Linkovi

Dezertiranje - ruska opcija za izbjegavanje rata u Ukrajini


2023. na fotografijama: Život s ratom u Ukrajini
2023. na fotografijama: Život s ratom u Ukrajini

Dok su ranije ove godine bjesnile borbe oko Bahmuta usred neumoljivog ruskog napada koji je pretvorio grad na istoku Ukrajine u ruševine, ruski vojni obveznik počeo je da razmišlja kako da dezertira nedugo nakon što je raspoređen na to ratište.

Anton (nije njegovo pravo ime) rekao je da je u avgustu dobio dvosedmični dopust koji bi bio njegov izlaz iz pokolja, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

"Od prvih dana tamo počeo sam intenzivno da proučavam (mogućnost da dezertira). Pretraživao sam internet. Šta? Kako? Gdje?", ispričao je nedavno Anton koji se nalazi na nepoznatoj lokaciji u inostranstvu za Current Time, medijski projekat na ruskom jeziku koju vodi Radio Slobodna Evropa u saradnji s Glasom Amerike (VOA).

Anton je samo jedan od sve većeg broja ruskih vojnika koji su navodno dezertirali iz vojnih jedinica u Ukrajini. Iako nisu dostupne brojke, nezavisni medij Mediazona je izvijestio da je otvoreno 2.076 krivičnih slučajeva u prvoj polovini 2023. protiv ruskih vojnika optuženih za napuštanje svojih jedinica bez dopusta. To je dvostruko više od slučajeva iz 2022. i tri puta više od predratnog broja iz 2021. Analitičari kažu da su stvarne brojke vjerovatno veće s obzirom na stalne i sistemske pokušaje Kremlja da zataška informacije o vojsci.

Uprkos rizicima od sudskog progona, to je rizik koji sve više ruskih vojnika spremno da preuzme. Antiratna organizacija "Idite lesom" sa sjedištem u Gruziji, što na ruskom znači "idi kroz šumu", pomaže ruskim vojnicima da dezertiraju. Rečeno je da je samo u oktobru zabilježeno 18 posto svih zahtjeva koje su primili od onih koji žele dezertirati.

"Nema rotacije; jako je teško otići na dopust. Dezerteri koji su otišli na dopust ili završili u bolnici kažu da im je to jedina opcija da ponovo ne završe ponovno u ratu", rekla je za Current Time Daria Berg, aktivistica Idite Lesom.

Glasovi supruga ruskih vojnika postali su sve glasniji u posljednjim sedmicama, takođe, što predstavlja izaozv za Kremlja da su mobilizovane trupe potrebne u borbi na neodređeno vrijeme kako bi se osiguralo ono što Moskva definiše kao pobjedu u Ukrajini.

Neraspoložene za kompromis, ruske vlasti "vjerovatno pokušavaju ugušiti javno neslaganje supruga raspoređenih vojnika, uključujući pokušaj da ih isplate i diskredituju na internetu. Ovo se desilo nakon malih protesta u Moskvi u novembru", istaknulo je britansko ministarstvo odbrane u brifingu obavještajnih podataka 2. decembra.

Istaknuto je da je 27. novembra prominentna online grupa za supruge vojnika objavila manifest protiv "mobilizacije na neodređeno vrijeme", ali je brzo označena kao "lažno" upozorenje, "što je vjerovatno urađeno na poticaj aktera koji podržavaju Kremlj".

"Vlasti su vjerovatno posebno osjetljive na sve proteste vezane uz one građane mobilizovane u septembru 2022., koji su sada na prvoj liniji više od godinu dana", saopštilo je britansko ministarstvo odbrane.

Protesti supruga dolaze usred izvještaja o porastu gubitaka u ruskoj vojsci dok njene snage pokušavaju da zauzmu i mali grad Avdijevku na istoku Donbasa usred snažnog ukrajinskog otpora.

Zbog te ruske ofanzive, britansko ministarstvo odbrane je 27. novembra reklo da je u "posljednjih šest sedmica zabilježen najveći broj žrtava od početka rata".

Ni Moskva ni Kijev ne izdaju precizne podatke o vojnim gubicima, i svaka se trudi da uveća žrtve druge strane. Rusija je javno priznala smrt svega 6.000 vojnika. Stvarna brojka je najvjerovatnije mnogo veća.

Prva nezavisna analiza statistike objavljena u julu otkrila je da je gotovo 50.000 Rusa poginulo u ratu u Ukrajini.

Za one vojnike koji su raspoređeni na ratištu i žele dezertirati, šanse su male ili nikakve, prema navodima Derie Berg.

"To je jako teško izvesti, jer ako ste već u ratnoj zoni na okupiranim područjima, postoje odredi koji vas, ako vas ne ubiju, strpaju u jame. To su kao zatvori, gdje je (potencijalni dezerter) nag vezan za drveće. Uslovi su nepodnošljivi", objasnila je Berg.

Ranije ove godine, Anton, koji dolazi iz ruske regije Ivanovo, prvi put je raspoređen nakon tromjesečne obuke u Rusiji u Dibrovu, gradu u istočnoj ukrajinskoj regiji Lugansk, većim dijelom pod kontrolom snaga koje podržava Rusija od 2014.

"Mi smo zamijenili lokalne odbrambene snage u regiji Lugansk. Ostali smo tamo šest mjeseci, sve do ljeta. Imali smo vrlo intenzivno proljeće tamo", rekao je on.

Do ljeta, Anton je poslan u Bahmut kako bi zamijenio Wagnerove plaćenike koji su se povukli u maju kada su predali kontrolu područja ruskoj vojsci.

Ukrajinski vojnik gleda iz podzemnog skloništa na liniji fronta u blizini grada Bakhmut, u oblasti Donjecka, 18. novembra 2023.
Ukrajinski vojnik gleda iz podzemnog skloništa na liniji fronta u blizini grada Bakhmut, u oblasti Donjecka, 18. novembra 2023.

Ruske snage su osvojile Bahmut tog mjeseca nakon više od 220 dana brutalnih uličnih borbi.

"Bilo je mnog ljudi u Bahmutu. Nije bilo mjesta da se ljudi smjeste… Bilo je mnogo zgrada, ali su bile uništene, a podrumi su bili prepuni fekalija. Uslovi su bili totalno nehigijenski", opisao je Anton.

On je u Bahmutu ostao do avgusta, kada je dobio dopust od dvije sedmice. Vratio se kući i uspio da pobjegne iz zemlje uz pomoć organizacije "Idite lesom".

Anton kaže kako je uvijek bio protivnik rata, ali za izbjegavanje vojnog roka, rekao je, bio je potreban novac koji nije imao.

"Većina ne razumije ciljeve rata. Nešto se ne uklapa. Oni (ruske vlasti) govore jedno, ali zapravo (stvarnost) je nešto drugo", rekao je.

Iako je procjena raspoloženja javnosti u autoritarnoj Rusiji u najboljem slučaju nezgodna, nedavna anketa je prvi put od početka ruske invazije u februaru 2022. pokazala da više Rusa želi da njihova vlada uđe u mirovne pregovore s Ukrajinom nego da nastavi rat.

Institut za ratne studije sa sjedištem u Washingtonu izvijestio je 1. decembra da je nezavisna ruska organizacija za ispitivanje javnog mnijenja, Hronike, u oktobru navela kako je telefonsko anketiranje pokazalo da je broj „kontinuiranih“ podržavaoca rata, onih koji podržavaju rat i ne podržavaju povlačenje iz Ukrajine bez postizanja ratnih ciljeva i koji misle da Rusija treba da vojnu potrošnju stavi u prioritet, opao sa 22 posto na 12 posto u periodu od februara do oktobra ove godine.

Međutim, nema znakova da je ruski predsjednik Vladimir Putin voljan da se povuče. Putin je 1. decembra naredio povećanje ljudstva vojske za gotovo 170.000, na ukupno 1,32 miliona, dok su vojne aktivnosti Moskve ušle u 22 mjesec.

To je drugo takvo povećanje vojske od 2018. Prethodno pojačanje za 137.000 vojnika, koje je Putin naredio u avgustu 2022., stavilo je brojnost vojske na oko dva miliona pripadnika i oko 1,15 miliona vojnika.

"Naš cilj je osigurati da manje ljudi ide u borbu", rekla je Berg. Tako da Putin ima manje vojnika i oficira koji će ubijati Ukrajince.

Što se tiče Antona, još uvijek nije siguran gdje će se konačno smjestiti u Evropi, ali je siguran da se neće vratiti kući u Rusiju.

XS
SM
MD
LG