Linkovi

Teme

Šta se očekuje od drugog samita Trump-Kim?

Kim Jong Un i Donald Trump na prvom samitu u Singapuru, jun 2018.

Možda je najveće dostignuće prvog samita između Donalda Trumpa i Kim Jong Un-a bilo da se samit uopšte dogodio. Ali kada se iduće nedjelje dvojica lidera budu ponovo sastali, održavanje samita neće biti samo po sebi biti dovoljno.

Prošle godine u Singapuru, Donald Trump i Kim Jong Un dogovorili su se da rade na potpunoj denuklearizaciji korejskog poluostrva.

Samit u Vijetnamu biće pod pritiskom definisanja tog cilja, odnosno utvrđivanja konkretnih mjera koje bi dovele do željenog cilja.

“Za razliku od prvog samita, smatram da bi pod obostranim pritiskom mogao da bude iznuđen opipljiv rezultat. U suprotnom, sastanak će biti proglašen neuspjelim i sve treba da krene od početka”, ocenjuje Robert Manning iz Atlantskog savjeta.

Sjedinjene Države traže od Sjeverne Koreje konkretne korake za uklanjanje nuklearnog arsenala ili da objavi spisak nuklearnog i raketnog inventara.

Sjeverna Koreja traži od SAD ukidanje sankcija odnosno proglašenje formalnog kraja Korejskog rata iz 1950-tih.

Najproduktivniji ishod bi možda bio sporazum o započinjanju željenog procesa na nižem zvaničnom nivou.

“Lideri dvije zemlje ne mogu sami da riješe sva pitanja. Ne vjerujem da dovoljno detaljno poznaju stvari da mogu bez naučnih i tehničkih stručnjaka da dodju do rješenja”, smatra James McKeon iz Centra za kontrolu nuklearnog naoružanja.

Prema nekim nagoviještajima, Vijetnam bi mogao da bude produktivniji od Singapura.

Američki zvaničnici unaprijed su održali nekoliko radnih sastanaka sa svojim sjevernokorejskim kolegama.

Za razliku od Singapura, za Vijetnam su planirana dva dana stručnih sastanaka kako bi se postigao konkretni napredak ka nuklearnom sporazumu.

See all News Updates of the Day

Opoziciona liderka poziva na nove proteste u Bjelorusiji dok raste pritisak na Lukashenka

People take part in an opposition demonstration to protest police violence and to reject the presidential election results in Minsk, Belarus, Aug. 14, 2020. The placard reads: "No to violence".

Liderka opozicije u Bjelorusiji Sviatlana Tsikhanouskaya pozvala je na nove proteste i ponovno prebrojavanje glasova, dok raste pritisak na autokratskog predsjednika Alexandera Lukashenka.

U video poruci, postavljenoj na YouTubeu, Tsikhanouskaya je iz egzila u Litvaniji zatražila od pristalica da zahtijevaju zvaničnu istragu optužbi da je Lukashenko namjestio rezultate predsjedničkih izbora koji su održani prošle nedjelje.

Najmanje dva učesnika protesta su ubijena, a hiljade privedene u nasilnom obračunu sa demonstrantima ove nedjelje, zbog čega Evropska unija razmatra uvođenje novih sankcija Bjelorusiji.

Sviatlana Tsikhanouskaya, candidate for the presidential elections, attends a news conference after the Belarusian presidential election in Minsk, Belarus, Monday, Aug. 10, 2020.
Sviatlana Tsikhanouskaya, candidate for the presidential elections, attends a news conference after the Belarusian presidential election in Minsk, Belarus, Monday, Aug. 10, 2020.

"Bjelorusi nikada više neće željeti da žive sa starim vlastima. Trebalo bi da branimo naš izbor. Nemojte da ostajete po strani. Naši glasovi moraju da se čuju", poručila je Tsikhanouskaya.

Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice šesti dan zaredom, zahtijevajući ostavku Lukashenka​. Pridružili su im se i radnici pojedinih državnih fabrika koje su centralni dio Lukashenkovog​ sovjetskog ekonomskog modela.

Police use truncheons on protesters during a mass protest following presidential election in Minsk, Belarus, Monday, Aug. 10, 2020.
Police use truncheons on protesters during a mass protest following presidential election in Minsk, Belarus, Monday, Aug. 10, 2020.

Vlada je povukla neuobičajeni potez i izvinila se za upotrebu sile tokom protesta i oslobodila više od 2.000 demonstranata.

Neki od njih su bili u modricama i žalili se da su bili prebijani i izgladnjivani u zatvoru. Vlada je demantovala optužbe da je mučila zatvorenike.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tvitovala je da je potrebno "uvesti dodatne sankcije onima koji su kršili demokratske principe ili ljudska prava u Bjelorusiji".

"Uvjerena sam da će tokom današnjeg razgovora ministara spoljnih poslova EU biti iskazana snažna podrška pravima građana Bjelorusije na osnovne slobode i demokratiiju", navodi se u tvitu.

Njemačka kancelarka Angela Merkel zatražila je bezuslovno i hitno oslobađanje pritvorenih demonstranata.

Ministar spoljnih poslova Berolusije Vladimir Makei rekao je svom švajcarskom kolegi u telefonskom razgovoru da je Minsk spreman na "konstruktivan i objektivan dijalog sa stranim partnerima" o pitanjima koja se tiču izbora, prenijela je državna novinska agencija BelTA.

Rusija, koja je podstakla Lukashenka da prihvati tješnje političke i ekonomske odnose, izrazila je ove nedjelje zabrinutost u pogledu, kako je navela, pokušaja spoljašnjih sila da destabilizuju Bjelorusiju.

Raste nezadovoljstvo Lukashenkom

Belarus' President Alexander Lukashenko arrives to vote at a polling station during the presidential election in Minsk on August 9, 2020. (Photo by Sergei GAPON / POOL / AFP)
Belarus' President Alexander Lukashenko arrives to vote at a polling station during the presidential election in Minsk on August 9, 2020. (Photo by Sergei GAPON / POOL / AFP)

Lukashenko, koji je na vlasti 26 godina, suočava se sa sve većim nezadovoljstvom zbog odgovora na pandemiju koronavirusa, koju je odbacio kao "psihozu", kao i zbog posustale ekonomije i građanskih prava.

Državna televizija prikazala je snimak na kojem Lukashenko na sastanku kaže da "je još živ i da nije u inostranstvu". Međutim, čak su i oni koji su mu obično lojalni, počeli da iskazuju svoje nezadovoljstvo.

Nekoliko televizijskih voditelja i novinara koji rade za strogo kontrolisane državne medije podnijeli su ostavke ove nedjelje u znak solidarnosti sa protestima.

Hiljade su protestovale u petak u fabrici koja proizvodi kamione i autobuse (MAZ), uzvikujući "Sram te bilo" i "Idi", a slični protesti su ove nedjelje održani u nekoliko velikih fabrika.

Tsikhanouskaya, 37. godišnja bivša nastavnica engleskog jezika, prije nekoliko nedjelja je zauzela mjesto svog supruga u predsjedničkoj kampanji, nakon što je uhapšen, i sada predvodi neke od najvećih protesta protiv Lukashenka od kako je došao na vlast.

Ubrzo nakon predsjedničkih izbora, na kojima je prema zvaničnim podacima Lukashenko osvojio 80 odsto glasova, napustila je zemlju i otišla u Litvaniju zbog, kako je navela, svoje djece.

Lukashenko tvrdi da postoji strana zavjera da se destabilizuje Bjelorusija, a demonstrante naziva kriminalcima i ljudima bez posla.

Mijenaju se imena američkih biznisa i proizvoda nakon protesta protiv rasizma

Mijenaju se imena američkih biznisa i proizvoda nakon protesta protiv rasizma
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Aktivisti traže od španskih vlasti da legaliziraju radnike migrante

Aktivisti traže od španskih vlasti da legaliziraju radnike migrante
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:49 0:00

Donald Trump: Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati postigli mirovni sporazum

Predsjednik Donald Tramp, u društvu savjetnika Jareda Kushnera i ambasadora u Izraelu Davida Friedmana, u Bijeloj kući najavljuje dogovor Izraela I Ukedinjenih Arapskih Emirata (Foto: REUTERS/Kevin Lamarque)

Izrael i Ujedinjeni Arapski Emirati postigli su sporazum koji bi trebalo da dovede do potpune normalizacije diplomatsih odnosa dvije države Bliskog istoka.

Postizanju sporazuma posredovao je predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump koji je informacije o tome objavio na društvenoj mreži Twitter.

Prema odredbama postignutog sporazuma Izrael bi trebalo da se saglasli sa obustavljanjem suvereniteta na područjima Zapadne obale čija se aneksacija razmatrala, rekao je viši zvaničnik Bijele kuće agenciji Reuters.

Uz Trumpa - glavni američki posrednici u dogovoru bili su njegov savjetnik i zet Jared Kushner, specijalni izaslanik za Bliski istok Avi Berkowitz i američki ambasador u Izraelu David Friedman.

Tako su Ujedinjeni Arapski Emirati postali prva zalivska i tek treća arapska država koja je uspostavila diplomatske odnose sa Izraelom.

U zajedničkoj izjavi Sjedinjenih Država, UAE-a i Izraela navedeno je da će se delegacije sastati u predstojećim nedjeljama kako bi potpisale sporazume o direktnim letovima, bezbjednosti, telekokomunikacijama, energetici, turizmu i drugim oblastima i zdravstvenoj zaštiti. Dvije države sarađivaće i u suzbijanju pandemije koronavirusa.

"Direktno povezivanje dva najdinamičnija društva Bliskog Istoka i njihovih razvijenih ekonomija doprinijeće transformisanju tog područja podsticanjem ekonomskog rasta i povezivanjem ljudi”, navedeno je u zajedničkoj izjavi predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, izraelskog premijera Benjamina Netanyahu​a i lidera Emirata Mohammed Bin Zayeda.

Egipat i Jordan dvije su arapske države koje su do sada uspostavile diplomatske veze sa Izraelom. Egipat je sa Izraelom postigao mirovni sporazim 1979. godine, a Jordan 1994. Mauritanija je državu Izrael priznala 1999. godine, ali je odnose sa tom zemljom okončala 2009. zbog događaja u pojasu Gaze.

Ujedinjeni Arapski Emriati su arapska država saveznica SAD-a. Ujedinjene nacije su je u svoje članstvo primile 1971. Poput drugih arapskih nacija nisu priznavale Izrael zbog dijela teritorije koju drži pod svojom kontrolom – na koju Palestina tvrdi da polaže prava.

SAD i Slovenija potpisale zajedničku deklaraciju o 5G

Slovenian President Borut Pahor (R) and US Secretary of State Mike Pompeo pose for photograph as they shake hands during their meeting in Bled on August 13, 2020, as part of his five-days tour in central Europe.

Američki državni sekretar Mike Pompeo rekao je da je Slovenija potpisivanjem 5G deklaracije u četvrtak osigurala zaštitu od "autoritarnih prijetnji", uključujući napore Kine "da kontrolira ljude i informacije."

„Plima se okreće protiv Komunističke partije Kine u njenim naporima da ograniči slobodu za sve nas“, rekao je Pompeo na Bledu nakon ceremonije potpisivanja izjave o razvoju sigurne 5G mreže.

Glasnogovornik State Departmenta Morgan Ortagus rekao je da memorandum o razumijevanju potpisan u Sloveniji prepoznaje „kritičnu važnost sigurnosti 5G mreže - kako unutar NATO-a, tako i unutar EU“.

Pompeo je prvi državni sekretar od 2011. koji je posjetio Sloveniju i potpisao deklaraciju o 5G tehnologiji, u sklopu kontraakcije Washingtona srpam rizika koji sa sobom nosi kineska "inflitracija u visokotehnološku mrežu" u regionu.

U.S. Secretary of State Mike Pompeo arrives with his wife Susan, during his visit to Central Europe, at Joze Pucnik Airport Ljubljana in Zgornji Brnik, Slovenia August 13, 2020. Jure Makovec/Pool via REUTERS Format: JPG
U.S. Secretary of State Mike Pompeo arrives with his wife Susan, during his visit to Central Europe, at Joze Pucnik Airport Ljubljana in Zgornji Brnik, Slovenia August 13, 2020. Jure Makovec/Pool via REUTERS Format: JPG

Prošlog mjeseca Telekom Slovenija je počeo s uvođenjem svoje 5G mreže i očekuje da će do kraja godine biti pokrivena trećina zemlje.

Pompeo je rekao da je još jedna važna tema u razgovorima sa slovenačkim zvaničnicima bilo osiguranje energetske sigurnosti smanjenjem zavisnosti zemlje od Rusije.

Pompeo nakon posjete Sloveniji u sklopu evropske turneje, odlazi u Beč, a zatim u Poljsku.

Tokom protekle godine, evropske zemlje, uključujući Poljsku, Estoniju i Češku, potpisale su sporazume sa Sjedinjenim Državama, obećavajući da dobavljači 5G neće biti podvrgnuti kontroli strane vlade bez nezavisne sudske revizije, što zapravo isključuje kineske firme.

3d printed objects representing 5G are put on a motherboard in this picture illustration taken April 24, 2020. (REUTERS/Dado Ruvic /Illustration)
3d printed objects representing 5G are put on a motherboard in this picture illustration taken April 24, 2020. (REUTERS/Dado Ruvic /Illustration)

Pompeo je u srijedu bio u Češkoj i tamo rekao da je kineska ekonomska moć na neki način veća globalna prijetnja nego što je bio Sovjetski Savez za vrijeme hladnog rata.

„Izazov u odupiranju prijetnji KPK-u (Kineska komunistička partija) je na neki način teži“, rekao je Pompeo u govoru senatu u Češkoj Republici. "KPK je već upletena u naše ekonomije, našu politiku, naša društva na način na koji Sovjetski Savez nikada nije bio."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG