Glasanjem 49-51 nije dostignut cenzus od 60 glasova potreban za usvajanje. Biden je od Kongresa tražio skoro 106 milijardi dolara za finansiranje ratova i graničnih potreba. Demokrate su pokušale da unaprede zakon, ali republikanci su rekli da ga neće podržati bez velikih promijena u politici na granici.
Protiv su glasali svi predstavnici Republikanske stranke, ali se njima se pridružio i nezavisni Berni Sanders koji u principu glasa kao i demokrate, ali ovaj je put glasao protiv zbog, kako je rekao, „trenutne nehumane vojne strategije" Izraela protiv Palestinaca.
Lider republikanske manjine u Senatu Mič Mekonel, koji inače podržava pomoć Ukrajini, rekao je članovima svoje stranke da odbiju paket pomoći jer ne uključuje promjenu politike, za šta su se zakonodavci borili godinama.
Ranije u srijedu, predsjednik Biden je zamolio Kongres da odobri dodatnu pomoć u oružju Ukrajini, rekavši da bi propuštanje pružanja pomoći bilo "najveći poklon" koji bi Sjedinjene Države mogle da uruče ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u njegovom skoro dvogodišnjem ratu protiv susjedne zemlje.
Istovremeno, Sekretarijat za odbranu SAD najavio je novu bezbjednosnu pomoć za Ukrajinu, što je 52. paket opreme koju Bidenova administracija dodjeljuje Ukrajini od avgusta 2021. Ona sadrži kapacitete protivvazdušne odbrane, artiljerijsku municiju, protivtenkovsko oružje i drugu opremu.
Paket vojne pomoći vredan 175 miliona dolara uključuje navođene rakete za raketne sisteme visoke pokretljivosti (HIMARS), protivoklopne sisteme i rakete HARM namijenjene uništenju radara, saopštili su Pentagon i State Department.
U kratkom govoru u Beloj kući, američki lider je rekao da ako Putin pobijedi Ukrajinu, "tu se neće zaustaviti" i da bi Moskva izvršila invaziju na susjedne zemlje NATO-a koje su SAD zakonski obavezne da brane.
"Ako NATO bude napadnut", rekao je Biden, "imaćemo američke trupe koje se bore protiv ruskih trupa. Ne možemo dozvoliti Putinu da pobijedi".
Sa novom tranšom pomoći, Biden je u saopštenju naglasio da je "bezbjednosna pomoć Ukrajini pametna investicija u našu nacionalnu bezbjednost. To pomaže da se spriječi veći rat u regionu i odvrati potencijalna agresija na drugim mjestima".
Neki republikanski članovi Senata i Predstavničkog doma rekli su da neće odobriti dodatnu pomoć Ukrajini bez usvajanja mnogo strožih kontrola na granici SAD i Meksika, kao što je blokiranje svih ilegalnih migracija.
Biden je rekao: "Podržavam stvarna rješenja na granici... da se popravi pokvareni imigracioni sistem", ali je i pozvao na kompromis sa opozicionim republikancima, a ne na opšte prihvatanje zatvaranja granice, što je jedan od zahtjeva nekih republikanaca.
Predsjednik je rekao da republikanci "moraju da odluče da li žele političko ili stvarno rješenje. Ovo mora da bude kompromis".
"Sitna, pristrasna, ljuta politika ne može da stane na put većoj podršci Ukrajini", rekao je on. "Pozivam Kongres da uradi pravu stvar za Ukrajinu: Da stane uz Ukrajinu!"
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pojavio se u srijedu pred virtuelnim sastanakom lidera Grupe sedam vodećih industrijalizovanih nacija.
Zelenski je imao priliku da informiše lidere o zastoju rata u Ukrajini, sa zastojem u kontraofanzivi Kijeva u istočnom dijelu zemlje. Sjedinjene Države i druge bogate nacije pružile su većinu vojne i humanitarne podrške Ukrajini.
Sastanak u srijedu dogodio se dan nakon što je Zelenski otkazao video pojavljivanje sa članovima Senata SAD, gde se očekivalo da će se zalagati za nastavak vojne podrške.
Umesto toga, ključni Bidenovi saradnici založili su se za veću pomoć Ukrajini, ali je najmanje 10 republikanskih zakonodavaca napustilo sastanak u znak protesta zbog izostanka bilo kakve rasprave sa strane Bidenove administracije o bezbjednosti granice između SAD i Meksika.
U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i Agencije Frans pres.
