Izdvojeno
Temelj Srbije i RS za hidroelektranu na Drini bez odluke Ustavnog suda BiH
Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska (RS) i susjedna država Srbija u ponedjeljak (17. maja) postavili su kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane (HE) koje će zajedno graditi na rijeci Drini, prije nego se Ustavni sud BiH izjasnio da li je zakonit ovaj projekat raspolaganja vodnim resursima koji su dobro države Bosne i Hercegovine (BiH).
"Ovaj konkretan slučaj nema nikakve veze sa Bosnom i Hercegovinom (BiH) i Vlada Srbije nije imala potrebu da razgovara sa nekim drugim osim sa Vladom RS", objašnjenje je premijera RS Radovana Viškovića o tome zašto ovaj bh. entitet mimo institucija države BiH sa Srbijom radi na projektu pod nazivom "Gornja Drina".
Granica između BiH, Srbije i Crne Gore je isključivo teritorija RS i nadležnost za koncesije na tom prostoru je u isključivoj nadležnosti Komisije za koncesije RS, rekao je Višković novinarima u Istočnom Sarajevu nakon zajedničke sjednice Vlada RS i Srbije u ponedjeljak (17. maj).
Višković je sa premijerkom Srbije Anom Brnabić u ponedjeljak položio kamen temeljac za prvu od tri HE, "Buk Bijela" kod Opštine Foča na rijeci Drini, na granici BiH sa Srbijom. To je zvanični početak realizacije cijelog zajedničkog projekta hidroenergetskog sistema "Gornja Drina" u okviru kojeg je predviđena gradnja još i HE "Foča" i "Paunci".
Prije polaganja kamena temeljca premijerka Srbije istakla je kako je Srbija uradila analizu svih pravila i zakona, te Ustava. Kazala je kako je utvrđeno da je u posljednjih 20 godina na teritoriji BiH izdato, oko 280 različitih koncesija, te da su sve te koncesije izdavali ili entiteti ili kantoni.
"Ukoliko bi se ispostavilo da je naša investicija problematična, to bi značilo da je i svih ovih 280 prethodnih investicija, također, problematično. Mislim da bi se tu ušlo u potpunu pravnu nesigurnost na nivou Bosne i Hercegovine, u stvari, kako i kada je moguće investirati, ko daje te dozvole. Mislim da bi to bilo izuzetno loše, a mi smo kao strani investitor nastupili u najboljoj mogućoj veri", poručila je Brnabić u Istočnom Sarajevu.
Ministrica vanjskih poslova BiH Biera Turković u ponedjeljak je još jednom upozorila da ne postoji saglasnost BiH za izgradnju HE "Buk-Bijela". Ona je enavela kako vlasti entiteta RS "već duže vrijeme odbijaju provoditi presude Ustavnog suda BiH i nastavljaju s raspolaganjem državnom imovinom, odnosno potencijalima rijeke Drine".
Šta je sporno u izgradnji?
Nakon što su Ana Brnabić i Radovan Višković potpisali 13. novembra prošle godine Izjavu o realizaciji projekta "Gornja Drina", 24 poslanika Predstavničkog doma Parlamenta BiH uputili su zahtjev Ustavnom sudu BiH da preispita zakonitost projekta. Naveli su da bi odluku o tome morala da donosi isključivo država BiH, a uporište za zahtjev pronalašli su u odluci Ustavnog suda BiH kojom je definisano da "rijeke predstavljaju imovinu kojom može raspolagati isključivo država BiH".
Iz Ustavnog suda BiH nisu odgovorili za Radio Slobodna Evropa (RSE) kada se može očekivati odlučivanje po zahtjevu za ocjenu zakonitosti zajedničkog projekta RS i Srbije.
Vlasti RS ovaj projekta sprovode u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS kojima su sve rijeke u tom bh. entitetu, uključujući Drinu, proglašene kao "unutrašnje vode RS-a". Međutim, Ustavni sud BiH je odlukom broj U-9-19 u februaru 2020.godine to zakonsko rješenje proglasio neustavnim.
Predstavnici RS smatraju da je oblast energetike prema Ustavu BiH u nadležnost entiteta, te stoga tvrde da sporazumom sa Srbijom o izgradnji hidrocentrala na rijeci Drini ne krše odluku Ustavnog suda BiH. To obrazlažu time što se lokacija za izgradnju tri hidroelektrane nalazi na gornjem toku rijeke Drine koji nije granica između BiH i Srbije, već se nalazi na području entiteta RS.
Prema projektu "Gornja Drina", većinski udio vlasništva u hidroelektranama koje će biti izgrađene na teritoriji BiH imala bi Srbija, 51 odsto, a 49 odsto entitet RS.
Procijenjena vrijednost gradnje prve hidroelektrane - "Buk Bijela" - je oko 200 miliona evra. Predviđeno je da "Buk Bijela" na teritoriji opštine Foča u BiH ima 93 megavata instalisane snage, te da se akumulacija brane prostire jedanaest i po kilometara.
Izgradnju sve tri hidroelektrane finansirati Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS. Ukupna vrijednost projekta "Gornja Drina" iznosi oko 520 miliona evra, a realizaciju provodi istoimeno preduzeće.
Žalbe ekologa iz susjedne Crne Gore
U međuvremenu se čeka i odluka Odbora za sprovođenje ESPOO konvencije (UN-ova Konvencija o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica) po žalbi koju su u junu 2020. godine na projekt hidroelektrana na gornjoj Drini podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar iz Bosne i Hercegovine zajedno sa organizacijama Green Home i Ozon iz Crne Gore (CG).
Žalba je podnešena, jer se vlasti RS, ali ni vlasti BiH, nisu savjetovale sa Crnom Gorom o prekograničnim uticajima na životnu sredinu hidroelektrana na gornjoj Drini.
"Dobijamo neke podatke koji su prilično šturi i na osnovu kojih ne možemo da izmjerimo procjene rizika i uticaja na životnu sredinu i u CG i u BiH", kaže za RSE Aleksandar Perović, direktor Ekološkog pokreta Ozon.
Perović se plaši da bi nove hidroelektrane mogle dodatno da ugroze zaštićeni kanjon Tare u Crnoj Gori, koji je se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i koja je dio Nacionalnog parka Durmitor.
"Bojim se da će postavljanje kamena temeljca za HE, biti isto još jedna dodatna prijetnja za rijeku Taru", upozorava Perović dodajući da bi “imajući u vidu njen regionalni značaj, kroz UNESCO zaštitu i kroz Nacionalni park Durmitor trebala da bude valorizovana na način da obje zemlje imaju od toga koristi, da imamo neku zajedničku rijeku koja nas povezuje”.
"Posebno je zabrinjavajuće što Crna Gora nije bila uključena u projekat u kojem mnogo toga nije poznato", ističe Perović, dodajući da postoji nezadovoljstvo i ponašanjem predstavnika vlasti u CG u cijeloj priči.
"Oni nisu bili proaktivni dovoljno i nisu imali tu diplomatsku jačinu da na neki način svoje građane upoznaju sa tim šta se dešava i da pokažu da im je bilo stalo", navodi Perović.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore nij odgovorilo u ponedjeljak, 17. maja, na uput RSE o cijelom slučaju. U dopisu za RSE iz jula 2020 godine su naveli da su u dva navrata izrazili namjeru da učestvuju u prekograničnoj proceduri, kao i da su tražili dostavljanje dokumentacije o projektu.
"Crna Gora je poštujući odredbe Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu – ESPOO, izrazila namjeru da učestvuje u prekograničnoj proceduri i dva puta u 2019. godini (u julu i novembru mjesecu) zatražila dostavljane dokumentacije za postrojenje HE 'Buk Bijela', na rijeci Drini, opština Foča. Tražena dokumentacija nije dostavljena, a stav RS bio je da se dostavi saglasnost na bazi studija i procedure koja je sprovedena 2012. To Crna Gora ne može smatrati relevantnim u postupku izdavanja ekološke saglasnosti u 2019", navedeno je tada u odgovoru Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za RSE.
Ekologe u BiH niko ništa nije pitao
I ekološke organizacije u Bosni i Hercegovini usprotivile su se gradnji planiranih hidroakumulacija na Drini, tvrdeći da će nove hidroelektrane uništiti skoro 30 kilometara riječnog toka, te ugroziti i zdravlje ljudi koji žive u Foči i okolini.
Viktor Bjelić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu, za RSE kaže kako nikada nisu razmatrane primjedbe nevladinih organizacija na Studiju uticaja na životnu sredinu, koja je rađena još 2012. godine. Bjelić pojašnjava da je na osnovu ove studije koja je stara skoro 10 godina, izdata ekološka dozvole za ovaj projekt zbog čega su podnijeli tužbu protiv resornog ministarstva koja je odbijena. Nakon toga obratili su se žalbom ka Vrhovnom sudu RS čiju odluku u ovom slučaju i dalje čekaju.
"Ona (Studija uticaja na životnu sredinu) ne uzima u obzir današnje stanje, niti su rađena nova istraživanja niti su vršena bilo kakva mjerenja, iako smo svjedoci značajnih klimatskih promjena", kaže Bijelić.
Ekolozi upozoravaju da ovaj projekat utiče i na staništa zaštićenih vrsta ribe, poput mladice kojima su rijeke Drina i Tara jedno od najvećih i najvažnijih staništa u slivu rijeke Dunav.
"Akumulacije će imati negativan uticaj na stanište i migracije ribe mladice, ali i druge riblje populacije, a osim toga uticaće i na mikro-klimatske uslove te na druge populacije biljnih i životinjskih vrsta", poručuje Bjelić.
Turizam i sportovi na vodi, takođe su oblasti koje će biti pogođene gradnjama hidroelektrana u gornjem toku Drine. U Rafting centru "Tara raft" iz Foče strahuju za svoje poslovanje, te traže da se i o njima mora povesti računa kod realizacije projekta.
"Ovaj projekat će sigurno ugroziti naše poslovanje i na njega ne mogu gledati ravnodušno sa strane uticaja na ekologiju, iako se radi o možda najvećem i najvažnijem projektu u Evropi", priča za RSE Mirko Davidović, vlasnik Rafting centra "Tara raft".
Za vlasti RS - najvažniji energetski projekat
Iako je projekat izgranje hidroelektrana na rijeci Drini sporan po nekoliko osnova, za predstavnike Vlasti RS ovo je jedan od najznačajnijih projekata i dokaz dobre saradnje RS i Srbije.
Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić 13. maja u Foči rekao je novinarima kako će izgradnjom HE "Buk Bijela", koja bi trebala da traje pet godina, biti otvoreno novo energetsko poglavlje izgradnje velikih energetskih objekata u RS.
Za načelnika Foče Milana Vukadinovića najavljeni početak radova na HE "Buk Bijela" je "spas za ovu opštinu". On za RSE kaže kako je ovo "dosanjani san svih Fočaka" koji donosi veliku korist u vidu novih radnih mjesta I koji će pozitivno uticati i na punjenje budžeta ove opštine.
"Procjene su da će to omogućiti prihode od oko 2 miliona maraka (1 milion evra) godišnje u budžet Foče, a ta sredstva su nama dragocjena za rješavanje nekih infrastrukturnih projekata", istakao je Vukadinović za RSE.
Načelnik Foče tvrdi i da postoji obećanje "da će po završetku gradnje biti otvoreno oko stotinjak novih radnih mjesta u samoj elektrani".
Projekat HE "Buk Bijela" je započet 2012. godine kada je izrađena Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu koje je godinu kasnije izdata prva ekološka dozvola. Dozvola je istekla 2018, jer Elektroprivreda Republike Srpske nije realizovala projekat. Nakon toga, preduzeće "HE Buk Bijela" zatražilo je produženje dozvole, poslije čega je izdata obnovljena ekološka dozvola.
Aarhus centar BiH 2019. godine tužio je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, smatrajući da je istekao rok za produženje ekološke dozvole. Okružni sud u Banjaluci je presudio u koristArhaus centra. Uprkos tome, nadležno ministarstvo je izdalo novu ekološku dozvolu.
U julu 2017. godine Vlada RS potpisala je sa kompanijom "Kineska državna aero-tehnološka međunarodna inženjerska korporacija" (AVIC-ENG) memorandum o saradnji za obezbjeđenje finansiranja projekta izgradnje HE "Buk Bijela" iz kineske državne banke. Javnosti nije, međutim, od tada data informacija da li je memorandum ikada realizovan. Radilo se o pravno neobavezujućem dokumentu.
Početkom 2019. godine, nakon zajedničke sjednice Vlada Republike Srpske i Srbije, najavljena je potom zajednička gradnja HE "Foča" i "Paunci", te gradnja i HE "Buk Bijela". Elaborat o očekivanim troškovima, prihodima ili načinu realizacije projekta, kao ni studije opravdanosti, te investicije nikada do sada nisu javno objavljeni.
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.
