Linkovi

Teme

Šta se očekuje od drugog samita Trump-Kim?

Kim Jong Un i Donald Trump na prvom samitu u Singapuru, jun 2018.

Možda je najveće dostignuće prvog samita između Donalda Trumpa i Kim Jong Un-a bilo da se samit uopšte dogodio. Ali kada se iduće nedjelje dvojica lidera budu ponovo sastali, održavanje samita neće biti samo po sebi biti dovoljno.

Prošle godine u Singapuru, Donald Trump i Kim Jong Un dogovorili su se da rade na potpunoj denuklearizaciji korejskog poluostrva.

Samit u Vijetnamu biće pod pritiskom definisanja tog cilja, odnosno utvrđivanja konkretnih mjera koje bi dovele do željenog cilja.

“Za razliku od prvog samita, smatram da bi pod obostranim pritiskom mogao da bude iznuđen opipljiv rezultat. U suprotnom, sastanak će biti proglašen neuspjelim i sve treba da krene od početka”, ocenjuje Robert Manning iz Atlantskog savjeta.

Sjedinjene Države traže od Sjeverne Koreje konkretne korake za uklanjanje nuklearnog arsenala ili da objavi spisak nuklearnog i raketnog inventara.

Sjeverna Koreja traži od SAD ukidanje sankcija odnosno proglašenje formalnog kraja Korejskog rata iz 1950-tih.

Najproduktivniji ishod bi možda bio sporazum o započinjanju željenog procesa na nižem zvaničnom nivou.

“Lideri dvije zemlje ne mogu sami da riješe sva pitanja. Ne vjerujem da dovoljno detaljno poznaju stvari da mogu bez naučnih i tehničkih stručnjaka da dodju do rješenja”, smatra James McKeon iz Centra za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Prema nekim nagoviještajima, Vijetnam bi mogao da bude produktivniji od Singapura.

Američki zvaničnici unaprijed su održali nekoliko radnih sastanaka sa svojim sjevernokorejskim kolegama.

Za razliku od Singapura, za Vijetnam su planirana dva dana stručnih sastanaka kako bi se postigao konkretni napredak ka nuklearnom sporazumu.

See all News Updates of the Day

Državni sekretar SAD Blinken u posjeti Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken dolazi u posjetu Ukrajini 5. maja u znak podrške nakon što je Rusija prošlog mjeseca povukla svoje trupe iz pograničnih regiona i Krima.

Posjeta Blinkena pokazuje "nepokolebljivu" podršku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ukrajinskom "suverenitetu i teritorijalnom integritetu pred ruskom agresijom koja je u toku", rekao je u izjavi portparol State Departmenta Ned Price.

Skupljanje ruskih vojnih snaga u blizini ukrajinske sjeverne i istočne granice, kao i na Krimu, koji je Moskva zauzela 2014. godine, izazvalo je zabrinutost zbog većih eskalacija u Kijevu, Briselu i Washingtonu.

Moskva je 23. aprila objavila da je započela povlačenje svojih snaga, donijevši barem trenutno olakšanje u Kijevu, piše Radio Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Ruska vojska je prošle nedjelje saopštila da se većina njenih trupa vratila u svoje stalne baze.

Visoki diplomatski zvaničnik SAD u Evropi Philip Reeker rekao je medijima na brifingu prošle nedjelje da će Sjedinjene Države nastaviti da nadgledaju situaciju.

"U razgovorima sa ruskom vladom vrlo smo jasno rekli da treba da se uzdrže od eskalacije i da prekinu aktivnosti koje do nje mogu da dovedu u Ukrajini i oko nje", rekao je Reeker, koji je takođe naglasio zabrinutost Washingtona zbog ruskih vježbi u Crnom moru.

Sa Zelenskim o Naftogazu

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski

Blinken će se sastati sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim kojem će prenijeti i važnost borbe protiv korupcije, što je dugotrajni zahtjev ukrajinskih zapadnih partnera, rekao je Price.

Zabrinutost zbog korupcije, posebno u ukrajinskom energetskom sektoru, ponovo se pojavila ove nedjelje zbog vladine zamjene odbora ukrajinske državne kompanije za naftu i gas Naftogaz.

Ukrajinska vlada otpustila je izvršnog direktora Naftogaza Andrija Koboljeva samo nekoliko dana prije posjete američkog državnog sekretara.

Price je rekao da potez smjene dobro cijenjenih stručnjaka "odražava nepoštovanje poštene i transparentne prakse korporativnog upravljanja i komplikuje dugogodišnje napore na reformi ukrajinskog energetskog sektora i poboljšanju njegove investicione klime".

Vlada je 28. aprila najavila smjenu Andrija Koboljeva, šefa Naftogasa od 2014. godine, pozivajući se na "nezadovoljavajuće" rezultate poslovanja kompanije prošle godine, kada je zabilježila gubitak od skoro 700 miliona dolara. Nadzorni odbor, koji je privremeno suspendovan radi smjene Koboljeva, izdao je 30. aprila izjavu u kojoj navodi da su svi njegovi članovi dobili obavještenje o ostavkama koje stupaju na snagu 14. maja.

Blinken će u Kijev stići iz Londona, gdje je prisustvovao sastanku ministara spoljnih poslova Grupe sedam (G7) razvijenih zemalja.

Njegovo putovanje dolazi u trenutku kada predsjednik SAD Joe Biden pojačava pritisak na Rusiju, ali se takođe priprema za samit sa predsjednikom Vladimirom Putinom u nadi da će stabilizovati odnos.

Biden je 4. maja rekao da se nada da će održati samit tokom planiranog putovanja u Evropu u junu. U aprilu je predsjedniku Rusije ponudio sastanak u trećoj zemlji na kojem će se razgovarati o tenzijama oko određenih pitanja, uključujući vojne prijetnje Ukrajini, miješanje u izbore i ruski tretman zatvorenog opozicionog aktiviste Alekseja Navalnog.

SAD su već uvele sankcije i protjerale ruske diplomate zbog višestrukih žalbi na aktivnosti Rusije, podsjeća RFERL.

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19

Džamija u Minnesoti poziva vjernike da se vakcinišu protiv Covid-19
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Afganistanci strahuju od povratka talibana na vlast nakon povlačenja američkih snaga

Afganistanci strahuju od povratka talibana na vlast nakon povlačenja američkih snaga
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Ofanziva talibana poslije isteka prvobitnog roka za povlačenje američkih snaga iz Afganistana

ARHIVA - Naoružani talibani u pokrajini Herat u Afganistanu.

Afganistanske bezbjednosne snage potisnule su veliku ofanzivu talibana u južnoj pokrajini Helmand u protekla 24 sata, saopštili su u utorak zvaničnici, dok su ekstremisti izveli napade širom zemlje nakon isteka prvobitnog roka za povlačenje američkih snaga iz Afganistana.

Sjedinjene Države nisu ispoštovale rok 1. maj za povlačenje, dogovoren prošle godine sa talibanima, ali su počele da povlače snage koje bi, kako je prethodno najavio predsjednik Joe Biden, trebalo da napuste Afganistan do 11. septembra. Protivnici te odluke ističu da će islamski ekstremisti iskoristiti povlačenje da pokušaju da se vrate na vlast.

"U gradu su odjekivale eksplozije i teško naoružanje, a čuli su se i pucnji. Sa članovima porodice sam bio u ćošku sobe, gdje smo čuli eksplozije i razmjenu vatre, kao da se to događalo iza zidova kiće", opisao je za agenciju Reuters Mula Jan, stanovnik prijestolnice Helmanda, Laškar Ga.

Ataula Avgan, šef savjeta Helmanda, rekao je da su talibani pokrenuli ofanzivu u ponedjeljak iz više pravaca, da su napali kontrolne punktove na obodima grada Laškar Ga, i osvojili neke od njih.

Afganistanske bezbjednosne snage su u tom području izvele vazdušne napade i rasporedile specijalne jedinice. Pobunjenici su potisnuti, ali su borbe nastavljene u utorak, dok su stotine porodica raseljene, rekao je visoki zvaničnik pokrajine Helmand.

Američke snage su prije dva dana predale bazu u Helmandu snagama afganistanske vlade. U Washingtonu, američka vojska je saopštila da je do sada okončano oko 2 do 6 odsto procesa povlačenja.

U međuvremenu, Ministarstvo odbrane Afganistana saopštilo je da su bezbjednosne snage u protekla 24 sata odgovorile na napade talibana u još najmanje šest drugih pokrajina, uključujući Gazni na jugoistoku i Kandahar na jugu.

Ministarstvo je navelo da je u Helmandu ubijeno nešto više od 100 talibanskih boraca, ali nije iznijelo detalje o žrtvama među afganistanskim bezbjednosnim snagama.

Poslije isteka roka za povlačenje, dogovorenog za vrijeme administracije predsjednika Donalda Trumpa u Afganistanu je došlo do naglog rasta nasilja.

U eksploziji automobila bombe u pokrajini Logar, prošlog petka, poginulo je skoro 30 osoba. U ponedjeljak, najmanje sedam afganistanskih vojnika poginulo je nakon što su talibani aktivirali eksplozivne naprave koje su prokrijumčarili kroz tunel iskopan ispod vojne ispostave u jugozapadnoj pokrajini Fara.

Zemlje G-7 potvrdile posvećenost za okončanje sukoba u Siriji, kaže američki državni sekretar

Sastanak ministara vanjskih poslova zemalja G-7 u Londonu, 4. maj 2021.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u utorak da su zemlje G-7 potvrdile posvećenost za okončanje desetogodišnjeg građanskag rata u Siriji.

"Moje kolege iz @ G7 i ja potvrdili smo našu posvećenost političkoj rezoluciji za okončanje sukoba u Siriji", tweetovao je Blinken dok su on i drugi članovi G-7 prisustvovali prvim ličnim sastancima nakon dvije godine.

Rat u Siriji bilo je jedno od svjetskih pitanja o kojima razgovaraju ministri vanjskih poslova koji predstavljaju zemlje G-7 tokom sastanaka u Londonu. Drugi uključuju odnose s Kinom i Rusijom, puč u Mijanmaru i situaciju u Afganistanu.

Britansko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da će ministar vanjskih poslova Dominic Rabb "voditi rasprave o hitnim geopolitičkim pitanjima koja prijete da potkopaju demokratiju, slobode i ljudska prava".

Raab je rekao da su razgovori "prilika da se okupe otvorena, demokratska društva i demonstrira jedinstvo u vremenu kada je prijeko potrebno za rješavanje zajedničkih izazova i rastućih prijetnji".

Očekuje se da će on zatražiti od članova G-7 da sankcioniraju pojedince i entitete povezane sa mijanmarskom vojnom huntom, da podrže embargo na oružje i pojačaju humanitarnu pomoć narodu Mjanmara.

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u ponedjeljak s Raabom i rekao u vezi s Kinom da cilj nije "pokušati obuzdati Kinu ili zadržati Kinu".

"Ono što pokušavamo učiniti je podržati međunarodni poredak zasnovan na pravilima u koji su naše zemlje toliko uložile tokom toliko decenija u korist, tvrdio bih, ne samo svojih građana, već i ljudi širom svijeta, uključujući, usput, Kinu", rekao je Blinken novinarima.

Raab je rekao da Sjedinjene Države i Britanija također traže konstruktivne načine za rad s Kinom "na razuman i pozitivan način" na pitanjima, uključujući klimatske promjene, kada je to moguće.

Američki predsjednik Joe Biden identificirao je konkurenciju s Kinom kao najveći vanjskopolitički izazov svoje administracije. U svom prvom govoru Kongresu prošle sedmice, obećao je da će zadržati snažno američko vojno prisustvo u Indo-Pacifiku i pojačati američki tehnološki razvoj.

Prošlog mjeseca, Blinken je rekao da su Sjedinjene Države zabrinute zbog agresivnih akcija Kine protiv Tajvana i upozorio da bi bila "ozbiljna greška" da bilo tko pokuša nasilno promijeniti status quo u zapadnom Tihom oceanu.

Sjedinjene Države izjavile su da su spremne diplomatski stupiti u kontakt sa Sjevernom Korejom radi postizanja krajnjeg cilja - denuklearizacije Korejskog poluostrva - nakon završetka višemjesečne revizije američke politike prema Sjevernoj Koreji.

U petak je administracija Bidena najavila da je završila reviziju sjevernokorejske politike, izrazivši otvorenost za razgovore s povučenom komunističkom državom. Očekuje se da će Biden imenovati i specijalnog izaslanika za pitanja sjevernokorejskih ljudskih prava.

Sjeverna Koreja u nedjelju se obrušila na Sjedinjene Države i njihove saveznike u nizu izjava, rekavši da su nedavni komentari iz Washingtona dokaz neprijateljske politike.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG