Linkovi

Najnovije

Vojska SAD saopštava da je povlačenje iz Afganistana stiglo do pola puta

Arhiva - Vojnici SAD ukrcavaju se u transportni helikopter tokom misije u Avganistanu, 15. januar 2019.
Arhiva - Vojnici SAD ukrcavaju se u transportni helikopter tokom misije u Avganistanu, 15. januar 2019.

Američko povlačenje iz Afganistana ubrzava se, a vojni planeri kažu da je gotovo polovina američkih snaga i opreme poslata kući ili uništena.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) u utorak je saopštila da je povlačenje završeno "između 30 i 44 posto" i da je šest objekata sada predato afganistanskim snagama bezbjednosti, s tim da će narednih dana i nedjelja biti predato još baza.

"Očekujemo dodatni prenos baza i vojne imovine u budućnosti, koji će podržati ANDSF / GIRoA (Afganistanske nacionalne odbrambene i bezbjednosne snage) dok rade na stabilizaciji i odbrani svoje nacije", saopštio je CENTCOM.

Ukupno govoreći, SAD su iz Afganistana uklonile "ekvivalent od približno 300 tovara materijala C-17", navodi se i kaže dalje da je još 13.000 komada opreme poslato na uništavanje.

Lloyd Austin
Lloyd Austin

CENTCOM je prošle nedjelje saopštio da je povlačenje gotovo 25 posto okončano, a u svjedočenju pred zakonodavcima u Washingtonu, sekretar za odbranu Lloyd Austin​ rekao je da se povlačenje odvija "malo ispred" predviđenog tempa.

Na drugoj strani, takođe u utorak, Agencija France Presse (AFP) citirala je afganistanske i američke zvaničnike da će SAD afganistanskoj vladi predati vazdušnu bazu Bagram u narednih 20 dana.

Sekretar za štampu Pentagona John Kirby u utorak je odbio da potvrdi vremenski okvir, ali je rekao novinarima u Pentagonu: "Jasno je da će Bagram biti predat."

Bagram je služio kao ključni komandni i kontrolni centar za vazdušne operacije u Afganistanu.

Afganistanski zvaničnici rekli su prošlog mjeseca da su SAD već napustile aerodrom Kandahar, veliku bezbjednosnu instalaciju u kojoj je nekada bilo smješteno oko 30.000 koalicionih vojnika i ugovorača.

Predsjednik SAD Joe Biden najavio je u aprilu da će sve američke snage biti van Afganistana do početka septembra, okončavajući tako skoro 20 godina dug rat protiv talibana i Al Kaide.

Američki zvaničnici su u više navrata obećavali da će nastaviti podršku afganistanskoj vladi i afganistanskim snagama bezbjednosti, dok ona sprovodi, kako je opisano, "izvan horizonta" mogućnosti za pokretanje protivterorističkih napada na grupe poput Al Kaide i Islamske države u provincije Horasan, ako je potrebno.

Međutim, američki zvaničnici rekli su da će većina američke podrške afganistanskoj vojsci biti finansijska.

Za afganistanske snage predviđeno je neznatno povećanje sredstava u okviru budžeta Pentagona za fiskalnu 2022. godinu, koji je predstavljen prošle nedjelje.

See all News Updates of the Day

Pritisak Zapada na BH vlasti: Spasiti Javni RTV servis

Ilustracija
Ilustracija

Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Misija OSCE-a, Ured visokog predstavnika te ambasade Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivaju vlasti u BiH da neodložno spriječe kolaps javnog RTV sistema. Javnom objavom skreće se pažnja na težak položaj sektora javnih emitera.

"Javni RTV sistem bi trebao da ima ključnu ulogu u očuvanju demokratskih principa, informisanju građana i promovisanju slobode informacija. Međutim, zbog višegodišnjeg političkog uplitanja i lošeg upravljanja, javni RTV sistem je doveden na rub nelikvidnosti, što ugrožava realizaciju njegove funkcije u službi javnog interesa i predstavlja ozbiljnu prijetnju medijskom pluralizmu i demokratskom dijalogu", navedeno je u pismu koje potpisuju Evropska unija, OSCE, OHR, Ujedinjeno kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.

"Nesprovođenje Zakona o javnom RTV sistemu BiH omogućilo je političkim pritiscima te stranačkim i etnonacionalističkim agendama da ugroze uređivačku nezavisnost javnog RTV sistema i naruše povjerenje u njegovu sposobnost da pruža nepristrasne i objektivne informacije", stoji u objavi.

"Pronalaženje održivog modela za finansiranje javnog RTV sistema predstavlja ključan prioritet na evropskom putu, dio je relevantnih obaveza koje je BiH preuzela kao država članica OSCE-a, ali je i jedan od preduslova za integraciju i funkcionisanje sistema kao cjeline i kao takav zahtijeva hitno rješavanje. Paralelno s tim, vlasti u BiH treba da podrže napore za osposobljavanje javnog RTV sistema da odgovori potrebama modernog digitalnog okruženja. Pravilno funkcionisanje javnog RTV sistema nije samo stvar slobode medija, već i pokazatelj posvećenosti Bosne i Hercegovine demokratskim vrijednostima i vladavini prava", navedeno je u javnom pozivu vlastima Bosne i Hercegovine.

BiH: Počinje digitalizacija javnih servisa, BHRT-u prijeti gašenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Kremlj upozorava na sukob s NATO-om ako se trupe alijanse budu borile u Ukrajini

Kremlj je u utorak upozorio da bi sukob između Rusije i vojnog saveza NATO-a predvođenog SAD-om bio neizbježan ako evropske članice NATO-a pošalju trupe da se bore u Ukrajini.

Rat u Ukrajini izazvao je najgoru krizu u odnosima Rusije sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. godine, a predsjednik Vladimir Putin je ranije upozorio na opasnosti direktne konfrontacije između NATO-a i Rusije.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron otvorio je u ponedjeljak vrata evropskim zemljama koje šalju trupe u Ukrajinu, iako je upozorio da u ovoj fazi nema konsenzusa.

"Sama činjenica da se razgovara o mogućnosti slanja određenih kontingenata u Ukrajinu iz zemalja NATO-a je veoma važan novi element", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima na pitanje o Makronovim primjedbama.

Na pitanje novinara o rizicima ako članice NATO-a pošalju svoje trupe da se bore u Ukrajini, Peskov je rekao:

"U tom slučaju, ne bismo morali govoriti o vjerovatnoći, već o neizbježnosti (direktnog sukoba)".

Peskov je rekao da Zapad treba da se zapita da li je takav scenario u interesu njihovih zemalja i njihovih naroda.

Čak i razgovor o konfrontaciji između Rusije i NATO-a – hladnoratovskoj noćnoj mori lidera i stanovništva – ukazuje na opasnosti od eskalacije dok se Zapad bori sa Rusijom koja se ponovo oporavlja 32 godine nakon pada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Fotografija snimljena 24. februara 2024. prikazuje Kremlj u Moskvi. (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)
Fotografija snimljena 24. februara 2024. prikazuje Kremlj u Moskvi. (Photo by Alexander NEMENOV / AFP)

Rusija i Sjedinjene Države - velika sila iza NATO-a - imaju najveće svjetske arsenale nuklearnog oružja. Predsjednik Joe Biden upozorio je da bi sukob između Rusije i NATO-a mogao izazvati Treći svjetski rat.

STRATEGIJA UKRAJINE?

Nakon ruske invazije 2022. godine, zapadni lideri rekli su da će pomoći Ukrajini da porazi ruske trupe na bojnom polju i protjerati ruske trupe.
Ali to se nije dogodilo.

Ukrajinska kontraofanziva 2023. nije uspjela probiti ukopane ruske linije i Rusija i dalje gura na ukrajinsku teritoriju baš u trenutku kada je američka podrška Ukrajini upletena u domaće političke debate u SAD.

Macron je rekao da ništa ne treba isključiti jer Zapad traži strategiju za suprotstavljanje Rusiji, koja kontroliše nešto manje od petine teritorije priznate kao Ukrajina.

"Ništa ne treba isključiti. Učinićemo sve što moramo da Rusija ne pobijedi", rekao je Macron.

Zvaničnik Bijele kuće rekao je Reutersu da Sjedinjene Države nemaju planove da pošalju trupe da se bore u Ukrajini, kao ni da pošalju trupe NATO-a da se bore u Ukrajini.

Putin predstavlja Sjedinjene Države i njihove saveznike kao imperiju u raspadanju koja želi uništiti Rusiju i ukrasti njene prirodne resurse.

Zapad postavlja Putina kao diktatora i ubicu, a Putinovu Rusiju kao neprijatelja.

Sjedinjene Države su odbacile ruske tvrdnje da žele uništiti Rusiju, ali je Biden ranije ovog mjeseca nazvao Putina "ludim", a američki izvori su rekli da Rusija planira da postavi nuklearno oružje u svemir.

Amerikanci protiv inflacije: Uzdržavanjem od kupovine do nižih cijena

Kupac u robnoj kući Target u Pensilvaniji, arhiva (Foto: AP/Gene J. Puskar)
Kupac u robnoj kući Target u Pensilvaniji, arhiva (Foto: AP/Gene J. Puskar)

Inflacija u Americi je promijenila način na koji mnogi kupuju. Ali, baš te promjene navika potrošača sada i doprinose smanjenju inflacije.

Zbog povećanja cijena od 19 procenata u prosjeku, u odnosu na vrijeme prije pandemije, potrošači kupuju manje poznate marke robe i umjesto toga kupuju brendove trgovinskih lanaca. Zatim, kupuju više na popustima i manje uzimaju hranu visokog kvaliteta, kao i grickalice.

Sve više Amerikanaca kupuje polovne automobile, što prodavce navodi da daju još veće popuste. Ali, najveće uzdržavanje kupaca se vidi kod hrane i druge robe kao što su ubrusi ili salvete.

Zato su proteklih mjeseci veliki proizvođači hrane odgovorili laganim spuštanjem cijena, koje su bile najviše u protekle tri godine. To ne znači da će cijene namirnica pasti na nivo od prije pandemije, iako su neke namirnice poput jaja, jabuka i mlijeka malo pojeftinile. Ali, blago povećanje cijena hrane će generalno smanjiti inflaciju koja je pala sa 9,1 odsto u 2022. na 3,1 odsto.

Frustracija zbog visokih cijena postala je glavno pitanje u kampanji za reizbor aktuelnog predsjednika SAD Joe Bidena. Ankete pokazuju da, uprkos padu inflacije, mnogi potrošači nisu zadovoljni što su cijene i dalje visoke.

Biden je kritikovao korporacije koje su podigle cijene više nego što je bilo potrebno kako bi pokrile svoje rastuće troškove, pa i povećale svoje profite. Bijela kuća je napala i novi trik kompanija - koje ne snize cijenu, ali smanje količinu ili gramažu proizvoda u pakovanju. Biden je na svojm društvenim mrežama to nazvao "pljačkom".

Nove potrošačke navike mnogim ekonomistima ukazuju da će inflacija i dalje padati. Zato se ova situacija razlikuje od rasta cijena tokom 70ih i 80ih, kada je utvrđeno da potrošači kupuju više u strahu da će cijene i dalje skakati - što onda podstiče inflaciju.

"Postojao je strah da će svi tolerisati više cijene. Ali, mislim da nismo ušli u režim visoke inflacije", kaže ekonomista Gregory Daco.

Potrošači su se sada drugačije postavili.

Stewart Draiden iz Arlingtona u Virdžiniji, zaposlen u banci, kaže da je primijetio veliku razliku u cijenama proizvoda kompanije Kraft-Hajnc i istih proizvoda robne marke trgovinskog lanca.

Recimo, krem sir Kraft-Hajnca košta 6,69 dolara, dok isti sir robne marke prodavnice košta 3,19 dolara. Sječeni sir Kraft-Hajnca je 7,69 dolara, dok sir robne marke prodavnice košta 2,99. Boca kečapa je 6,29 dolara, a alternativa svega 1,69. Slična je razlika sa gotovim makaronama sa sirom i rendanim sirom.

"Samo tih pet proizvoda košta oko 30 dolara. A alternative su više nego dvostruko jeftinije - 13 dolara", kaže Draiden. "Kvalitet je isti i stvarno sam se bez razmišljanja prebacio na robnu marku trgovinskog lanca".

Piletina na sniženju u radnji u Kaliforniji, februar 2024. (Foto: AFP/Patrick T. Fallon)
Piletina na sniženju u radnji u Kaliforniji, februar 2024. (Foto: AFP/Patrick T. Fallon)

Alex Abraham, portparol kompanije Kraft-Hajnc, kaže da su troškovi u protekla tri mjeseca porasli za 3 odsto, ali su cijene podigli samo za 1 odsto.

"Radimo sve što možemo da uštedimo u našim proizvodnim pogonima, ili drugim dijelovima poslovanja, kako bismo spriječili dalji rast cijena".

Prodaja proizvoda ove kompanije pala je u posljednja tri mjeseca prošle godine, jer su se potrošači prebacili na jeftinije brendove.

Draiden kaže da novac štedi i na druge načine. Prije godinu dana preselio se u jeftiniji stan jer mu je stanodavac povećao kiriju za 50 odsto. Njegov prethodni stan je bio blizu prodavnice Whole Foods koja je skuplja od Aldi-ja, gdje sada kupuje.

Samuel Raines, strateg za investicije u grupi "Korbu", kaže da su kompanije poput Pepsija, Kimberly-Clark i Proctor and Gamble, iskoristile povećanje cijena distribucije i nabavke - zbog pandemije i rata u Ukrajini - kako bi 2021. i 2022. drastično podigle cijene i povećale svoje profite.

Tada su i milioni Amerikanaca dobijali pomoć od vlade, pa su mogli i da se nose sa višim cijenama.

Ali, početkom prošle godine, mnoge kompanije su otkrile da takva strategija više ne funkcioniše, a i većina potrošača je potrošila ušteđevinu od pandemije. Oni sa najnižim primanjima gomilaju dugove na kreditnim karticama i kasne sa otplatama, i generalno Amerikanci troše novac mnogo opreznije.

Daco kaže da je prodaja tokom praznične sezone skočlila svega 4 odsto i da je to odraz viših cijena, a ne veće kupovine.

Raines kao primjer daje kompaniju "Uniliever", koja između ostalog pravi i Hellmans majonezu, sladoled Ben and Jerry i Dove sapune. Uniliever je tokom 2022. podigao cijene za 13,3 odsto, a prodaja im je te godine opala za 3,6 odsto. Onda su prošle godine digli cijene za 2,8 odsto i prodaja im je skočila za 1,8 odsto.

"Vidimo da potrošači više neće da plate više cijene, pa kompanije postaju skeptične po pitanju da li mogu da ostvaruju profite samo podizanjem cijena".

Uniliever je recimo za lošu prodaju u Evropi okrivio robne marke trgovinskih lanaca. I druge kompanije su to primijetile.

Pepsi je objavio da će se ove godine više fokusirati na podsticanje prodaje, nego rast cijena.

Čelnici McDonalsa su primijetili da mušterije čija su primanja manja od 45.000 dolara godišnje, dolaze sve rjeđe, a i kada dođu - troše manje, pa planiraju da bolje ističu jeftinije proizvode.

Zvaničnici Federalnih rezervi (FED) su rekli da će baš to oklijevanje potrošača da plate višu cijenu smanjiti inflaciju na ciljanih 2 odsto.

"Osjetljivost na cijene je sada mnogo veća nego ranije. Potrošači neće da kupe nešto ako nije na popustu, i ovo je veliko poboljšanje u smislu uloge koji potrošači imaju u održavanju inflacije", kažu u FED.

Istraživanja Federalnih rezervi pokazuju da kompanije planiraju malo da podignu cijene ove godine, i da je to bio plan i prije nego što ih je Biden kritikovao.

Claudia Sham, vlasnica konsultantske kuće i bivša ekonomistkinja Federalnih rezervi, kaže da su "potrošači moćniji od predsjednika Bidena".

Ukrajina dobija rakete dugog dometa

Francuski predsjednik Emmanuel Macron govori na konferenciji za novinare na kraju međunarodne konferencije usmjerene na jačanje zapadne podrške Ukrajini, u Jelisejskoj predsjedničkoj palati u Parizu, 26. februara 2024. godine.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron govori na konferenciji za novinare na kraju međunarodne konferencije usmjerene na jačanje zapadne podrške Ukrajini, u Jelisejskoj predsjedničkoj palati u Parizu, 26. februara 2024. godine.

Evropski lideri su se saglasili da naprave koaliciju za snabdijevanje Ukrajine raketama i bombama srednjeg i dugog dometa kako bi podržali napore Kijeva da se odupre ruskoj invaziji, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron poslije samita evropskih lidera u Parizu.

Nemački kancelar Olaf Scholz, poljski predsednik Andrzej Duda i lideri baltičkih zemalja takođe su prisustvovali samitu u ponedeljak.

Sjedinjene Države je predstavljao najviši američki diplomata za Evropu James O'Brien, dok je Velika Britanija poslala ministra spoljnih poslova Davida Camerona.

"Takođe smo odlučili da damo novi podsticaj antiraketnoj odbrambenoj koaliciji, na koju je pozvao ukrajinski predjsednik, i da večeras stvorimo devetu takvu koaliciju, koaliciju za rakete i bombe srednjeg i dugog dometa za izvođenje dubokih udara", rekao je Makron na konferenciji za novinare poslije sastanka.

Zelenski, koji se obratio samitu putem video veze, pozvao je evropske lidere da obezbijede da ruski predsjednik Vladimir Putin "ne može da uništi naša dostignuća i da ne može da proširi svoju agresiju na druge zemlje".

Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na napredno oružje i zalihe municije od svojih zapadnih saveznika, uglavnom iz SAD, kako bi se odbranila od sve intenzivnijih napada ruskih snaga koje imaju nadmoć u ljudstvu i municiji.

Ukrajinske trupe nadjačane u ljudstvu u oružju nedavno su bile prinuđene da se povuku s nekih odbrambenih pozicija na istoku zemlje, pošto je ključni paket američke vojne pomoći vrijedan 61 milijardu dolara i dalje blokiran u Predstavničkom domu Kongresa SAD usljed protivljenja republikanaca.

Evropa će pomoći Ukrajini da "preuzme inicijativu i djelujemo zajedno u trenutku kada postoji neizvjesnost sa strane SAD u pogledu pomoći", rekao je Macron i dodao da među liderima koji učestvuju na samitu postoji "široki konsenzus da se uradi više i brže".

On je rekao da "ne postoji konsenzus" o slanju zapadnih kopnenih trupa u Ukrajinu, ali je dodao da "ništa ne treba isključiti da bismo postigli naš cilj. Rusija ne može da pobijedi u tom ratu", rekao je Makron.

Duda je u odvojenom razgovoru s novinarima poslije sastanka rekao da među učesnicima "nije bilo entuzijazma" oko mogućnosti slanja zapadnih trupa u Ukrajinu.

Učesnici skupa rekli su da je sve veća podrška evropskih zemalja, uključujući Francusku, češkoj inicijativi da se municija i granate kupuju izvan EU i šalju u Ukrajinu.

Holandski premijer Mark Rutte je rekao je da je Holandija spremna da obezbijedi više od 100 miliona eura u tu svrhu.

Gaza: Biden se nada prekidu vatre do sljedeće sedmice

Palestinski muškarci voze se zapregama koje vuku magarci pored zgrada uništenih tokom izraelskih napada u Beit Lahiji u sjevernoj Gazi, 26. februara 2024.
Palestinski muškarci voze se zapregama koje vuku magarci pored zgrada uništenih tokom izraelskih napada u Beit Lahiji u sjevernoj Gazi, 26. februara 2024.

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da se nada da će do početka sljedeće sedmice vidjeti novi prekid vatre u Gazi, jer delegacije nekoliko zemalja rade na pregovorima o prvom prekidu borbi od kraja novembra.

"Moj savjetnik za nacionalnu sigurnost mi kaže da smo blizu", rekao je Biden novinarima u New Yorku. "Blizu smo. Nismo još gotovi. Nadam se da ćemo do sljedećeg ponedjeljka imati prekid vatre."

Pregovarači su radili na sporazumu koji bi pauzirao borbe na šest sedmica. Dogovor bi uključivao oslobađanje talaca koje drže militanti Hamasa u Gazi, kao i oslobađanje palestinskih zarobljenika koje drži Izrael.

Stotine kamiona koji svakodnevno prevoze humanitarnu pomoć u Gazu također bi bili dio sporazuma.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da privremeni prekid vatre neće promijeniti planove Izraela da na kraju izvede ofanzivu u južnom gradu Rafah kako bi postigao izraelski cilj eliminacije Hamasa.

Izgledi za operaciju Rafah podigli su međunarodnu uzbunu zbog velikog broja Palestinaca koji tamo žive, a mnogi od njih nakon što su pobjegli iz drugih dijelova Gaze u potrazi za sigurnošću.

Netanyahuov ured saopćio je u ponedjeljak da je izraelska vojska njegovoj ratnoj vladi dala "plan za evakuaciju stanovništva iz područja borbi u Pojasu Gaze, kao i nadolazeći operativni plan".

Sjedinjene Američke Države, glavni saveznik Izraela u njegovom skoro petomjesečnom ratu protiv Hamasa, upozorile su Izrael na kopnenu ofanzivu u Rafi, sjeverno od granice Gaze s Egiptom, a da prethodno nisu sigurno evakuisale Palestince koji su se tamo sklonili.

Netanyahuova izjava od ponedjeljka nije dala nikakve detalje o tome gdje Izrael planira poslati Palestince, a Egipat je rekao da neće otvoriti svoje granice. Veći dio Gaze, uske teritorije duž Sredozemnog mora, sravnjen je s zemljom tokom masovne izraelske kontraofanzive nakon što je Hamasov teroristički napad 7. oktobra ubio 1.200 ljudi u Izraelu.

Gotovo 30.000 Palestinaca je ubijeno u Gazi, većinom žena i djece, prema Hamasovom ministarstvu zdravlja u Gazi. Izrael kaže da je ubio 12.000 boraca Hamasa.

Ujedinjene nacije su izrazile zabrinutost zbog bilo kakvog plana za premještanje civilnog stanovništva iz južne Gaze i zbog izraelskih planova za pokretanje ofanzive na područje naseljeno ljudima kojima je već potrebna humanitarna pomoć.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je u ponedjeljak da je humanitarna pomoć u Gazi i dalje "potpuno nedovoljna" i da bi izraelska ofanziva u Rafi uvelike naškodila tim naporima.

"Sveobuhvatna izraelska ofanziva na grad ne samo da bi bila zastrašujuća za više od milion palestinskih civila koji se tamo skloni; ona bi zabila posljednji ekser u lijes naših programa pomoći", rekao je Guterres.

Muškarac spašava predmete na oštećenom mjestu koje je pogođeno zračnim napadom, 20. februara 2024.
Muškarac spašava predmete na oštećenom mjestu koje je pogođeno zračnim napadom, 20. februara 2024.

Izrael je u ponedjeljak izvijestio da je ubio desetine militanata u oblasti Zeytoun, istočno od grada Gaze u sjevernom dijelu pojasa Gaze, kao i u Khan Younisu u južnoj Gazi.

Izraelska vojska je u ponedjeljak također saopćila da izvodi napade "duboko u Libanu" usmjerene na militantnu grupu Hezbolah. Sigurnosni izvori rekli su da su napadi bili usmjereni na lokacije u blizini grada Baalbeka, a Hezbollah je rekao da su dvije osobe ubijene.

Izrael i Hezbolah, saveznik Hamasa, razmjenjivali su vatru preko svoje granice tokom cijelog rata, što je potpirilo strahove od širenja sukoba na Bliskom istoku.

Ranije u ponedjeljak, Izrael je rekao da je projektil presreo jednu od njegovih bespilotnih letjelica dok je letjela iznad Libana. Hezbolah je rekao da je njegova protivvazdušna odbrana oborila izraelski dron.

Hamas je zarobio oko 250 talaca u svom oktobarskom napadu. Oko 100 talaca oslobođeno je tokom jednonedeljnog primirja u novembru. Izraelska vojska kaže da vjeruje da je oko 30 talaca koje drži Hamas kasnije umrlo ili ubijeno u Gazi.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od AP-a, agencije Frans pres i Reutersa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG