Ovo su neka od pitanja koja stavljaju na probu međunarodni savez koji se brzo okupio oko Ukrajine u danima poslije ruske invazije, ali je sve to, tri mjeseca od početka rata, zategnuto, kažu zvaničnici i diplomate novinskoj agenciji Reuters.
Dok se zapadne vlade bore sa rastućom inflacijom i troškovima energije, zemlje uključujući Italiju i Mađarsku pozvale su na brzi prekid vatre. To bi moglo utrti put popuštanju sankcija i okončati blokadu ukrajinskih luka koja je pogoršala krizu pristupačnosti hrane za najsiromašnije u svijetu.
Ipak, Ukrajina, Poljska i baltičke države upozoravaju da Rusiji ne treba vjerovati i kažu da bi joj prekid vatre omogućio da konsoliduje teritorijalne pobjede, pregrupiše se i pokrene nove napade.
Rusi su "proširili narativ da je ovo iscrpljujući rat, da treba da sjednemo za sto i tražimo konsenzus", rekao je visoki ukrajinski zvaničnik Reutersu.
Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin rekao je da želi da se Rusija "oslabi", a predsjednik Joe Biden pozvao je da se Putin procesuira za ratne zločine. Britanski premijer Boris Johnson kaže da Kijev ne smije da bude snažno naoružan da bi onda prihatio loš mirovni sporazum i da Ukrajina "mora da pobijedi".
Njemačka i Francuska su ostale dvosmislenije, obećavajući da će spriječiti Putina da pobijedi, a ne da ga poraze, dok istovremeno podržavaju nove oštre sankcije.
"Postavlja se pitanje da li se vraćamo u Hladni rat ili ne. To je razlika između Bidena, Johnsona i nas", rekao je za Reuters saveznik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Rusija je u februaru pokrenula ono što naziva "specijalnom operacijom" u Ukrajini, rekavši da je to potrebno da se zemlja oslobodi opasnih nacionalista i da se degradiraju ukrajinske vojne sposobnosti – ciljevi koje je Zapad osudio kao neosnovan izgovor.
Moskva od tada tvrdi da vojna podrška Washingtona i saveznika odugovlači rat i odvraća Ukrajinu od mirovnih pregovora. Kremlj je u martu zatražio od Ukrajine da prekine vojnu akciju, da promijeni svoj ustav kako bi uvela neutralnost, priznala Krim kao ruski i priznala istočne oblasti pod kontrolom separatista kao nezavisne države kao uslov za mir.
Ukrajinski i francuski izvori, kao i zvaničnici u drugim zemljama koje je Reuters konsultovao za ovu priču, zatražili su anonimnost kako bi slobodno govorili o osjetljivoj diplomatiji i bezbjednosnoj politici.
Podjele bi mogle postati izraženije kako sankcije i rat budu uzimali danak globalnoj ekonomiji, rizikujući domaće reakcije i idući Putinu na ruku.
"Od početka je bilo jasno da će vremenom biti sve teže – dolazi ratni zamor", rekla je estonska premijerka Kaja Kallas u intervjuu za CNN. "Možda postoji razlika između onih zemalja koje imaju mnogo bolje susjede od nas i onih koje imaju drugačiju historiju poput nas, baltičkih zemalja i Poljske."
Pozabaviti se gospodinom Putinom
Macron je upozorio da bilo kakav mir ne bi trebalo da "ponižava" Rusiju kao što je to učinio sa Njemačkom 1918. godine.
On je, kao i njemački kancelar Olaf Scholz, držao otvorene kanale komunikacije sa Kremljom, što je izazvalo konsternaciju među zemljama "jastrebovima". Poljski predsjednik je uporedio pozive sa razgovorom sa Adolfom Hitlerom tokom Drugog svjetskog rata.
"Moraćemo da se pozabavimo gospodinom Putinom u nekom trenutku, osim ako ne dođe do puča u palati. I još više zato što ovaj rat treba da bude što kraći", rekao je Macronov saveznik.
Scholz je rekao da su njegovi i Macronovi pozivi Putinu iskorišteni za prenošenje čvrstih i jasnih poruka i naglasio da se sankcije Rusiji neće okončati ako Putin ne povuče trupe i pristane na mirovni sporazum prihvatljiv za Kijev.
Međutim, jedan čovjek iz Scholzovog tima rekao je Reutersu da je Macronova formulacija bila "nesretna". Neke francuske diplomate su također privatno izrazile rezerve u vezi sa Macronovim stavom, rekavši da rizikuje da otuđi Ukrajinu i istočnoevropske saveznike.
Iako je zahvalna na podršci Zapada, Ukrajina je bila gnjevna na sugestije da bi trebalo da ustupi teritoriju kao dio sporazuma o prekidu vatre i ponekad dovodi u pitanje da li su njeni saveznici ispravno ujedinjeni protiv Rusije.
Macronovo upozorenje da ne treba ponižavati Rusiju navelo je ukrajinskog ministra spoljnih poslova Dmitra Kulebu da upozori da Francuska samo sebe ponižava, a odnosi Kijeva sa njemačkim kancelarom su hladni.
"Nemamo Churchilla u Evropskoj uniji. Nemamo nikakvih iluzija o tome", rekao je visoki ukrajinski zvaničnik, misleći na britanskog premijera iz ratnog perioda Winstona Churchilla
Zvaničnik francuskog predsjedništva rekao je da "nema duha ustupaka u pogledu Putina ili Rusije u onome što predsjednik kaže". Francuska je željela ukrajinsku pobjedu i obnavljanje ukrajinskih teritorija, rekao je zvaničnik, a dijalog sa Putinom "ne da bi se pravio kompromis, već da se kažu stvari onako kako ih vidimo".
Zvaničnik američke administracije rekao je da je Washington glasniji u svom skepticizmu prema tome da se Rusija ponaša u dobroj namjeri, ali je negirao da postoji "strateška razlika" između saveznika.
Portparol State Departmenta rekao je Reutersu da su se rad SAD zajedno sa saveznicima "isporučio" Ukrajini - kroz sankcijame, transfer oružja i drugim mjerama - uprkos tome što su procjenjivači još od prije invazije doveli u sumnju jedinstvo Alijanse. Cilj je, rekao je portparol, da se Ukrajina stavi u jaku poziciju za pregovore.
Oslabljena Rusija?
Osvrćući se na Austinove komentare, zvaničnik administracije je rekao da Washington nema namjeru da menja rusko rukovodstvo, ali da želi da vidi zemlju oslabljenu do te mjere da više ne može da izvrši takav napad na Ukrajinu.
"Svi su se fokusirali na prvi dio onoga što je Austin rekao, a ne na drugi dio. Želimo da vidimo Rusiju oslabljenu do te mjere da više ne može da uradi ovako nešto", rekao je zvaničnik.
Jedan izvor iz njemačke vlade rekao je da je Austinov cilj da oslabi Rusiju problematičan. Žalosno je što je njemačka ministrica spoljnih poslova Annalena Baerbock, iz Scholzovog koalicionog partnera Zelenih, podržala taj cilj, rekao je izvor, jer je to zakomplikovalo pitanje kada bi sankcije ikada mogle biti ukinute, bez obzira da li je Ukrajina pristala na mirovni sporazum ili ne.
Izvori iz njemačke vlade su takođe rekli da su zabrinuti da bi neki na Zapadu mogli da podstiču Ukrajinu na nerealne vojne ciljeve, uključujući ponovno zauzimanje poluostrva Krim koji je anektirala Rusija 2014, što bi moglo da produži sukob.
Baerbock je javno rekla da će sankcije morati da ostanu na snazi dok se ruske trupe ne povuku sa Krima.
U međuvremenu, ukrajinski ambasador u Njemačkoj je u više navrata kritikovao Njemačku zbog odugovlačenja sa slanjem teškog naoružanja Ukrajini, iako je Berlin snažno branio svoju evidenciju podrške.
Viši savjetnik predsjednika Vladimira Zelenskog Mihail Podoljak izvijestio je o frustracijama Ukrajine:
"Rusija ne smije da pobedi, ali nećemo davati teško naoružanje – to može da uvrijedi Rusiju. Putin mora da izgubi, ali nemojmo uvoditi nove sankcije. Milioni će gladovati, ali mi nismo spremni za vojne konvoje sa žitom", napisao je na Twitteru 31. maja.
"Rast cijena nije najgore što čeka demokratski svijet sa takvom politikom", rekao je on.
