Linkovi

Top priča

Vojska SAD saopštava da je povlačenje iz Afganistana stiglo do pola puta

Arhiva - Vojnici SAD ukrcavaju se u transportni helikopter tokom misije u Avganistanu, 15. januar 2019.

Američko povlačenje iz Afganistana ubrzava se, a vojni planeri kažu da je gotovo polovina američkih snaga i opreme poslata kući ili uništena.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) u utorak je saopštila da je povlačenje završeno "između 30 i 44 posto" i da je šest objekata sada predato afganistanskim snagama bezbjednosti, s tim da će narednih dana i nedjelja biti predato još baza.

"Očekujemo dodatni prenos baza i vojne imovine u budućnosti, koji će podržati ANDSF / GIRoA (Afganistanske nacionalne odbrambene i bezbjednosne snage) dok rade na stabilizaciji i odbrani svoje nacije", saopštio je CENTCOM.

Ukupno govoreći, SAD su iz Afganistana uklonile "ekvivalent od približno 300 tovara materijala C-17", navodi se i kaže dalje da je još 13.000 komada opreme poslato na uništavanje.

Lloyd Austin
Lloyd Austin

CENTCOM je prošle nedjelje saopštio da je povlačenje gotovo 25 posto okončano, a u svjedočenju pred zakonodavcima u Washingtonu, sekretar za odbranu Lloyd Austin​ rekao je da se povlačenje odvija "malo ispred" predviđenog tempa.

Na drugoj strani, takođe u utorak, Agencija France Presse (AFP) citirala je afganistanske i američke zvaničnike da će SAD afganistanskoj vladi predati vazdušnu bazu Bagram u narednih 20 dana.

Sekretar za štampu Pentagona John Kirby u utorak je odbio da potvrdi vremenski okvir, ali je rekao novinarima u Pentagonu: "Jasno je da će Bagram biti predat."

Bagram je služio kao ključni komandni i kontrolni centar za vazdušne operacije u Afganistanu.

Afganistanski zvaničnici rekli su prošlog mjeseca da su SAD već napustile aerodrom Kandahar, veliku bezbjednosnu instalaciju u kojoj je nekada bilo smješteno oko 30.000 koalicionih vojnika i ugovorača.

Predsjednik SAD Joe Biden najavio je u aprilu da će sve američke snage biti van Afganistana do početka septembra, okončavajući tako skoro 20 godina dug rat protiv talibana i Al Kaide.

Američki zvaničnici su u više navrata obećavali da će nastaviti podršku afganistanskoj vladi i afganistanskim snagama bezbjednosti, dok ona sprovodi, kako je opisano, "izvan horizonta" mogućnosti za pokretanje protivterorističkih napada na grupe poput Al Kaide i Islamske države u provincije Horasan, ako je potrebno.

Međutim, američki zvaničnici rekli su da će većina američke podrške afganistanskoj vojsci biti finansijska.

Za afganistanske snage predviđeno je neznatno povećanje sredstava u okviru budžeta Pentagona za fiskalnu 2022. godinu, koji je predstavljen prošle nedjelje.

See all News Updates of the Day

Lista potencijalnih Bidenovih kandidatkinja za Vrhovni sud

Vrhovni sud ima devet sudija, od kojih su trenutno šestoro konzervativci.

Predsjednik SAD Joe Biden najavio je da će nominovati novog sudiju Vrhovnog suda, nakon što je liberalni sudija Stephen Breyer najavio da odlazi u penziju.

Predsjednik SAD se obavezao da će njegova kandidatkinja biti Afroamerikanka - što bi bilo prvi put u historiji da žena crnkinja zauzima tako visoku poziciju u sudu.

Evo ko su potencijalne kandidatkinje za to mjesto.

Ketanji Brown Jackson

Biden je prošle godine sutkinju Jackson (51) imenovao u Apelacioni sud Distrikta Columbia, što je bio korak ka potecijalnoj nominaciji za Vrhovni sud. Jackson je osam godina bila okružni sudija u Washingtonu, a izabrana je za vrijeme mandata Baracka Obame 2013. Radila je i kao federalni javni pravobranilac. Jackson ima dobre veze u Washingtonu, a za njeno imenovanje prošle godine glasalo je i troje republikanaca u Senatu. Rođena je u Miamiju, a studirala je na Harvardu.

Ketanji Brown Jackson
Ketanji Brown Jackson

Leondra Kruger

Sutkinja Kruger (45) bila je članica Vrhovnog suda Californije od 2014. godine. Stručnjaci navode da je umjereno liberalna u građanskim parnicama, a konzervativnija u krivičnim. Cijene je i liberali i konzervativci. Pred Vrhovnim sudom je 12 puta bila zastupnica federalne vlade, odnosno predsjednika obje stranke.

Leondra Kruger
Leondra Kruger

J Michelle Childs

Stkinja Childs već je dobila podršku uticajnog kongresmena Jima Clyburn​a, trećeg u vrhu demokrata u Predstavničkom domu Kongresa. Child je federalna okružna sutkinja u Sjevernoj Karolini, a Biden je već nominovao da bude sudija Apelacionog suda Distrikta Columbij. Ima 55 godina i nominovana je za vrijeme Baracka Obame 2010.

Michelle Childs
Michelle Childs

Candace Jackson-Akiwumi

Dugododišnja zastupnica klijenata sa niskim primanjima, Jackson-Akiwumi je nominovana da bude sudija Sedmog apelacionog suda SAD u Chicagu. Na tu poziciju je predložio Biden, a Senat je odobrio njeno imenovanje sa 54 glasa za i 40 protiv. Rođena je 1979. Deset godina je radila u federalnoj organizaciji za pružanje pravne pomoći onima koji ne mogu da je priušte.

Candace Jackson-Akiwumi
Candace Jackson-Akiwumi

Eunice Lee

Sudija Lee je takođe radila kao branilac onih koji ne mogu da priušte pravnu pomoć. Rođena je 1970. i Biden je nominovao za sudiju Drugog apelacionog suda u New Yorku. Nominaciju je prošle godine potvrdio Senat sa 50 glasova za i 47 protiv. Lee je 21 godinu radila u New Yorku kao zastupnik osuđenika u žalbenim postupcima.

Eunice Lee
Eunice Lee

Sherrilyn Ifill

Poznata zastupnica u slučajevima građanskih prava, 59-godišnja Iffil vodi Fond za pravnu odbranu i obrazovanje Nacionalnog udruženja za unapređenje prava drugih rasa (NAACP). Ona je ranije u karijeri provela 20 godina kao profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta Maryland.

Sherrilyn Ifill
Sherrilyn Ifill

Koja god od kandidatkinja da bude izabrana, ne može da promijeni trenutnu većinu u Vrhovnom sudu, gdje sada 6 mesta zauzimaju konzervativne, a 3 mjesta liberalne sudije.

Prošlogodišnji rast američke ekonomije najbrži od 1984.

Arhiv - Kamioni u luci Oakland u Californiji (Foto: AP/Noah Berger)

Američka ekonomija je prošle godine rasla najbržim tempom od predsjedničkog mandata Ronalda Reagana, i oporavila se od kratke ali katastrofalne recesije 2020. izazvane pandemijom koronavirusa.

Bruto društveni proizvod porastao je za 5,7 odsto 2021. godine što je najsnažniji godišnji rast od 1984. kada je zabilježen skok od 7,2 procenta poslije prethodne recesije.

Sekretarijat za ekonomiju u četvrtak je saopštio da je ekonomija rasla po godišnjoj stopi od 6,9 odsto od oktobra do decembra, nakon što su kompanije obnovile svoje zalihe.

"To samo pokazuje da se američka privreda adaptirala na nove varijante i da nastavlja da bude produktivna", ocijenila je Beth Ann Bovino​, ekonomista u kompaniji Standard & Poor’s.

Međutim, očekuje se da će američka ekonomija usporiti ove godine zbog inflacije i velikog broja zaraženih od Covida. Mnogi ekonomisti snižavaju procjene rasta za aktuelni prvi kvartal, od januara do marta, uzimajući u obzir posljedice širenja omicron soja koronavirusa. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će rast BDP-a za celu 2022. godinu usporiti na 4 odsto.

Mnogi američki biznisi, naročito restorani, barovi i hoteli, i dalje trpe posljedice omicrona, zbog kojeg milioni ljudi nerade izlaze napolje da bi izbjegli gužve. Potrošnja, koja je glavni pokretač ekonomije, mogla bi da bude manja ove godine zbog ukidanja vladine pomoći, koja je podsticala privednu aktivnost 2020. i 2021. godine.

Federalne rezerve (američka centralna banka) u srijedu su takođe saopštile da planiraju da povećaju kamatne stope više puta ove godine da bi suzbile najveći rast inflacije za gotovo četiri decenije. Zbog tog poteza, krediti će biti skuplji što će možda usporiti ekonomski rast ove godine.

Prošlogodišnji rast podstaknut je skokom potrošnje od 7,9 odsto i privatnih ulaganja od 9,5 procenata. Potrošnja je u posljednja tri mjeseca 2021. međutim rasla po umjerenijoj godišnjoj stopi od 3,3 odsto. Privatne investicije skočile su za 32 odsto, kako su kompanije obnavljale zalihe da bi zadovoljile potražnju.

Rast američke privrede prošle godine uslijedio je nakon pada BDP-a od 3,4 odsto 2020. godine - najvećeg od 1946. godine. Zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, izgubljeno je 22 miliona poslova, a ekonomija upala u duboku recesiju.

Međutim, veoma niske kamatne stope, vladina pomoć, te kampanja imunizacije protiv Covida oživjeli su ekonomiju, a mnogi građani su počeli ponovo da izlaze i troše.

Skok potražnje je međutim iznenadio kompanije, od kojih su mnoge bile suočene sa nedovoljnim zalihama i malim brojem radnika.

Fabrike i luke su postale preopterećene, a lanac nabavke poremećen. Počela je da se ubzrava inflacija, pa su tokom proteklih 12 mjeseci potrošačke cijene skočile za 7 odsto - najviše od 1982. godine. Najviše su skočile cijene hrane, energenata i automobila.

Krajem prošle godine, ekonomija je počela da usporava. Maloprodaja je pala za 1,9 odsto u decembru, a proizvodnja je istog mjeseca pala na najniži nivo za 11. mjeseci.

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG