Izdvojeno
Temelj Srbije i RS za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) i susjedna država Srbija u ponedjeljak (17. maja) postavili su kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane (HE) koje će zajedno graditi na rijeci Drini, prije nego se Ustavni sud BiH izjasnio da li je zakonit ovaj projekat raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine (BiH).
"Ovaj konkretan slučaj nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Vlada Srbije nije imala potrebu da razgovara sa nekim drugim osim sa Vladom RS", objašnjenje je premijera RS Radovana Viškovića o tome zašto ovaj bh. entitet mimo institucija države BiH sa Srbijom radi na projektu pod nazivom "Gornja Drina".
Granica između BiH, Srbije i Crne Gore je isključivo teritorija RS i nadležnost za koncesije na tom prostoru je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije RS, rekao je Višković novinarima u Istočnom Sarajevu nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije u ponedjeljak (17. maj).
Višković je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u ponedjeljak položio kamen temeljac za prvu od tri HE, "Buk Bijela" kod Opštine Foča na rijeci Drini, na granici BiH sa Srbijom. To je zvanični početak realizacije cijelog zajedničkog projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina" u okviru kojeg je predviđena gradnja još i HE "Foča" i "Paunci".
Prije polaganja kamena temeljca premijerka Srbije istakla je kako je Srbija uradila analizu svih pravila i zakona, te Ustava. Kazala je kako je utvrđeno da je u posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato, oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni.
"Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri", poručila je Brnabić u Istočnom Sarajevu.
Ministrica vanjskih poslova BiH Biera Turković u ponedjeljak je još jednom upozorila da ne postoji saglasnost BiH za izgradnju HE "Buk-Bijela". Ona je enavela kako vlasti entiteta RS "već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine".
Šta je sporno u izgradnji?
Nakon što su Ana Brnabić i Radovan Višković potpisali 13. novembra prošle godine Izjavu o realizaciji projekta "Gornja Drina", 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta. Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da "rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH".
Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada se može očekivati odlučivanje po zahtjevu za ocjenu zakonitosti zajedničkog projekta RS i Srbije.
Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a". Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020.godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te stoga tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidrocentrala na rijeci Drini ne krše odluku Ustavnog suda BiH. To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.
Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama koje će biti izgrađene na teritoriji BiH imala bi Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Procijenjena vrijednost gradnje prve hidroelektrane - "Buk Bijela" - je oko 200 miliona evra. Predviđeno je da "Buk Bijela" na teritoriji opštine Foča u BiH ima 93 megavata instalisane snage, te da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona evra, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.
Žalbe ekologa iz susjedne Crne Gore
U međuvremenu se čeka i odluka Odbora za sprovođenje ESPOO konvencije (UN-ova Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) po žalbi koju su u junu 2020. godine na projekt hidroelektrana na gornjoj Drini podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG).
Žalba je podnešena, jer se vlasti RS, ali ni vlasti BiH, nisu savjetovale sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini.
"Dobijamo neke podatke koji su prilično šturi i na osnovu kojih ne možemo da izmjerimo procjene rizika i uticaja na životnu sredinu i u CG i u BiH", kaže za RSE Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.
Perović se plaši da bi nove hidroelektrane mogle dodatno da ugroze zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koja je dio Nacionalnog parka Durmitor.
"Bojim se da će postavljanje kamena temeljca za HE, biti isto još jedna dodatna prijetnja za rijeku Taru", upozorava Perović dodajući da bi “imajući u vidu njen regionalni značaj, kroz UNESCO zaštitu i kroz Nacionalni park Durmitor trebala da bude valorizovana na način da obje zemlje imaju od toga koristi, da imamo neku zajedničku rijeku koja nas povezuje”.
"Posebno je zabrinjavajuće što Crna Gora nije bila uključena u projekat u kojem mnogo toga nije poznato", ističe Perović, dodajući da postoji nezadovoljstvo i ponašanjem predstavnika vlasti u CG u cijeloj priči.
"Oni nisu bili proaktivni dovoljno i nisu imali tu diplomatsku jačinu da na neki način svoje građane upoznaju sa tim šta se dešava i da pokažu da im je bilo stalo", navodi Perović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore nij odgovorilo u ponedjeljak, 17. maja, na uput RSE o cijelom slučaju. U dopisu za RSE iz jula 2020 godine su naveli da su u dva navrata izrazili namjeru da učestvuju u prekograničnoj proceduri, kao i da su tražili dostavljanje dokumentacije o projektu.
"Crna Gora je poštujući odredbe Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO, izrazila namjeru da učestvuje u prekograničnoj proceduri i dva puta u 2019. godini (u julu i novembru mjesecu) zatražila dostavljane dokumentacije za postrojenje HE 'Buk Bijela', na rijeci Drini, opština Foča. Tražena dokumentacija nije dostavljena, a stav RS bio je da se dostavi saglasnost na bazi studija i procedure koja je sprovedena 2012. To Crna Gora ne može smatrati relevantnim u postupku izdavanja ekološke saglasnosti u 2019", navedeno je tada u odgovoru Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za RSE.
Ekologe u BiH niko ništa nije pitao
I ekološke organizacije u Bosni i Hercegovini usprotivile su se gradnji planiranih hidroakumulacija na Drini, tvrdeći da će nove hidroelektrane uništiti skoro 30 kilometara riječnog toka, te ugroziti i zdravlje ljudi koji žive u Foči i okolini.
Viktor Bjelić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, za RSE kaže kako nikada nisu razmatrane primjedbe nevladinih organizacija na Studiju uticaja na životnu sredinu, koja je rađena još 2012. godine. Bjelić pojašnjava da je na osnovu ove studije koja je stara skoro 10 godina, izdata ekološka dozvole za ovaj projekt zbog čega su podnijeli tužbu protiv resornog ministarstva koja je odbijena. Nakon toga obratili su se žalbom ka Vrhovnom sudu RS čiju odluku u ovom slučaju i dalje čekaju.
"Ona (Studija uticaja na životnu sredinu) ne uzima u obzir današnje stanje, niti su rađena nova istraživanja niti su vršena bilo kakva mjerenja, iako smo svjedoci značajnih klimatskih promjena", kaže Bijelić.
Ekolozi upozoravaju da ovaj projekat utiče i na staništa zaštićenih vrsta ribe, poput mladice kojima su rijeke Drina i Tara jedno od najvećih i najvažnijih staništa u slivu rijeke Dunav.
"Akumulacije će imati negativan uticaj na stanište i migracije ribe mladice, ali i druge riblje populacije, a osim toga uticaće i na mikro-klimatske uslove te na druge populacije biljnih i životinjskih vrsta", poručuje Bjelić.
Turizam i sportovi na vodi, takođe su oblasti koje će biti pogođene gradnjama hidroelektrana u gornjem toku Drine. U Rafting centru "Tara raft" iz Foče strahuju za svoje poslovanje, te traže da se i o njima mora povesti računa kod realizacije projekta.
"Ovaj projekat će sigurno ugroziti naše poslovanje i na njega ne mogu gledati ravnodušno sa strane uticaja na ekologiju, iako se radi o možda najvećem i najvažnijem projektu u Evropi", priča za RSE Mirko Davidović, vlasnik Rafting centra "Tara raft".
Za vlasti RS - najvažniji energetski projekat
Iako je projekat izgranje hidroelektrana na rijeci Drini sporan po nekoliko osnova, za predstavnike Vlasti RS ovo je jedan od najznačajnijih projekata i dokaz dobre saradnje RS i Srbije.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić 13. maja u Foči rekao je novinarima kako će izgradnjom HE "Buk Bijela", koja bi trebala da traje pet godina, biti otvoreno novo energetsko poglavlje izgradnje velikih energetskih objekata u RS.
Za načelnika Foče Milana Vukadinovića najavljeni početak radova na HE "Buk Bijela" je "spas za ovu opštinu". On za RSE kaže kako je ovo "dosanjani san svih Fočaka" koji donosi veliku korist u vidu novih radnih mjesta I koji će pozitivno uticati i na punjenje budžeta ove opštine.
"Procjene su da će to omogućiti prihode od oko 2 miliona maraka (1 milion evra) godišnje u budžet Foče, a ta sredstva su nama dragocjena za rješavanje nekih infrastrukturnih projekata", istakao je Vukadinović za RSE.
Načelnik Foče tvrdi i da postoji obećanje "da će po završetku gradnje biti otvoreno oko stotinjak novih radnih mjesta u samoj elektrani".
Projekat HE "Buk Bijela" je započet 2012. godine kada je izrađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola. Dozvola je istekla 2018, jer Elektroprivreda Republike Srpske nije realizovala projekat. Nakon toga, preduzeće "HE Buk Bijela" zatražilo je produženje dozvole, poslije čega je izdata obnovljena ekološka dozvola.
Aarhus centar BiH 2019. godine tužio je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, smatrajući da je istekao rok za produženje ekološke dozvole. Okružni sud u Banjaluci je presudio u koristArhaus centra. Uprkos tome, nadležno ministarstvo je izdalo novu ekološku dozvolu.
U julu 2017. godine Vlada RS potpisala je sa kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija" (AVIC-ENG) memorandum o saradnji za obezbjeđenje finansiranja projekta izgradnje HE "Buk Bijela" iz kineske državne banke. Javnosti nije, međutim, od tada data informacija da li je memorandum ikada realizovan. Radilo se o pravno neobavezujućem dokumentu.
Početkom 2019. godine, nakon zajedničke sjednice Vlada Republike Srpske i Srbije, najavljena je potom zajednička gradnja HE "Foča" i "Paunci", te gradnja i HE "Buk Bijela". Elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti, te investicije nikada do sada nisu javno objavljeni.
See all News Updates of the Day
Reakcije na optužnicu protiv Trumpa potvrdile oštre podjele u SAD
Reakcije na optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bile su predvidive ako se uzmu u obzir oštre podjele u američkoj politici i društvu. Njegove kolege republikanci tvrde da je istraga bila politički motivisana, dok demokrate poručuju da niko ne smije da bude iznad zakona.
Čak su i potencijalni Trumpovi protivkandidati unutar Republikanske stranke stali u njegovu odbranu, nakon što je njujorška velika porota optužila bivšeg predsjednika u slučaju isplate 130.000 porno glumici Stormi Danijels, kako bi šutila o njihovoj navodnoj aferi. Trump je negirao optužbe i ocijenio da je istraga politički motivisana.
Guverner Floride Ron Desantis, koji nije najavio predsjedničku kandidaturu 2024. ali važi za Trumpovog glavnog rivala, na Tviteru je optužio njujorškog tužioca - demokratu Alvina Brega - da je "okrenuo vladavinu prava naglavačke jer koristi pravni sistem za ostvarivanje političke agende".
Desantis je rekao da neće sarađivati sa njujorškim zvaničnicima na izručenju Trumpa sa Floride, gdje je prijavljen, kako bi se suočio sa optužbama. To možda i neće biti problem jer je Trumpov advokat rekao da će bivši predsjednik otići za Njujork da se preda.
Niki Hejli, bivša ambasadorka pri UN za vrijeme Trumpa, koja je najavila svoju kandidaturu za 2024, rekla je da optužnica "govori više o osveti, nego o pravdi".
Majk Pompeo, državni sekretar za vrijeme Trumpove administracije i još jedan mogući kandidat za predsjednika, optužio je tužioca da se „igra politike“.
Republikanski senator iz Južne Karoline Tim Skot, još jedan mogući kandidat, u saopštenju je naveo da "pro-kriminalni njujorški tužilac nije uspio da uhapsi kriminalce, već koristi zakon za političke obračune".
"Ovo je parodija i ne bi trebalo da se dešava u najboljoj zemlji na svijetu".
Sa druge strane, demokrate poručuju da niko ne treba da izbjegne krivično gonjenje ako je prekršio zakon, ali da isto tako ima pravo da pred sudom odgovori na optužbe.
Nensi Pelosi, bivša predsjednica Predstavničkog doma, napisala je na Tviteru da je "velika porota odlučivala na osnovu činjenica i zakona".
"Niko nije iznad zakona i svako ima pravo na suđenje da dokaže nevinost. Nadamo se da će bivši predsjednik mirno poštovati sistem koji mu daje to pravo“, dodala je ona.
Lider većine u demokratskom Senatu Čak Šumer naveo je u saopštenju da Trump "potpada pod iste zakone kao i svaki Amerikanac".
"Pravni sistem i porota, a ne politika, će odrediti njegovu sudbinu, u skladu sa činjenicama i zakonom. Ne bi trebalo da bude nikakvog spoljnog političkog uticaja, zastrašivanja i miješanja. Ohrabrujem i pristalice i protivnike gospodina Trumpa da puste da se proces odvija mirno i u skladu sa zakonom".
Reakcije stanovnika Njujorka bile su pomiješane.
"Konačno. Trebalo je da bude optužen za milion stvari i konačno je optužen za nešto. Bilo je krajnje vrijeme!" rekla je stanovnica Njujorka, Kerolajn.
Stanovnik Njujorka po imenu Oskar rekao je da vjeruje da će optužnica pomoći Trumpovoj kandidaturi za reizbor.
„Ovo je vjerovatno ono što oni žele, Trumpova kampanja želi ovo. To je besplatan marketing".
Džejms iz Konektikata je rekao da vjeruje da optužnica jača vladavinu prava.
„Mislim da ova optužnica pokazuje da niko nije iznad zakona. I nadamo se, ako je počinio krivična djela, da će za to odgovarati."
Stiv, stanovnik Čikaga, vidi stvari drugačije.
„Mislim da je to glupa optužba. Amerika može da provede više vremena na važnijim stvarima...On je zapravo osoba koja je učinila mnogo za ovu zemlju".
Da li će Trump biti uhapšen i koji su naredni koraci poslije optužnice?
Svakoga dana stotine ljudi završe u pritvoru u Njujorku. Očekuje se da se tu nađe i bivši predsjednik Donald Trump, najranije sljedeće nedelje, javlja AP.
NJUJORK - Velika porota na Menhentu odlučila je da se podigne optužnica protiv Trampa. Ova odluka uslijedila je posle istrage okružnog tužioca Alvina Braga o tome da li je Trump falsifikovao poslovna dokumenta kada je preko svog advokata platio porno glumici Stormi Danijels 130.000 dolara, da ne bi govorila o njihovoj navodnoj aferi. Sve se to dešavalo tokom Trumpove izborne kampanje 2016.
Detalji optužnice nisu poznati, ali je Trump prvi američki predsjednik koji će biti krivično gonjen.
Donald Trump tvrdi da je posrijedi politički progon i da je potpuno nevin.
Izvori agencije AP tvrde da su u toku pregovori kancelarije tužioca i Trumpovih advokata o njegovoj predaji nadležnim organima, koja bi mogla da se desi sljedeće nedelje. Iz kancelarije tužioca saopšteno je da su kontaktirani Trumpovi advokati kako bi se o tome razgovaralo.
Kakva je procedura kad je neko optužen za krivično djelo u Njujorku?
Za bilo koga ko je optužen u Njujorku za krivično djelo, bilo da je siromašan i bogat, protokol je isti. Po predaji u policijskoj stanici se uzimaju otisci prstiju, optuženi se fotografiše i uzimaju mu se osnovni podaci. Potom se optuženi pritvara na najmanje nekoliko sati.
Optuženi mora da preda svoj mobilni telefon i ostale lične stvari, i advokati često ne mogu da budu uz optužene kada prolaze kroz ovaj proces. Zato im savjetuju da ne daju nikakve izjave.
Detalji poput stavljanja lisica na ruke zavise od slučaja do slučaja. Mnogi optuženi biraju da se sami predaju i onda se pregovara o uslovima za to.
Ali, nije poznato šta se radi u situaciji kada je optuženi bivši predsjednik Amerike, kojeg i dalje štite pripadnici Tajne službe. Svaki predsjednik SAD ima pravo na to i obezbjeđenje mu se ukida samo ako on to zatraži. Trump to nije uradio, tako da će agenti vjerovatno biti sa njim.
Džeremi Saland, bivši tužilac sa Menhetna, kaže da je ovo jedinstven slučaj.
"Ako Trump odluči da se preda, treba očekivati relativno brz proces i puštanje na slobodu bez kaucije. Ne vjerujem da će bivši predsjednik biti odveden u policijsku stanicu sa lisicama na rukama, kroz masu ljudi na ulici. Ovdje je stvar i u bezbjednosti", kaže Saland.
Šta pokazuju dosadašnji slučajevi poznatih ličnosti?
Optuženi se često, ako znaju da im slijedi hapšenje, sami predaju policiji, ali to zavisi od ozbiljnosti optužbi.
Na primjer, direktor Trumpove organizacije Alen Vajselberg, optužen za poreske malverzacije 2021, sam se predao kako bi izbjegao "medijski cirkus", napisao je njegov advokat tada.
Vajselberg je došao u zgradu suda oko 6.15 ujutru i odveden je na razgovor. Osam sati kasnije, poslije saslušanja, pušten je na slobodu i prošao je kroz hodnik pun televizijskih kamera. On je na kraju priznao krivicu za poreske malverzacije.
Filmski producent Harvi Vajnstin se predao u policijskoj stanici na Menhetnu zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje 2018.
Na kratko je zadržan u pritvorskoj ćeliji, a onda je sa lisicama na rukama odveden u sud - što su ispratile stotine novinara ispred zgrade.
Tri sata nakon predaje, Vajnstin je saslušan i pušten kući sa nanogicom, i uz kauciju od milion dolara. Nakon toga je osuđen u Njujorku, i Los Anđelesu, po sličnim optužbama.
Ali, neka hapšenja nisu planirana unaprijed, čak i kad su u pitanju poznati.
Takav je bio slučaj sa bivšim direktorom MMF-a, Dominikom Stros Kanom, kojeg je spremačica u hotelu optužila za seksualno zlostavljanje 2011.
Stros Kan je izveden iz aviona na njujorškom aerodromu. Negirao je optužbe i oko 36 sati proveo na ispitivanju. Potom je poslat u ozloglašeni njujorški zatvor Rajkers, i tu je proveo nekoliko dana. Pušten je u kućni pritvor, uz kauciju od milion dolara.
Tužilaštvo na Menhetnu je u međuvremenu prekinulo krivično gonjenje Stros Kana, ali ga po privatnoj tužbi goni žena koja tvrdi da je napao.
Šta je prethodilo podizanju optužnice protiv Trumpa?
Tužilaštvo na Menhetnu podiglo je optužnicu protiv Donalda Trumpa poslije istrage u vezi sa isplatom novca porno zvijezdi koja je tvrdila da je imala seksualne odnose sa njim, i tako postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica.
Januar 2018.
The Wall Street Journal javlja je da je Trump ugovorio isplatu od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormi Danijels u oktobru 2016, kako bi je spriječio da govori o seksualnom odnosu koji je navodno imala sa njim 2006. godine.
Trump stalno poriče da je imao aferu sa Danijels, čije je pravo ime Stefani Kliford.
Februar 2018.
Majkl Koen, Trumpov bivši privatni advokat, tvrdi je da je platio Stormi Danijels sopstvenim novcem i da nije dobio nalog od Trumpove kompanije ili izborne kampanje da obavi tu isplatu. Koen kaže da mu Trump nikada nije nadoknadio novac koji je dao za tu isplatu.
Svjedočeći pod zakletvom, Koen kasnije poriče obje izjave, navodeći da mu je Trump, zapravo, dao nalog da plati Stormi Danijels, i nadoknadio mu je taj novac.
Februar 2018.
Magazin NewYorker objavio je da je Trump imao aferu sa Playboyevom manekenkom Karen Mekdugal od 2006. do 2007. Magazin navodi da je izdavač tabloida National Enquirer platio Mekdugal 150.000 dolara, ubrzo nakon što je Trump postao republikanski kandidat za predsjednika 2016. za ekskluzivna prava da objavi njenu priču. Priča nikada nije objavljena.
April 2018.
Na pitanja novinara da li je bio upoznat sa isplatama Danijels, Trump je odgovorio "ne". Na pitanje zašto je Koen obavio tu isplatu odgovorio je "Moraćete da pitate Majkla Koena".
Maj 2018
U svom finansijskom izvještaju Kancelariji za vladinu etiku, koji je kao predsjednik bio obavezan da podnese jednom godišnje, Trump je priznao da je Koenu nadoknadio 130.000 dolara, sumu kojom je njegov advokat platio Danijels.
Jul 2018.
Rudi Đulijani, jedan od Trumpovih ličnih advokata u to vreme, kaže da je Koen snimio razgovor sa Trumpom dva mjeseca prije izbora 2016, u kome su razmatrali potencijalnu isplatu Mekdugal. Trump poriče da je uradio bilo šta pogrešno, i rekao je da je Koenov snimak njihovog razgovora "možda nelegalan."
Avgust 2018
Koen priznaje krivicu pred federalnim sudom na Menhetnu, uključujući i za kršenje zakona o finansiranju kampanje u vezi sa isplatom novca kojim je kupljena šutnja žena koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom. Koen izjavljuje da mu je Tramp dao nalog da obavi te isplate" isključivo zbog predsjedničkih izbora.
U optužnici protiv Koena, tužioci su naveli da je kandidat za federalni položaj, nazvan "Pojedinac 1" - dogovorio isplate. Trump nije optužen za krivično djelo. Džefri Berman, tadašnji glavni federalni tužilac na Menhetnu, kasnije je potvrdio da je Trump bio "pojedinac 1".
Decembar 2018.
Trump je na Tviteru nazvao isplate novca za kupovinu šutnje "jednostavnom privatnom transakcijom". U intervjuu za agenciju Reuters, rekao je da isplata Danijels "nije bila izdvojena iz novca od kampanje" i da tom transakcijom "nije prekršen zakon."
Avgust 2019.
Sajrus Vens, tadašnji okružni tužilac Menhetna, izdao je obavezujući poziv Trumpovoj organizaciji - porodičnoj kompaniji za prodaju nekretnina - tražeći podatike o isplatama novca za šutnju.
Juli 2021.
Vensova kancelarija je podigla otpužnicu protiv Trumpove organizacije i njenog direktora finansija zbog poreskih prevara. Sam Trump nije optužen za krivično djelo i u optužnici se nisu pominjale isplate novca Stormi Danijels i Mekdugal.
Februar 2022.
Dvoje tužilaca koji su vodili istragu o praksama poslovanja Trumpove kompanije podnose ostavku. Jedan od njih, Mark Pomeranc, kasnije je izjavio da je ostavku podnio nakon što je Alvin Brag, koji je zamijenio Vensa kao državni tužilac - nagovijestio da nije siguran da će pokrenuti slučaj protiv Trampa.
Iz Bragove kancelarije je odgovoreno da je istraga u toku.
Decembar 2022.
Trumpova organizacija proglašena je krivom za izbjegavanje plaćanja poreza, poslije suđenja pred državnim sudom Njujorka na Menhetnu.
Januar 2023.
Bragova kancelarija počinje iznošenje dokaza o Trumpovoj navodnoj ulozi u isplatama novca za "kupovinu šutnje" 2016. godine pred velikom porotom.
Mart 2023.
Tužioci sa Menhetna pozivaju Trumpa da svjedoči pred velikom porotom, za šta pravni eksperti navode da je znak da se bliži podizanje optužnice. Koen svjedoči pred velikom porotom.
18. mart 2023.
Trump je na svojoj platformi za društvedne medije Istina (Truth Social) objavio da očekuje da bude uhapšen u utorak, i pozvao svoje pristalice da protestuju. Trumpov portparol izjavio je da bivši predsjednik nije dobio obavještenje da će, potencijalno, biti uhapšen.
23. mart 2023.
Bragova kancelarija navodi da je Trump stvorio "lažno očekivanje" da će biti uhapšen, i republikanskim kongresmenima koji su tražili dokumenta i svjedočanstva o istrazi odgovara da se miješaju u aktuelnu istragu.
24. mart 2023.
Trump upozorava da bi moglo da dođe do "smrti i uništenja" ako bude optužen za krivično djelo.
30. mart 2023.
Izvori iz agencija za sprovođenje zakona i američki mediji javljaju da je protiv Trumpa podignuta optužnica.
Banja Luka: Vlasti pokušavaju da kontrolišu NVO
Zakon o neprofitnim organizacijama predstavlja korak unazad u demokratskim procesima. Smatraju ovo pojedini analitičari i predstavnici opozicije ne isključujući vezu između donošenja ovog zakona i najave prekida odnosa entitetskih vlasti sa predstavnicima američke i britanske ambasade u BiH.
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu
Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.
