"To bi bio razlog za bilo kakve udare u Afganistanu nakon što odemo, moralo bi se dogoditi da otkrijemo nekoga ko želi da napadne Sjedinjene Države ili nekog od naših saveznika i partnera", rekao je general Frank McKenzie, komandant američke Centralne komande (CENTCOM) za Glas Amerike u ekskluzivnom intervjuu datom u vojnom avionu SAD tokom puta ka regionu.
Čini se da generalovi komentari opovrgavaju izvještaj New York Timesa u kojem se kaže da Pentagon razmatra traženje odobrenja za izvođenje vazdušnih udara za podršku afganistanskim snagama bezbjednosti ako Kabulu ili neki drugi veliki grad budu u opasnosti da padnu pod talibane.
McKenziev uvjerljiv opis učešća SAD u Afganistanu nakon povlačenja američkih trupa poklapa se sa sužavajućom protivterorističkom ofanzivom na Islamsku državu i Al-Kaidu dok Pentagon daje prednost nadmetanju sa Kinom i Rusijom. General je rekao da je njegova snaga na Bliskom istoku sada "bliža 40.000", što je značajno smanjenje u odnosu na pre 18 mjeseci, kada je taj broj bio između 60.000 i 80.000 vojnika.
Nakon što je preuzeo dužnost, predsjednik Joe Biden naredio je potpuno povlačenje američkih trupa iz Afganistana i ukinuo američku vojnu podršku ofanzivi protiv iranskih pobunjenika Hutija u Jemenu, koju je predvodila Saudijska Arabija. Istovremeno, Pentagon je premještao brodove, oružane sisteme i trupe van ostalih država Bliskog Istoka.
McKenzie kaže da je povlačenje iz Afganistana glavni događaj koji je umanjio resurse, ne samo širom njegove komande, već i američke Komande za transport, koja pomaže u prevozu američke vojske i opreme na različita mjesta širom svijeta.
Ti resursi će i dalje biti razvučeni, kaže on za Glas Amerike, dok će američki avioni letjeti iz baza hiljadama kilometara dalje kako bi prikupili obavještajne podatke i nadzor i "pojačali pritisak" na teroriste u Afganistanu.
"Dug je put da se snage i avioni prebace u Afganistan preko horizonta. Sve vrijeme smo rekli da je ovo vrlo teško učiniti. To nije nemoguće učiniti i mi to trenutno radimo", rekao je McKenzie.
"Vrlo napredni" planovi
Stručnjaci i bivši komandanti izrazili su zabrinutost zbog nedostatka detalja u vezi sa obezbjeđivanjem Afganistana nakon povlačenja.
"Planovi su vrlo napredni", rekao je McKenzie, preusmjeravajući se na Ministarstvo odbrane da objavi dalje informacije.
Penzionisani general Joseph Votel, bivši komandant Centralne komande, rekao je za Glas Amerike da se nada da će vidjeti "sveobuhvatniji plan kako bi ovo povlačenje izgledalo" i kako bi vladu Afganistana i afganistanske snage ostavili na "najboljoj mogućoj osnovi".
Ukazao je na povlačenje američkih snaga iz Iraka 2011. godine kao "mnogo promišljeniji pristup" koji je iza sebe ostavio veliko izaslanstvo, a na terenu ostavio element bezbednosne saradnje specijalnih snaga.
"To su stvari koje bih očekivao da vidim. Mislim da je izazov sa ovim trenutno u tome što jednostavno ne vidimo puno detalja", dodao je Votel.
Prema McKenzieu, SAD će pomoći afganistanskim vazduhoplovnim snagama, što je jedna od najvećih prednosti zemlje u borbi protiv talibana, da održavaju svoje letjelice kombinacijom virtuelnog savjetovanja izdaleka donošenjem potrebnih dijelova vazdušnim putem. Takav metod će nesumnjivo usporiti proces održavanja, što bi afganistanskim snagama moglo da ostavi ograničenu vazdušnu podršku.
"Rizik će biti veći, znatno veći", priznao je McKenzie.
Postoji i cjelovit plan za evakuaciju Afganistanaca koji su pomagali Sjedinjenim Državama, ukoliko se za tim ukaže potreba, iako bi veličina, obim i vrijeme operacije dolazio iz State Departmenta, rekao je on.
Turska u centru pažnje
Jedan plan nakon povlačenja koji izgleda da nije završen je kako će aerodrom u Kabulu biti obezbjeđen. Aerodrom služi i za civilne, i za vojne avione.
Nekoliko stotina vojnika iz NATO saveznice Turske branilo je aerodrom, ali nije jasno da li će ostati i nakon povlačenja NATO-a, što izaziva strah da diplomate neće moći bezbjedno da uđu i izađu iz Afganistana.
McKenzie je rekao da je američka vojska još uvijek "u konsultacijama sa turskim partnerima po tom pitanju". Očekuje se da će se Biden u ponedjeljak u Briselu sastati sa turskim predsednikom Recepom Tayyipom Erdoganom kako bi razgovarao o dilemi bezbjednosti aerodroma.
Izvještaji kažu da Erdogan traži koncesije u zamjenu za obezbjeđivanje aerodroma, uključujući i pristanak SAD koji bi omogućio Ankari da zadrži i upravlja svojim PVO sistemom ruske proizvodnje S-400. SAD se protive toj nabavci i upotrebi ruskog sistema paralelno uz NATO oružje poput borbenog aviona F-35.
Druga glavna zabrinutost je koliko će dobro SAD moći da otkriju terorističke zavjere u Afganistanu, upravo one koje bi njihova vojska trebalo da spriječava vazdušnim udarima, bez vojnog prisustva u zemlji.
Bradley Bowman, stručnjak za odbranu iz washingtonske think-tank Fondacije za odbranu demokratije, kritikovao je povlačenje zbog smanjenja sposobnosti Sjedinjenih Država da nadgledaju i odvraćaju otprilike 20 terorističkih grupa u afganistansko-pakistanskom regionu.
"Samo zato što odlazimo i kažemo da je gotovo, nije gotovo", rekao je Bowman. "Talibani su zainteresovani, a Al-Kaida zainteresovana za vječni džihad i oni će nastaviti da se bore".
