Linkovi

Izdvojeno

Temelj Srbije i RS za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH

Premijerka Srbije Ana Brnabić i Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske na polaganju kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane "Buk Bijela", 17. maj 2021.

Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) i susjedna država Srbija u ponedjeljak (17. maja) postavili su kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane (HE) koje će zajedno graditi na rijeci Drini, prije nego se Ustavni sud BiH izjasnio da li je zakonit ovaj projekat raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine (BiH).

"Ovaj konkretan slučaj nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Vlada Srbije nije imala potrebu da razgovara sa nekim drugim osim sa Vladom RS", objašnjenje je premijera RS Radovana Viškovića o tome zašto ovaj bh. entitet mimo institucija države BiH sa Srbijom radi na projektu pod nazivom "Gornja Drina".

Granica između BiH, Srbije i Crne Gore je isključivo teritorija RS i nadležnost za koncesije na tom prostoru je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije RS, rekao je Višković novinarima u Istočnom Sarajevu nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije u ponedjeljak (17. maj).

Višković je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u ponedjeljak položio kamen temeljac za prvu od tri HE, "Buk Bijela" kod Opštine Foča na rijeci Drini, na granici BiH sa Srbijom. To je zvanični početak realizacije cijelog zajedničkog projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina" u okviru kojeg je predviđena gradnja još i HE "Foča" i "Paunci".

Prije polaganja kamena temeljca premijerka Srbije istakla je kako je Srbija uradila analizu svih pravila i zakona, te Ustava. Kazala je kako je utvrđeno da je u posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato, oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni.

"Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri", poručila je Brnabić u Istočnom Sarajevu.

Ministrica vanjskih poslova BiH Biera Turković u ponedjeljak je još jednom upozorila da ne postoji saglasnost BiH za izgradnju HE "Buk-Bijela". Ona je enavela kako vlasti entiteta RS "već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine".

Delegacije Republike Srpske i Srbije postavili su kamen temeljac za gradnju hidroelektrane "Buk Bijela", prvu od tri koje će zajedno graditi na rijeci Drini, 17 maj 2021. (Izvor: Vlada Srbije)
Delegacije Republike Srpske i Srbije postavili su kamen temeljac za gradnju hidroelektrane "Buk Bijela", prvu od tri koje će zajedno graditi na rijeci Drini, 17 maj 2021. (Izvor: Vlada Srbije)

Šta je sporno u izgradnji?

Nakon što su Ana Brnabić i Radovan Višković potpisali 13. novembra prošle godine Izjavu o realizaciji projekta "Gornja Drina", 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta. Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da "rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH".

Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada se može očekivati odlučivanje po zahtjevu za ocjenu zakonitosti zajedničkog projekta RS i Srbije.

Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a". Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020.godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.

Predstavnici RS smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te stoga tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidrocentrala na rijeci Drini ne krše odluku Ustavnog suda BiH. To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.

Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama koje će biti izgrađene na teritoriji BiH imala bi Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.

Procijenjena vrijednost gradnje prve hidroelektrane - "Buk Bijela" - je oko 200 miliona evra. Predviđeno je da "Buk Bijela" na teritoriji opštine Foča u BiH ima 93 megavata instalisane snage, te da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.

Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona evra, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.

Polaganje kamena temeljca za izgradnju HE "Buk Bijela", 17 maja 2021. (Izvor: Vlada Srbije)
Polaganje kamena temeljca za izgradnju HE "Buk Bijela", 17 maja 2021. (Izvor: Vlada Srbije)

Žalbe ekologa iz susjedne Crne Gore

U međuvremenu se čeka i odluka Odbora za sprovođenje ESPOO konvencije (UN-ova Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) po žalbi koju su u junu 2020. godine na projekt hidroelektrana na gornjoj Drini podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG).

Žalba je podnešena, jer se vlasti RS, ali ni vlasti BiH, nisu savjetovale sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini.

"Dobijamo neke podatke koji su prilično šturi i na osnovu kojih ne možemo da izmjerimo procjene rizika i uticaja na životnu sredinu i u CG i u BiH", kaže za RSE Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.

Perović se plaši da bi nove hidroelektrane mogle dodatno da ugroze zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koja je dio Nacionalnog parka Durmitor.

"Bojim se da će postavljanje kamena temeljca za HE, biti isto još jedna dodatna prijetnja za rijeku Taru", upozorava Perović dodajući da bi “imajući u vidu njen regionalni značaj, kroz UNESCO zaštitu i kroz Nacionalni park Durmitor trebala da bude valorizovana na način da obje zemlje imaju od toga koristi, da imamo neku zajedničku rijeku koja nas povezuje”.

"Posebno je zabrinjavajuće što Crna Gora nije bila uključena u projekat u kojem mnogo toga nije poznato", ističe Perović, dodajući da postoji nezadovoljstvo i ponašanjem predstavnika vlasti u CG u cijeloj priči.

"Oni nisu bili proaktivni dovoljno i nisu imali tu diplomatsku jačinu da na neki način svoje građane upoznaju sa tim šta se dešava i da pokažu da im je bilo stalo", navodi Perović.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore nij odgovorilo u ponedjeljak, 17. maja, na uput RSE o cijelom slučaju. U dopisu za RSE iz jula 2020 godine su naveli da su u dva navrata izrazili namjeru da učestvuju u prekograničnoj proceduri, kao i da su tražili dostavljanje dokumentacije o projektu.

"Crna Gora je poštujući odredbe Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO, izrazila namjeru da učestvuje u prekograničnoj proceduri i dva puta u 2019. godini (u julu i novembru mjesecu) zatražila dostavljane dokumentacije za postrojenje HE 'Buk Bijela', na rijeci Drini, opština Foča. Tražena dokumentacija nije dostavljena, a stav RS bio je da se dostavi saglasnost na bazi studija i procedure koja je sprovedena 2012. To Crna Gora ne može smatrati relevantnim u postupku izdavanja ekološke saglasnosti u 2019", navedeno je tada u odgovoru Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za RSE.

Mjesto polaganja kamena temeljca za izgradnju HE Buk Bijela, 17. maj 2021.
Mjesto polaganja kamena temeljca za izgradnju HE Buk Bijela, 17. maj 2021.

Ekologe u BiH niko ništa nije pitao

I ekološke organizacije u Bosni i Hercegovini usprotivile su se gradnji planiranih hidroakumulacija na Drini, tvrdeći da će nove hidroelektrane uništiti skoro 30 kilometara riječnog toka, te ugroziti i zdravlje ljudi koji žive u Foči i okolini.

Viktor Bjelić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, za RSE kaže kako nikada nisu razmatrane primjedbe nevladinih organizacija na Studiju uticaja na životnu sredinu, koja je rađena još 2012. godine. Bjelić pojašnjava da je na osnovu ove studije koja je stara skoro 10 godina, izdata ekološka dozvole za ovaj projekt zbog čega su podnijeli tužbu protiv resornog ministarstva koja je odbijena. Nakon toga obratili su se žalbom ka Vrhovnom sudu RS čiju odluku u ovom slučaju i dalje čekaju.

"Ona (Studija uticaja na životnu sredinu) ne uzima u obzir današnje stanje, niti su rađena nova istraživanja niti su vršena bilo kakva mjerenja, iako smo svjedoci značajnih klimatskih promjena", kaže Bijelić.

Ekolozi upozoravaju da ovaj projekat utiče i na staništa zaštićenih vrsta ribe, poput mladice kojima su rijeke Drina i Tara jedno od najvećih i najvažnijih staništa u slivu rijeke Dunav.

"Akumulacije će imati negativan uticaj na stanište i migracije ribe mladice, ali i druge riblje populacije, a osim toga uticaće i na mikro-klimatske uslove te na druge populacije biljnih i životinjskih vrsta", poručuje Bjelić.

Turizam i sportovi na vodi, takođe su oblasti koje će biti pogođene gradnjama hidroelektrana u gornjem toku Drine. U Rafting centru "Tara raft" iz Foče strahuju za svoje poslovanje, te traže da se i o njima mora povesti računa kod realizacije projekta.

"Ovaj projekat će sigurno ugroziti naše poslovanje i na njega ne mogu gledati ravnodušno sa strane uticaja na ekologiju, iako se radi o možda najvećem i najvažnijem projektu u Evropi", priča za RSE Mirko Davidović, vlasnik Rafting centra "Tara raft".

Za vlasti RS - najvažniji energetski projekat

Iako je projekat izgranje hidroelektrana na rijeci Drini sporan po nekoliko osnova, za predstavnike Vlasti RS ovo je jedan od najznačajnijih projekata i dokaz dobre saradnje RS i Srbije.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić 13. maja u Foči rekao je novinarima kako će izgradnjom HE "Buk Bijela", koja bi trebala da traje pet godina, biti otvoreno novo energetsko poglavlje izgradnje velikih energetskih objekata u RS.

Za načelnika Foče Milana Vukadinovića najavljeni početak radova na HE "Buk Bijela" je "spas za ovu opštinu". On za RSE kaže kako je ovo "dosanjani san svih Fočaka" koji donosi veliku korist u vidu novih radnih mjesta I koji će pozitivno uticati i na punjenje budžeta ove opštine.

"Procjene su da će to omogućiti prihode od oko 2 miliona maraka (1 milion evra) godišnje u budžet Foče, a ta sredstva su nama dragocjena za rješavanje nekih infrastrukturnih projekata", istakao je Vukadinović za RSE.

Načelnik Foče tvrdi i da postoji obećanje "da će po završetku gradnje biti otvoreno oko stotinjak novih radnih mjesta u samoj elektrani".

Projekat HE "Buk Bijela" je započet 2012. godine kada je izrađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola. Dozvola je istekla 2018, jer Elektroprivreda Republike Srpske nije realizovala projekat. Nakon toga, preduzeće "HE Buk Bijela" zatražilo je produženje dozvole, poslije čega je izdata obnovljena ekološka dozvola.

Aarhus centar BiH 2019. godine tužio je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, smatrajući da je istekao rok za produženje ekološke dozvole. Okružni sud u Banjaluci je presudio u koristArhaus centra. Uprkos tome, nadležno ministarstvo je izdalo novu ekološku dozvolu.

U julu 2017. godine Vlada RS potpisala je sa kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija" (AVIC-ENG) memorandum o saradnji za obezbjeđenje finansiranja projekta izgradnje HE "Buk Bijela" iz kineske državne banke. Javnosti nije, međutim, od tada data informacija da li je memorandum ikada realizovan. Radilo se o pravno neobavezujućem dokumentu.

Početkom 2019. godine, nakon zajedničke sjednice Vlada Republike Srpske i Srbije, najavljena je potom zajednička gradnja HE "Foča" i "Paunci", te gradnja i HE "Buk Bijela". Elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti, te investicije nikada do sada nisu javno objavljeni.

See all News Updates of the Day

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Dok velike vrućine koje se bilježe u Bosni i Hercegovini posljednjih dana pogoduju razvoju turizma,u velikom problemu su radnici koji rade na otvorenom.Stručnjaci upozoravaju da je neophodno prilagoditi radno vrijeme radnika ekstremnim uslovima.

San Antonio: Istraga stradanja migranata

San Antonio: Istraga stradanja migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Od otkrića šezdeset-sedmoro ljudi, naguranih u napušteni kamion, na rubu San Antonija, u Teksasu, broj umrlih se povećava. Istraga se nastavlja dok se preživjeli bore za život u lokalnim bolnicama, a vlasti pokušavaju identificirati preminule.

Kako će Balkan izaći iz čekaonice Evropske unije?

Kuda Balkan treba da ide do Evropske unije?
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:04 0:00

"Čekaonica bez rezultata", ocjenjuje Pol Mekarti predstavnik američkog nevladinog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), sumirajući epilog i poruke sa skoro održanog samita lidera EU u Briselu – koji je dijelom bio posvećen integracijama zapadnobalkanske šestorke.

Ne bih rekao da je EU napustila to područje, ali je definitivno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu – pokušavajući da odredi kakve bi sve posljedice mogla imati na nju. Tu posebno mislim na moguće ekonomske posljedice i načine na koje će se Unija nositi sa njima. To je sada u prvom planu – što je uticalo na to da Zapadni Balkan, na neki način, ispadne iz prvog plana – i ne smatram da će u ovom trenutku Brisel nuditi bilo kakva rješenja u vezi sa tim područjem”, podvlači u razgovoru za Glas Amerike direktor u IRI-ju zadužen za Evropu.

Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut
Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut

Djeluje da su disonantni tonovi trenutna karakteristika aktuelnih relacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji se sa promjenjivim učinkom i to ne uvek sopstvenom krivicom – kreće na putu euroatlantskih integracija.

Uz nužne temeljne reformske prepreke, nerijetko su im put blokirale same članice Unije, a najgorča iskustva imaju Sjeverna Makedonija i Albanija – zemlje kojima još nije odobren datum početka pristupnih pregovora.

Uz njih, sa glavnog kolosjeka skrajnute su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uprkos decidnim tvrdnjama, kako Sjedinjenih Država tako i Evropske komisije, o značaju integrisanja tog područja – nedavno iznijetim za Glas Amerike.

Pol Mekarti upozorava da bi trenutni zastoj mogao imati posljedice u okolnostima višemjesečne vojne kampanje koju Rusija vodi protiv susjeda – Ukrajine.

U najgorem slučaju, što se nadam da se neće desiti, to bi moglo dovesti do destabilizacije balkanskih zemalja koje djeluju da su prepuštene same sebi u rješavanju starih problema – poput spora Srbije i Kosova. Međutim, prema optimističnijem scenariju trenutne okolnosti mogle bi ih navesti da samostalno riješe sporove. Otvore granice, osnaže ekonomsku saradnju, razmjenu u oblasti kulture – ostavljam mogućnost da iz svega toga ipak proistekne nešto dobro”, navodi taj stručnjak.

Aktuelnim odnosom prema Balkanu Evropska unija najveću uslugu čini ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nedvosmislen je stav Edvarda Džozefa, predavača Škole za napredne međunarodne studije vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins.

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins
Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins

U Beogradu Aleksandar Vučić, jedan od glavnih Putinovih saveznika i zvaničnik evropske države koja Rusiji ne uvodi sankcije, ima argument da kaže – zašto bih radio bilo šta kada Evropska unija ne ispunjava svoje obaveze. Takođe, osnažuju se veoma problematične političke snage u Sjevernoj Makedoniji povezane sa Rusijom koje gaje populističke i zavjereničke teorije. Takođe, u Bosni i Hercegovini ostavljate široko polje za sukobe nacionaliste poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića uoči novembarskih izbora u okolnostima ruskog i kineskog veta na mandat vojnoj misiji Evropske unije“, ističe Džozef.

Srbija je i dalje jedina evropska zemlja, uz Bjelorusiju, koja Rusiji nije uvela sankcije zbog rata koji je povela u Ukrajini – ali u javnom diskursu njeni državni zvaničnici nisu podržavali rusku agresiju.

Sa druge strane – činjenica je da je u Ujedinjenim nacijama podržala rezolucije koje osuđuju rusku vojnu kampanju.

Srbija će, da tako kažem, nastaviti da sjedi na dve stolice. I Zapad neće moći da uradi mnogo povodom toga – djeluje da će se to nastaviti. Aleksandar Vučić je jasno stavio do znanja da želi nastavak integrisanja u EU, ali istovremeno i očuva odnos sa Rusijom – pogotovo kada se radi o energetici i ne samo u vezi sa tim. Zato je pred vratima evropskog kluba potrebno formulisati uslove koji bi Srbiju okrenuli ka pravom smjeru. Ne vjerujem da je moguće uspostaviti odnos – sve ili ništa, ali za očekivati je više proevropskih poteza Srbije koja će istovremeno održavati veze sa Rusijom“, smatra Mekarti.

Za tako definisani višegodišnji spoljnopolitički pristup Srbije, Edvard Džozef kaže da više niko ne bi trebalo da ima razumijevanja, a pogotovo ne Oliver Varhelji – komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije, koji se upravo o tome nedavno izjašnjavao.

Srbija raspolaže i traći ono što njeni susjedi Severna Makedonija i Albanija očajnički žele. Ironija je u tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji – koja nije otvorila sva pregovaračka poglavlja poput Crne Gore. Ne sputavaju je u tome Bugarska ili Francuska sa prijedlozima koji se mogu tumačiti na različite načine. Srbija samu sebe blokira i Oliver Varhelji bi toga trebalo da bude svjestan. Nema nikakvih razloga za razumijevanje pozicije Srbije u odnosu sa Rusijom, niti njenog ustezanja dda uvede sankcije Rusiji“, podvlači Džozef.

Uz to što djeluje da je talac sopstvene spoljnopolitičke neodlučnosti, među razlozima sporijeg napretka u integracijama u kojima je otvorila polovinu pregovaračkih poglavlja, je i sporost u primjeni reformi u ključnim oblastima – borbi protiv organizovanog kriminala, pravosuđu, ljudskim pravima i medijskim slobodama.

Reforme i region

U ostvarenju reformskih ciljeva zemljama Zapadnog Balkana su na raspolaganju i regionalne inicijative – koje nerijetko predvode uticajne evropske zemlje. Bilo ih je nekoliko aktuelnih – a među njima je možda i najzvučnija bila Berlinski proces.

Posljednjih mjeseci, u regionalnim okvirima, najčešće se pominje „Otvoreni Balkan“ – čiji su, za sada, inicijatori i članovi, Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Kako se može čuti – ideja vodilja joj je ekonomsko povezivanje regiona, odnosno zemalja Zapadnog Balkana.

Za nju, do sada, dovoljan stepen razumijevanja nisu pokazale Bosna i Hercegovina, Kosovo i donekle Crna Gora.

"Potrebno je da bude mnogo jasnije određeno šta je zapravo ‘Otvoreni Balkan’. O tome čak ne postoje ni štampani materijali. Za sada se tu radi o, ne uvijek transparentnim, susretima lidera regiona. Mislim da bi trebalo mnogo jasnije da prezentuju šta nastoje da postignu. To se posebno odnosi na Beograd. Ono što Kosovo i Bosnu navodi da zaziru je to što inicijativu vide kao nešto u čemu Beograd prednjači. Kao način da Aleksandar Vučić poveća uticaj i kontrolu na Zapadnom Balkanu. Takav stav je do skoro važio i za Crnu Goru, ali djeluje da se taj stav promenio imajući u vidu da uživa veću podršku premijera Dritana Abazovića“, ukazuje stručnjak Međunarodonog republikanskog institituta – dodajući da je, opšte uzevši, dobrodošao svaki vid saradnje Zapadnog Balkana.

Političko-poslovna zona tri zapadnobalkanske zemlje, pod nazivom "Otvoreni Balkan" uspostavljena je jula 2021. i dio međunarodne zajednice predvođen Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom je smatra dobrodošlom, sve dok je kompatibilna sa principima Unije i obuhvata sve aktere na Zapadnom Balkanu.

To, međutim, za sada nije slučaj usljed oklijevanja tri države da joj se pridruže.

Inicijativa je opasna iz veoma jednostavnog razloga. Smanjivanjem ekonomskih barijera povećavate političke rizike – jer su ekonomije o kojima govorimo nejednako razvijene. Ekonomija Srbije je za oko četrnaest puta veća od crnogorske. Dvostruko je jača od objedinjene albanske i sjevernomakedonske privrede. Dakle, veoma je izražena ekonomska neuravnoteženost. To znači da, kada uklonite barijere, najviše koristi ide najvećoj državi – a to je Srbija. A ekonomska moć u rukama autoritarnog režima preduslov je opasnosti”, kaže Edvard Džozef.

Unazad nekoliko godina, izvještaji Evropske komisije i renomiranih međunarodnih organizacija usredsređenih na stanje ljudskih prava, sloboda i stanja u medijima – Srbiju označavaju kao državu u kojoj se bilježi stalno nazadovanje u tim oblastima.

Prvi impuls nekoj vrsti iskoraka u pogledu regionalnih eurointegracija Balkana moglo bi biti približavanje kompromisu Bugarske i Sjeverne Makedonije – što bi na kraju doprinijelo određivanju datuma početka pregovora sa dvije kandidatske države za članstvo u Evropskoj uniji.

Bivši šef Pentagona: Putin ide na spavanje "uplašen"

Bivši američki sekretar za odbranu Džim Matis u petak je oštro kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina, a njegovu invaziju na Ukrajinu nazvao je "nekompetentnom" i "nepromišljenom".

Matis je u govoru u Seulu, Putina uporedio sa paranoičnim likovima iz romana ruskog pisca Fjodora Doostojevskog.

"Putin je lik pravo iz romana Dostojevskog. Ide na spavanje ljut, uplašen, misli da je Rusija okružena noćnim morama", rekao je Matis na skupu u organiziciji Seulskog foruma za međunarodne poslove, Korejskog društva i Centra za strateške i međunarodne studije.

Bivši šef Pentagona nije se mnogo oglašavao u javnosti nakon što je podnio ostavku 2018. godine zbog neslaganja sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Matis nije direktno govorio o sporu sa Trumpom, ističući samo da se bivši predsjednik zalagao za netradicionalnu spoljnu politiku koja je dovodila u pitanje američke odnose sa saveznicima.

Matisovi najoštriji komentari bili su o Putinu, za kojeg je naveo da je poremećen i da ne može da donosi pametne odluke zato što pored sebe nema ljude koji bi ga dobro savjetovali.

Na pitanje o najvećim poukama iz ruskog rata u Ukrajini, Matis je odgovorio: "Nesposobni generali ne bi trebalo da vam vode operacije". Takođe je ocijenio da je ruska invazija "taktički nekompetentna" i "strateški nepromišljena".

Ruski predsednik Vladimir Putin na skupu u Turkmenistanu (Foto: AP)
Ruski predsednik Vladimir Putin na skupu u Turkmenistanu (Foto: AP)

“Rat je dovoljna tragedija bez dodate gluposti", naglasio je bivši američki sekretar za odbranu. Kritikovao je i Kinu zbog sve tješnjih odnosa sa Rusijom i nespremnosti da izrazi protivljenje ratu u Ukrajini.

Jedna zemlja "ne može biti velika ako podržava rusku kriminalnu invaziju na Ukrajinu", poručio je Matis.

Komentarišući svoj mandat pod Trumpom, Matis je govorio o "intenzivnom periodu", a Trumpa nazvao "neuobičajenim liderom", ali nije direktno kritikovao bivšeg predsjednika.

"Demokratije će nekada biti populističke i raskidaće sa tradicijom. U prirodi je demokratija da povremeno isprobavaju ideje", naveo je Matis. Dodao je da bi Amerikanci na to trebalo da odgovore tako što će "i dalje imati povjerenja u institucije" i "u one koji s vama nisu saglasni".

Matis je govorio u Južnoj Koreji, američkom savezniku koji je osjetio dramatične posljedice Trumpove netradicionalne spoljne politike.

Na pitanje o Trumpovim samitima sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, Matis je rekao da nikada nije bio optimista u pogledu tih razgovora, ali da su diplomatski napori bili "ispravan potez".

“Kada je riječ o rezultatima, nije ih bilo", ocijenio je bivši šef Pentagona. Takođe je pozdravio novog južnokorejskog predsjednika Jun Suk-jeola koji želi da njegova zemlja igra veću ulogu u svijetu. Jun je ove nedelje prisustvovao NATO samitu u Madridu, kao prvi južnokorejski lider na sličnom skupu.

Matis je međum upozorio protiv nedavnih poziva u Seulu da se Južna Koreja nuklearno naoruža.

“Nije vam potrebno nuklearno naoružanje na poluostrvu da osigurate da postoji dugoročno odvraćanje dok god postoji povjerenje između Južne Koreje i SAD", istakao je Matis.

Ankete pokazuju da većina Južnokorejaca podržava nabavku nuklearnog naoružanja naročito dok Sjeverna Koreja nastavlja da razvija svoj arsenal.

Trebalo bi da uradite sve što možete da izbjegnete nuklearno naoružavanje. To je užasno oružje", upozorio je Matis.

Šta praktično znači odluka Vrhovnog suda o emisiji štetnih gasova?

Termoelektrana, ilustracija

Vrhovni sud SAD je donio odluku da ograniči ovlaštenja federalne vlade SAD u suzbijanju štetnih gasova. Praktično je ograničio ovlaštenja Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da reguliše emisiju štetnih gasova iz termoelektrana i gasnih elektrana, u okviru Zakona o čistom vazduhu.

Vrhovni sud smatra da o tom pitanju, umjesto EPA, treba da odlučuje Kongres.

Lideri Zapadne Virdžijije, države koja je lider u proizvodnji uglja, pozdravili su ovu presudu, dok je Bidenova administracija ocijenila da će zemlju "vratiti unazad". Procjenjuje se da termoelektrane emituju oko 30 odsto ugljen dioksida.

Šta znači odluka suda u kontekstu klimatskih promjena?

Kratkoročno, znači da će Bidenovoj administraciji biti teže da ostvai ambiciozne ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena - da smanji emisije štetnih gasova za polovinu do 2030, a da do 2035. električna mreža bude potpuno nezavisna od uglja.

Sada je sve to pod znakom pitanja, jer je sud ta ovlaštenja prepustio Kongresu. A to znači da su Bidenu male šanse da progura svoju agendu, zbog toga što demokrate imaju 50 mjesta u Senatu - a jedan od njihovih senatora je Džo Menčin iz Zapadne Virdižinije.

"Nažalost, klimu nije briga za našu politiku", kaže klimatolog Viktor Đensini, i dodaje da "to što je sud prepustio Kongresu da odlučuje o emisiji ugljen dioksida, govori da nije razmišljao u najboljem interesu planete".

Šta ova odluka znači za ljude?

Budući da će borba protiv klimatskih promjena ovime biti usporena, borci za zaštitu životne sredine upozoravaju da će nivo mora porasti, kao i da treba očekivati da se nastave ekstremni vremenski uslovi - vrućine i suše.

"Ova presuda će najviše uticati na one ljude koji žive blizu termoelektrana, koji su svakodnevno izloženi štetnim gasovima", kaže Sabrina Mekormik sa univerziteta Džordž Vašington.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom najavio je da će, uprkos presudi, ta država nastaviti da primjenjuje stroge standarde za emisiju štetnih gasova koji dolaze iz saobraćaja.

Šta će Kongres uraditi?

Vrhovni sud ocjenjuje da je na Kongresu da precizira "velika pitanja" kao što su klimatske promjene. Ali, to je malo vjerovatno.

Demokrata sa Roud Ajlenda, Šeldon Vajthaus, kaže da je sud odlukom vezao ruke vladi.

"Stvar je u sljedećem: oni brane Agenciji za zaštitu životne sredine da reguliše ovu oblast i šalju pitanje u Kongres - gdje razne stvari bivaju blokirane zbog pravila filibaster. Takođe, u Kongres ulazi i veliki novac zagađivača, koji sprječava da se nešto promijeni", kazao je on za AP.

Republikanska senatorka iz Zapadne Virdžinije, Šeli Mur Kapito, pozdravila je odluku Vrhovnog suda.

"Da je Kongres htio da Agenciji za zaštitu životne sredine da nadležnosti koje mijenjaju cijelu našu ekonomije, Kongres bi to već uradio", kaže Kapito.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG