o odnosima Washingtona i Teherana, Brexitu, nejednakostima, mogućem vraćanju Rusije i univerzalnom oporezivanju digitalnih divova. U francuskom Bijaricu, gdje se samit održava, očekuju se masovni protesti antiglobalista, a lidere će štititi 13.000 francuskih policajaca.

Macron, Iran, porezi i novi format

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će iskoristiti samit G-7 da pokuša smanjiti tenzije između SAD i Irana i da će tražiti promjene globalnih zakona o korporativnim porezima kako bi kompanije poput Googlea i Amazona plaćale više, piše Guardian.

Sastanak u Bijaricu se održava u napetom trenutku za međunarodne odnose nad kojima su se nadvili oblaci transatlantskih sporova oko trgovine, Irana i klimatskih promjena, ocjenjuje Guardian, dodajući da Macron namjerava promijeniti format samita, ukidanjem zajedničkog saopštenja.

Macron je novinarima u Parizu rekao da će se prije samita sastati s iranskim zvaničnicima da predloži smanjenje tenzija koje su povećane pošto je Donald Trump povukao SAD iz nuklearnog sporazuma s Iranom i vratio sankcije toj zemlji. Rekao je i da će predstaviti planove za promjenu sistema u kojem tehnološki giganti mogu prijavljivati profit u zemljama s niskim porezima, bez obzira odakle dolaze prihodi.

Francuski predsjednik je upozorio na "duboku krizu demokratije u Evropi i drugdje", rekavši da je na liderima da odbrane i obnove multilateralizam, preispitaju kapitalizam, ponovo definišu demokratiju i da je ne ostave nacionalistima. On je, kako ukazuje Guardian, rekao da su klimatske promjene jedan od najvećih strahova građana širom svijeta i dio sve većeg gnjeva prema kapitalizmu.

Macron je rekao da je pronalaženje rješenja za Ukrajinu na osnovu postojećih mirovnih razgovora "ključni preduslov" da se Rusija vrati u grupu. Moskva je 2014. izbačena iz tadašnjeg G-8, pošto je izvršila aneksiju ukrajinskog poluostrva Krim.

G-7 ili G-5?

Naklonjenost Britanije prema Trumpu rizik je koji može otežati put ka pronalasku zajedničkih stavova i dogovora ovog vikenda na samitu G-7 koji je već opterećen prekoatlantskim razdorima, ukazuje agencija Reuters.

Nepoznato je kako će se britanski premijer Boris Johnson pozicionirati, debitujući na globalnoj sceni na samitu koji prezentira nove stvarnosti, naročito dok, ističe agencija, uticaj Britanije u Evropi opada, a njena ovisnost o Sjedinjenim Državama raste. Mnogi analitičari smatraju da će se zbog potencijalnih trgovinskih sporazuma sa SAD, on oprezno otuđiti od ostalih lidera koji imaju multilateralni pristup svjetskoj politici.

S druge strane, ocjenjuje Reuters, Macron će, kao žarki eurofil i nepokolebljivi branilac multilateralizma, računati na napredak u područjima gdje se može uspostaviti ujedinjeni front. Na samitu, koji se održava od subote do ponedjeljka, sudjeluju lideri Sjedinjenih Država, Francuske, Britanije, Japana, Njemačke, Italije i Kanade, te Evropske unije. Sastanak je službeno usredotočen na široku temu smanjenja nejednakosti i Macron je radi proširenja rasprave o toj temi također pozvao lidere Australije, Burkine Faso, Čilea, Egipta, Indije, Senegala, Ruande i Južne Afrike.

No, teže rasprave nadvile su se nad samitom, ukazuje Reuters ističući kinesko-američki trgovinski rat, tenzije između Washingtona i Teherana, te Trumpovo okretanje leđa naporima širom svijeta da se ograniče emisije ugljika kako bi usporili klimatske promjene. Zapravo, napeti odnosi između Sjedinjenih Država i njihovih glavnih saveznika znače da tamo gdje su nekad bili sporazumni, oni traže najmanji zajednički nazivnik, zaključuje Reuters.

Prvi put u istoriji

Ovogodišnji samit G-7 trebao bi završiti bez usaglašene zajedničke izjave prvi put u svojoj 44-godišnjoj istoriji, što ukazuje na sve dublji razdor između lidera sedam najvećih svjetskih ekonomija, ocjenjuje američka televizijska kuća CNBC, napominjući kako je Macron odlučio da napusti tradiciju navodeći "veoma duboku krizu demokratije".

U obraćanju novinarima uoči sastanka G-7 , Macron je rekao da bi pokušaj pripreme zajedničkog saopštenja najvjerovatnije bio "besmislena" vježba. On je naveo Trumpovu odluku da povuče SAD iz klimatskog sporazuma koji ograničava globalne napore za smanjenje ugljika kao jedan od razloga zašto bi bilo teško prikazati ujedinjenu frontu.

Osiguravanje sporazuma na godišnjem samitu pokazalo se sve težim posljednjih godina, dijelom i zato što je američki predsjednik izrazio sklonost bilateralnim trgovinskim paktima nego multilateralnim sporazumima.

Također, Francuska želi izbjeći još jedan samit "G-6 + 1", naglašava CNBC podsjećajući na prošlogodišnji samit Grupe sedam u Otawi, kada je američki predsjednik zbog trgovinskih prepirki s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom napustio sastanak prije vremena, odbijajući da potpiše kolektivnu završnu izjavu.

Iz francuske perspektive, domaćini će "željeti da pokušaju upravljati ovim G-7 tako da se ne pretvori u još jedan neugodan nered gdje se svi međusobno svađaju", izjavio je Constantine Fraser, evropski politički analitičar iz istraživačke grupe TS Lombard. Dodao je da je zajedničko saopštenje sada samo “nešto više od sve očajnijeg smokvinog lista”, te da je to prepoznavanje situacije u kojoj se nalazimo, navodi CNBC.

Kraj multilateralnosti

Domaćin ovogodišnjeg samita Macron obećao je "inovaciju", ali to vjerovatno neće biti dovoljno za spas međunarodnog poretka, ocjenjuju novinari Bloomberga.

Forumi kao što su G-20 i predstojeći sastanak G-7 u Francuskoj, zamišljeni su 1970-ih kao mjesta da se strani dužnosnici okupljaju, bore ili ne slažu, ali na kraju rješavaju pitanja koja nadilaze granice. U početku je diskusija bila prije svega o ekonomiji, ali programi su brzo narasli i obuhvatili ljudska prava, međunarodnu sigurnost, globalno zdravlje i klimatske promjene.

Zajednička izjava o vrijednostima obično proizvedena na jednom od ovih skupova, poznata kao samitni komunike, nema snagu zakona ali je više od simbolike, ukazuje Bloomberg. Ono što znači - multilateralizam, globalizaciju, međunarodno razumijevanje - postalo je temelj svjetskog poretka modernog vremena.

Taj temelj polako puca. U doba moćnih lidera koje utjelovljuju ruski i turski predsjednici, Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin, a posebno nakon izbora Trumpa, narušavanje međunarodnih normi postalo je samo po sebi norma.

Ako je doba dogovora završeno, kako će izgledati budućnost je pitanje s kojim se francuski predsjednik suočio pred ovogodišnji samit u Bijaricu. "Niko ne čita saopštenja, budimo iskreni. A u posljednje vrijeme čitate komunikee samo da biste pronašli nesuglasice", rekao je Macron. Bloomberg pak ističe da ako Trump onemogući zajednički stav, Francuska, kao domaćin, ima mogućnost izdavanja vlastite izjave na kraju sastanka.

Glas aktivista

Samit G-7 prvi je put prenio poruku onih koji protestuju protiv globalizacije: Kapitalizam je doveo do oštećenja nejednakosti i degradacije okoliša koji su naštetili globalnoj ekonomiji, a nekolicina bogatih zemalja ne može biti jedina koja donosi odluke za svijet. Ali hiljade ljudi koji se okupljaju u blizini Bijarica zbog protesta prilično su skeptični prema novim glasnicima, ističe Washington Post.

Već 20 godina međunarodni sastanci na vrhu privlače demonstrante čije poruke su usmjerene protiv globalizacije, a Francuska je radi zaštite ovogodišnjeg okupljanja lidera rasporedila više od 13.000 policajaca. Ministar unutrašnjih poslova je rekao da ne želi ponavljanje protesta na samitu Svjetske trgovinske organizacije (STO) 1999. godine, koji su postali poznati kao "Bitka u Seattleu".

"Sve što smo tada rekli tada se obistinilo", rekla je Medea Benjamin, aktivistkinja i osnivačica CodePink-a, koja je protestvovala sa samitu u Seattleu koji su obilježili sukobi demonstranata i policije. Aktivistkinja kaže da ne vjeruje da su ljudi unutar pregovaračkih soba G-7 ti koji rješavaju svjetske probleme, jer su sami stvorili mnoge izazove s kojima je svijet suočen.

Plan Kalifornije je da koristi samo čiste izvore za dobijanje električne energije

Plan Kalifornije je da koristi samo čiste izvore za dobijanje električne energije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:08 0:00

'Take Me Somewhere Nice' najbolji igrani film 25. SFF-a

Bosnia and Herzegovina -- The closing and award ceremony of the 25th Sarajevo Film Festival (SFF) at the National theatre Sarajevo, in Sarajevo, Best feature film TAKE ME SOMEWHERE NICE - Ena Sendijarevic, August 22, 2019.

Srce Sarajeva za najbolji film pripalo je ostvarenju "Take me somewhere nice" bosanskohercegovačke redateljice s adresom u Nizozemskoj Eni Sendijarević.

Pretposljednjeg dana Sarajevo Film Festivala (SFF) u Narodnom pozorištu na svečanoj ceremoniji dodijeljene su glavne festivalske nagrade.

Srce Sarajeva za najbolji film pripalo je ostvarenju "Take me somewhere nice" bosanskohercegovačke redateljice s adresom u Nizozemskoj Eni Sendijarević.

Filmom je redateljica željela istražiti teme poput identiteta i migracije iz vlastitog ugla.

"Jako sam uzbuđena. Nisam očekivala da će se ovo desiti. Mnogo mi znači. Jako sam sretna", kazala je Sendijarević.

Srce Sarajeva za najbolju glumicu otišlo je u ruke Irinin Jambonas, koja je ostvarila glavnu ulogu u filmu "Ukrug", dok je isto priznanje za najboljeg glumca pripalo Levanu Gelbakhianiju za gruzijski film "A onda smo plesali".

"Hvala Sarajevo Film Festivalu. Mnogo mi znači ova nagrada i ona je važna i za moju zemlju. Nagrada je i važna za LGBTQ zajednicu u Gruziji, ali i u drugim LGBTQ zajednicama u svijetu", istakao je Gelbakhaini.

Srce Sarajeva za najboljeg reditelja dobio je Turčin Emin Alper za film "Priča o tri sestre".

"Bio sam dva puta u takmičarskom programu Sarajevo Film Festivala i moj prvi film je ovdje nagrađen. Zaista je velika čast dva puta biti nagrađen u Sarajevu", kazao je Alper.

Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film otišlo ostvarenju "Kad su rasle japanske jabuke" reditelja Hilala Baydarova.

Najbolji kratki film je "Posljednja slika o ocu" Stefana Đorđevića.

"Prije devet godina sam prvi put bio na Sarajevo Film Festivalu. To je bio moj prvi filmski festival. Posle toga sam upisao Akademiju dramskih umjetnosti i počeo sam se baviti filmom. Mnogo mi znači ova nagrada", objašnjava Đorđević.

Srce Sarajeva za najbolji studentski film dobio je srbijanski reditelj Nikola Stojanović za film "Šerbet". Na svečanoj ceremonji dodijeljene su i specijalne nagrade.

Specijalnu nagradu žirija Takmičarskog programa - dokumentarni film dobio je film "Gomila materijala" bh. autorice Sajre Subašić. Nagrada Human Rights otišla je u ruke mađarske rediteljice Reka Szabi za film "Euforija postojanja". Posebnu nagradu žirija dobio Adi Voicu za film "Posljednje putovanje na more".

Na ovogodišnjem Sarajevo Film festivalu bilo je akreditirano 3.500 gostiju, a pratilo ga je 750 novinara iz 30 zemalja svijeta. Tokom sedam dana na festivalu je bilo akreditirano 1.400 filmskih profesionalaca. Filmske projekcije na brojnim lokacijama u gradu pratilo je više od 100.000 posjetitelja.

Posljednjeg dana festivala publika u Sarajevu moći će još jednom pogledati projekcije nagrađenih filmova.

Projekcijom filma "Bilo jednom … u Hollywoodu" Quentina Tarantina u Ljetnom kinu Metalac službeno će biti zatvoren ovogodišnji 25. SFF.

Macron poručio Johnsonu: Nema vremena za novi sporazum o Brexitu

Premijer Britanije Boris Johnson i francuski predsjednik Emmanuel Macron na konferenciji za novinare u Jelisejskoj palati, 22. avgust 2019.

Francuski predsednik Emmanuel Macron rekao je u četvrtak britanskom premijeru Borisu Johnsonu da nema vremena za pregovore o novom sporazumu o Brexitu.

"Sudbina Britanije je u Johnsonovim rukama", poručio je Macron poslije zajedničkog sastanka u Parizu i dodao da Evropska unija ne želi izlazak Britanije iz EU bez dogovora, ali da će biti spremna za tu mogućnost.

"Želim da budem veoma jasan, narednog mjeseca nećemo postići novi sporazum o povlačenju Britanije, koji bi se mnogo razlikovao od prvobitnog", naglasio je francuski lider.

Dodao je međutim da "niko neće čekati do 31. oktobra, a da ne pokuša da pronađe dobro rješenje".

Johnson je rekao Macronu da želi dogovor o Brexitu i da vejruje da je moguće postići ga prije roka za izlazak Britanije iz unije.

Poručio je i da ga je ohrabrila izjava njemačke kancelarke Angele Merkel, tokom razgovora u Berlinu u srijedu.

Britanski premijer Boris Johnson i njemačka kancelarka Angela Merkel tokom susreta u Berlinu, 21. avgust 2019.
Britanski premijer Boris Johnson i njemačka kancelarka Angela Merkel tokom susreta u Berlinu, 21. avgust 2019.

"Hajde da završimo Brexit, na razuman i pragmatičan način, u interesu obje strane i da ne čekamo do 31. oktobra. Hajde da sada produbimo i intenziviramo prijateljstvo i partnerstvo", rekao je Johnson.

Britanski premijer je tokom prve inostrane turneje od preuzimanja položaja, upozorio Merkel i Macrona da će se suočiti sa potencijalno haotičnim Brexitom bez dogovora 31. oktobra, ako Evropska unija ne pristane na novi sporazum.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG