Linkovi

Top priča

Sekretarica za energetiku: Biden bi bio spreman da sprovede plan za infrastrukturu bez republikanaca

Jennifer Granholm, aktuelna sekretarica za energetiku. (Foto: REUTERS/Graeme Jennings)

Predsjednik Sjedinjenih Država Joe Biden bio bi spreman da sprovede plan o ulaganju u infrastrukturu, čija je vrijednost dvije hiljade milijardi dolara, bez podrške republikanaca ukoliko ne bude postignut dogovor dvije stranke, izjavila je Jennifer Granholm, američka sekretarica za energetiku.

"Biden bi više volio da njegov plan ima republikansku podršku, ali ako to ne uspije, vjerovatno bi podržao upotrebu proceduralne strategije koja bi demokratama omogućila da plan bude usvojen u Senatu", rekla je Granholm za televiziju CNN.

U razgovoru je podsjetila na njegove riječi da tokom mandata treba da obavi posao u korist Amerike.

"Ukoliko većina Amerikanaca, demokrata i republikanaca širom zemlje, podržava potrošnju za razvoj naše zemlje, što nam ne bi dozvolili da izgubimo globalnu trku, onda će to i učiniti", istakla je ona.

Oblasti ulaganja

Saobraćaj – 621 milijarda dolara

Kućna njega – 400 milijardi dolara

Proizvodnja – 300 milijardi dolara

Digitalna infrastruktura – 100 milijardi dolara

Izgradnja domova – 213 milijardi dolara

Školstvo – 100 milijardi dolara

Razvoj radne snage – 100 milijardi dolara

U istom danu oglasio se i Pete Buttigieg​, sekretar za saobraćaj u američkoj administraciji, koji je poručio da će predložena inicijativa dobro služiti zemlji od 2030. i nadalje.

"Trenutno pokušavamo da se otresemo odluka koje smo u oblasti infrastrukture pedesetih godina", rekao je on televiziji NBC.

Brian Deese, savjetnik američkog predsjednika za ekonomska pitanja prethodno je izjavio da je cilj prijedloga američke admnistracije za ulaganje u infrastrukturu – kratkoročno i dugoročno povećanje zaposlenosti.

"Naš plan je da otvaramo nova radna mjesta, to je sjajna stvar za ekonomiju", rekao je Deese televiziji Fox.

"Ali, hajde da razmislimo i na duži rok, o tome gdje će ta ulaganja koja zaista možemo pokrenuti, ne samo veći rast radnih mjesta, već i bolji rast, ne samo kratkoročni rast, već dugoročni rast ulaganjem u našu infrastrukturu, ulažući u naša istraživanja i razvoj, na način koji nismo imali od 1960-ih", rekao je.

Međutim, kako primjećuje agenija Reuters, plan ulaganja u infrastrukturu uživa manje podrške demokrata i republikanaca nego što je bio slučaj sa novčanim paketom pomoći od 1,9 hiljada milijardi dolara usvojenom u prvoj polovini marta 2021.

Republikanski senator Roy Blunt pozvao je predsjednika Bidena da značajno smanji najavljenu vrijednost planiranih ulaganja ako želi podršku republilanaca.

"Ako imamo u vidu puteve, mostove, luke i aerodrome, možda čak i podzemne vodovodne sisteme i širokopojasnu mrežu - i dalje bismo govorili o manje od 30 posto čitavog ovog paketa predložene sume novca", rekao je Blunt televiziji Fox.

"Manja suma - od oko 615 milijardi dolara bila bi mnogo prihvatljivija za republikanske kolege", zaključio je Blunt.

Mitch McConnell​, lider republikanaca u američkom Senatu, prošle sedmice je izneo uvjerenje da će plan povećati poreze i dug zbog čega je najavio borbu protiv tog prijedloga.

Posljednjeg dana marta predsjednik SAD-a Joe Biden predstavio je u plan o obnovi infrastrukturi vrijedan dvije hiljade milijardi dolara, koji između ostalog obuhvata obnovu puteva, mostova, vodovodnih i sistema za napajanje električnom energijom, te sistema javnog saobraćaja.

"Predlažem naconalni plan koji vrednuje rad - a ne samo bogatstvo. Izgrađuje pravičnu ekonomiju koja svakome pruža mogućnost da uspije. Stvoriće najsnažniju, najizdržljiviju i najinovativniju ekonomiju na svijetu. To nije plan koji se petlja oko ivica - to je generacijsko ulaganje u Ameriku", rekao je američki predsjednik.

Republikanci u Kongresu protive se Bidenovom planu da poveća poreze, ocijenjujući da će to nanijeti štetu američkim radnicima, usporiti ekonomski rast i dovesti do toga da američke kompanije budu manje konkurentne na svjetskom tržištu.

Poslovna zajednica u Americi podržala je obnovu infrastrukture, ali se takođe usprotivila povećanju poreskih stopa u strahu da bi to moglo da podrije eventualni profit.

Zvaničnici Bijele kuće međutim poručuju da će plan dovesti do otvaranja miliona novih radnih mjesta, kako se zemlja bude udaljavala od upotrebe fosilnih goriva i borila protiv opasnih posljedica klimatskih promjena.

See all News Updates of the Day

SAD, Velika Britanija i Izrael optužili Iran za napad na tanker, Teheran negira

Israeli Prime Minister Naftali Bennett chairs the first weekly cabinet meeting of the new government in Jerusalem, Sunday, June 20, 2021. Bennett opened his first Cabinet meeting with a condemnation of the newly elected Iranian president, whom he…

Sjedinjene Države i Velika Britanija u nedelju su se pridružile Izraelu koji je optužio Iran za napad na naftni tanker blizu obale Omana.

"Nakon razmatranja dostupnih informacija, uvjereni smo da je Iran izveo napad u kojem su poginule dvije nevine osobe... Te akcije ugrožavaju slobodu navigacije, međunarodnu trgovinu i živote onih koji se nalaze na brodovima", saopštio je američki državni sekretar Antony Blinken i dodao da Washington sa partnerima utvrđuje "adekvatan odgovor" na napad za koji "nema opravdanja".

Britanski šef diplomatije Dominik Rab ocijenio je da je napad "nelegalan i bezobziran " i da saveznici planiraju zajednički odgovor.

Izraelski premijer prethodno je direktno okrivio Iran za napad bespilotnim letjelicama na naftni tanker kod obale Omana, u kojem su poginule dvije osobe, zaprijetivši prikrivenom odmazdom, dok je Teheran porekao da je umiješan u napad.

Komentari premijera Naftalija Beneta i portparola iranskog ministarstva inostranih poslova Saida Katibzadeha uslijedili su nakon vazdušnog udara u četvrtak uveče na naftni tanker "Mercer street". Napad predstavlja prvi poznati smrtonosni napad nakon višegodišnjih napada na komercijalnu plovidbu u regionu, koji su bili povezani s tenzijama s Iranom zbog njegovog spornog nuklearnog sporazuma.

Iako niko nije preuzeo odgovornost za napad, Iran i njegove savezničke milicije ranije su u napadima koristili takozvane "samoubilačke" bespilotne letjelice.

"Iranci koji su napali bespilotnim avionima Mercer street namjeravali su da naštete izraelskom cilju", rekao je Benet na početku nedeljnog sastanka izraelske vlade. "Umjesto toga, njihov piratski čin izazvao je smrt britanskog i rumunskog državljanina".

On je upozorio: "U svakom slučaju, znamo kako da prenesemo poruku Iranu na svoj način".

Katibzadeh je u nedjelju opisao navode da je Iran izveo napad kao "neosnovane" tokom svoje posljednje konferencije za novinare kao portparola Ministarstva spoljnih poslova.

"Nije prvi put da je cionistički režim koji je okupirao Jerusalim iznio tako prazne optužbe protiv Islamske Republike Iran", rekao je Khatibzadeh. "Gdje god je ovaj režim otišao, sa sobom je nosio nestabilnost, teror i nasilje".

On je dodao: "Ko sije vetar, požnjeće oluju".

Khatibzadeh je govorio oko sat vremena nakon što je odlazeći iranski predsjednik priznao da njegova vlada javnosti povremeno "nije saopštavala dio istine" tokom svog mandata.

Američki nosač aviona sa nuklearnim pogonom "USS Ronald Reagan" i razarač sa navođenim raketama "USS Mitsčer" pratili su "Mercer street" na putu ka bezbjednoj luci, saopštila je rano u subotu Peta flota američke mornarice sa Bliskog istoka. Rečeno je da mornarički stručnjaci za eksplozive vjeruju da je bespilotna letjelica napala plovilo.

Napad bespilotnom letelicom probio je rupu na vrhu mosta naftnog tankera, gdje se nalaze kapetan i posada koji komanduju plovilom, rekao je američki zvaničnik. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer je istraga o napadu još uvijek u toku.

Brodom "Mercer street" upravlja "Zodiak meritajm" iz Londona, dio Zodiak grupe izraelskog milijardera Ejala Ofera. Kompanija je saopštila da su u napadu poginula dva člana posade, jedan iz Velike Britanije, a drugi iz Rumunije. Imena im nisu navedena, niti je opisano šta se dogodilo u napadu. Rečeno je da se vjeruje da niko drugi od članova posade na brodu nije povrijeđen.

Britanska pomorska bezbjednosna kompanija Ambrej saopštila je da je u napadu na Mercer street poginuo jedan od članova njenog tima na brodu.

Benet je iz Jerusalima izrazio saučešće Ujedinjenom Kraljevstvu i Rumuniji zbog ubistva njihovih građana. Rekao je da izraelska obavještajna služba ima dokaze koji povezuju Iran sa napadom, ali ih nije iznio.

"Iran je taj koji je izveo napad na brod", rekao je on. "Iransko agresivno ponašanje opasno je ne samo za Izrael, već šteti globalnim interesima u slobodi plovidbe i međunarodnoj trgovini."

Benet je preuzeo dužnost premijera u junu nakon što je koalicionim sporazumom smijenjen dugogodišnji izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Netanjahu je osumnjičen za pokretanje niza napada na Iran, uključujući eksplozije na glavnom mjestu bogaćenja uranijuma i ubistvo istaknutog vojnog nuklearnog naučnika.

Međutim, i Benet je u prošlosti davao "jastrebovske" komentare o potrebi napada na "glavu hobotnice" u Teheranu, za razliku od iranskih regionalnih milicija poput Hezbolah u Libanu. Napad na Mercer street prvi je otkako je postao premijer, a analitičari sugerišu da bi mogao da traži veliki napad kao odmazdu.

"Izrael bi možda želio da zada snažan udarac; to je duh komentara političkih izvora u Jerusalimu", napisao je Amos Harel, dugogodišnji vojni analitičar izraelskih novina "Haretz". "Ovaj napad će imati za cilj okončanje stvari bez 'oko za oko' pristipa koji bi mogao da eskalira. Ali, kao i obično, događaji zavise i od druge strane".

Fauči ne očekuje novo zatvaranje SAD uprkos širenju delta soja

Arhiva - Automobili stoje u koloni u Majami Dejd Nord univerzitetskom kampusu, pred punktom za testiranje na Kovid 19, 29. jula 2021, u Majamiju.

Sjedinjene Države se neće ponovo zatvarati da bi suzbile Covid19 ali "će se stvari pogoršati" dok delta soj koronavirusa podstiče nagli rast novozaraženih, uglavnom među nevakcinisanim osobama, rekao je u nedjelju glavni američki ekspert za zarazne bolesti doktor Entoni Fauči.

Fauči je u intervjuu za emisiju "This Week", američke mreže ABC, rekao da je dovoljan procenat Amerikanaca vakcinisan da bi se izbjegli karantini.

"Nije dovoljan da bi se porazila pandemija, ali je vjerujem dovoljan da nam ne dozvoli da se vratimo u situaciju u kojoj smo bili prošle zime", ocijenio je Fauči.

Prosječan broj novozaraženih dnevno gotovo se udvostručio proteklih 10 dana, a u mnogim američkim državama naglo raste i broj hospiitalizacija, pokazuje analiiza agencije Reuters.

Vakcine su dostupne svima starijima od 12 godina u SAD, gdje novčane nagrade, automobili i drugi podsticaji nisu mogli da motivišu više od trećine populacije da primi vakcinu protiv Covid19.

"Imamo 100 miliona ljudi u ovoj zemlji, koji ispunjavaju uslove da prime vakcinu, ali se ne vakcinišu", istakao je vodeći američki epidemiolog.

Međutimo, broj Amerikanaca koji se vakcinišu povećao se proteklih dana.

"Dobra stvar je što ljudi postaju svjesni situacije i ovo će možda biti odlučujuće za one koji su oklijevali da se vakcinišu. To je prijeko potrebno da bi suzbili deltu", poručio je u nedjelju, u intervjuu kablovskoj mreži CNN, direktor Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH) Frensis Kolins.

Oko 58 odsto Amerikanaca primilo je najmanje jednu dozu vakcine.

Rekordan broj slučajeva na Floridi

Florida je u subotu prijavila rekordna 21.683 slučaja Covid19, čime je ta država na jugoistoku SAD postala nacionalni epicentar pandemije koronavirusa, saopštili su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Prethodni rekord države bio je 19.334 slučaja prijavljena 7. januara, prije nego što su vakcine postale široko dostupne, prema federalnim zdravstvenim podacima, prenio je AP.

Slučajevi na Floridi, koja ima populaciju od skoro 21,5 miliona ljudi, sada čine jednu petinu svih novih slučajeva Kovida 19 u SAD-u, saopštio je CDC. Država je u petak prijavila oko 17.000 novih slučajeva, istog dana kada je guverner države Ron DeSantis zabranio školama da zahtijevaju od učenika da nose maske kada se vrate u klupe u avgustu.

AdventHealt, jedan od najvećih državnih zdravstvenih sistema, saopštio je u petak da njihovo odjeljenje na Centralnoj Floridi neće izvoditi hitne operacije u nastojanju da očuva resurse zbog povećanja broja pacijenata sa Kovidom 19 u tom regionu.

Od početka pandemije, Florida je zabiležila 2,6 miliona potvrđenih slučajeva Kovida 19 i više od 39.000 smrtnih slučajeva, prema Centru za resurse za koronavirus Univerziteta Džons Hopkins.

Slučajevi na kruzeru

Industrija brodskih krstarenja, koja čini veliki dio turističke industrije Floride, teško je pogođena početkom pandemije početkom 2020. U subotu je brod Mardi Gras Karnival Kruz Lajn trebalo da isplovi iz Port Kanaverala na Floridi, što bi bilo prvo takvo isplovljavanje od marta 2020.

Brod koji je planirao sedmodnevno putovanje do Kariba, popunio je samo 70 odsto normalnog kapaciteta od 5.282 putnika.

Pandemija je prisilila kompanije da obustave putovanja kruzerima iz američkih luka. Karnival Kruz Lajne zahteva - bar za svoja julska i avgustovska putovanja - da se 95 odsto putnika i posade vakciniše, navodi AP.

Dan ranije, Rojal Karibien je objavio da je šest putnika - četiri potpuno vakcinisane odrasle osobe i dvoje nevakcinisanih maloljetnika - pozitivno testirano na Kovid 19. Svih šest su bili Amerikanci, rekla je za AP portparol Kraljevskih Kariba Lijan Siera-Karo. Rekla je da se šestorica, koja nisu putovala zajedno, iskrcala u Nasau, na Bahamima, nakon sedmodnevnog krstarenja. Rojal Karibbean je planirao da šest preveze nazad u SAD privatnim avio-prevozom, rekla je Siera-Karo, prenosi AP.

Florida je takođe dom za nekoliko velikih tematskih parkova, uključujući Valt Disney World, Universal Orlando Resort i SeaWorld. U subotu su Universal i SeaWorld počeli da traže od gostiju da nose maske u zatvorenom prostoru. Universal takođe zahtijeva od zaposlenih da nose maske dok su u zatvorenom prostoru i da se pridržavaju protokola o društvenom distanciranju.

"Zdravlje i bezbjednost naših gostiju i članova tima uvijek su nam najveći prioritet", navodi Universal u saopćenju.

U petak je kompanija Walt Disney počela da zahtijeva od zaposlenih i gostiju starijih od dvije godine da nose maske u zatvorenom prostoru i u Diznijevom prevozu i saopštio da će zahtijevati i da svi zaposleni koji nisu u sindikatima rade na njihovim imanjima u SAD -u budu potpuno vakcinisani. Za sada, zaštitne maske nisu potrebne na otvorenom u parkovima.

Oni zaposleni u kompaniji Dizni koji nisu vakcinisani imaće rok od 60 dana da prime vakcine.

A u država Arizona, na jugozapadu SAD -a, za razliku od prošle godine kada je polazak u školu obilježio pad stopa zaraze, sada se suočava sa pogoršanjem epidemije uzrokovane delta varijantom koronavirusa, kao i niskim stopama vakcinacije u državi, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Prema izvještaju AP, država je prvi put u skoro pet mjeseci prijavila više od 2.000 novih dnevnih slučajeva Kovida 19. Prema riječima zvaničnika, broj hospitalizovanih pacijenata sa Kovida 19 premašio je 1.000 treći dan zaredom.

Arizona, sa 7,2 miliona stanovnika, prijavila je 925.169 potvrđenih slučajeva Kovida 19 i 18.224 smrti od početka pandemije, podaci su Džons Hopkinsa.

Distribucija vakcine

CDC je takođe izvijestio da je od subote u SAD podijeljeno 400,6 miliona doza vakcina i da su građani primili 345,6 miliona doza vakcina protiv Kovida 19, koje uključuju dvije doze Pfizerove i Modernine vakcine i jedno-dozne Džonson i Džonson.

Više od 190,8 miliona ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 164,4 miliona potpuno vakcinisano do subote.

Prema podacima Džons Hopkinsa, u subotu je na svjetskom nivou broj registrovanih slučajeva Kovida 19, bolesti uzrokovane koronavirusom, porastao na 197,7 miliona, uz 4,2 miliona smrtnih slučajeva. Prema podacima univerziteta, Sjedinjene Američke Države prednjačile su u svijetu po broju slučajeva Kovida 19, sa skoro 35 miliona slučajeva zaraze i 613.113 smrtnih slučajeva povezanih sa zarazom.

U izvještaju su korištene infomacije AP i Reutersa.

Florida zabilježila dnevni rekord sa više od 21.000 novih slučajeva Covida-19

Automobili stoje u koloni u Miami Dade North kampusu, pred punktom za testiranje na Covid-19, 29. juli 2021.

Florida je u subotu prijavila rekordna 21.683 slučaja Covida-19, čime je ta država na jugoistoku SAD postala nacionalni epicentar pandemije koronavirusa, saopštili su američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Prethodni rekord države bio je 19.334 slučaja prijavljena 7. januara, prije nego što su vakcine postale široko dostupne, prema federalnim zdravstvenim podacima, prenio je Associated Press (AP).

Slučajevi na Floridi, koja ima populaciju od skoro 21,5 miliona ljudi, sada čine jednu petinu svih novih slučajeva Covida-19 u SAD-u, saopštio je CDC. Država je u petak prijavila oko 17.000 novih slučajeva, istog dana kada je guverner države Ron DeSantis zabranio školama da zahtijevaju od učenika da nose maske kada se vrate u klupe u augustu.

AdventHealt, jedan od najvećih državnih zdravstvenih sistema, saopštio je u petak da njihovo odjeljenje na Centralnoj Floridi neće izvoditi hitne operacije u nastojanju da očuva resurse zbog povećanja broja pacijenata sa Covida-19 u tom regionu.

Od početka pandemije, Florida je zabilježila 2,6 miliona potvrđenih slučajeva Covida-19 i više od 39.000 smrtnih slučajeva, prema Centru za resurse za koronavirus Univerziteta Johns Hopkins.

Slučajevi na kruzeru

Industrija brodskih krstarenja, koja čini veliki dio turističke industrije Floride, teško je pogođena početkom pandemije početkom 2020. U subotu je brod Mardi Gras Carnival Cruise Line trebalo da isplovi iz Port Canaverala na Floridi, što bi bilo prvo takvo isplovljavanje od marta 2020.

Brod koji je planirao sedmodnevno putovanje do Kariba, popunio je samo 70 posto normalnog kapaciteta od 5.282 putnika.

Pandemija je prisilila kompanije da obustave putovanja kruzerima iz američkih luka. Carnival Cruise Line zahtijeva - bar za svoja julska i augustovska putovanja - da se 95 posto putnika i posade vakciniše, navodi AP.

Dan ranije, Royal Caribbean je objavio da je šest putnika - četiri potpuno vakcinisane odrasle osobe i dvoje nevakcinisanih maloljetnika - pozitivno testirano na Covid.19. Svih šest su bili Amerikanci, rekla je za AP portparol Royal Caribbeana Lyan Sierra-Caro. Rekla je da se šestorica, koja nisu putovala zajedno, iskrcala u Nassau, na Bahamima, nakon sedmodnevnog krstarenja. Royal Caribbean je planirao da šest preveze nazad u SAD privatnim avio-prevozom, rekla je Sierra-Caro, prenosi AP.

Florida je također dom za nekoliko velikih tematskih parkova, uključujući Walt Disney World, Universal Orlando Resort i SeaWorld. U subotu su Universal i SeaWorld počeli da traže od gostiju da nose maske u zatvorenom prostoru. Universal takođe zahtijeva od zaposlenih da nose maske dok su u zatvorenom prostoru i da se pridržavaju protokola o društvenom distanciranju.

"Zdravlje i bezbjednost naših gostiju i članova tima uvijek su nam najveći prioritet", navodi Universal u saopćenju.

U petak je kompanija Walt Disney počela da zahtijeva od zaposlenih i gostiju starijih od dvije godine da nose maske u zatvorenom prostoru i u Disneyevom prevozu i saopštio da će zahtijevati i da svi zaposleni koji nisu u sindikatima rade na njihovim imanjima u SAD -u budu potpuno vakcinisani. Za sada, zaštitne maske nisu potrebne na otvorenom u parkovima.

Oni zaposleni u kompaniji Disney koji nisu vakcinisani imaće rok od 60 dana da prime vakcine.

A u država Arizona, na jugozapadu SAD -a, za razliku od prošle godine kada je polazak u školu obilježio pad stopa zaraze, sada se suočava sa pogoršanjem epidemije uzrokovane delta varijantom koronavirusa, kao i niskim stopama vakcinacije u državi, rekli su zdravstveni zvaničnici.

Prema izvještaju AP, država je prvi put u skoro pet mjeseci prijavila više od 2.000 novih dnevnih slučajeva Covida-19. Prema riječima zvaničnika, broj hospitalizovanih pacijenata sa Covidom-19 premašio je 1.000 treći dan zaredom.

Arizona, sa 7,2 miliona stanovnika, prijavila je 925.169 potvrđenih slučajeva Covida-19 i 18.224 smrti od početka pandemije, podaci su Johns Hopkinsa.

Distribucija vakcine

CDC je takođe izvijestio da je od subote u SAD podijeljeno 400,6 miliona doza vakcina i da su građani primili 345,6 miliona doza vakcina protiv Covid-19, koje uključuju dvije doze Pfizerove i Modernine vakcine i jedno-dozne Johnson & Johnson.

Više od 190,8 miliona ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 164,4 miliona potpuno vakcinisano do subote.

Prema podacima Johns Hopkins, u subotu je na svjetskom nivou broj registrovanih slučajeva Covida-19, bolesti uzrokovane koronavirusom, porastao na 197,7 miliona, uz 4,2 miliona smrtnih slučajeva. Prema podacima univerziteta, Sjedinjene Američke Države prednjačile su u svijetu po broju slučajeva Covida-19, sa skoro 35 miliona slučajeva zaraze i 613.113 smrtnih slučajeva povezanih sa zarazom.

U izvještaju su korištene infomacije AP-a i Reutersa.

Američki nadzornik o angažmanu SAD u Afganistanu: "Oholost" i "lažljivost"

Arhiv - Snage SAD mimoilaze se sa patrolom afganistanskih komandosa u okolini Džalabada, istočno od Kabula, Afganistan, aprila 2014.

Sadašnji i budući pokušaji Sjedinjenih Država da iskoriste svoju vojnu moć u inostranstvu mogli bi da imaju istu sudbinu kao skoro dvije decenije dug rat u Afganistanu, upozorio je nadzorni organ američke vlade, navodeći kao razlog ponavljanje neuspjeha najviših zvaničnika da uče iz svojih grešaka.

Specijalni generalni inspektor SAD za obnovu Afganistana John Sopko iznio je u četvrtak tu ocjenu tokom razgovora sa novinarima, optužujući redom najviše zvaničnike odbrane i diplomate da obmanjuju sami sebe, ali i američku javnost.

"Preuveličali smo, pretjerivali", rekao je Sopko u odgovoru na pitanje Glasa Amerike. "Naši generali jesu. Naši ambasadori jesu. Svi naši zvaničnici jesu, otišli bi u Kongres i pred američki narod sa 'Upravo smo zaokrenuli iza ćoška'."

"Toliko smo zaokrenuli iza ugla, da smo napravili okret od 360 stepeni (pun krug)", rekao je on. "Mi smo kao vrh."

Sopko je u obraćanju grupi novinara koji pišu o pitanjima odbrane rekao da, iako postoji "više razloga", SAD nisu uspjele da stvore efikasniju i kohezivnu afganistansku vojsku, te da je jedan od razloga "ta oholost da možemo nekako uzeti zemlju koja je bila pusta 2001. i pretvorimo je u malu Norvešku".

Ali drugi ključni faktor, rekao je, bila je "laž".

Najviši američki vojni lideri "znali su koliko je loša afganistanska vojska", rekao je Sopko, dodajući da su pokušavali da takve probleme skrivaju.

"Promijenili bismo stative"

"Svaki put kada smo imali problem sa afganistanskom vojskom, mijenjali smo stative", rekao je on. "Američka vojska je promijenila stative na golovima i olakšala prikazivanje uspjeha. I onda su, konačno, kada čak ni to nisu mogli više da čine, proglasili su tajnim alat za procjenjivanje".

Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko
Arhiv - Specijalni generalni inspektor za rekonstrukciju Afganistana John Sopko

Sopko je upozorio da je dio problema sa pripremanjem Afganistana za uspjeh takođe zavisio od odbijanja Washingtona tokom skoro 20 godina da planira dugoročni uspjeh.

"Uvijek smo isticali da smo imali nerealne rokove za sav naš rad", rekao je on, ukazujući na niz izvještaja njegove kancelarije u proteklih 12 godina.

"Generali sa četiri zvjezdice, vojni ambasadori sa četiri zvjezdice, ambasadori sa četiri zvjezdice natjerali su USAID (Američku agenciju za međunarodni razvoj) da pokuša da prikaže uspjeh u kratkim rokovima, za koje su i sami znali da nikada neće uspjeti", rekao je Sopko. "Ovi kratki rokovi, koji nemaju nikakvu osnovu u stvarnosti osim političke realnosti ciklusa izdvajanja ili čega već drugog, šta god da je trenutno popularno, osuđuju nas na propast."

"I to nažalost nije problem samo u Afganistanu", dodao je on. "Mislim da ćete ga pronaći u drugim zemljama u koje smo ušli."

Sopkova kritika u četvrtak uslijedila je neposredno nakon objavljivanja posljednjeg izvještaja njegove kancelarije, koji opisuje situaciju na terenu u Afganistanu kao "mračnu" i upozorava da bi se afganistanska vlada mogla suočiti sa "egzistencijalnom krizom".

Zvaničnici Pentagona i State Departmenta nisu odmah odgovorili na Sopkovu kritiku, ali su više puta branili napore SAD u Afganistanu i drugdje.

Prošle nedjelje najviši američki vojni oficir, predsjedavajući Združenim generalštabom general Mark Milley​, rekao je da su afganistanske snage dobro obučene i dobro opremljene, iako su talibani imali "strateški zamah".

On je također branio američki model poznat kao "obučavanje, savjetovanje i pomoć", nazivajući ga "najboljim pristupom" u borbi protiv terorizma.

Biden traži od zaposlenih u federalnim agencijama da se vakcinišu ili redovno testiraju

Predsjednik Biden govori o koronavirusu u Bijeloj kući, 29. juli 2021.

Milioni zaposlenih u američkim federalnim agencijama moraće da potvrde da su vakcinisani protiv Covida-19 ili da u suprotnom nose maske, drže fizičku distancu i redovno se testiraju, navodi se u novim smjernicama koje je administracija predsjednika Joea Bidena objavila u četvrtak.

Zaposleni koji ne potvrde da su vakcinisani moraće da se testiraju jednom ili dva puta nedjeljeno, a biće im ograničeni i poslovni putevi.

Riječ je o najnovijem pokušaju predsjednika Bidena da podstakne veći broj Amerikanaca da se vakcinišu dok se delta soj brzo širi i naročito teško pogađa one koji nisu primili vakcinu.

"Ovo je pandemija nevakcinisanih. Ovo je američka tragedija. Ljudi umiru - i umiraće - koji ne moraju da umru. Ako ste nevakcinisani, ne morate da umrete", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Prema izjavama zvaničnika, nove smjernice ne predstavljaju obaveznu vakcinaciju i oni koji odluče da se ne vakcinišu neće biti u opasnosti da dobiju otkaz, prenosi agencija Reuters.

Biden je poručio da su vakcine veoma efikasne i "da ih ima dovoljno za sve da se vakcinišu".

"Proteklih šest mjeseci smo dali više od 325 miliona doza. Imamo sredstva da spriječimo da novi talas Covida zatvori naše biznise, škole, društva kao što je to bio slučaj prošle godine. Od početka sam govorio da ćemo biti vođeni naukom", rekao je Biden.

Dodao je da su mu eksperti prenijeli da će broj slučajeva nastaviti da raste, "prije nego što počne da pada".

"Prema ekspertima, dok broj slučajeva raste vjerovatno nećemo vidjeti uporedni porast hospitalizacija ili smrtnih slučajeva u većini područja. Morate se zapitati zašto. Zato šte je 164 miliona Amerikanaca u potpunosti imunizovano, među kojima je 80 posto najranjivijih, starijih građana", naglasio je američki predsjednik.

Predsjednik je također naložio Sekretarijatu za odbranu da razmotri kako i kada će početi da zahtijeva od pripadnika vojske da se vakcinišu protiv Covida, uz ostale obavezne vakcine.

"Naši muškarci i žene u uniformi štite zemlju od ozbiljnih prijetnji i trebalo bi što je više moguće da budu zaštićeni od zaraze Covidom-19. Mislim da je to naročito važno zato što služe u mjestima širom svijeta, a u mnogima je broj vakcinisanih nizak, a bolest prevladava", rekao je Biden.

Predsjednik je na konferenciji za novinare rekao i da je moguće da će dodatna doza vakcine biti potrebna kasnije, ali da to nije slučaj sada.

Biden se založio i za povratak đaka u učionice na jesen, a Amerikance je pozvao da poštuju nove smjernice o maskama - da ih nose u zatvorenom prostoru u područjima u kojima raste broj zaraženih.

Iz Bijele kuće je takođe saopšteno da će prema novim mjerama, mnogi posjetioci u federalnim agencijama morati da se vakcinišu ili pokažu negativan test na koronavirus.

Federalna vlada je najveći poslodavac u SAD i Bidenov potez bi mogao da poslužio kao primjer kompanijama i drugim institucijama koje razmatraju povratak zaposlenih na radna mjesta.

Prema podacima iz 2020 godine, američka federalna vlada zapošljava oko 2,2 miliona civilnih radnika i još 570.000 koji rade za Poštu (USPS). Prema istraživanju univerziteta u New Yorku, za vladu pod ugovorom radi 3,7 miliona ljudi.

Pojedine savezne države i grad New York već su najavili slične mjere.

Guverner New Yorka Andrew Cuomo u srijedu je rekao da će se od zaposlenih u državnim službama tražiti da se vakcinišu ili da se nedjeljno testiraju na koronavirus.

Sekretarijat za pitanja veterana u ponedjeljak je uveo obaveznu vakcinaciju svojih ljekara i medicinskog osoblja. To je prva federalna agenija koja je uvela takvu obavezu.

Sekretarijat je zadužen za najveći američki zdravstveni sistem, koji zapošljava više od 360.000 zdravstvenih radnika i pomoćnog osoblja u 1,293 objekata.

Brojne federalne agencije u sredu su ponovo uvele obavezno nošenje maski u federalnim zgradama u područjima u kojima naglo raste broj zaraženih, u skladu sa nalogom kancelarije Bijele kuće za menadžment i budžet.

Sekretarijat za odbranu u srijedu je objavio da će i zaposleni u Pentagonu morati da nose maske.

Bijela kuća je saopštila da su maske obavezne u zatvorenom prostoru u federalnim zgradama za sve zaposlene i posjetioce, bez obzira na to da li su vakcinisani, u područjima u kojima raste broj novozaraženih.

Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u sredu su saopštili da je stopa prenošenja zaraze značajna ili visoka u gotovo 67 posto okruga u Americi, među kojima je prijestolnica Washington pa se maske ponovo nose i u Bijeloj kući.

Federalna vlada pokušava da suzbije širenje pandemije da bi izbjegla uvođenje restrikcija na nacionalnom nivou, dok se delta soj neumoljivo širi u dijelovima SAD, a kampanja imunizacije posustaje. U potpunosti je imunizovano oko 60 posto punoljetnih građana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG