Analitičari kažu da je upravo to bila ideja. U vrijeme globalnog rivalstva između Pekinga i Washingtona, poruke koje je Xi dostavio u Beograd bile su usmjerene na mnogo širu publiku.
Xi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisali su u srijedu niz bilateralnih sporazuma, koji su uslijedili nakon 25. godišnjice NATO bombardovanja kineske ambasade u Beogradu tokom NATO kampanje 1999. za zaustavljanje etničkog čišćenja Albanaca na Kosovu. SAD su se izvinile za tu akciju, nazvavši je "greškom".
David Shullman, stručnjak za Kinu pri Atlantskom savjetu sa sjedištem u Washingtonu, rekao je za Glas Amerike da je Xijev dolazak u Beograd na godišnjicu 7. maja imao za cilj da pošalje širu poruku u kontekstu rata u Ukrajini: da Kina nije "ratni huškač “kao SAD i NATO.
Kineske poruke, rekao je Shullman, "podudaraju se ruskim porukama o ratu u Ukrajini, o tome da se ne okrivljuje Rusija, već se krivica stavlja na SAD, NATO zbog 'razbuktavanja vatre' rata, nastavljanja podrške Ukrajincima i da je Kina ta koja je sila mira i stabilnosti...
„U kineskom sistemu postoji svijest da je ovo ključna tačka vezivanja između Kine i Srbije i uklapa se u poruku koju Kina gura u vezi sa NATO-om i SAD.
Kineski predsjednik se osvrnuo na bombardovanje kineske ambasade u tekstu objavljenom u utorak u srbijanskom provladinom listu Politika: „Narod Kine cijeni mir, ali nikada neće dozvoliti da se ponovi historijska tragedija“.
Paul McCarthy, direktor za Evropu na Međunarodnom republikanskom institutu u Washingtonu, složio se da vrijeme Xijeve posjete nije bilo slučajno.
"Mislim da je čitava Xijeva posjeta Evropi organizovana oko 25. godišnjice NATO bombardovanja", rekao je on. „Previše je simbolična prilika da Kinezi propuste i podvlače, da tako kažem, poziciju Srbije i strateško neslaganje sa Zapadom koje traje već 25 godina.
Xi i Vučić potpisali su izjavu o "zajedničkoj budućnosti" dvije zemlje, koju je predsjednik Srbije opisao kao nivo iznad Sveobuhvatnog strateškog partnerstva koje su dvije zemlje dogovorile 2016.
Prema Šulmanu iz Atlantskog savjeta, Xi je često koristio izraz "zajednička budućnost" kako bi ukazao da želi novu ravnotežu snaga u svijetu.
"Priča o zajedničkoj budućnosti je kako Kina želi uspostaviti globalni poredak koji je manje vođen SAD-om, koji je multipolaran, koji je više 'demokratski' međunarodni poredak - kako Kinezi kažu", rekao je.
"U suštini, to je poredak koji više ne vode SAD i u kojem Kina igra značajniju ulogu."
On je dodao: „Činjenica da se o Srbiji govori kao o prvoj evropskoj zemlji koja će biti dio zajednice i 'zajedničke budućnosti' pokazuje da je za kineske lidere, posebno za Xi-ja, Srbija od velikog značaja... kao ekonomski partner i kao zemlja koja je kandidat za EU."
Osim toga, Xijeva posjeta Srbiji signalizirala je Washingtonu da Kina ima pouzdane partnere u Evropi i da SAD "neće moći u potpunosti pridobiti Evropu na svoju stranu".
Kina posjeduje rudnike i fabrike širom Srbije i obezbijedila je milijarde dolara vrijedna sredstva za puteve, mostove i razne objekte, čime je postala ključni partner Srbije u prijeko potrebnom razvoju infrastrukture.
Ipak, neki stručnjaci kažu da je budućnost saradnje Beograda i Pekinga neizvjesna, s obzirom na komplikovane odnose između SAD i Kine.
Vuk Vuksanović, viši istraživač u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku, kaže za Glas Amerike da je proširenje saradnje Srbije i Kine sa strateškog partnerstva na nivo "izgradnje zajednice Srbije i Kine sa zajedničkom budućnošću u novoj eri" malo više od diplomatske igre koja trenutno odgovara objema vladama.
On je dodao da budući odnosi mnogo više zavise od Pekinga nego od Beograda.
"Prethodni sporazum o strateškom partnerstvu bio je zajednička izjava iz 2009. godine koja je imala toplu retoriku, ali zapravo nije donijela nikakvu monumentalnu transformaciju tih odnosa", rekao je on.
„I to je bilo sve do trenutka kada je Kina pokazala veći interes za Balkan zbog Inicijative Pojas i put“, masivne strategije globalnog razvoja infrastrukture koju predvode Kinezi. "Mislim da će ključno pitanje za SAD biti da li će ta saradnja uključivati neki veliki projekat u oblasti odbrane i visoke tehnologije."
Mekarti iz Međunarodnog republikanskog instituta rekao je da je nejasno kako će sporazumi Srbije i Kine i planovi za "zajedničku budućnost" uticati na odnose Srbije sa Zapadom.
Ipak, naveo je on, sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Srbije koji stupa na snagu u julu "okreće Srbiju više ka istoku", postavljajući pitanje "koliko je Srbija ozbiljna na svom evropskom putu".
On je dodao: „Moram da kažem da bi, iz perspektive Washingtona, mogli da se osjećaju kao da gube bitku za srce Srbije, da tako kažem”.
Ovaj članak je nastao u srpskoj službi VOA uz doprinose Dine Jahića, Marka Protića i Stefana Miljuša.
