Linkovi

Aktuelno

Srebrenica: Zavjet šutnje dok se traže ostaci oko 1.000 žrtava genocida

Memorijalni centar Potočari, 11. juli 2018.

U grobnicama u okolini Srebrenice još uvijek se nalaze ostaci oko 1.000 žrtava genocida, a traganje za njihovim kostima otežano je kampanjom skrivanja tijela u primarne, sekundarne i tercijarne grobnice i zavjetom šutnje o lokacijama.

Nura Begović ukopat će 11. jula ove godine dijelove tijela svog brata Adila Suljića, koji je kao tridesetdevetogodišnjak ubijen u genocidu dok je pokušavao iz Srebrenice doći do Tuzle, piše BIRN BiH.

“Pronađena je jedna šaka od čitavog njegovog tijela”, kaže Begović i objašnjava da je odlučila sa snahom i njegovom djecom da potvrde njegovu identifikaciju i ukopaju ga u Memorijalnom centru u Potočarima.

Ona kaže da je njihova majka umrla 2009. godine i da nije dočekala pronalazak kostiju svoga sina. Uz njih je pronađen njegov “Seiko” sat, trenerka i duboka cipela.

U grobnicama u okolini Srebrenice još uvijek se nalaze ostaci oko 1.000 žrtava genocida i njihove lične stvari, podaci su Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).

Njihova tijela premještana su kamionima i bagerima u više masovnih grobnica, svaki put dalje i zabačenije od prve grobnice u koju su bili ukopani. Ove grobnice i ostatke traži i pronalazi istražitelj INO-a Sadik Selimović, krupan čovjek sijede kose koji je u genocidu izgubio nekoliko članova porodice.

On u svom “džipu” neumorno obilazi uske i zarasle puteve prema srebreničkim selima, uz koje je pronalazio masovne grobnice. To su bile takozvane sekundarne ili tercijarne grobnice. Veliki broj tijela u njih je dovezen iz primarne masovne grobnice Glogova, koja se nalazi uz put što prema Bratuncu vodi od Kravice, gdje je u Zemljoradničkoj zadruzi ubijeno više od 1.200 ljudi.

“Ona je bila u neposrednoj blizini strijeljanja i ubistava ljudi”, navodi Selimović i objašnjava da je grobnicu otkopavao Haški tribunal 1999., 2000. i 2001. godine, ali da su tijela pronalažena i poslije, i da vjeruje da se na ovom području nalazi još posmrtnih ostataka.

“Dobili smo od Haškog tribunala šta su oni radili, vršimo neke analize i procjene, pa mislim da ćemo se ponovo vratiti na taj lokalitet i raditi”, kaže Selimović.

Ova grobnica pronađena je “uz pomoć satelitskih snimaka SAD-a”, objašnjava Selimović. Iz masovne grobnice tijela su prevožena na najmanje 16 lokacija, koliko ih je pronađeno do sada.

Sadik Selimović
Sadik Selimović

Sistemsko i organizovano skrivanje

Haški tribunal, Sud BiH te pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba – na više od 700 godina zatvora i na četiri doživotne kazne – za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995., nakon pada ove zaštićene enklave.

Presudama je utvrđeno da je, počevši od 13. jula, preko 7.000 Bošnjaka zatočeno i pogubljeno na različitim lokacijama. Prvi veliki masakr desio se u Zemljoradničkoj zadruzi Kravica. Nakon ovog masakra, sličan obrazac se u narednim danima ponovio u mjestima Roćević, Kozluk, Pilica i Branjevo.

Nakon ubistava, prema presudama, tijela su smještena u primarne masovne grobnice, u čemu je učestvovala Inžinjerija Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS). Od 1. augusta do 1. novembra sprovedena je operacija u cilju prikrivanja zločina genocida, a Haški tribunal je utvrdio da je izvršeno “organizovano i sveobuhvatno nastojanje da se prikriju pogubljenja tako što su tijela otkopavana iz primarnih grobnica i iznova pokopavana u sekundarne grobnice”.

Do sada je identifikovano skoro 7.000 žrtava genocida, a pronađeno je 94 masove grobnice.

Dok stoji na mjestu masovne grobnice Glogova, gdje je pronađeno preko 400 ostataka, Selimović objašnjava da su u novembru i decembru 1995. godine sa ovog mjesta tijela odvožena do Zelenog Jadra, Jasenove, Zalazja, Pusmulića i Blječeve.

Od Glogove su kamioni s tijelima morali proći kroz Bratunac i Srebrenicu i onda širokim i vijugavim putem voziti desetine kilometara do Zelenog Jadra. Od Kravice je više od 50 kilometara do ove sekundarne masovne grobnice, koja se nalazi tik uz cestu i potok.

“Zeleni Jadar je grobnica sekundarnog tipa koja je izmještena iz primarne grobnice u Glogovoj. Na putu prema Jasenovi, prema Ljeskoviku, nalazi se još pet masovnih grobnica koje smo ekshumirali. Sve one potiču od primarne grobnice u Glogovoj, to pokazuje da se radilo sistematski i organizovano”, kaže Selimović.

Dok stoji pored mjesta gdje je pronađena grobnica i koje je danas zaraslo u visoko šiblje, Selimović objašnjava da je uz tijela na ovom mjestu pronalažena i bijela smjesa od mljevenog kamena. Na osnovu tih pronalazaka i svjedočenja, istražitelji su zaključili da su tijela iz primarne masovne grobnice neko vrijeme bila smještena u obližnjoj prijeratnog fabrici kamena, dok nisu prebačena u sekundarnu masovnu grobnicu.

“Kad su ih ponovo tovarili na kamione, oni su taj materijal uzimali i to je bilo vidljivo. Za svaku ovu grobnicu koja je premještena iz Glogove pronađen je makar dio nečega što potiče iz Kravice. Na osnovu toga smo mi i zaključili da se radi o izmještenim grobnicama i sekundarnim”, kaže Selimović.

Neka od tijela su izmještana i sa Zelenog Jadra nakon što je nabujali potok otkrio jedan dio grobnice. Dio njih prebačen je na prijeratno smetljište u Zalazju. Do njega se od Zelenog Jadra dolazi ponovo kroz centar Srebrenice, putem koji se, idući prema Bratuncu, odvaja prije dolaska do nekadašnje tvornice akumulatora.

“Kad su bagerima tu primarnu grobnicu izmještali, tijela su se raspadala. U jedan kamion je išao jedan dio tijela, a na drugi drugi, i onda ti kamioni nisu išli na jednu lokaciju, jednu grobnicu. Vjerujte da nam je tu 60 ili 70 posto slučajeva da su tijela pronađena iz ovih izmještenih grobnica na dva ili više lokaliteta”, govori Selimović.

Sve tri masovne grobnice nalaze se odmah uz put.

“Lako je raditi sa mehanizacijom. Ovo se nije moglo raditi ručno, da se ide u šumu, ovo je velika mehanizacija – iskopaj, zatrpaj, dovezi kamion da može prići, i to je to. To je jedno od najlogičnijih objašnjenja”, kaže Selimović.

Hajra Ćatić (Foto: BIRN BiH)
Hajra Ćatić (Foto: BIRN BiH)

Razgovor o grobnici

Dok su novinari Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) bili sa Selimovićem na mjestu gdje je pronađena tercijarna masnovna grobnica – koja je danas zarasla u visoko šiblje i gdje se već može vidjeti izraslo drveće – razgovor je prekinuo prolaznik koji svojim autom nije mogao uskim putem proći pored parkiranog vozila.

Selimović mu je prišao i u razgovoru od njega zatražio da mu pomogne u potrazi za tačnim mjestom još jedne masovne grobnice. Kasnije je objasnio da bi ovaj lokalni stanovnik možda mogao pretpostaviti ili znati gdje se ona nalazi.

“Ja ne mogu da dođem sebi, radeći ovaj posao istražitelja, da je toliki broj ljudi učestvovao a da je njih tako malo spremno doći i reći gdje se grobnica nalazi. Vrijeme radi svoje, biologija, izumire se, valja to nositi na duši i vidjeti kad bager jedno tijelo rastrga… Doći, reći ‘tu su ljudi ukopani’, da ga predamo njegovoj porodici, da ga sahranimo… Ali nema spremnosti, ovdje se zločin brani nekim drugim zločinom. Da li je tome uzrok politika, da li je uzrok nešto drugo, ja to ne mogu da procijenim”, kaže Selimović.

U daljem razgovoru pojašnjava da su u nekim sekundarnim ili tercijarnim grobnicama tijela bolje očuvana nego u primarnoj grobnici.

“Sve to zavisi od zemlje, od kiselosti i sastava tla. U Glogovoj je kiselost zemlje takva da se kosti jednostvano istope. I onda kada se žele uništiti tijela, imali smo slučajeva posipanja po grobnici kreča i kiseline. Najgore stanje je bilo prije dvije godine kad sam pronašao jednu grobnicu u brani Jalovišta rudnika ‘Sase’. Tu je otpad od olova, cinka… Našao sam kompletna tijela, ali to je kiselina pojela, tu su nam bili u najgorem stanju posmrtni ostaci”, opisuje on.

Više od 21 godinu Selimović traga za grobnicama. Kaže da je sve teže doći do informacija o njima.

“Sad je to toliko zatvoreno da je neobjašnjivo. Rođen sam na ovim prostorima, čovjek sam koji je ovdje proveo rat, koji ima školske prijatelje, drugove, nekakve komšije… Odjednom u zadnje vrijeme, zadnje dvije ili tri godine, ljudi izbjegavaju sa mnom da se druže, da sjednu, piju kafu”, objašnjava Selimović.

“Nadam se, dok je zdrave pameti i još malo zdravlja što imam, da ćemo ‘obradovati’ sve te familije, bez obzira na žrtvu, iz kojeg naroda potiče, mi kao Institut smo obavezni sve tražiti, i mi ćemo i pronaći”, kaže Selimović.

Članovi porodica žrtava genocida, poput Selimovića, ali i porodice Ćatić, nadaju se da će naći bar dio skeletnih ostataka kako bi svoje najmilije sahranili.

“Ja živim za taj dan, da dođem makar do malog prsta, da imam njegov mezar. Ako sutra ne bih imala njegov mezar, reći će da ga nisam ni imala”, govori Hajra Ćatić, koja 24 godine traga za kostima svog sina Nihada Ćatića.

Tragajući za masovnim grobnicama i posmrtnim ostacima, Selimović je tražio i članove svoje porodice. U genocidu je izgubio trojicu braće, oca, bratića, dva šuraka i punca.

On još uvijek traga za kostima jednog brata, koji je, kako kaže, duže od dva mjeseca lutao po šumi.

“Bez obzira koliko ovaj proces bude trajao – mada bi ga neki sutra zatvorili – ja ću nastaviti, i kad odem u penziju, ja ću to raditi. Imam osjećaj kada bih prestao ovo raditi, da bih umro za godinu dana”, kaže Selimović.

See all News Updates of the Day

Sve više poslova u uslugama za bogate Amerikance

Klasa američkih bogataša je imućnija nego ikada, i ima više novca za luksuzne usluge, kao što su masaže, manikir i pedikir i angažovanje privatnih trenera. 

Dok broj poslova za Amerikance iz srednje klase nastavlja da se smanjuje, raste broj radnih mjesta na dnu i vrhu platne ljestvice. Radnici u novoj, nižoj klasi, koji vode računa da zadovolje sve prohtjeve dobrostojećih, ponekad se nazivaju „radnicima za bogataše”.

„Ima više ljudi na vrhu, koji mogu da kupuju usluge”, kaže Mark Muro, istraživač instituta Brookings. „Ne samo da ima više bogataša nego ima i više ljudi koji su dovoljno imućni i spremni plate te usluge - bilo da je riječ o instruktorima joge, ili šetačima pasa ili kuririma koji za njih obavljaju različite sitne poslove. A na donjem dijelu društvene ljestvice ima mnogo ljudi kojima su potrebni takvi poslovi.”

Radnici u službi bogatih su najčešće žene - i Latinoamerikanci. To su često ljudi bez fakultetske diplome, koji rade nekoliko poslova, pružajući usluge ljudima koji materijalno bolje stoje od njih.

Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji
Adrianna DeJesus masira mušteriju na sajmu ljepote u Kaliforniji

„Ono što nam nedostaje u ovoj zemlji su prihodi srednje klase - poslovi za koje možemo reći da su tradicionalno solidniji i dostojanstveniji”, ističe Muro.

Na tržištu rada, za radnike bez višeg obrazovanja, najbrže raste broj poslova u domenu usluga i lične nege, pokazuju podaci američkog Biroa za statistiku rada. Očekuje se da će, u narednih 10 godina, broj takvih poslova porasti za 17%, što će dovesti do otvaranja milion novih radnih mjesta.

Broj radnika koji pružaju usluge manikira i pedikira udvostručio se između 2010. i 2017, prema podacima instituta Brookings. Broj fitnes trenera i šetača pasa povećao se i do tri puta više od prosječne stope zapošljavanja. Muro kaže da najmanje tri miliona ljudi u SAD trenutno živi od takvih poslova.

„Ne brine nas toliko što takvi poslovi postoje, nego to što oni nisu posebno dobri poslovi, zbog strukture rada u Americi. Oni nisu dobro plaćeni”, kaže američki analitičar.

Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.
Kathleen Chirico je šetač pasa u Hobokenu u New Jerseyju.

Takve radnike lako mogu da eksploatišu njihovi poslodavci i rijetko dobijaju beneficije kao što su bolovanje, plaćeni odmor ili penziono osiguranje.

Pa opet, takvi poslovi jesu prilika za nove imigrante da počnu karijeru u Americi. Trećina američke radne snage trenutno se bavi takozvanom ekonomijom honorarnih poslova. Oko 10% njih radi puno radno vrijeme u takvim zanimanjima a ostali prihvataju povremene poslove - kao što je vožnja Ubera - da dopune svoj prihod od glavnog posla.

„Mislim da je to dobro za ekonomiju jer su to ljudi kojima je potreban posao a potražnja je najvažnija za radnike”, kaže Louis Hyman​, direktor Instituta za radne studije na Univerzitetu Cornell. „Pitanje nije kako da se otarasimo ekonomije honorarnih poslova, nego kako da radnicima pružimo veću sigurnost i zaštitu? I to nije samo pitanje za honorarne radnike već za sve radnike sa niskim primanjima u Americi.”

Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.
Maya Jackson, vozačica "Lifta" u Sacramentu.

Hyman kaže da je jedno od rješenja - da se uspostavi jednostavni sistem beneficija. „Svaki put kada dođe do transakcije, kada vam neko dođe na vrata i nešto dostavi, jedan dolar treba da ide u njegov penzioni fond a jedan u fond za zdravstveno osiguranje”, ističe on. „Mi želimo da omogućimo honorarnim radnicima da imaju takve transakcije.”

Potražnja za uslužnim djelatnostima ove vrste će vjerovatno uvijek postojati - za poslovima koji često služe da pokažu razliku između bogatih i siromašnih.

„Ne mislim da je to posebno lijepa struktura jednog društva”, smatra analitičar Muro. „Mislim da će proizvesti mnogo nezadovoljstva i frustracije na donjoj polovini ljestvice. Ne mislim da je, u cjelini gledano, takvo stanje stvari zdravo, i zato moramo da obezbjedimo da ti poslovi budu dostojanstveni.”

Tranksript svjedočenja savjetnice potpredsjednika Pencea: Razgovor Trumpa i Zelenskog neprikladan i neobičan

Jennifer Williams, uoči pretresa zatvorenog za javnost, održanom 7. novembra (Foto REUTERS/Tom Brenner/File Photo)

Jennifer Williams, savjetnica za spoljnu politiku američkog potpredsjednika Mikea Pencea, ocijenila je da je telefonski razgovor Donalda Trumpa i Volodimira Zelenskog (američkog i ukrajinskog predsjednika), bio neprikladan, navodi se u tranksriptu njenog svjedočenja koji je Odbor za obavještajna pitanja Predstavničkog doma američkog Kongresa objavio u subotu.

Williams je o telefonskom razgovoru dvojice državnika koji je u fokusu istrage o opozivu Donalda Trumpa, na sesiji zatvorenoj za javnost svjedočila 7. novembra.

Williams, koja je slušala razgovor dvojice predsjednika 25. jula tekuće godine, Trumpovo insistiranje da Ukrajina sprovede politički osjetljivu istragu, ocijenila je kao neobično i neprikladno, objavio je Reuters prenoseći detalje njenog svjedočenja.

Takođe, Predstavnički dom objavio je i tranksript ranijeg svjedočenja Timothyja Morrisona, zvaničnika Savjeta za nacionalnu bezbjednost, koje je takođe održano iza zatvorenih vrata.

Kao i Williams, Morrison je posvjedočio da su ga zabrinule primjedbe koje je Trump uputio ukrajinskom predsjedniku Zelenskom.

„Neprijatno mi je zvučala bilo kakva ideja da bi predsjednik Zelenski dopustio sebi miješanje u našu politiku”, rekao je Morrison, koji je takođe slušao razgovor dvojice predsjednika.

Morrison je odbio da odgovori na pitanje smatra li razgovor Trumpa i Zelenskog nelegalnim ili nepriličnim, ističući da je mislio da će procuriti u javnost i naštetiti odnosima sa Ukrajinom.

Timothy Morrison
Timothy Morrison

Jennifer Williams i Timothy Morrison javno će svjedočiti 19. novembra.

Svjedočenje Marka Sandyja iza zatvorenih vrata

Mark Sandy, zvaničnik Bijele kuće zadužen za budžet, svjedočio je u Predstavničkom domu američkog Kongresa iza zatvorenih vrata o zadržavanju vojne pomoći Ukrajini.

Sandy, zvaničnik kancelarije, čiji je djelokrug rada raspolaganje budžetom, prvi je predstavnik te institucije koji svjedoči nakon što su tri zvaničnika odbila obavezujuće sudske pozive da se pojave na sesiji, objavila je agencija Reuters.

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen, izjavio je neimenovani zvaničnik angažovan u organizovanju svjedočenja američkih zvaničnika.

Pritisci predsjednika Donalda Trumpa na Ukrajinu, u fokusu su istrage koje predvode njegovi politički rivali demokrate, koja pokušava da utvrdi da li je republikanac Trump zloupotrijebio američku spoljnu politiku da bi podrio svoje moguće protivnike na predsjedničkim izborima 2020. godine

Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata
Sandy se povinovao obavezujućem sudskom pozivu koji mu je upućen da svjedoči iza zatvorenih vrata

Jamie Raskin, predstavnik demokrata i član Pravnog i Nadzornog komiteta, izjavio je da je Holmes pozvan kako bi objasnio da li je vojna pomoć stopirana iz političkih razloga.

„Riječ je o tehničkom dijelu istrage”, rekao je Raskin medijima. „Želimo da utvrdimo da li je predsjednikov politički cilj bio da uzdrma ukrajinske vlasti - kako bi mu pružile usluge zbog kojih bi ih vratio u budžetski proces”, naveo je Raskin.

Predsjednik Donald Trump je u petak objavio desetine tvitova negativne konotacije tokom svjedočenja Mari Jovanovič, bivše američke ambasadorice u Ukrajini, dok je javno svjedočila u istrazi o njegovom opozivu.

„Osjećala sam se ugroženo zbog Trumpovih riječi", odgovorila je Jovanovič tokom svjedočenja upitana kako je protumačila sve ono što je predsjednik Trump iznio o njoj u julskom razgovoru sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.

Jovanovič je, drugog dana javnog svjedočenja koje je prenosila televizija, govorila o metodama borbe protiv korupcije u Ukrajini prije nego što je Trumpova administracija smijenila sa pozicije ambasadora u toj zemlji.

Dok je njeno javno izlaganje privuklo izrazitu pažnju javnosti u petak – tek poneki detalj procurio je o svjedočenju iza zatvorenih vrata Davida Holmesa, zvaničnika američke ambasade u Kijevu, navodi Reuters.

Holmes je posvjedočio da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika – centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

„Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

„Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden – predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom – u kome nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Sondland, koji je već jednom preinačio svoju izjavu, u istrazi o opozivu američkog predsjednika javno će svjedočiti 20. novembra. Istog dana u Predstavničkom domu Kongresa će javno govoriti i zamjenica ministra odbrane Laura Cooper i zamjenik državnog sekretara David Hale.

Dan prije, 19. novembra, na istom mjestu će se naći i Alexander Vindman, zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost sigurnost, Jennifer Williams, pomoćnica potpredsjednika Mikea Pencea, bivši specijalni izaslanik u Ukrajini Kurt Volker i zvaničnik Savjeta za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison.

Bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Fiona Hill svoj iskaz će dati 21. novembra.

Trumpov brend u New Yorku nedovoljna garancija za uspjeh?

Više od dvije decenije, Trumpov hotel i Trumpove kule su neke od znamenitosti New Yorka, sa svojom prepoznatljivom, pozlaćenom fasadom i luksuznim enterijerima. Međutim, Trumpov brend u tom gradu više nije garancija uspeha.

Trumpovo ime je 2019. uklonjeno sa posljednje, iz kompleksa luksuznih stambenih zgrada, na bulevaru Riverside. Stanari su, takođe, tražili da se pozlata skine sa ulaza u zgrade. Bivši Trumpov hotel u Sohou takođe je morao da promijeni izgled jer se borio za opstanak na tržištu, djelimično i zbog političke konotacije koju sadrži Trumpovo ime.

“Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka", kaže Marco Soriano, investitor kuće "Soriano global holdings", aludirajući na državu New York u kojoj su u većini demokrate.

"Mislim da je raspoloženje prema njegovoj politici veoma jasno u državama koje ubjedljivo glasaju za demokrate. Zbog toga je njegov brend pretrpio štetu", kaže Soriano.

Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka
Soriano: Svi znaju da smo mi država u kojoj je na vlasti Demokratska stranka

Iako nose predsjednikovo ime, ove zgrade, međutim, ne pripadaju Donaldu Trumpu – on je vlasnik samo devet zgrada na Manhattanu.

Prema internet stranici za nekretnine StreetEasy, u neboderu Trump International blizu Central parka prodaje se osamnaest stanova.

Prošle godine, dvanaest stanova je kupljeno u njegovoj drugoj zgradi – Trumpovoj kuli na Petoj aveniji, a svaki je prodat za 15 do 20 odsto manje od originalne kupovne cijene. Međutim, prema stručnjacima za investicije, to ne znači da Trumpove zgrade nisu profitabilne.

“U gradu se priča da gube novac, da se zatvaraju, da ne mogu da samostalno posluju, ali cifre govore nešto drugo. Na osnovu istraživanja i onoga što se može pročitati o njihovoj finansijskoj situaciji, oni, zapravo, sasvim dobro stoje", podvlači Marco Soriano.

Iako je kompleks kula na bulevaru Riverside promijenio izgled i izbacio predsjednikovo prezime iz svog naziva, Trumpova organizacija i dalje održava zgradu a stanari joj plaćaju te isluge kao što je bio slučaj godinama ranije.

Kompanija je, izgleda, naučila lekciju i promijenila strategiju tako što je, sasvim doslovno, minimalizovala predsjednikovo ime – kao što je slučaj sa oznakom pored slavnog klizališta u Central parku.

Marco Soriano, njujorški investitor, smatra da strategija brenda nije samo u logotipu.

“Koji svakako šalje poruku – Evo me, vidi me! Smanjivanje slova je možda pomoglo, ali to je takva turistička atrakcija da ne vjerujem da će iko prestati da dolazi tamo zbog Trumpovog imena. Ako prođete pored njegove zgrade, kule u kojoj je njegov stan, vidjećete stotine ljudi svakog dana kako se slikaju ispred. Da li je to dobar ili loš znak?", pita se Soriano.

Stručnjak za investicije Marco Soriano vjeruje da politika i ekonomija prolaze kroz cikluse razvoja, i da će i ovaj loš momenat za Trumpov brend, proći.

“To je jedan ciklus, ne vjerujem da će ga trajno pogoditi. Mislim da će njegova djeca, a svi su završili škole biznisa, smisliti korporativnu strategiju koja će mu pomoći da se izvuče. Dio strategije je to smanjivanje logotipa, manja upadljivost, i to je dobar potez. A sada se sve svodi na komunikacije – da se ljudima prenese prava poruka", zaključuje Soriano.

Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku
Ulaz u Trumpov hotel u New Yorku

Međutim, za sada, i bar u New Yorku, Trumpovo ime njegovoj imperiji nekretnina ne donosi mnogo koristi.

Pete Buttigieg vodi među demokratskim kandidatima u Iowi

Pete Buttigieg na predizbonom mitingu u New Hampshireu

Kandiat za predsjedničku nominaciju demokrata i gradonačelnik South Benda u Indiani Pete Buttigieg vodi među predsjedničkim kandiatima u saveznoj državi Iowi koja će prva glasati na primarnim izborima 2020., pokazuje istraživanje javnog mnijenja koji su sproveli Des Moines Register/CNN/Mediacom.

Podrška Buttigiegu se popela na 25 odsto, što je rast od 16 poena u odnosu na istraživanje u septembru, prenosi CNN.

Senatorka iz Massachusettsa​ Elizabeth Warren ima podršku od 16 odsto, a bivši potpredsjednik Joe Biden i senator Bernie Sanders imaju podršku od po 15 odsto.

Podrška Warren je od septembra pala za šest procenata, Bidenu za pet, dok je Sanders dobio četiri odsto podrške.

Buttigieg je za CNN rekao da ga ovi rezultati ohrabruju, ali da i dalje mora "mnogo da radi" na tome da ga birači prepoznaju.

Gradonačelnik South Benda se ipak ne kotira toliko dobro u anketama na nivou cijelih SAD, gdje ima prosečnu podršku od 8 odsto.

Buttigieg je završio treće tromjesečje ove godine sa 23,4 miliona dolara prikupljenih u kampanji od donacija. Elizabeth Warren je prikupila 25,7 miliona dolara, Bernie Sanders 33,7 milona, a Joe Biden 8,9 milona dolara.

Trump: Moje zdravstveno stanje je veoma dobro

Iako je predsjednik SAD na sistematski pregled otišao prije vremena, Bijela kuća odbacuje spekulacije da mu je zdravlje ugroženo.

Predsjednik SAD Donald Trump saopštio je da je njegovo zdravstveno stanje "veoma dobro" pošto je u subotu obavio prvi dio godišnjeg sistematskog pregleda.

Međutim, pošto je Trump posljednji put bio na sistematskom u februaru 2019., a ti pregledi se rade jednom godišnje, mnogi su doveli u pitanje njegovo zdravstveno stanje.

Trump je, poslije posjete ljekaru u centru Walter Reed blizu Washingtona, na Twitteru napisao da je "Sve jako dobro (sjajno)".

Bijela kuća je saopštila da je predsjednik pregledan i da su rađene neke laboratorijske analize, prenosi Reuters.

"Očekujemo da će predsjednik 2020. biti veoma zauzet, pa je iskoristio slobodan vikend u Washingtonu da obavi jedan dio rutinskog godišnjeg pregleda u centru Walter Reed", saopštila je portparolka Bijele kuće Stephanie Grisham​.

Ona je rekla i da je predsjednik obišao medicinsko osoblje i zahvalio im na tome što njeguju ranjene pripadnike vojske, kao i da se sastao sa porodicom jednog vojnika koji je ranjen u Avganistanu.

"Predsjednik se ni na šta ne žali"

Stephanie Grisham tvrdi da Trumpovo aktivno učešće u predizbornoj kampanji pokazuje da je njegovo zdravlje dobro.

"Predsjednik je zdrav i energičan, ni na šta se ne žali, što pokazuju i njegova česta prisustva na mitinzima pred hiljadama Amerikanaca, nekoliko puta nedjeljno", rekla je ona.

Portparolka Bijele kuće ipak nije govorila o rezultatima laboratorijskih analiza.

Predsjednik Trump je neočekivano posjetio centar Walter Reed, nekoliko mjeseci prije planiranog sistematskog pregleda, što je pokrenulo pitanja o njegovom zdravstvenom stanju.

Stephanie Grisham je na Twitteru takva pitanja ocijenila kao "neodgovorna".

"Izgleda da je nekim ljudima i novinarima zabavno da spekulišu i šire neodgovorne i opasne glasine. Predsjednik je proveo malo vremena sa porodicom ranjenog vojnika poslije sistematskog pregleda", napisala je portparolka Bijele kuće.

Bijela kuća odlučuje koji će podaci o zdravstvenom stanju predsjednika biti objavljeni.

Predsjednik Trump je posljednji put bio na sistematskom pregledu prije nepunih 9 mjeseci, u februaru 2019., i tada je saopšteno da je "dobrog zdravlja".

Trump je poznat po tome da voli da jede hamburgere i šnicle i da ne voli da vježba. Zato se, u odnosu na sistematski pregled iz 2017., ugojio i prebacio indeks tjelesne mase u kategoriju "gojaznih".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG